ALEKSANDRA ĐURĐEVIĆ: Iako u Srbiji nema ni punjača ni subvencija, vozači su oduševljeni BMW električnim i hibridnim automobilima

Foto: BMW

Na ovogodišnjem Sajmu automobila u Beogradu, kompanija Delta Motors ne samo da je posetiocima predstavila široku paletu BMW-ovih električnih, hibridnih i plug-in hibridnih automobila, već je odlučila i da ova vozila plasira na domaćem tržištu.

Mnogi su ovo ocenili kao hrabar, ali preuranjen potez, jer po mnogima Srbija i dalje nije spremna za eko-mobilnost. Upravo zato smo odabrali da razgovaramo sa Aleksandrom Đurđević, generalnom direktorkom kompanije Delta Motors, i saznamo zašto je tim „BMW Srbija” odlučio da se pionirski upusti u avanturu plasiranja elektromobila.

EP: Zašto ste doneli odluku da prodajete i električne i hibridne BMW automobile u našoj zemlji? Kakva je vaša strategija?

Aleksandra Đurđević: Kompanija Delta Motors uvela je ovaj poseban segment vozila što jeste – posmatrano u kontekstu naše zemlje – preuranjeno, ali mi kao predstavnici BMW grupe za Srbiju i Crnu Goru upravo želimo da ono što je uveliko realnost u svetu, uvedemo i kod nas. Svesni smo da je ovo najbrže rastući segment i da ima najizvesniju perspektivu u bliskoj budućnosti, jer će se vozila na fosilna goriva drastično ili potpuno izbacivati iz upotrebe zbog standarda o zagađenju koji su propisani u Evropi i širom sveta.

Nemačka je donela odluku da se nakon 2030. godine neće registrovati vozila koja imaju motor sa unutrašnjim sagorevanjem, kako se ne bi uzrokovala dalja zagađenja. Električna vozila su prisutna u gotovo svim zemljama u regionu, tako da nastojimo da, uz pomoć ino-partnera, donesemo predloge i konkretna rešenja kako bi se i ovaj razvojni segment našeg tržišta ubrzao. Globalni nastup BMW proizvođača čini snažan fokus na liderskoj poziciji, a mi kao zastupnik nemamo ništa drugačiji stav. Zadovoljni smo što naši električni automobili izazivaju krajnje pozitivne reakcije tokom svake probne vožnje.

Za sada kao kompanija ulazimo u izazovnije segmente kao što je razvijanje nacionalne i lokalne strategije za električna vozila, jer smo tu da svojim klijentima ponudimo samo najbolje sa aspekata inovacije, tehnologije i mobilnosti

EP: Koji su to problemi sa kojima se vi kao uvoznik električnih i hibridnih vozila suočavate u Srbiji?

Aleksandra Đurđević: Izazovi oko uvođenja elektrovozila nisu mali, kao što je slučaj sa većinom novih stvari na početku. Administrativne poteškoće smo uspešno prevazišli, a sada nas čekaju novi zadaci – inicijative vezane za podsticaj države i razvoj infrastrukture. Dva ključna pitanja klijenta zainteresovanog za elektrovozilo jesu da li postoji subvencija i kolika je autonomija vozila. U našoj zemlji postoji mnogo prostora za unapređenje, pre svega na planu beneficija za vlasnike ovih vozila i mreže punjača, što su ključni pokretači prodaje ovih vozila i uticaja na promenu svesti vozača. Svakako, korišćenje elektroautomobila nije u potpunosti zavisno od infrastrukture, ali podrazumeva da je korisniku na raspolaganju utičnica na mestu gde puni vozilo. Sa dobrom infrastrukturom javnih punjača, važnost ovog faktora će se značajno smanjiti.

BMW Srbija je sa Udruženjem uvoznika automobila inicirao razvijanje nacionalne i lokalne strategije za električna vozila i verujemo da će se naša država odlučiti za najbolje prakse iz regiona i Evrope i primeniti ih i kod nas. Za sada kao kompanija ulazimo u izazovnije segmente poput ovog, jer smo tu da svojim klijentima ponudimo samo najbolje sa aspekata inovacije, tehnologije i mobilnosti.

Foto: BMW

EP: Koliko su ljudi zainteresovani, ima li ozbiljnih kupaca? Da li deo zainteresovanih odustane zbog prepreka koje im stoje na putu?

Aleksandra Đurđević: Klijenti su izuzetno zainteresovani, bez obzira na to što trenutno ne postoji mreža javnih punjača ni subvencije. Danas su dostupne informacije sa svih strana sveta i ljudi su veoma dobro informisani. Sve veći broj električnih vozila je na ulicama, što će svakako uticati na ubrzani razvoj infrastrukture.

Električni automobil se za sada kupuje kao „drugi” automobil u porodici, onaj koji ćete koristiti prvenstveno za gradsku voznju. Za ovakvu vrstu upotrebe ne postoje prEP:reke, jer je našim klijentima sasvim dovoljan kućni punjač. BMW i3 ima autonomiju od 200 km, a bitno je pomenuti da su troškovi održavanja ovakvog vozila minimalni, jer je ekonomski faktor veoma bitna stavka.

Uskoro neće biti dovoljno da vozila imaju samo nultu emisiju štetnih gasova već da budu ekološka kroz ceo proces, od proizvodnje do reciklaže

EP: Kakve se subvencije uvoznicima „zelenih” BMW-ovih vozila nude u razvijenijim zemljama?

Aleksandra Đurđević: Nemačka je pred Evropskom komisijom pokrenula inicijativu za podršku instalaciji i proširenju infrastrukturne mreže punjača širom svoje zemlje, koju je Komisija usvojila i uz to propisala Direktivu kojom su sve države članice u obavezi da do 2020. godine razviju adekvatnu mrežu punjača. Iz ovoga jasno vidimo da postoji razvijena svest o značaju uvođenja električnih vozila u Evropi, dok same činjenice o broju punjača i električnih vozila u svetu govore za sebe.

U Japanu punjača ima više nego benzinskih pumpi, 40.000 na prema 35.000, u Kini je plan da do 2020. godine bude uspostavljena mreža od 5 miliona punjača, dok su u SAD na snazi programi velikih subvencija za kupovinu električnih i hibridnih vozila.

U našoj zemlji se ekologiji u ovom segmentu i dalje ne posvećuje dovoljno pažnje, dok se u razvijenim zemljama veliki akcenat stavlja upravo na smanjenje emisije štetnih gasova tokom vožnje. Uskoro neće biti dovoljno da vozila imaju samo nultu emisiju šetnih gasova već da budu ekološka kroz ceo proces, od proizvodnje do reciklaže. Zapravo, tek korišćenjem električne energije dobijene na ekološki ispravan način u samoj proizvodnji automobila može da se dostigne potpuni smisao upotrebe elektrovozila.

Čak i kada je region u pitanju, ne zaostaje se značajno za Evropom. U Hrvatskoj već postoji razvijena mreža od preko 100 punjača, a 2015. godine počelo se sa državnim subvencijama za kupovinu električnih i hibridnih vozila. Brzi punjači za sve vrste novih električnih automobila u Sloveniji raspoređeni su na svakih 50 kilometara, država daje subvencije od 100 odsto na izgradnju punjača, dok kupovinu novog električnog automobila subvencioniše sa čak 7.500 evra.

Verujemo da je pitanje trenutka kada će i kod nas biti usvojene neke od ovih inicijativa, jer je to siguran put do ambicioznih globalnih ekoloških ciljeva.

EP: S obzirom na to da je ovde infrastruktura stanica za punjenje tek u fazi planiranja, šta vi nudite potencijalnim kupcima, ali i turistima ili poslovnim ljudima koji su ekološkim BMW-om krenuli na proputovanje kroz našu zemlju? Gde i kako mogu da napune svoje elektromobile?

Aleksandra Đurđević: Punjači će biti dostupni klijentima u našim objektima. Punjenje vozila na punjačima naše mreže biće besplatno, a vlasnika vozila u povoljnijem režimu struje (noću, kada se vozila najčešće i pune), može koštati potpuno simbolično. Plan je i da se u hotelima Crowne Plaza i Holiday Inn postave punjači, da naša dilerska mreža u potpunosti bude pokrivena kao i da se punjači instaliraju u Delta City-ju i drugim tržnim centrima.

Zadovoljni smo što naši električni automobili izazivaju izuzetno pozitivne reakcije tokom svake probne vožnje

EP: Na Sajmu ste predstavili svoj elektromobil i3, plug-in hibrid i8, kao i iPerformance 330e. Možete li nam reći nešto više o svakom o njih? Koji model se najviše ističe?

Aleksandra Đurđević: BMW u svom portfoliju ima potpuno zaseban segment vozila na električni i hibridni pogon – „BMWi vozila”, koja se po svim segmentima razlikuju od bilo kog drugog BMW vozila. Cilj je bio da se pomere inže-njerske granice stvaranjem automobila koji je lider u „održivosti” sa aspekta očuvanja životne sredine, čiji adut nije samo nulta emisija štetnih gasova.

Kod modela BMW i3 sloganom „Born Electric” ističe se najefikasniji ekološki automobil u čitavom procesu, počev od proizvodnje, korišćenja, pa do reciklaže vozila. Upravo BMW i3 predstavlja model koji se najviše ističe jer on predstavlja budućnost gradske mobilnosti. Vozilo je dugačko oko 4 metra i poseduje prostranu unutrašnjost. Zbog svoje specifične konstrukcije (karoserija napravljena od CFRP – Carbon Fiber Reinforced Plastic i baterije postavljene u pod vozila) izuzetno je dinamičan i okretan. Ukupna masa osnovnog modela je 1.285 kg. Poseduje elektromotor snage 125 kW, a ubrzava do 100 km/h za 7,3 sekunde. Autonomija kretanja sa jednim punjenjem je oko 200 km u zavisnosti od načina upotrebe.

BMW i8 je model koji na najbolji način promoviše novi brend. Izaziva oduševljenje sjajnim sportskim dizajnom. On je plug-in hibrid i pokreću ga dva motora i to: na zadnjim točkovima benzinski motor od 1,5 l radne zapremine sa 170 kW, a na prednjim točkovima elektromotor sa snagom od 96 kW. Ukupna snaga sistema je 266 kW. Kada oba mo tora rade zajedno i8 ubrzava do 100 km/h za 4,4 s. Autonomija kretanja u elektromodu je oko 30 km, a ukupna oko 440 km. Karoserija je kao i kod i3 modela napravljena od CFRP i ukupna masa vozila je oko 1.500 kg.

330e je predstavnik posebnog BMW podbrenda kome pripradaju hibridni automobili koji su elektrifikovane verzije konvencionalnih vozila. Trenutna gama se sastoji od 225xe, 330e, 530e, 740e i X5 xDrive 40e. Serija 3 je jedan od ključnih BMW modela i dobila je svoju PHEV verziju. Ovaj model je serijski hibrid i njegov pogon se sastoji od dvolitarskog benzinskog agregata snage 135 kW koji prenosi snagu na točkove putem osmostepenog menjača u čije je kućište integrisan elektromotor snage 65 kW. Ukupna snaga sistema je 185 kW. Ubrzanje do 100 km/h postiže za 6,1 sekundi, a autonomija u elektromodu je do 40 km.

Zanimljiva karakteristika aktuelnih hibridnih modela je da postoji opcija biranja moda vožnje pa je tako upotrebom eDrive dugmeta moguće aktivirati „Auto mode”, koji podrazumeva upotrebu oba motora prema uslovima vožnje. „Save mode” aktivira vožnju na SUS motor i koristi svaku priliku da dopuni bateriju regenerativnim kočenjem. Treći vid je „E mode” odnosno vožnja isključivo na elektropogon.

EP: Mnogi proizvođači elektromobila imaju problem s tehnologijom proizvodnje baterija, recite nam nešto o kapacitetima vaših baterija? Koje inovacije BMW planira da uvede na ovom planu?

Aleksandra Đurđević: Od početka elektrifikacije tehnologija baterija se znatno promenila. U trenutnoj eri elektrifikacije prvi hibridni model je bio BMW X6 active hybrid i on je koristio NI MH baterije sa kojima je u eletromodu mogao da pređe svega 2-3 km. Aktuelne baterije su Li ION.

Napravljene su iz segmenata i moguća je njihova reparacija zamenom komponenti. Svakako se inovacije, pre svega, ogledaju u povećanju njihovog kapaciteta što će uticati na povećanje autonomije.

EP: Šta to novo BMW sprema po pitanju e-mobilnosti? Koje modele i sa kakvim karakteristikama možemo da očekujemo u narednim godinama?

Aleksandra Đurđević: Do 2020. godine BMW planira da u svojoj gami ima preko 30 modela sa nekom vrstom elektropogona. Potpuno električna vozila bi trebalo da imaju autonomiju oko 500 km. Do tada će se pojaviti i neki od BMW konvencionalnih modela u potpuno električnim verzijama poput elektro X3.

Postizanje velike autonomije ni u ovom trenutku nije problem, samo je potrebno ugraditi veće baterije, ali one bi drastično povećale ukupnu masu vozila tako da bi se izgubila karakteristična BMW dinamika vožnje. Smatram da će u naredne 3-4 godine napredak u konstrukciji baterija biti takav da će biti moguće zadržati nama bitne „DNK” karakteristike, a istovremeno povećati autonomiju.

EP: I za kraj, imate li poruku za vozače-zagađivače?

Aleksandra Đurđević: Zakažite test-vožnju elektroautomobila, garantujem jedinstven osećaj u vožnji.

Bavarski proizvođač je još 1972. godine proizveo prvi električni BMW – 1602e – koji je svoj debi doživeo prateći učesnike trka na Olimpijskim igrama u Minhenu, kako se ne oni bi izlagali zagađenom vazduhu tokom trka. Naredne četiri decenije BMW je intenzivno izrađivao prototipe i različite modele električnih i hibridnih automobila, da bi 2013. godine na scenu stupile dve komercijalne zvezde – BMW i3 i BMW i8, ali sa još ambicioznijom ekološkom strategijom.

Interjvu vodila: Vera Rakić

Ovaj intervju je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti