Home Blog Page 1012

Pošumljavanje Crne Gore – sadi se 630.000 sadnica

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Vlada Crne Gore opredelila je iz budžetske rezerve 200.000 evra za akciju pošumljavanja na celoj teritoriji države.

U akciji koja počinje danas biće posađeno 630.000 sadnica – po jedna sadnica za svakog stanovnika Crne Gore.

U cilju pripreme i praćenja realizacije aktivnosti juče je u Pljevljima održan sastanak proširenog kolegijuma  Uprave za šume, kome su prisustvovali šefovi svih područnih jedinica u Crnoj Gori.

Dogovoreno je da se sa aktivnostima na jesenjem pošumljavanju počne organizovano i odmah, na prostoru svih područnih jedinica Uprave za šume.

Cilj je da se autohtonim sadnim materijalom pošumi oko 630.000 sadnica.

Planirano je da se, pored  zaposlenih u Upravi za šume, u aktivnost pošumljavanja uključi što širi sloj društvenih struktura, pre svega učenika i studenata, predstavnika civilnog sektora, lokalnih samouprava i državnih institucija, kao i svih zainteresovanih institucija i pojedinaca.

Prioritet u pošumljavanju biće opožarene površine.

Kolegijumu u Pljevljima je prisustvovao  i državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju dr Milosav Anđelić  koji je ispred resornog Ministarstva svim područnim jedinicama Uprave uručio 17 motornih sadilica koje će u značajnoj meri omogućiti efikasniju i kvalitetniju sadnju na terenu.

Anđelić je prisutne upoznao sa aktivnostima koje se trenutno sprovode u sektoru šumarstva, posebno na planu reorganizacije sistema gazdovanja, kao i o nedavno usvojenoj revidovanoj Strategiji razvoja šuma i šumarstva, gde je poseban naglasak stavljen na višenamensko korišćenje šuma.

U strateškom dokumentu akcentovana je zaštita i uzgoj šuma, kao i izazovi sa kojima se susreće šumarska struka, posebno u kontekstu uticaja klimatskih promena na ekosistem šuma.

Državni sekretar je poručio da zaštita i uzgoj šuma u ovom periodu treba da budu prioritetne obaveze, kako bi očuvali šumsko bogatstvo Crne Gore, stvorili uslove za puni razvoj svih funkcija šuma i dalje održivo korišćenje na bazi novog modela gazdovanja na čijem uspostavljanju se intenzivno radi.

Na sastanku je zaključeno da u narednom periodu treba kandidovati kod međunarodnih institucija pripremljene projekte za  dobijanje značajnijih sredstva za pošumljavanje, kao i za druge investicije u cilju očuvanja životne sredine u okviru šumskih ekosistema.

Milisav Pajević

JKP „Zelenilo – Beograd” obeležilo 89 godina postojanja

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević i učenici Matematičke gimnazije, koji su osvojili medalje na Matematičkoj olimpijadi, obeležili su 89 godina postojanja „Zelenila” sadnjom drveta fotinija u Pionirskom parku.

Gradonačelnik Radojičić je istakao da je JKP „Zelenilo – Beograd”, sa više od 1.000 radnika, izuzetno značajno preduzeće za Beograd.

Ovo preduzeće održava više od 3.000 hektara zelenih površina i 50.000 stabala u drvoredima.

– Želimo da ta zelena oaza bude još veća, lepša i bolja i to je jedna od vizija razvoja Beograda. Sa druge strane, imali smo priliku da ovo stablo posadimo sa učenicima Matematičke gimnazije, čime simbolizujemo našu saradnju i podršku deci te škole koja osvajaju medalje i koja su i u prethodnim godinama pokazali koliko imamo dobru i pametnu decu. Zadovoljstvo mi je bilo što smo danas mogli da budemo zajedno i nadam se da će takvih povoda u budućnosti biti još više, kazao je Radojičić.

Direktor JKP „Zelenilo – Beograd” kazao je da mu je bilo veoma drago što su, uz svoje redovne aktivnosti, iskoristili priliku da promovišu i uspeh đaka Matematičke gimnazije.

– U prethodnim godinama, u ovim prilikama su sa nama bili odbojkaši, odbojkašice, vaterpolisti i drugi sportisti, a sada su sa nama i mladi naučnici. Mi naš 89. rođendan obeležavamo radno, iz godine u godinu sve bolje i uspešnije. U protekle četiri godine smo obnovili 230 igrališta i zelenih površina, što je veliki kvalitet u odnosu na mnoge druge gradove u Evropi, kazao je Stanojević.

Jedan od osvajača medalja, učenik četvrtog razreda Matematičke gimnazije Aleksa Milojević kazao je da mu je veoma drago što su simbolično on i njegovi školski drugovi i drugarice dali svoj doprinos ozelenjavanju grada.

Zajedno sa Aleksom, stablo fotinije posadili su i Pavle Martinović, učenik četvrtog razreda ove gimnazije koji je na Matematičkoj olimpijadi i Matematičkoj balkanijadi osvojio zlatnu medalju, Jelena Ivančić, učenica trećeg razreda koja je osvojila srebrnu medalju, kao i zlatnu medalju na evropskoj Matematičkoj olimpijadi za devojke, i Jovan Toromanović, učenik trećeg razreda, osvajač bronzane medalje na Matematičkoj olimpijadi i zlatne medalje na Olimpijadi metropole.

Zajedno sa đacima ove gimnazije događaju je prisustvovao i direktor Matematičke gimnazije Srđan Ognjenović.

Fotinija („Red Robin”) je zimzelena vrsta koja se može naći na istoku Himalaja do Japana, na jugu od Indije do Tajlanda, kao i u Severnoj Americi. To je niže drvo ili viši žbun, visine od dva do četiri metra, a daje plod crvene bobice koja kasnije dobija crnu boju.

Milisav Pajević

EU zabranjuje plastične predmete za jednokratnu upotrebu

Članovi Evropskog parlamenta (evropski poslanici) glasali su za zabranu plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu kako bi se suočili sa zagađenjem mora.

Prema planovima, EU će zabraniti bacanje plastičnih proizvoda, uključujući slamičice, pribor za jelo,  štapići za uši, koji čine više od 70 odsto mora, sve to od 2021.

Foto: Pixabay

Predlozi takođe zahtevaju najmanje 25 odsto smanjenja do 2025. godine u upotrebi nekoliko drugih stvari za koje ne postoji alternativa, kao što su hamburger i sendvič kutije i kontejneri za hranu za voće, povrće, deserte i sladoled. Zemlje EU bi bile obavezne da recikliraju 90 odsto plastičnih flaša do 2025. godine, a proizvođači će morati da pokriju troškove upravljanja otpadom. Poslanici EP-a takođe su se složili da mere smanjenja treba da pokriju otpad od duvanskih proizvoda, posebno filteri za cigarete koji sadrže plastiku, koji bi se trebao smanjiti za 50 odsto do 2025. i 80 odsto do 2030.

Prema Evropskom parlamentu, jedna cigareta može zagađivati između 500 i 1.000 litara vode i bačena na puteve, može se desiti do 12 da se raspadne,  druga najtraženija plastika za jednokratnu upotrebu. Poslanici EP-a takođe su se složili da mere smanjenja treba da pokriju otpad od duvanskih proizvoda, posebno filteri za cigarete koji sadrže plastiku, koji bi se trebao smanjiti za 50 odsto do 2025. i 80 odsto do 2030.

Izvor: Energy Live News

Rekonstrukcija OŠ „Zmaj Jova Jovanović“ u Pavlovcima kod Rume

Foto: Opština Ruma

 

Foto: Opština Ruma

Opština Ruma nastavlja sa ulaganjima u seoske mesne zajednice.

Nakon završetka renoviranja zgrade u Pavlovcima u kojoj se nalaze mesna kancelarija i ambulanta, krenuli su radovi i na zgradi škole.

U pitanju je područno odeljenje Osnovne škole „Zmaj Jova Jovanović“ u Rumi.

Načelnik Opštinske uprave opštine Ruma Dušan Ljubišić obišao je juče radove u Pavlovcima.

– U ovu školu ide ukupno desetoro dece. Na zahtev meštana i predsednika Saveta mesne zajednice Pavlovci mi smo izašli u susret i obezbedili smo sredstva za sređivanje fasade i zamenu kompletne stolarije na objektu. Sredstva koja su za tu namenu obezbeđena u budžetu iznose 920.000 dinara, rekao je Ljubišić.

Uređena je zgrada mesne zajednice i ambulante, sad je na redu škola, tako da će nam centar, to jest raskršće, kako mi kažemo izgledati mnogo lepše, rekao je Boško Đaković, član Saveta mesne zajednice Pavlovci i dodao da će ako vreme dozvoli fasada biti završena za nekoliko dana.

Milisav Pajević

Deca u Bačkoj Palanci učila o reciklaži i humanosti

Foto: Opština Bačka Palanka

 

Foto: Opština Bačka Palanka

Članovi Udruženja „Čepom do osmeha“ održali su juče radionicu u Predškolskoj ustanovi „Mladost“ u Bačkoj Palanci.

Kroz interaktivno učešće u radionici najmlađi sugrađani Bačke Palanke naučili su mnogo toga o zaštiti životne sredine kao i o humanosti.

Naučili su kako se može igrati čepovima, ali i kako pravilnim odlaganjem čepova mogu zaštititi prirodu i istovremeno pomoći drugarima sa invaliditetom.

Udruženje “Čepom do osmeha” , pod parolom „Gledajte globalno, ali delujte lokalno!“, radi na edukaciji građana o važnosti recikliranja otpada pre svega kroz aktivnost sakupljanja plastičnih čepova.

Udruženje kroz ovu akciju pomaže deci sa invaliditetom kako bi im se omogućilo lakše funkcionisanje u životu.

Aktivnost organizovana je na osnovu Memoranduma o poslovno- tehničkoj saradnji potpisanog u maju ove godine između Opštine Bačka Palanka i Udruženja “Čepom do osmeha”.

Milisav Pajević

Da li mikroplastika u ljudskoj stolici predstavlja rizik po zdravlje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Sharon McCutcheon)

Mikroplastika je odavno dospela u naš lanac ishrane.

Jedemo ribu i ostale morske delikatese uz dodatak mikroplastike. Obroke začinjavamo kuhinjskom solju i mikroplastikom. Pijemo vodu s tragovima mikroplastike. Udišemo mikroplastiku.

S obzirom na to da plastiku ne možemo da svarimo, zar iznenađuje saznanje da je prisutna u našoj stolici?

Istraživanje predstavljeno na konferenciji posvećenoj gastroenterologiji upriličenoj u Beču od 20. do 24. oktobra otkrilo je postojanje sitnih plastičnih delova u ljudskim fekalijama. Predvodnik tima naučnika bio je doktor Bečkog medicinskog univerziteta Filip Švabl.

Istraživački proces: Plastika otkrivena u 100 odsto prikupljenih oglednih primeraka

Za potrebe studije prikupljeni su uzorci osam osoba iz različitih delova sveta: Krasnojarsk (Rusija), Tokijo (Japan), Groningen (Holandija), Enontekio (Finska), Torun (Poljska), Birmingham (Ujedinjeno Kraljevstvo), Sasari (Italija) i Beč (Austrija).

Foto: Screenshot

Učestvovalo je 5 žena i 3 muškarca. Nije bilo nijednog vegetarijanca. Dvoje aktera na dnevnom nivou konzumiralo je žvakaće gume. U toku posmatranja, šestoro ih jelo morsku hranu. Svi su dolazili u kontakt sa plastičnim pakovanjem i u proseku su pili 750 ml vode iz PET ambalaže u toku jednog dana. Uzorci stolice poslati su na analizu u Beč.

Rezultati su pokazali zastupljenost plastike u stolici svih osmoro ljudi, u proseku 20 čestica veličine od 50 do 500 mikrometara u 10 g izmeta. U uzorcima je najviše udela imao polietilen teraftalat (PET), termoplastična smola koja je osnovni gradivni element flaša.

Interval pouzdanosti istraživanja je od 68 do 100 odsto i ukoliko bi se usložnilo na nivo čitavog čovečanstva, to bi značilo da izmet više od polovine ljudi na Zemlji sadrži mikroplastiku. Međutim, ovo je tek pretpostavka koja bi mogla da se potvrdi ili opovrgne tek studijom većeg obima.

U mikroplastiku se ubrajaju svi komadići plastike manji od 5 milimetara, a ona se deli na primarnu i sekundarnu. Primarna mikroplastika obuhvata one plastične komponente već proizvedene u mikro dimenzijama koje potiču od kozmetičkih proizvoda i proizvoda za ličnu higijenu, dok sekundarna nastaje razgradnjom većih plastičnih predmeta delovanjem UV zračenja, zamrzavanja, vetra, talasa i abrazije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sharon McCutcheon)

Kako plastika dospeva do ljudskih creva? Kroz hranu, vodu, vazduh i plastično pakovanje.

Da li predstavlja pretnju po naše zdravlje? Kako je tek nedavno otkrivena u ljudskom organizmu, istraživanja o njenom uticaju na ljude bi tek trebalo da se sprovedu.

Za sada raspolažemo jedino podacima o učinku sitnih plastičnih čestica na ribe i ptice kod kojih su uzrokovali preopterećenost jetre i otežanost apsorbcije hranljivih materija. Gomilanjem u njihovim organima plastika bi dovodila do i do smrtnog ishoda. Mikroplastika u životinjama vodi i natprosečnom rastu jedinki ali i problemima sa reproduktivnošću.

Proizvodnja plastike je porasla sa 1,5 miliona tona u 1950. godini na 335 u 2017.

Njenim umnožavanjem umnožavaju se i prepreke koje predstavlja blagostanju planete i ljudi.

Šta možemo da učinimo da bismo smanjili zagađenje plastičnim otpadom?

  • Da podignemo nivo svesti o problemu upravljanja plastičnim smećem,
  • Da smanjimo upotrebu plastike i da se u situacijama kada je to moguće preusmerimo na upotrebu njenih ekoloških alternativa (primer – nošenje cegera u prodavnicu umesto kupovine vrećice),
  • Da predmete od plastike koristimo po nekoliko  puta i recikliramo,
  • Da razdvajamo otpad na pravilan način ukoliko u našem kraju postoje različite kante za otpadke različitog porekla.

Jelena Kozbašić

Indonezija: Pet plastičnih flaša – jedna karta za gradski prevoz

Photo: Pixabay

Indonežanski grad Surabaja osmislio je novi način za plaćanje karte u gradskom prevozu. 

Po odluci gradskih vlasti Surabaje, građani mogu besplatno da uđu u autobuse ako ostave plastične flaše na autobuskom stajalištu ili ako ih daju vozaču. Na ovaj način se podstiče reciklaža, a u zavisnosti količine priloženih plastičnih flaša, karta može dvočasovna ukoliko se donese 10 plastičnih čaša ili pet plastičnih boca.

Photo: Pixabay

Jedan autobus može primiti 250 kilograma plastičnih flaša na dan. Ili oko 7,5 tona u mesec dana. Prikupljeni plastični otpad kasnije se nudi na aukciji kompanijama za reciklažu. Zarada ide za finansiranje gradskog prevoza i širenje zelenih zona u gradu smeštenom na istoku Jave, najvećeg ostrva u Indoneziji.

Peking, Istanbul, Sidnej  takođe  svoje građane nagrađuju kartama za javni prevoz ako u zamenu donesu plastične flaše.

 

Predsednik Vlade Crne Gore: Crnogorska energetika konačno “sazrela”

Foto: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

 

Foto: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

Na premijerskom satu koji je juče održan predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković je između ostalog odgovarao i na pitanje poslanika Predraga Sekulića iz vladajuće stranke DSP–a koje se odnosilo na valorizaciju zemljišta, tačnije na nove projekte zasnovane na dugoročnom zakupu u oblasti poljoprivrede i energetike.

Premijer Marković je u svom odgovoru istakao da su brojni resursi kojima raspolaže Crna Gora dragoceni i dominantno su održivi i obnovljivi.

Više od 300 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u opštinama Nikšić, Kotor, Ulcinj i Podgorica, koje je Vlada u poslednjih godinu dana oglasila za davanje u zakup, biće valorizovano kroz zasnivanje poljoprivredne proizvodnje.

Samo na osnovu nedavno zaključenih ugovora o zakupu lokaliteta u Ulcinju, Kotoru i Podgorici, biće investirano ukupno 9,2 miliona evra i otvoreno 40 novih radnih mesta.

U saradnji sa kompanijom „13. jul Plantaže“ kroz model dugoročnog zakupa, valorizovaće se zemljište ove kompanije u Podgorici, Baru, Danilovgradu, Bijelom Polju, Beranama i Andrijevici – ukupne površine 5.253 hektara.

Što se energetike tiče, veliko je interesovanje invenstitora za projekat izgradnje solarne elektrane snage veće od 200 megavata na Briskoj Gori u Ulcinju.

Reč je o investiciji od 170 miliona evra i direktnim budžetskim prihodima koje će samo po osnovu zakupa zemljišta premašiti 65 miliona evra za period od 30 godina. Ovaj projekat će generisati i 226 novih radnih mesta.

Očekuju se novi tenderi za zakup državnog zemljišta, sa ciljem izgradnje proizvodnih objekata koji će koristiti obnovljive izvore energije. Prvi u nizu biće tender za izgradnju vetroelektrane u zaleđu opština Bar i Budva.

Premijer Duško Marković je ocenio da je crnogorska energetika konačno “sazrela” do nivoa koji omogućava izgradnju novih izvora energije bez finansijskih poticaja i državnih garancija.

Milisav Pajević

Predstavljena knjiga „Vodozemci i gmizavci Svete Gore i Hilandara“

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na 63. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga kao prva iz edicije o prirodi metoha Svetog manastira Hilandar, predstavljeno je 23. oktobra, izdanje Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Svete carske srpske lavre Hilandar „Vodozemci i gmizavci Svete Gore i Hilandara“, na štandu Centra za promociju nauke.

Knjigu su javnosti predstavili u ime izdavača mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije i otac Dositej iz Svetog manastira Hilandar , i autori dr Rastko Ajtić i mr Danko Jović, herpetolozi Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

U pozdravnoj reči mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije, ukazao je na značaj istraživanja prirode i objavljivanja monografije „Vodozemci i gmizavci Svete Gore i Hilandara“, istakavši „da je monografija nastala kao rezultat prvih sveobuhvatnih istraživanja prirode područja manastira Hilandara i da se nakon trogodišnjeg proučavanja i istraživanja, pred nama nalazi knjiga koja opisuje i ilustruje samo deo bogatstva prirode ovog Svetog prostora, prikazujući dve faunističke grupe“ i da je „ovom monografijom pokrenuta edicija knjiga o prirodi prostora Svetog manastira Hilandar“.

Dragišić je na promociji rekao da se do sada se o vodozemcima i gmizavcima Svete Gore nije mnogo znalo, a pouzdani podaci o njima jedva da se mogu naći u literaturi. Do informacija se, uglavnom, dolazilo kroz razgovor sa prirodnjacima i turistima koji su posetili Svetu Goru, tako da objavljivanje monografije „Vodozemci i gmizavci Svete Gore i Hilandara“, svakako, predstavlja značajan dorinos u sagledavanju ove grupe životinja koja, zahvaljujući velikoj raznovrsnosti staništa u uslovima blage klime na Svetoj Gori, ima veliki broj svojih predstavnika.

Ovom prilikom Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda, zahvalio se visokoprepodobnom arhimadritu Metodiju, igumanu manastira i bratstvu manastira, za nesebičnu pomoć i podršku u organizaciji istraživanja, kao i na ukazanom poverenju Zavodu da ih realizuje.

Utiske i poruke bratstva manastir Hilandar o publikaciji i radu Zavoda za zaštitu prirode Srbije, predočio je otac Dositej ukazavši da se radom i istraživanjima koje realizuje Zavod prikazuje jedan novi apspekt značaja prostora Hilandarskog uz nadu da će otvoriti puteve za nove publikacije o stanovnicima prirode Svete Gore.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

O tome kako je knjiga nastala, šta sadrži, koje sve vrste prikazuje i o svojim utiscima sa herpetoloških istraživanja, govorili su autori dr Rastko Ajtić i mr Danko Jović.

Rastko Ajtić je istakao „da je grupa gmizavaca na prostoru Svete Gore prilično dobro istražena, dok je grupa vodozemaca koja je na ovom prostoru prisutna sa velikim brojem vrsta, imajući u vidu da su u pitanju sušna staništa, bila veliki izazov za istraživanje“, kao i da „iako vodozemci i gmizavci Svete Gore nisu direktno ugroženi od strane ljudi, sigurno je da trpe određene pritiske spoljašnjih faktora koji su manje transparentni, odnosno nama nisu uočljivi.

Stoga je glavni cilj objavljivanja publikacije da ukaže na značaj vodozemaca i gmizavaca, kako Svete Gore, tako i šireg regiona, kao i da pruži osnovne informacije o stanju ovih grupa životinja na jednom veoma specifičnom prostoru.“ Autor Danko Jović ukazao je na značaj interakcije prirodnog i kultrunog nasleđa, koji su kao istraživači doživeli kroz poimanje duhovnog značaja Svete Gore i Hilandara, sagledavajući zaštitu herpetofaune na jedan nov način, gde je jedna od važnijih karika misija upoznavanja javnosti o njihovom prisustvu, svrsi i značaju za opstanak svih živih bića.

U publikaciji je opisano do sada zabeleženih 35 vrsta vodozemaca i gmizavaca, što predstavlja izuzetno visok broj za jedan prostorno mali region. Na osnovu činjenica iznetih u uvodnom delu o prirodnim karakteristikama vodozemaca i gmizavaca i oblasti Balkana i poluostrva Atos, knjiga je podeljena na dva dela.

Prvi deo knjige odnosi se na predstavljanje svih vrsta vodozemaca i gmizavaca na Svetoj Gori. Ovaj deo knjige sadrži i osnovne ključeve za identifikaciju navedenih vrsta, koji mogu poslužiti kao vodič za njihovo prepoznavanje u prirodi. U drugom delu knjige dati su osnovni podaci koji vodozemce i gmizavce Svete Gore prikazuju u složenoj biološkoj i ekološkoj interakciji sa ostalim grupama životinja ovog prostora, kao i njihov značaj u lancima ishrane.

„Vodozemci i gmizavci Svete Gore i Hilandara“, delo autora dr Rastka Ajtića, Milivoja Krvavca i mr Danka Jovića, herpetologa Zavoda, objavljena je u saizdavaštvu Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Svete carske srpske lavre Hilandar. Knjiga je pisana dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku i bogato ilustrovana fotografijama i crtežima. Recenzent knjige je dr Sonja Nikolić. Grafičko oblikovanje uradili su Ivan Anđelković i Snežana Korolija, tekst preveli na engleski jezik Olivera Nićiforović Babac i Nikola Radenković, a teksta na srpskom jeziku lekturisala je Jelka Jovanović. Knjigu je odštampala štamparija Portal u Beogradu u 500 primeraka.

Info: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Milisav Pajević

Izuzetno nizak vodostaj Dunava utiče na Hidrosistem DTD u Bačkoj

Foto ilustracija: Pixabay

 

Foto: pixabay.com

Izuzetno nizak vodostaj Dunava, koji beleži opadanje u poslednja tri meseca, utiče i na Hidrosistem DTD u Bačkoj.

Još od 18. jula, zbog niskog vodostaja Dunava, nije moguće gravitaciono snabdevanje Bačke vodom preko Vodozahvatne ustave „Bezdan“. Snabdevanje kanalima u Bačkoj preuzela je Crpna stanica „Bogojevo“.

Uslovi za pumpanje vode su teški usled niskog vodostaja i crpne stanice rade u ekstremnim uslovima.

Uprkos takvoj situaciji, napominjemo da su svi vodostaji u kanalskoj mreži Hidrosistema DTD u normalnim i propisanim granicama i da svi naši korisnici – poljoprivreda, industrija i ribarstvo, imaju i sada dostupnu vodu.

Prema izveštajima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), vodostaj Dunava kod Bezdana danas iznosi minus 88 centimetara, a kod Novog Sada minus šest centimetara.

Prognoze RHMZ-a kažu da je vodostaj Dunava je u stagnaciji sa tendencijom stagnacije i manjeg porasta naredna četiri dana.

Milisav Pajević

Stručnjaci s novosadskog FTN osvojili nagradu u Stokholmu za beton i malter od pepela

Foto-ilustracija: Pixabay

Tim profesora sa Fakulteta tehničkih nauka uspešno je iskoristio pepeo u malteru i betonu umesto cementa, zbog čega je njihov rad ocenjen najboljim na jednoj od najprestižnijih svetskih građevinskih konferencija u Stokholmu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija se guši u pepelu dobijenom sagorevanjem biomase, kao i letećim pepelom iz termoelektrana. Tom problemu doskočio je tim profesora sa Katedre za građevinske materijale, procenu stanja i sanaciju konstrukcija novosadskog Fakulteta tehničkih nauka (FTN), menjajući cement, inače najskuplji i po prirodu najopasniji komponent, besplatnim pepelom.

Njihova istraživanja pokazala su da pepeo može zameniti cement u malteru sa oko 30 odsto, a u betonu čak 50. Ubrzo je ovo rešenje dobilo pažnju i u svetu, na građevinskoj konferenciji „ICACEE 2018: Architectural, Civil and Environmental Engineering“ u Stokholmu. Između 162 rada naučnika od Australije do Kanade istraživanje o održivom korišćenju pepela nastalog sagorevanjem biomase u Vojvodini u građevinskim proizvodima osvojilo je prvo mesto.

“Velike količine pepela, koji ima slične minerale kao cement, bacaju se na deponije, to su na hiljade tona godišnje i imamo ga dovoljno. S druge strane, cement sem što je skup, veliki je zagađivač, proizvodnja tone cementa znači i tonu CO2 u vazduhu. Materijale koje smo napravili sa pepelom obećavaju više nego dobru primenu”, izjavio je Slobodan Šupić koji je nosilac ovih istraživanja i čija se doktorska disertacija bavi upravo ovom temom.

Pored Šupića, tim nagrađenih profesora činili su Mirjana Malešev, Miroslava Radeka, Mirjana Laba i Vlastimir Radonjanin, šef Katedre za građevinske materijale. Radonjanin kaže da to rešenje smanjuje zagađenost vazduha i okoline te nudi jeftiniju proizvodnju betona i maltera.

“Pepeo na deponijama je katastrofa, a pored onog iz termoelektrana imamo ga sve više i od sagorevanja biomase. S druge strane, beton je najproizvođeniji materijal na svetu. Velike su šanse da pepeo u određenom postotku zameni cement, ali država mora malo da pomogne”, kaže Radonjanin.

Izvor: Blic

Čovek je zdrav samo ako brine o sopstvenom zdravlju

Foto: (Milka Drezgić) privatna arhiva

Milka Drezgić, profesor interne medicine na Medicinskom fakultetu u Beogradu

Napredak preventivne medicine, dijagnostike i terapije, kao i tehnološka dostignuća u XX veku doprinose boljem razumevanju zdravlja i bolesti na genetskom, molekularnom i ćelijskom nivou. Uporedo sa produženjem očekivanog trajanja života, optimalno zdravlje ljudi postaje poseban cilj. Razgovarali smo sa profesorkom doktorkom Milkom Drezgić u pokušaju da nađemo odgovor na pitanje koje svako od nas često sebi postavlja: da li na pravi način brinemo o sopstvenom zdravlju?

Profesorka Drezgić je renomirani naučnik i vrsni stručnjak, internista, endokrinolog, sa 308 publikovanih naučnih i nastavnih radova a našim čitaocima objašnjava značaj ove životno važne teme jednostavnim rečima. Nema sumnje da je zdravlje kompleksan pojam, a šta se tačno pod zdravljem podrazumeva u današnje vreme pitamo profesorku Drezgić.

Milka Drezgić: Frojd je isticao da, kada se čovek zapita postoji li smisao života, on postaje bolestan. Prema definiciji, Svetske zdravstvene organizacije (SZO) zdravlje predstavlja stanje potpunog telesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Ovde je važno definisati šta je socijalno blagostanje prema SZO, a to je stanje mira i sigurnosti u kome svaki čovek bez obzira na veru, rasu, političko ubeđenje, ekonomske uslove i pol ima pravo na školovanje i rad, koje mu daje mogućnost da živi harmonično u zdravoj okolini i koje mu pruža osiguranje u bolesti, iznemoglosti i starosti. Međutim, znajući okolnosti u kojima danas živimo i šta nam se događa, sasvim je opravdano postaviti i pitanje: ko je uopšte zdrav i ko ispunjava kriterijume za socijalno blagostanje.

EP: To znači da zdravlje pojedinca ili čitave nacije mora da se sagleda u okviru interakcije i sa životnom okolinom, jer ono ne predstavlja samo biološki fenomen.

Milka Drezgić: Različite naučne discipline, kao što su biologija, psihologija i sociologija imaju svoje različite prepoznatljive koncepte od kojih polaze pri definisanju zdravlja i bolesti. Vrednosni kriterijumi društva, vladajuća kultura i filozofija društvenih zajednica u određenim istorijskim periodima i na pojedinim životnim prostorima imale su takođe veliki uticaj na shvatanje zdravlja i bolesti.

Razvoj socijalne medicine, kao nauke koja zdravlje pojedinca razmatra u funkciji njegovih interakcija sa životnom okolinom, rezultirao je i definicijom zdravlja, u kojoj je zdravlje sagledano ne samo kao biološki i psihološki, već i kao socijalni fenomen. Ustav Svetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1948. godine daje sveobuhvatnu definiciju zdravlja koja po prvi put ističe i socijalnu komponentu kao izuzetno značajnu.

Želela bih da istaknem da civilizacija i tempo života nose sa sobom značajan rizik koji se ogleda u hroničnom stresu. On se ne manifestuje pojavom fizičkih promena, već u vidu mentalnog iscrpljivanja što doprinosi pojavi depresije, psihičkih tegoba, smanjenju radne sposobnosti i pojavi problema u porodičnom i socijalnom životu.

Foto: Pixabay

EP: Kako da se izborimo sa sindromom iscrpljenosti?

Milka Drezgić: Isto kao što vodimo računa o higijeni tela, tako moramo da vodimo računa o mentalnoj higijeni neophodnoj za kvalitetan život. Vidite, From je davno rekao da je zdrav čovek sposoban da radi i da voli, pa tako moramo da naučimo da volimo sebe, da primećujemo svet koji nas okružuje, i moramo naučiti kako da uživamo u svakom danu svog života, a ne da uživamo u nekoj neizvesnoj budućnosti ili lepoj prošlosti.

EP: Ko vodi računa o tome da smo fizički i mentalno spremni da se uhvatimo u koštac sa svakodnevnim životnim problemima?

Milka Drezgić: Ako krenemo od rođenja, budno oko roditelja i sistematski pregledi beba, a kasnije dece u domovima zdravlja, predstavljaju glavni način praćenja fizičkog i mentalnog razvoja deteta i oni su glavni akteri koji reaguju na svaki znak i simptom koji bi ukazivao da je u pitanju početak bolesti. Međutim, dešava se da roditelj prepušta dete „glavnokomandujućem” u kući, odnosno televizoru, pa tako ne komunicira dovoljno sa svojim detetom, a zatim se u detetovoj drugoj godini otkrije da je gluvonemo, kao što se to nedavno dogodilo u jednom gradu u Srbiji. Nažalost, odrastanjem i ulaskom u adolescenciju sve manje je sistematskih pregleda, ili su oni površni, tako da se uočavaju uglavnom fizički nedostaci kod mladih. S druge strane, izostaju informacije pa čak i interesovanje o duševnom i socijalnom blagostanju.

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018, od 72. do 74. stranice.

Intervju vodila: Milka Zelić 

Turistički klaster UNA u poseti središnjoj Istri

Foto: WWF
Foto: WWF (TE TA Motovun)

Protekli vikend članovi Turističkog klastera Una (TK UNA) proveli su na studijskom putovanju po Istarskoj županiji, odnosno turističkoj regiji središnje Istre. U sklopu posete organizovan je obilazak porodičnih poljoprivrednih imanja, prodavnica sa lokalnim proizvodima, grada Pazina, ali i turističkih manifestacija poput festivala terena i tartufa (TE TA) u Motovunu i međunarodnog sajma pršuta (ISAP) koji se već 12 godina održava u Tinjanu.

Foto: WWF (cukerančići)

Prilikom posete imanju “Anđelina” i agroturizma „Ograde“ upriličene su prezentacije zaštite autohtonih proizvoda i organizovanja manifestacija i to na primerima cukerančića, istarske poslastice, i jedinstvene manifestacije “Dani meda” koju organizuje udruženje pčelara Lipa. Osim prezentacija, praktična iskustva iz organizovanja događaja članovi klastera imali su priliku videti u Motovunu i Tinjanu.

Foto: WWF (Sajam pršuta u Tinjanu)

“Ovakve manifestacije kod nas su jako posećene i organizuju se u svrhu produženja turističke sezone. Pored toga, odlična su prilika za promovisanje ali i prodaju lokalnih proizvoda. Ipak, teško da bi kao takve bile održive bez podrške lokalne zajednice,” istaknula je Jasmina Cvitan-Lakača organizatorka međunarodnog sajma pršuta u Tinjanu.

Studijsko putovanje organizovano je u sklopu regionalnog projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude” koji sprovodi WWF Adria a finansiran je od strane Švedske razvojne agencije (SIDA).

Da li ćemo 28. oktobra poslednji put pomeriti kazaljke?

Foto-ilustracija: Unsplash (Djim Loic)

Pomeranjem kazaljki za jedan sat unazad, 28. oktobra, završava se letnje računanje vremena, tako da ćemo, vraćanjem sa tri na dva sata, u nedelju spavati sat vremena duže.

Foto-ilustracija: Unsplash (Djim Loic)

Po svemu sudeći, ovo bi moglo da bude jedno od poslednjih pomeranja časovnika zbog letnjeg i zimskog računanja vremena. Naime, Evropska komisija (EK) je 12. septembra predložila da se takvo polugodišnje pomeranje sata ukine, a ukoliko taj predlog izglasaju Evropski parlament i Savet Evrope, kazaljke će poslednji put biti pomeren najkasnije 31. marta 2019, odnosno 27. oktobra naredne godine.

Letnje i zimsko računanje vremena primenjuje se u oko 110 država, ali ne i u Kini, Japanu, Južnoj Koreji, Rusiji, Belorusiji, na Islandu, kao ni u afričkim zemljama.

Prema predlogu EK, svaka članica Evropske unije bi do aprila 2019. godine trebalo da odluči da li će ostati u zimskom ili letnjem režimu računanja vremena. To će važiti i za Srbiju, ukoliko Narodna skupština usvoji Zakon o računanju vremena koji je krajem avgusta predložila Vlada. U Ministarstvu privrede ranije je rečeno da se usklađuju propisi sa zakonodavstvom EU, a u konkretnom slučaju u okviru Pregovaračkog poglavlja 1 u koje spada i važeća Direktiva EU o letnjem računanju vremena.

Kazaljke na časovnicima u Srbiji pomeraju se od 1983. godine za jedan sat unapred u martu da bi se zatim na jesen vratile unazad. Uvođenje letnjeg merenja vremena nije bilo tek pomeranje kazaljki na časovnicima sat unapred. Bio je to i naš prvi korak ka Evropi.

Šta se dobilo, a šta izgubilo pomeranjem kazaljki? Za početak, ali i niz godina docnije, sva korist se ispoljavala u komunikaciji, najviše kroz automatsko usklađivanje s redovima vožnje međunarodnog avio, železničkog i autobuskog saobraćaja, i kao prividan produžetak obdanice, iako je logika upućivala na to da je po istom principu za toliko ujutru produžena pomrčina!

Inicijativa Evropskog parlamenta o odustajanju od režima promene vremena usledila je nakon što je analizom utvrđeno da pomeranje kazaljki za jedan sat negativno utiče na zdravlje, opšte stanje ljudskog organizma i bezbednost u saobraćaju. Imajući u vidu ove analize neke zemlje još ranije su donele odluku o ukidanju promene vremena. Rusija je tako postupila 2011, i to na osnovu izveštaja Ruske akademije medicinskih nauka, koji je ukazao na porast broja srčanih udara, pa i učestalija samoubistva.

Statistike pokazuju da su tog prvog ponedeljka posle promene vremena saobraćajne nesreće češće jer su ljudi, po pravilu, neispavani i sa slabijom koncentracijom. Prvih nekoliko dana javljaju se glavobolje, mnogi imaju povišeni krvni pritisak, a neki i srčane smetnje.

Prema nekim istraživanjima organizmu je potrebno čak četiri nedelje da bi se adaptirao na jedan sat promene vremena.

Sve to utiče na pad ukupne produktivnosti, iako je jedan od razloga za uvođenje dvostrukog režima računanja vremena bio rast proizvodnje i veća iskorišćenost dnevne svetlosti.

Izvor: Politika

Ministar zaštite životne sredine Srbije sastao se sa ambasadorima EU

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Zaštita životne sredine jedna je od najzahtevnijih oblasti u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji (EU), za koju su neophodne dovoljne investicije, ali svako ulaganje u zaštitu životne sredine i usvajanje evropskih standarda doneće dobrobit, kvalitetniji i zdraviji život građanima Srbije, zaključeno je juče na sastanku šefova misija zemalja EU na kojem je gost bio ministar zaštite životne sredine Republike Srbije Goran Trivan.

Sastanak sa ambasadorima zemalja članica EU u Srbiji kojem je predsedavao šef Delegacije EU ambasador Sem Fabrici, posvećen zaštiti životne sredine u Srbiji, protekao je u otvorenom razgovoru o najvažnijim pitanjima i izazovima Republike Srbije u kontekstu otvaranja Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

Ministar Trivan je predstavio aktuelno stanje i najznačajnije aktivnosti na rešavanju izazova u zaštiti životne sredine u Srbiji. Ambasadori zemalja članica EU izrazili su i ovom prilikom punu podršku Srbiji u procesu pridruživanja EU.

Učesnici sastanka su se složili da je za dostizanje ciljeva Republike Srbije u ovoj oblasti koje Srbiju uvode u svet modernih, razvijenih, ekološki svesnih i odgovornih država, neophodno jačati administrativne kapacitete i uspostaviti predvidiv i održiv način finansiranja zaštite životne sredine.

Ambasador Fabrici je podsetio da je zaštita životne sredine u vrhu prioriteta EU, i da je, kao najbolji partner i prvi donor Srbije, rešena da nastavi da tehnički i finansijski podržava Srbiju u procesu usvajanja i primene evropskih pravnih tekovina u ovoj oblasti.

Ministar Trivan je izrazio svoju posvećenost rešavanju najvećih izazova u zaštiti životne sredine u Srbiji, uz zajedničko razumevanje, saradnju i s dobrom komunikacijom Ministarstva zaštite životne sredine sa Delegacijom EU u Srbiji i zemljama članicama EU u Srbiji.

Dobra komunikacija sa građanima o izazovima i uspesima u unapređenju zaštite životne sredine u Srbiji takođe je neophodna.

Milisav Pajević

Formirana radna grupa za smanjenje aerozagađenja

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan godine rekao je da zagađenje vazduha ima ogroman uticaj na životnu sredinu i zdravlje sadašnjih i budućih generacija i da je Ministarstvo zaštite životne sredine formiralo radnu grupu za smanjenje aerozagađenja kako bi se sistemski rešio ovaj problem.

– Problem aerozagađenja nije nastao juče, civilizacijski je problem, na posledice zagađenja vazduha ukazuje i Svetska zdravstvena organizacija.

Aerozagađenje je uzrokovano emisijom štetnh čestica koje u vazduh emituju industrija, grejanje na ugalj i mazut, saobraćaj ali i prašina i polen.

Potrebno je da se čitavo društvo i privreda prilagode međunarodnim ekološkim standardima kako bismo zaista počeli da vodimo računa o svim elementima zdrave životne sredine, a vazduh je prvi i osnovni“, ukazao je Trivan.

– Formirali smo radnu grupu kako bi se dogovorili kako praktično da radimo, kako da smanjimo zagađenja vazduha, i to je pitanje svih sektorskih politika, svih lokalnih samouprava i svih građana Srbije-šta svako od nas može da učini za bolji kvalitet vazduha, rekao je ministar Trivan.

Zadatak Radne grupe za smanjenje aerozagađenja je da identifikuje sredinu koja je posebno ugrožena usled stepena aerozagađenja većeg od dozvoljenog, uzroke koji su doveli do povećanja stepena aerozagađenja, kao i da predloži mere za njegovo smanjenje.

Radna grupa koja uključuje predstavnike ministarstava i drugih državnih organa, lokalnih samouprava, stručnih udruženja i instituta sastajaće se periodično, rukovodeći se potrebom za efikasnom realizacijom aktivnosti.

Milisav Pajević