Kopenhagen ima 5 godina da anulira emisije ugljen-dioksida – Kako će to postići?

U doba borbe savremenih ljudi protiv klimatskih promena, koje izjedaju različite aspekte njihovih života, mnoge kompanije, gradovi i države postavili su sebi rokove do kada bi trebalo da svedu na nulu emisije ugljen-dioksida kao jednog od gasova koji značajno doprinosi porastu temperature na globalnom nivou. Danska prestonica planira da ostvari ovaj cilj do 2025. godine. Ukoliko u tome i uspe, postaće prvi ugljenično neutralni glavni grad na svetu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Magatti)

Pred Kopenhagenom stoji još pet godina da u potpunosti poništi sopstveni ugljenični otisak. Kao jedno od sredstava iskoristiće i saznanja projekata Nordhavn, u čije su sprovođenje od aprila 2015. do oktobra 2019, Danci uložili 19 miliona evra. Iza njega stoji ideja o osmišljavanju prve svetske pametne energetske laboratorije.

Udružujući pod istim krovom nauku, razvoj i praksu, tvorci projekta težili su tome da inovativnim rešenjima doprinesu stvaranju ekonomičnog energetskog sistema koji integriše elektroenergetiku, grejanje, saobraćaj i stanovanje. Sada je red na političarima da usvoje predložene mere kako bi se zelena tranzicija u Danskoj odvijala bržim tempom!

Iako Kopenhagen beleži konstantan priliv stanovništva i razvoj ekonomije, ipak je uspeo da od 2005. smanji emisije ugljen-dioksida za 42 odsto  – a sve zahvaljujući razvoju čiste energije i primeni sličnih praksi za očuvanje okruženja, koje su „osvojile“ grad i pre Nordhavna.

Ulicama jezdi više bicikala nego ljudi. Čak dve trećine putovanja na kratke staze odvija se pomoću održivih vozila. Stanovnici Kopenhagena pešače, pedaliraju ili se voze javnim prevozom.

Intervencija koju su načinili u rashladnom sektoru se takođe značajno odražava na njihovu nameru. Ukoliko bi sistem hlađenja zgrada cirkulacijom morske vode primenili na sve kompanije zgrada u Kopenhagenu, Danci bi da se otarase oko 80 hiljada tona ugljen-dioksida godišnje.

Obnovljivi izvori energije, prema nalazima stručnjaka, mogu samo polovično da učestvuju u zauzdavanju klime – druga polovina posla se pripisuje energetskoj efikasnosti, što su primetili i „energetski laboranti“ iz Nordhavna, te su i u skladu s tim preporučili određene mere. Smatraju i da se svi naftni derivati, pa i onaj najčistiji – prirodni gas, moraju odstraniti iz energetskog miksa širom planete.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti