Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Da li je naše „malo“ dovoljno za zaštitu životne sredine?

Čak se i u oblasti zaštite životne sredine javljaju ekstremistički stavovi - da to naše "malo" mora da obuhvata "sve". Pojedini aktivisti pozivaju da postanete vegan, odreknete se cigareta, živite život ne proizvodeći nikakav otpad... Agituju i da ne vozite automobil, ne putujete avionom i ne upotrebljavate hemijske preparate. Ukoliko ne prekrižite sve zahteve sa podugačke liste, licemer ste. U njihovim očima, ne i u mojim.

U kom istorijskom trenutku je ljudska vrsta prvi put zagadila vazduh i na koji način?

Topljenje glečera je sveobuhvatna uznemiravajuća pojava u savremenom dobu, a možda je nestankom nekog od njih zauvek iščezla i bezosećajna kraljica - ili ju je ova pojava primorala da migrira u toplije krajeve. Bilo kako bilo, naučnici tvrde da njena nekadašnja domovina okovana snegom i ledom nudi podatke o tome kada je Homo sapiens sapiens počeo da urušava kvalitet jedne od svojih osnovnih potreba - vazduha.

Na Filipinima diploma znači jednog studenta manje i deset stabala više ?

Poznajem dosta ljudi, što mlađih, što starijih, koji imaju stav da svoju fakultetsku diplomu mogu da okače mačku o rep. Ne mogu da znam da li su Filipinci jednako pesimistični prema pohađanju fakulteta, ali sam sigurna da će papirima koje dobiju po završetku školovanja pridavati veće značenje u odnosu na pojedine građane naše zemlje, zato što će im oni istovremeno predstavljati garanciju znanja, ali i doprinosa očuvanju naše planete. Na Filipinima je naime predložen zakon pod nazivom "Diplomiranje kao zaveštanje životnoj sredini" po kom će školarci biti obavezani da tokom svog obrazovanja zasade 10 stabala.

Neočekivano rešenje za klimatske promene – devet sati radnog vremena nedeljno!

Ako sledimo tezu slovenačkog književnika Ivana Cankara da se više gorčine i patnje krije u jednom jedinom radnom satu nego u celom celcatom životinjskom životu, naše bivstvovanje na planeti Zemlji bi bilo značajno radosnije i lakše ako bismo se odmetnuli od kapitalističkog sistema vrednosti. Za nesnalažljive osobe poput mene takav podvig je osuđen na propast, ali ne bih marila kada bi se moja "gorčina i patnja" regulisale zakonskim putem.

Šta treba da znate o kompostiranju organskog otpada?

Kompostiranje predstavlja metod upravljanja otpadom organskog porekla, kojim se omogućava njegova bezbedna i ekonomična reciklaža. Obuhvata razlaganje biljnih i životinjskih ostataka u aerobnim uslovima. Kompostiranje se u Sjedinjenim Američkim Državama vrši u mnogo većim i ozbiljnijim razmerama, te postoje i postrojenja s tom namenom koja, između ostalog, kompostiraju i tela životinja nastradalih u saobraćaju.

Zarad manjeg zagađenja, zamenite avionsku pistu i krila – prugom i točkovima!

Pokret "flygskam" (flight shame) je privukao ekološki osveštene Šveđane koji su doneli odluku da avionske karte zamene voznim kako bi smanjili svoj osećaj krivice zbog razaranja Zemlje. Putujući avionom, oni bi bili saučesnici u ozbiljnijem narušavanju prirode, a birajući voz, oni umanjuju sopstveni ekološki otisak. Rastući broj ljudi koji su odlučili da ostanu prizemljeni (#stayontheground) je inspirisan šesnaestogodišnjakinjom Gretom Tunberg.

U prošlosti način za vraćanje kusura, u sadašnjosti gradivni element za patike

Ono o čemu sigurno ne razmišljamo dok Orbitom osvežavamo dah pred sastanak sa partnerom su dalekosežne posledice koje ima po životnu sredinu. Kompanija Gumshoe iz Holandije je odlučila da tome stane na put. Svake godine stvaramo 100 hiljada tona plastičnog otpada koji dolazi - iz naših usta. Većina žvaka na tržištu po sastavu podseća na automobilske gume, što dodatno pojašnjava zašto se zovu baš "žvakaće gume".

-->-->