Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Poznajem dosta ljudi, što mlađih, što starijih, koji imaju stav da svoju fakultetsku diplomu mogu da okače mačku o rep. Ne mogu da znam da li su Filipinci jednako pesimistični prema pohađanju fakulteta, ali sam sigurna da će papirima koje dobiju po završetku školovanja pridavati veće značenje u odnosu na pojedine građane naše zemlje, zato što će im oni istovremeno predstavljati garanciju znanja, ali i doprinosa očuvanju naše planete. Na Filipinima je naime predložen zakon pod nazivom "Diplomiranje kao zaveštanje životnoj sredini" po kom će školarci biti obavezani da tokom svog obrazovanja zasade 10 stabala.

Ako sledimo tezu slovenačkog književnika Ivana Cankara da se više gorčine i patnje krije u jednom jedinom radnom satu nego u celom celcatom životinjskom životu, naše bivstvovanje na planeti Zemlji bi bilo značajno radosnije i lakše ako bismo se odmetnuli od kapitalističkog sistema vrednosti. Za nesnalažljive osobe poput mene takav podvig je osuđen na propast, ali ne bih marila kada bi se moja "gorčina i patnja" regulisale zakonskim putem.

Kompostiranje predstavlja metod upravljanja otpadom organskog porekla, kojim se omogućava njegova bezbedna i ekonomična reciklaža. Obuhvata razlaganje biljnih i životinjskih ostataka u aerobnim uslovima. Kompostiranje se u Sjedinjenim Američkim Državama vrši u mnogo većim i ozbiljnijim razmerama, te postoje i postrojenja s tom namenom koja, između ostalog, kompostiraju i tela životinja nastradalih u saobraćaju.

Pokret "flygskam" (flight shame) je privukao ekološki osveštene Šveđane koji su doneli odluku da avionske karte zamene voznim kako bi smanjili svoj osećaj krivice zbog razaranja Zemlje. Putujući avionom, oni bi bili saučesnici u ozbiljnijem narušavanju prirode, a birajući voz, oni umanjuju sopstveni ekološki otisak. Rastući broj ljudi koji su odlučili da ostanu prizemljeni (#stayontheground) je inspirisan šesnaestogodišnjakinjom Gretom Tunberg.

Ono o čemu sigurno ne razmišljamo dok Orbitom osvežavamo dah pred sastanak sa partnerom su dalekosežne posledice koje ima po životnu sredinu. Kompanija Gumshoe iz Holandije je odlučila da tome stane na put. Svake godine stvaramo 100 hiljada tona plastičnog otpada koji dolazi - iz naših usta. Većina žvaka na tržištu po sastavu podseća na automobilske gume, što dodatno pojašnjava zašto se zovu baš "žvakaće gume".

Sigurno ste već primetili da za pojedine bitne datume, poput dana rođenja značajnih naučnika, dana nastanka prve fotografije crne rupe ili dana početka proleća na severnoj Zemljinoj hemisferi, internet pretraživač Gugl tematski prilagodi logo tom dešavanju. S obzirom na to da je ovo najkorišćeniji pretraživač interneta na svetu, na ovaj način kompanija Gugl obrazuje svoje mnogobrojne korisnike. Pretraživač je i za Dan planete Zemlje 2019, 22. april, "odbacio" svoje prepoznatljivo plavo-crveno-žuto-plavo-zeleno-crveno ruho i crtežima predstavio šest neobičnih Zemljana.

Mama i ja bismo početkom proleća i jeseni uglavnom odlazile u obilazak sportskih prodavnica i nakon isprobavanja 101 različitog modela patika, dogovarale bismo se koji da pazarimo šetajući podgoričkim Skalinama. Čak i danas, petnaestak godina kasnije - kada imam za 4 broja veće stopalo, skupljam šestice, a ne petice, i nisam više tako zelena po godinama, ali sam svakako zelenije svesti - potraga za savršenim parom mi i dalje pričinjava jednako uzbuđenje. Svoju ekološku i modnu osvešćenost mogu istovremeno da podmirim u Planetinim prodajnim objektima.