Černobil će možda postati gigantski solarni park

5440ccff-9f3c-4117-b299-49cbb0765237-cernobil-718x446Kako prenosi N1, Černobil koji je mesto najveće nuklearne katastrofe u istoriji, mogao bi da postane gigantski solarni park, potvrdio je ukrajinski ministar ekologije, a prenosi AFP.

„Jasno je da ta teritorija nije pogodna za poljoprivredu, ali to je područje prilagođeno inovacijskim i istraživačkim projektima“, rekao je za AFP ukrajinski ministar ekologije Ostap Semerak.

Do kraja ove godine privatne kompanije će izgraditi dve solarne elektrane, a svaka će imati snagu od 3 megavata i biće postavljene na području od šest hektara.

Ta količina snage znatno je manja od četiri hiljade megavata koliko se proizvodilo u Černobilu u sovjetsko doba, ali se očekuje da će do 2017. biti izgrađene i nove elektrane.

Vlasti su nagovestile da je za solarne parkove namenjeno šest hiljada hektara u „izolovanoj zoni“ koja obuhvata radijus od 30 kilometara oko mesta nesreće.

Oko 50 odsto struje u Ukrajini proizvode nuklearne elektrane, 40 odsto termoelektrane, većinom na ugalj, sedam odsto hidroelektrane i samo jedan odsto one solarne.

„Za ovaj projekat su zainteresovane mnogobrojne međunarodne kompanije. Smatram da bi u slučaju uspešnih pregovora on mogao biti pokrenut već iduće godine“, dodaje Semerak.

Semerak smatra da će strane investitore privući kvalifikovana radna snaga, kao i cena zemlje koja je jeftina zbog toga što nije pogodna za poljoprivredu.

Trideset godina nakon katastrofe, to područje, koje su njeni stanovnici napustili, a samo se stotinu starijih vratilo, pretvorilo se u jedinstven rezervat gde buja biljni i životinjski svet.

Analitičari smatraju da je ideja ovog projekta tehnički održiva. „Klimatski uslovi i količina sunčeve svetlosti su bolji u Ukrajini nego u Nemačkoj u kojoj je solarna energija rasprostranjena“, smatra Dmitro Loukomski, izvršni direktor Rentehna, ukrajinske firme specijalizovane za obnovljive izvore energije.

Velika prednost je i što se na području još uvek nalazi infrastruktura nekadašnje nuklearne elektrane, poput dalekovoda koji su i dalje upotrebljivi, smatra Loukomski.

„To je važna činjenica s obzirom na to da će time proizvedena struja moći da se prenosi potrošačima“, istakao je taj stručnjak, ali je dodaje da će za projekat ipak biti potrebno dosta ulaganja. „Ako se investitori uključe, izgledi su dosta dobri. Bez njih su šanse male“, zaključuje Loukomski.

Ukrajinski ministar ekologije već je predstavio projekat Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

Izvor: n1.info

Vesna Vukajlović

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti