Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Brojne naučne studije ukazuju na povezanost zagađenog vazduha sa nastankom pulmoloških i kardiovaskularnih oboljenja, kao i sa nekim vrstama raka.
Međutim, mogući zdravstveni problemi usled udisanja lošeg vazduha sežu još dalje na šta ukazuje najnovija studija koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Bristolu.
Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu JAMA Network Open, otkriva vezu između izloženosti zagađenju vazduha u trudnoći i kasnijim mentalnim oboljenima kada beba dostigne adolescenciju.
Istraživači su pokušali da ispitaju dugoročni uticaj izloženosti zagađenju vazduha i buci tokom trudnoće, ranog detinjstva i adolescencije na tri uobičajena problema mentalnog zdravlja: psihotična iskustva (uključujući halucinacije i paranoične misli), depresija i anksioznost.
Tim je koristio podatke od preko 9.000 učesnika iz Bristolske kohortne studije rođenja dece 90-ih godina koja je regrutovala oko 14.000 trudnica između 1991. i 1992. godine i od tada prati živote žena, dece i njihovih partnera.
Povezujući podatke o ranom detinjstvu učesnika sa izveštajima o njihovom mentalnom zdravlju u dobi od 13, 18 i 24 godine, istraživači su mogli da mapiraju kvalitet vazduha i stepen zagađenja bukom u jugozapadnoj Engleskoj u različitim vremenskim tačkama.
Istraživanje je otkrilo da relativno mala povećanja koncentracije finih čestica u vazduhu mogu izazvati češće pojave psihotičnih iskustava i simptoma depresije u tinejdžerskim godinama i ranoj adolescenciji. Naime, svakih 0,72 mikrograma finih čestica (PM2,5) više po kubnom metru tokom trudnoće i detinjstva povezano je sa 11 odsto većim šansama za psihotična iskustva i 10 odsto većim izgledima za depresiju.
Ovo je samo jedan u nizu dokaza koji sugerišu na to da toksični gasovi i čestice iz vazduha mogu doprineti nastanku problema sa mentalnim zdravljem.
Kako zagađenje oštećuje moždano tkivo
Čestice i gasovi iz vazduha putem krvi u kratkom roku dolaze do moždanog tkiva gde mogu ugroziti krvno-moždane barijere, dovesti do pojave neuroinflamacije i oksidativnog stresa.
I druge studije ukazuju na to da zagađenje vazduha može da izazove upale u mozgu, što dalje dovodi do nakupljanja štetnog proteina povezanog sa nastankom demencije.
Naučna istraživanja takođe upućuju na to da zagađenje iz vazduha najčešće pogađa regione u mozgu koji kontrolišu emocije, pa to objašnjava veći stepen pojave anksioznosti i depresije kod ljudi koji naseljavaju zagađena područja.