Nuklearne baterije – nova šansa za nuklearnu energiju?

Foto-ilustracija: Pixabay

I dok u svetu, strogo determinisanom ka postizanju klimatske neutralnosti, uskoro neće biti mesta za zagađujuće izvore energije poput fosilnih goriva, čini se da sudbina nuklearne energije još uvek nije određena.

Za jedne, brojne nuklearne katastrofe i činjenica da ne postoji održivo rešenje za nuklearni otpad dovoljni su razlozi da se uskoro „oprostimo“ od ovog radioaktivnog izvora energije, ali ima i onih koji tvrde da smo prerano „otpisali“ nuklearu energiju koja, štaviše, može odigrati presudnu ulogu u globalnoj dekarbonizaciji.

Grupa istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta na nuklearnu energiju gleda sa velikim optimizmom. Predvođeni naučnikom Jakopom Bonđornom, ovi naučnici došli su do saznanja kako da nuklearnu energiju učine jeftinijom, bezbednijom i široko primenljivom.

Reč je o relativno malim reaktorima koji mogu stvarati toplotnu i električnu energiju za domnaćinstva, industrijske procese ili vojne baze. Veličine standardnog kontejnera za stanovanje, ovi reaktori bili bi napravljeni u fabrici i odmah po isporuci mogli bi da proizvode energiju u skladu sa potrebama korisnika. Procenjeno je da bi im životni vek bio između pet i deset godina, nakon čega bi se vraćali u fabriku na „remont“, piše Tech Xplore.

Sve navedene karakteristike navele su idejne tvorce ove male nuklearne elektrane da je nazovu „nuklearna baterija“ za koju veruju da podjednako može doprineti smanjenju gasova staklene bašte kao i obnovljivi izvori energije.

Sve za bezbednost

Pitanje bezbednosti je neizbežno kada je reč o ovakvim projektima. Bonđorno ističe da koncept nuklearne baterije, maksimalne snage 10 MW, ni po čemu nije sličan velikim nuklearnim elektranama čija se snaga meri u gigavatima, pa nema razloga da strahujemo od novih nuklearnih katastrofa.

Reaktori bi imali mogućnost da se sami održavaju i hlade, tako da neće zahtevati našu intervenciju, a radi dodatne bezbednosti, ceo sistem bio bi obuhvaćen čeličnom kapsulom čija je uloga da spreči mogući kontakt radioaktivnih čestica i životne sredine.

Bonđorno takođe predviđa da bi u se većini slučajeva ovakvi reaktori nalazili ispod zemlje kako bi se sprečilo da neki spoljašnji faktor ošteti bateriju.

Da bi ovaj koncept zaživeo, slede detaljna testiranja u laboratorijskim uslovima gde, čak i ako se desi nešto neočekivano, neće biti negativnog uticaja na životnu sredinu. U planu je i testiranje izdržljivosti nuklearnih baterije, a naučnici nameravaju da ih izlože ekstremnim uslovima kakvih nema u prirodi da bi pokazali da su čak i tada ovi mini-reaktori potpuno bezbedni i efikasni.

Milena Maglovski

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti