Home Blog Page 1013

Ministar zaštite životne sredine Srbije sastao se sa ambasadorima EU

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Zaštita životne sredine jedna je od najzahtevnijih oblasti u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji (EU), za koju su neophodne dovoljne investicije, ali svako ulaganje u zaštitu životne sredine i usvajanje evropskih standarda doneće dobrobit, kvalitetniji i zdraviji život građanima Srbije, zaključeno je juče na sastanku šefova misija zemalja EU na kojem je gost bio ministar zaštite životne sredine Republike Srbije Goran Trivan.

Sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU u Srbiji kojem je predsedavao šef Delegacije EU ambasador Sem Fabrici, posvećen zaštiti životne sredine u Srbiji, protekao je u otvorenom razgovoru o najvažnijim pitanjima i izazovima Republike Srbije u kontekstu otvaranja Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

Ministar Trivan je predstavio aktuelno stanje i najznačajnije aktivnosti na rešavanju izazova u zaštiti životne sredine u Srbiji. Ambasadori zemalja članica EU izrazili su i ovom prilikom punu podršku Srbiji u procesu pridruživanja EU.

Učesnici sastanka su se složili da je za dostizanje ciljeva Republike Srbije u ovoj oblasti koje Srbiju uvode u svet modernih, razvijenih, ekološki svesnih i odgovornih država, neophodno jačati administrativne kapacitete i uspostaviti predvidiv i održiv način finansiranja zaštite životne sredine.

Ambasador Fabrici je podsetio da je zaštita životne sredine u vrhu prioriteta EU, i da je, kao najbolji partner i prvi donor Srbije, rešena da nastavi da tehnički i finansijski podržava Srbiju u procesu usvajanja i primene evropskih pravnih tekovina u ovoj oblasti.

Ministar Trivan je izrazio svoju posvećenost rešavanju najvećih izazova u zaštiti životne sredine u Srbiji, uz zajedničko razumevanje, saradnju i s dobrom komunikacijom Ministarstva zaštite životne sredine sa Delegacijom EU u Srbiji i zemljama članicama EU u Srbiji.

Dobra komunikacija sa građanima o izazovima i uspesima u unapređenju zaštite životne sredine u Srbiji takođe je neophodna.

Milisav Pajević

Formirana radna grupa za smanjenje aerozagađenja

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan godine rekao je da zagađenje vazduha ima ogroman uticaj na životnu sredinu i zdravlje sadašnjih i budućih generacija i da je Ministarstvo zaštite životne sredine formiralo radnu grupu za smanjenje aerozagađenja kako bi se sistemski rešio ovaj problem.

– Problem aerozagađenja nije nastao juče, civilizacijski je problem, na posledice zagađenja vazduha ukazuje i Svetska zdravstvena organizacija.

Aerozagađenje je uzrokovano emisijom štetnh čestica koje u vazduh emituju industrija, grejanje na ugalj i mazut, saobraćaj ali i prašina i polen.

Potrebno je da se čitavo društvo i privreda prilagode međunarodnim ekološkim standardima kako bismo zaista počeli da vodimo računa o svim elementima zdrave životne sredine, a vazduh je prvi i osnovni“, ukazao je Trivan.

– Formirali smo radnu grupu kako bi se dogovorili kako praktično da radimo, kako da smanjimo zagađenja vazduha, i to je pitanje svih sektorskih politika, svih lokalnih samouprava i svih građana Srbije-šta svako od nas može da učini za bolji kvalitet vazduha, rekao je ministar Trivan.

Zadatak Radne grupe za smanjenje aerozagađenja je da identifikuje sredinu koja je posebno ugrožena usled stepena aerozagađenja većeg od dozvoljenog, uzroke koji su doveli do povećanja stepena aerozagađenja, kao i da predloži mere za njegovo smanjenje.

Radna grupa koja uključuje predstavnike ministarstava i drugih državnih organa, lokalnih samouprava, stručnih udruženja i instituta sastajaće se periodično, rukovodeći se potrebom za efikasnom realizacijom aktivnosti.

Milisav Pajević

Raspisan četvrti poziv za IPARD sredstva

Foto: IPARD

 

Foto: IPARD

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, ministar za evropske integracije Jadranka Joksimović i šef Delegacije EU u Srbiji Nj.E. Sem Fabrici uručili su preključe rešenja o odobravanju projekta poljoprivrednim proizvođačima koji su podneli zahteve na IPARD javni poziv za nabavku nove mehanizacije.

Kako je naveo, na događaju, dodeljeno je oko tri miliona evra sredstava, najveće dve aplikacije su bile na 72 i 77 miliona dinara, a najniži iznos sredstava je milion i 200.000 dinara.

Ministar Branislav Nedimović je tokom svog obraćanja istakao da je raspisan i četvrti poziv koji se odnosi na nabavku i izgradnju fizičke imovine i dodao da je taj novi konkurs 25 miliona evra, koliko su otprilike bila tri prethodna zajedno.

Poljoprivrednici mogu da konkurišu za podsticaje za investicije u fizičku imovinu.

To se odnosi na izgradnju i nabavku nove opreme, mašina i mehanizacije, osim na nabavku novih traktora.

Opredeljena sredstva po ovom javnom pozivu iznose 3.015.976.278 dinara, odnosno oko 25.000.000 evra, u skladu s Pravilnikom i posebnim propisom koji uređuje raspodelu podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

To je više novca nego što je odobreno u svim prethodnim pozivima zajedno.

Zahtev za odobravanje projekta po ovom javnom pozivu podnosi se od 1. novembra 2018. do 9. januara 2019. godine.

Resorni ministar Branislav Nedimović najavio je nedavno da će u decembru biti raspisan još jedan javni poziv za dodelu IPARD sredstava.

Milisav Pajević

Obnovljiva energija opet obara rekord

Photo-illustration: Pixabay
Photo: Pixabay

Prošle nedelje postignut je novi rekord u oblasti obnovljive energije, ovoga puta u Americi.

Do avgusta ove godine lokalne kompanije su pridodale svojim kapacitetima skoro 4GW energije dobijene iz vetra i sunca. Ovime je oboren rekord iz 2015. godine i to za 750MW.

Međutim, postoji jedan problem. Prema novoj studiji organizacije Wind Solar Alliance (WSA) lokalna infrastruktura nije dovoljno razvijena da bi podnela ova značajna povećanja u potražnji i protoku čiste energije.

„Kompanije koje kupuju pristupačnu čistu energiju danas, na dobitku su zbog jučerašnjih, prevaziđenih planova za tranziciju na čistu energiju,“ izjavio je izvršni direktor Alijanse, Džon Kostjak. „Ako žele da postignemo ciljeve održivog razvoja u narednoj deceniji, i omogućimo jefitnu obnovljivu energiju i drugim potrošačima, kompanije moraju da se pridruže naporima za planiranje i pokretanje sledeće faze tranzicije.“

Više od 100 velikih korporativnih entiteta sa sedištem u Sjedinjenim Državama, koji su pritom članovi Alijanse kupaca obnovljive energije, najavili su da će kupiti 60GW kapaciteta lokalno proizvedene obnovljive energije do 2025. godine. No, u poslednjih pet godina kompanije su obezbedile samo 13 GW obnovljive energije. Kako bi se osigurali da se ciljevi postižu brže, veliki kupci obnovljive energije mogu da prate primer kompanije Volmart, najvećeg lanca maloprodajnih objekata na svetu, i pridruže se tzv. regionalnim organizacijama za prenos (Regional transmission organization ), tvrde autori studije.

Volmart planira da sve svoje energetske potrebe zadovolji kroz obnovljive izvore energije. Kako bi se ta tranzicija odigrala brže, Volmart će učestvovati u planiranju i izgradnji novih energetskih mreža za čistu energiju. Oni će pomoći tako što će izgraditi nove linije za prenos ili tako što će platiti zelenu tarifu za komunalne usluge od koje će se finansirati novi deo mreže.

„Uključivanje korporativne potražnje za čistom energijom u planiranje mreže postajaće sve važnije kako kompanije budu počinjale da ispunjavaju svoje ciljeve,“ izjavila je Hana Hant, zamenica direktora za energetsku politiku i potražnju, Američke asocijacije za energiju vetra. „Saradnja velikih kupaca obnovljive energije sa ljudima koji metodološki planiraju tranziciju biće najefiksaniji način planiranja budućnosti.“

Milan Zlatanović

Izvor: sustainabillity-times

Otvoreno pismo premijeru Crne Gore povodom izgradnje malih hidrocentrala

Foto-ilustracija: Pixabay

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Biciklo.me, NVO Ljubitelji prirode, Expeditio, Green Home, Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM) i Društvo mladih ekologa Nikšić napisali su otvoreno pismo premijeru Crne Gore, gospodinu Dušku Markoviću, povodom izgradnje malih hidrocentrala na gornjem toku reke Cijevne:

Foto-ilustracija: Pixabay

Obraćamo Vam se u ime građana Crne Gore, nacionalnih i međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom prirode, a povodom početka izgradnje malih hidrocentrala na gornjem toku rijeke Cijevne. Naime, kao što ste i upoznati, na teritoriji države Albanije u toku je izgradnja jedne, a među lokalnim stanovništvom govori se oko 14 planiranih mHE na rijeci koja je prepoznata kao međunarodno i nacionalno zaštićeno područje.

Kanjon rijeke Cijevne, je Emerald stanište, shodno kriterijumima Savjeta Evrope i Bernskoj konvenciji, a samim tim je i jedan od kandidata za buduće Natura 2000 zaštićeno područje. U Crnoj Gori, kanjon rijeke Cijevne nedavno je proglašen spomenikom prirode (III IUCN kategorija), a važno je i napomenuti da rijeka Cijevne predstavlja jednu od izuzetnih prirodnih vrijednosti sliva rijeke Morače i Skadarskog jezera koji uživa poseban stepen zaštite (Nacionalni park i Ramsar močvarno stanište od međunarodnog značaja).

U kontekstu saradnje dvije države naglašavamo da su u julu ove godine, predstavnici Vlada Crne Gore i Albanije, potpisali sporazum koji reguliše aktivnosti na očuvanju kvaliteta voda, zaštite od poplava, uređivanja i održavanja vodotoka, intenzivnije razmjene informacija i pronalaženja fondova za finansiranje ovih aktivnosti. Sporazum bi trebalo da ima za cilj zajedničko djelovanje dvije države, zajedničke infrastrukturne radove na zaštiti od poplava i nesmetanom protoku prekograničnih vodotoka. Svega tri mjeseca nakon potpisivanja ovog važnog dokumenta iznenadio nas je zastrašujući prizor trajne devastacije velikih razmjera u dijelu vodotoka Cijevne koji prolazi kroz Albaniju.

Posebno smo iznenađeni i zabrinuti činjenicom da su crnogorske nadležne institucije do sada uradile jako malo ili gotovo ništa kako bi se na adekvatan način zaštitio ovaj spomenik prirode. Ovo je posebno alarmantno kada se ima u vidu pregovaračko poglavlje 27, koje je već sada dovoljno problematizovano ostalim, dokazanim slučajevima nebrige državnih institucija o životnoj sredini. Iznad svega, zabrinjava nespremnost za pravu saradnju sa civilnim sektorom i sada već očigledno držanje ukupne crnogorske javnosti u mraku kada je u pitanju problem sa rijekom Cijevnom.

Napominjemo da je Ustavom Crne Gore član 23 stav 2 propisano da „svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavještavanje o stanju životne sredine, na mogućnost uticaja prilikom odlučivanja o pitanjima od značaja za životnu sredinu i na pravnu zaštitu ovih prava”. Napominjemo da je shodno Zakonu o zaštiti prirode čl. 7, 8 i 9, država u obavezi da podstiče učešće građana i nevladinih organizacija u procesima donošenja i realizacije odluka i mjera od značaja za zaštitu prirode, dok je prema ESPOO konvenciji, civilni sektor posebno identifikovan kao mjerodavan mehanizam učešća javnosti.

Imajući u vidu da postoje ogromne nepoznanice sa onim što država Albanija planira na Cijevni, očekujemo da tokom zvaničnog sastanka sa premijerom Albanije, gospodinom Ramom, inicirate obustavljanje dalje izgradnje mHE na rijeci Cijevni na teritoriji Albanije dok se ne utvrdi činjenično stanje i ne uključi crnogorska stručna i laička javnost.

Ovo naročito iz razloga što smo sa zvaničnih adresa dobili oprečne informacije, od podatka da predmetne mHE nisu dobile neophodne dozvole do podatka da ne postoje prekogranični uticaji na Crnu Goru te da samim tim nije bilo potrebno uključivati našu javnost.

Od Vas, kao najviše instance u crnogorskoj izvršnoj vlasti, očekujemo da u skladu sa odgovornostima funkcije koju obavljate, prepoznate značaj i opravdanost predloženog zahtjeva i da se u skladu sa Ustavom odgovorno ponesete prema interesima Crne Gore i njenih građana. Devastirana rijeka Cijevna svakako nije jedan od tih interesa.

S poštovanjem,

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
Biciklo.me
NVO Ljubitelji prirode
Expeditio
Green Home
Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM)
Društvo mladih ekologa Nikšić

Pismo je dostupno i na sledećem linku: http://www.birdwatchingmn.org/aktuelno/639-otvoreno-pismo-premijeru-crne-gore.

Staro za novo: Dovezete stari dizelaš, dobijete 8000 evra manji račun za novog Opela

Foto-ilustracija: Pixabay

Početkom oktobra ove godine, u cilju smanjenja nivoa zagađenja vazduha, nemačka vlada ponudila je vlasnicima starijih dizel vozila dve opcije: zamena starog automobila za novi ili ugradnja hardvera za kontrolu emisije štetnih gasova.

Foto-ilustracija: Pixabay

Program staro-za-novo podržava i auto-industrija, a poslednji među proizvođačima četvorotočkaša koji su odlučili da svojim kupcima umanje račun za novo vozilo ukoliko dovezu svoje prethodno je Opel.

Vlasnici auta bilo koje marke emisionih standarda od Euro 1 do Euro 4 mogu, uz bonus koji ide i do 8 hiljada evra, da kupe Opela, potpuno novog ili slabo korišćenog uz dve godine garancije. Uslov je da njihovo nekadašnje prevozno sredstvo bude izbačeno iz upotrebe i uništeno.

Sniženu cenu mogu da ostvare i ljudi koji voze automobile Euro 5 standarda u nemačkim oblastima sa visokim zagađenjem kao što su Minhen, Štutgart, Keln i Hamburg.

Ovim potezom kompanija nastoji da pruži podstrek vozačima da njihova odluka pri odabiru automobila bude ekološki osveštenija.

Slične akcije svojim klijentima su već ponudili Volkswagen, Audi, Seat, Porsche, Renault i Mercedes, kako bi ih motivisali da pređu na automobile sa Euro 6 i Euro 6d standardom.

Jelena Kozbašić

Uređivanje pešačkih staza u Inđiji

Foto: Opština Inđija

 

Foto: Opština Inđija

U cilju bezbednijeg i komfornijeg korišćenja pešačkih staza u narednom periodu počinju radovi na izgradnji i rekonstrukciji trotoara širom opštine Inđija.

Jedna od najkritičnijih se nalazi u Ulici Jug Bogdana i to u delu od Pošte do Bloka 63. Usvajanjem rebalansa stekli su se uslovi da ova izuzetno loša staza dobije savremeni izgled.

Veliki problem za sugrađane predstavlja i potez od zoo vrta do benzinske stanice na izlazu iz Inđije ka Novom Sadu.

Na ovom mestu ne postoji trotoar te su pešaci veoma ugroženi učesnici u saobraćaju, a naročito deca koja žive u tom delu Inđije.

Zbog toga za nekoliko dana na ovoj lokaciji počinju radovi na izgradnji pešačke staze širine dva a dužine 1300 metara.

Takođe, radovi će se izvoditi i u naseljenim mestima a sama dinamika zavisiće pre svega od brzine pristizanja projektne dokumentacije i vremenskih prilika.

Osim privlačenja novih investicija i podizanja životnog standarda, opštinsko rukovodstvo ovakvim i sličnim projektima aktivno radi na modernizaciji cele opštine i pružanju kvalitetnih uslova za život kao u najrazvijenijim evropskim i svetskim gradovima.

Milisav Pajević

U Srbiji se godišnje baci 250.000 tona hrane

Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji se godišnje baci skoro 250.000 tona hrane, a jedna trećina dolazi iz domaćinstava, pokazuje istraživanje koje je objavio Institut za prehrambene tehnologije iz Novog Sada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema istraživanju, svaki građanin Srbije, bez obzira na uzrast, godišnje baci 35 kilograma hrane vrednosti oko 20.000 dinara.

Skoro polovina ove količine se, kako navode, može izbeći odgovarajućim skladištenjem i dobrim planiranjem kupovine. Ostatak predstavlja otpad od hrane koji se ne može izbeći kao što su ljuske od jaja, kosti, semenke voća.

Kada bi se ovaj problem eliminisao, četvoročlana porodica bi uspela da uštedi i do 80.000 dinara godišnje.

“Savesna kupovina i pravilna upotreba frižidera su ključni – temperatura bi trebalo da bude odgovarajuća, a u frižider bi trebalo stavljati samo onu hranu kojoj je potrebno hlađenje. Prilikom kupovine novog frižidera, važno je da ima korisne funkcije koje pomažu u održavanju svežine hrane”, navodi se u saopštenju.

Godišnje u svetu na otpadu završi jedna trećina proizvedene hrane, odnosno 1,3 milijarde tona.

Izvor: 021

Španija želi da se upozna sa projektima Ministarstava zaštite životne sredine Srbije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je na marginama poslovnog foruma Španija–Srbija imao bilateralni susret sa državnom sekretarkom Ministarstva trgovine Španije i predsednicom španske agencije za izvoz i investicije (ICEKS) Šianom Mendes.

Tom prilikom je iskazana obostrana zainteresovanost za saradnju na zajedničkim projektima i predložena razmena poseta resornih ministarstava dve zemlje kako bi se konkretizovala saradnja u oblasti zaštite životne sredine.

Šiana Mendez je poručila da je biznis forum dobra osnova za saradnju Srbije i Španije, da je to pokazatelj da se svaka prilika koristi za unapređenje odnosa.

– Upoznaćemo se sa projektima Ministarstava zaštite životne sredine, projektima u oblasti građevine, kao i projektima planiranim u Beogradu, za koje smo zainteresovani, rekla je Mendes na svečanosti otvaranja prvog poslovnog foruma Španija-Srbija.

Ambasador Španije u Srbiji, Migul Fuertes ukazao je da dve zemlje imaju odlične političke odnose, zahvalio je Srbiji na podršci kuju je pružila Španiji u delikatnim političkim trenucima i naglasio: „Španija podržava Srbiju na putu ka EU, smatramo da je ona deo Evrope i da treba da bude u Evropskoj uniji. Veoma smo zadovoljni što organizujemo, prvi put, Poslovni forum u Srbiji, koja je naš prijatelj i saveznik“.

Milisav Pajević

Trideset šest godina uspešnog rada Termoelektrane Pljevlja

Foto: Elektroprivreda Crne Gore

 

Foto: Elektroprivreda Crne Gore

Termoelektrana Pljevlja obeležava trideset šest godina uspešnog rada i poslovanja u znaku početka ekološke sanacije prvog bloka uz rekultivaciju postojeće deponije šljake i pepela.

U ova dva vezana projekta čija realizacija će omogućiti nastavak valorizacije termoenergetskog kompleksa u Pljevljima do 2022. biće uloženo oko 60 miliona evra.

Kao uvod u ekološku sanaciju prvog bloka, Termoelektrana Pljevlja je prva u regionu uvela sistem onlajn monitoringa položaja vatre u kotlu, kao  preduslova za svođenje azotnih oksida u dimnom gasu na dozvoljeni nivo.

Onlajn monitoringom se smanjuje i količina štetnih čestica koje odlaze u vazduh, jer je sagorevanje potpunije.

U prvoj polovini 2018. godine TE Pljevlja je proizvela 620.349,11 megavat časova električne energije što je šest odsto više od plana.

Za poslednjih 36 godina rada Elektrana je odradila oko 190.000 radnih sati.  To je za ovu vrstu opreme i rekonstrukcije koje su rađene dovoljan osnov da ovaj blok ima svu pažnju koja je potreba i bude u narednim decenijama glavni oslonac elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Kontinuirana ulaganja u ovaj objekat, koja su dostigla 60 miliona evra za prethodnih deset godina, rezultirala su pozitivnim efektima u pogledu povećanja snage i pouzdanosti rada Elektrane.

Na osnovu ovih ulaganja, kroz dimenziju pouzdanosti, iskorišćenosti kapaciteta i tehnoloških unapređenja, dostignut je takav nivo da u narednih 100.000 sati rada Termoelektrana Pljevlja nema potrebe za kapitalnim ulaganjima i složenijim rekonstrukcijama, osim u ekološku sanaciju prvog bloka, koja je planirana u naredne tri godine.

Na efikasnije poslovanje TE Pljevlja svakako će uticati i preuzimanje Rudnika uglja Pljevlja od strane Elektroprivrede Crne Gore.

Odgovoran i posvećen odnos prema poslu zaposlenih u Elektrani garancija su pouzdanog rada ovog objekta, koji predstavlja važnu kariku stabilnosti elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Milisav Pajević

Besplatna obuka za pčelare sa teritorije grada Beograda

Foto: pixabay.com

 

Foto: pixabay.com

U cilju podizanja opšteg znanja iz oblasti pčelarstva, Sekretarijat za privredu grada Beograda u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom organizuje besplatnu obuku za pčelare sa teritorije grada Beograda, saopštavaju iz ovog gradskog sekretarijata.

Obuka počinje 29. oktobra i trajaće pet dana u prostorijama Gradske uprave Grada Beograda, Kraljice Marije 1.

Po završetku teorijske obuke, polaznici će proći testiranje o stečenom znanju, nakon čega će im biti dodeljeni sertifikati.

Osnovni ciljevi obuke su stručno osposobljavanje i sticanje veština u pčelarstvu, povećanje broja košnica u kojima se proizvodi med i pčelinji proizvodi uz tradicionalne veštine i savremena znanja, povećanje proizvodnje pčelarskih proizvoda, prihoda u domaćinstvima koja se bave pčelarskom proizvodnjom, kao i povećanje stepena zaposlenosti u sektoru i dostizanje standarda u oblasti zaštite životne sredine.

Za sve dodatne informacije zainteresovani se mogu javiti na telefon 7157-402, 7157-399.

Milisav Pajević

Lažna reciklažna industrija u UK – plastika se ne reciklira, već baca u reke i okeane

Foto-ilustracija: Pixabay

Recikleri plastike iz Ujedinjenog Kraljevstva suočavaju se sa optužbama o zloupotrebama i prevarama u okviru izvoznog postupka otpada, izveštava onlajn izdanje britanskog časopisa Gardijan.

Agencija za zaštitu životne sredine osnovala je tim istražitelja u cilju raskrinkavanja žalbi o prisustvu organizovanog kriminala u reciklažnom sistemu. Prema podacima ove agencije, u poslednja tri meseca suspendovano je ili oduzeto čak šest licenci za izvoz plastičnog otpada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istražitelji su zaduženi da potvrde ili opovrgnu sledeće navode:

  • Izvoznici lažno potražuju nadoknade za 10 hiljada tona plastičnog otpada koje ne postoje
  • Smeće se ne reciklira, već biva ispušteno u rečne tokove i okeane
  • Nelegalne pošiljke otpadaka preko Holandije bivaju isporučene na Daleki istok
  • Reciklerima iz UK s nizom prekršaja u oblasti izvoza kontamiranog otpada dozvoljen je nastavak poslovanja.

U toku prošle godine građani i preduzeća sa ostrva odbacili su 11 miliona tona plastičnog pakovanja, od čega je izvezeno dve trećine ukupne vrednosti od oko 56 miliona evra.

Izvoznici zarađuju milione izdavajući trgovcima i proizvođačima dokaze o kretanju otpada po ceni koja trenutno iznosi 70 evra po toni. Sistem se oslanja na kompanije-izvoznice koje same objavljuju stanje izvoza, ali je nedavno otkriveno da između njihovih podataka i podataka kojim raspolažu carinske službe postoje odstupanja.

“Od izvoznika se ne zahteva da pruže pokriće za količine otpada za koje tvrde da su napustile zemlju njihovim posredovanjem. Sve sami prijavljuju. Na ovaj način ustrojen sistem, zbog lakoće zarade, pruža plodno tle za razvoj organizovanog kriminala. Varanje je jednostavno. A do sada je bilo i bezbedno! Na kraju krajeva, ko će dovoditi u pitanje namere reciklera? Oni su dobri momci! Spašavaju našu planetu. Trebalo bi da smo im zahvalni”, oštar je novinar Hari Hamburg.

Ipak, saznanja da su preduzeća koja se bave izvozom prijavila 35 135 tona smeća više nego što je zabeležila carina bacila su senku na njihovo poslovanje.

Da li su dobri momci zaista dobri, saznaće se nakon sprovedene istrage.

Jelena Kozbašić

 

Sada možemo štampati i baterije

Foto: pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Prvi put u istoriji naučnici su uspešno odštampali deo baterije. Sada ćemo moći da štampamo litijum jonske baterije u najrazličitijim oblicima.

Istraživači sa Univerziteta Djuk našli su način da prilično jeftinim 3D štampačima stvore bateriju. Oni su se dosetili toga da koriste sprovodljivi rastvor koji pospešuje protok jona u polimerima. Ovo je značajan novitet jer smo do skora mogli štampati samo nesprovodljive delove baterije.

Ovaj tim stručnjaka izjavio je da je sposobnost da stvaramo baterijeu raznim oblicima veoma korisna za proizvođače električnih vozila, mobilnih telefona i laptopova, jer se oni ne moraju prilagođavati standardnom dizajnu baterije koje su trenutno dostupne. Većina baterija na tržištu, trenutno dolazi u cilindričnom ili pravougaonom obliku.

„Kada proizvođač dizajnira svoj proizvod, na primer mobilni telefon, oni moraju opredeliti određeni deo uređaja veličine i oblika baterije a to traći dragocen prostor i ograničava opcije za dizajn.“

Ove nove štampane baterije takođe će imati i veće kapacitete zbog grafena, izuzetno sprovodljivog materijala koji je inkorporiran u ovaj novi izum.
Trenutni prototip nije podoban za upotrebu jer baterije traju kratko, ali naučnici nastavljaju da rade kako bi prevazišli i ovaj problem.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

BMW povlači 1,6 miliona vozila sa tržišta zbog opasnosti od požara

Foto: pixabay.com

 

Foto: pixabay.com

Zbog curenja rashladne tečnosti, auto-kompanija BMW povlači 1,6 miliona vozila sa tržišta širom sveta jer postoji opasnost od požara.

Iz BMW-a je saopšteno da u pojedinim dizel automobilima rashladna tečnost može da iscuri iz modula za recirkulaciju izduvnih gasova, odnosno dela za smanjenje štetnih emisija, te da bi tečnost mogla da dođe do vrelih delova sistema i zapali se.

Nemačka kompanija ranije je povukla oko 480.000 vozila iz Azije i Evrope, jer su u Južnoj Koreji prijavljeni požari, a za sada nije bilo povređenih.

Opoziv zahvata modele od 2010. do 2017. godine, a navodi se da će sa kupcima problematičnih automobila stupiti u kontakt.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Zaštita životne sredine glavna tema poslovnog foruma Srbija-Španija

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je danas na svečanom otvaranju Poslovnog foruma Španija-Srbija da iskustva španskih kompanija u zaštiti okoline mogu da pomognu da se poboljša kvalitet života građana u Srbiji.

Trivan je ukazao na to da je Srbija jedno od najugroženijih područja i da je, kako bi se to promenilo, izdvojeno 15 miliona evra za investicije u oblasti zaštite životne sredine tokom sledeće godine.

Međutim, kapital koji država ima nije dovoljan da bismo u potpunosti podigli naše standarde i iz tog razloga nam je potrebna podrška i pomoć zemalja koje su to već učinile, rekao je ministar.

Na forumu su učestvovali predstavnici 21 španske kompanije iz oblasti infrastrukture, životne sredine, turizma, saobraćaja, građevinarstva, agroprehrambene, tekstilne i modne industrije.
Planirano je oko 80 individualnih sastanaka predstavnika tih i domaćih firmi u cilju unapređenja njihovih ekonomskih odnosa.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež istakao je da je poslednjih godina trgovinska razmena između dve zemlje udvostručena.

Foto: Privredna komora Srbije

U 2017. godini ta razmena je iznosila 455,8 miliona evra. Međutim, neophodno je da Srbija dobije nove kvalitetne investicije i da španske kompanije prošire svoje poslovanje u našoj zemlji jer trenutno samo 40 odsto njih sprovodi ozbiljne poslovne operacije u Srbiji, rekao je Čadež.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić predstavio je gradske infrastrukturne projekte i pozvao španske kompanije da učestvuju na tenderima.

Po Strategiji razvoja do 2021. godine, Beograd treba da se razvija kao “planetarni” i “zeleni grad”. Naša želja je da u tome sarađujemo sa španskim firmama, rekao je Radojičić.

Državna sekretarka za trgovinu Španije Šiana Mendes naglasila je da kompanije najviše mogu da sarađuju u zaštiti životne sredine i u građevinarstvu.

Španija u Srbiju najviše izvozi mesne proizvode, vozila i odevne predmete, a iz Srbije na špansko tržište najviše dolaze žitarice, proizvodi od gume, nameštaj, papir i karton, naglasila je ona.

Ambasador Španije u Beogradu Migel Fuertes rekao je da su odlični politički odnosi Španije i Srbije dobra osnova za razvoj ekonomskih odnosa.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            Milisav Pajević

Studenti pokreću projekat elektro-vozila

Foto: Formula student tim

Udruženje Studentska Tehnička Takmičenja, čiji je prvi projekat započeo u Beogradu 2010. godine pod nazivom „Drumska Strela“, ove godine osniva još jedan tim, koji će se baviti projektovanjem i izradom elektro-formule.

KO SU ONI?

Foto: Formula Student tim

Oni traže nove članove za njihov tim. Oni su studenti Beogradskog univerziteta i imaju nešto zajedničko. Genijalni u svojim oblastima, inovativni na svojstven način, oni su članovi Formula Student tima koji će napraviti prvo električno trkačko vozilo u Srbiji. Videti formulu na kojoj si radio kako prevazilazi sve prepreke, uočiti delovanje svih sila koje si cele zime predviđao i osećati pripadnost jednom timu stvari su zbog kojih su oni ovde. Ako misliš da je ovo za tebe, ne oklevaj, prijavi se na sledećem linku: www.stt.org.rs/konkurs. Konkurs je otvoren do kraja oktobra.

Jedinstven projekat u kom studenti imaju priliku da teorijsko znanje sa fakulteta primene u praksi, ali još važnije, steknu nova i prošire svoje vidike, prisutan je u Srbiji već 8 godina. Novi tim su osnovali nekadašnji članovi današnje Tenfor Drumske Strele, a njihov cilj je da znanje i iskustvo iz prethodnog projekta povežu sa svežim idejama novih članova, koje ove godine očekuju u velikom broju. Na taj način će se pod okriljem udruženja STT naći dve formule, jedna sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem, i jedna sa električnim pogonom, po prvi put u Srbiji.

Koliko je elektro-vozilo važno, govori činjenica da se o električnim automobilima u Srbiji priča već godinama. U okruženju gde i dalje vlada pravilo da svi voze automobile sa motorom SUS, naši studenti će krenuti sa projektovanjem i izradom električnog trkačkog automobila. Za to su im potrebne veoma skupe i teško dostupne komponente, ali oni već prave planove kako da obezbede sve na vreme, kako bi mogli da krenu sa izradom i testiranjima što ranije.

Najviše studenata se, kao i svake godine, očekuje sa Mašinskog fakulteta, ali i sa Elektrotehničkog fakulteta koji će imati bitnu ulogu u stvaranju prve električne formule. U projektu takođe učestvuju i studenti TMF-a, Ekonomskog fakulteta, FON-a, ali i Vojne akademije. Uslov za prijem u tim je upisana minimum treća godina fakulteta, odnosno druga, za junior članstvo.

Studenti se takmiče na prestižnim međunarodnim Formula Student takmičenjima, u konkurenciji sa više od 600 univerziteta iz celog sveta. Do sada su predstavili sedam vozila i učestvovali na 17 takmičenja, gde su postigli zapažene rezultate. Prethodne sezone, 2018, zabeležili su šesto mesto u disciplini Skid Pad u konkurenciji od 50 timova u Italiji, i peto mesto u najznačajnijoj, trci izdržljivosti, u konkurenciji od 36 timova u Češkoj Republici.