Kraljevskim pingvinima preti izumiranje zbog globalnog zagrevanja

Foto: pixabay

Rastuće temperature i prekomerno izlovljavanje ribe u vodama oko Antarktika mogli bi da dovedu do toga da populacije kraljevskog pingvina budu na ivici egzistencije do kraja ovo veka, kaže nova studija.

Izveštaj koji je objavljen u magazinu Nature Climate Change, otkriva da kako globalno zagrevanje menja okolinu ovog poslednjeg netaknutog dela prirode tako i populacija ovih ptica mora da pronađe novu lokaciju za parenje.
Koautor istraživanja Selin Le Boek, sa univerziteta u Strazburu u Francuskoj upozorila je da bi ova vrsta mogla da nestane ukoliko se ne preduzmu hitne mere.
„Ako se ne poduzme ništa u svrhu usporavanja i kontrolisanja globalnog zagervanja, a tempo trenutnih štetnih ljudskih akcija, kao što je prekomerno izlovljavanje ribe ostane nepromenjen, razne vrste bi mogle da nestanu u bliskoj budućnosti.“

Ova otkrića samo povećavaju već postojeću zabrinutost za sudbinu Antarktika. Ranije ovog meseca, u drugoj studiji otkriveno je da kombinacija klimatskih promena i industrijskog ribolova preti da ugrozi razne vrste u vodama Antarktika, i bude potencijalno fatalna za kitove, foke i pingvine.

Ukoliko se emisija gasova sa efektom staklene bašte pod hitno ne smanji, 70% tj. 1.1 milion reproduktivno sposobnih parova kraljevskih pingvina bi morala da promeni svoje stanište na kome se razmnožava.
Kraljevski pingvini, druga najveća vrsta pingvina se pari samo na specifičnim izolovanim ostrvima u Južnom okeanu gde nema leda i gde je omogućen lak pristup moru.
S obzirom na to da klimatske promene utiču na premeštaj riba i lignji od kojih zavisi prehrana kraljevskih pingvina, ove velike ptice moraju da plivaju dalje nego dosad kako bi pronašle hranu za svoju gladnu mladunčad.
„Za većinu pingvinskih kolonija dužina letnjih ‘izleta’ njihovih roditelja u potrazi za hranom uskoro će biti u tolikoj meri duga da bi mladunci od izgladnelosti mogli uginuti“, upozorava naučnica.

Ako se aktualni trend nastavi, naša planeta će do 2100. godine zagrejati za tri do četiri Celzijuseva stepena u odnosu na temperature iz polovine 19. veka.
Alternativa za kraljevske pingvine je vrlo bolna: razmožavati se ili se prehranjivati.
„Samo je nekoliko ostrva u Južnom okeanu, a svi nisu pogodni za velika pingvinske kolonije.
Na području Krozea, Princa Edvarda i Kerguelena pingvini uspevaju da pređu i 600 km, loveći ribu u antarktičkim vodama i da se na vreme vrate svojim mladuncima kako bi ih nahranili.
S obzirom na zagravanje okeana, antarktički polarni front premešta se sve dalje prema jugu, a on je značajan jer obuhvata područja na kojima se duboka mora nižih temperatura mešaju s morima umerenih temperatura zbog čega je taj prostor bogat florom i faunom.
„S obzirom na sve navedeno, kraljevski pingvini moraće da se premeste na drugo područje ili će jednostavno izumreti“, ističe još jedan autor studije Emiliano Truki, evolucijski biolog s italijanskog univerziteta u Ferari.

Le Boek smatra da bi alarmantno stanje koje se odnosi na kraljevske pingvine trebalo da posluži kao upozorenje na budućnost čitavoga morskog sveta antarktičkog područja.
„Poput morskih ptica i morskih sisara i pingvini spadaju u viši trofički nivo prehrambenog lanca u ekosistemu. Oni su bioindikatori svog ekosistema i kao takvi su ključni indikatori promena u morskom ekosistemu. Značajni su nam za razumevanje i predviđanje uticaja globalnih promena na morske biome i na subantarktička i antarktička područja“, kazala je.

Nije zanemariva ni činjenica da kraljevske pingvine prati visoka stopa smrtnosti. Naime, samo polovina mladih preživi do kraja sezone parenja, a od preživelih iduću ih godinu doživi samo polovina.
Naučnici i aktivisti za zaštitu životne sredine predlažu stvaranje velikog morskog područja na Anktarktiku koje bi bilo zaštićeno. Zamisao je iznela Nemačka, a sada je podržavaju i ostale čalnice EU.
Ako se ona ostvari, sve životinjske vrste na području od oko 1,8 miliona kvadratnih kilometara u kojem će biti zabranjen ribolov, biće zaštićene.
Predlog će u oktobru biti iznesen odboru koji deluje pod nazivom Konvencija za očuvanje i zaštitu antarktičkoga živog sveta.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti