Tag: ugljenični otisak

EU zabranjuje halogene sijalice: Put ka zdravijoj životnoj sredini je osvetljen LED rasvetom

Stanovnici Evropske unije još od 2009. godine, umesto standardnih sijalica koje mi većinski koristimo, kupuju halogene i LED. Tada je stupila na snagu zabrana upotrebe "obične" rasvete.Gotovo deset godina kasnije, stanovništvu Unije...

Rešenje za dekarbonizaciju: Pretvaranje ugljen-dioksida u korisne proizvode poput betona

Gotovo 4 miliona evra vredan projekat koji sprovodi Mičigenski univerzitet (Sjedinjene Američke Države) ima za cilj da emisije ugljen-dioksida smanji za desetinu do 2030. godine. Za uspešnu dekarbonizaciju, gas treba da se pretvori...

Emisije štetnih gasova došle na naplatu: Pošto kilo ugljen-dioksida?

Litar ulja: 130 dinara. Dve karte za bioskop: 800. Fotelja Remsta iz Ikee: 18000. Tona ugljen-dioksida: neprocenjiva šteta po našu planetu. Međutim, da li je ona zaista neprocenjiva? Cena ugljen-dioksida (CO2) je ekonomski instrument pomoću kojeg vlasti pokušavaju da zauzdaju najveće zagađivače atmosfere. Kroz poreze i kupovinu dozvola za zagađivanje vazduha, proizvođači štetnih gasova uslovno rečeno preuzimaju odgovornost za uništavanje naše životne sredine.

Kako nadoknaditi proteine iz mesa ako želite da postanete vegetarijanac

U proseku, muškarcima je dnevno potrebno 55 grama belančevina, a ženama 10 manje. Njhov nedostatak vodi manjku energije i slabosti. Ipak, svi mi znamo bar jednog poletnog vegetarijanca za kojeg imamo osećaj da je nezaustavljiv, zar ne? Kako im to polazi za rukom ukoliko su iz svojih obroka isključili meso? Pronašli su mu supstitute, a oni su...

Turizam je „skuplji“ za životnu sredinu nego za naše novčanike

U naučnom časopisu, Nature Climate Change, nedavno su objavljeni rezultati istraživanja koje je bilo usmereno na izračunavanje ugljeničnog otiska turizma.Tim istraživača došao do saznanja da je uticaj turizma u proizvodnji štetnih gasova...

Naučnici-volonteri u prvim borbenim redovima protiv klimatskih promena

Protekle dve nedelje provela sam na pregovorima o klimatskim promenama u Bonu, u Nemačkoj. Upoznala sam se sa političkom perspektivom na globalno zagrevanje, o čemu više možete da čitate na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/tag/izvestaji-iz-bona/. I dok su nama, pojedincima, sredstva u borbi protiv klimatskih promena - smanjeni unos mesa ili izbegavanje korišćenja plastičnih kesa - države svoj ugljenični otisak smanjuju potpisivajući konvencije i obrazujući komisije. Jedna od njih je i Međuvladina komisija za klimatske promene (IPCC).

Koliko je dubok naš ekološki otisak?

Ekološki otisak predstavlja zbir svih "eko-usluga" koje ljudi "zahtevaju" od određenog područja. Njegova merna jedinica je globalni hektar (gha). Uz trenutne kapacitete, "budžet" naše planete za jednu osobu iznosi 1,7 gha. Odgovarajući na pitanja na linku: http://www.footprintcalculator.org/ brzo i jednostavno možete da izračunate koliki ekološki otisak "utiskujete" svojim svakodnevnim navikama - od prevoza koji koristite, preko tipa stambene jedinice u kojoj živite, do količine mesa koju jedete.

Koliki negativni uticaj na životnu sredinu proizvodi jedna šoljica kafe?

Napitak koji nas ujutru razbudi, a popodne, serviran uz neku poslasticu, vrati volju za životom. Verovatno su retki od nas, ispijajući svoju dnevnu dozu kafe, razmišljali koliki uticaj na životnu sredinu ona ostavlja za sobom, umesto "Ugh, zar ne postoji neki alternativni ekonomski sistem u kojem ne bismo morali da ustajemo ranom zorom da bismo zaradili novac za hranu?". Ili je osam sati pre podne samo moje poimanje "rane zore" baš kao što je i navedena misao samo moja? Bilo kako bilo, danas se bavim upravo time - koliko jedna naizgled bezazlena navika proizvodi kolateralne štete.

Moguće je da do 2030. godine nuklearna fuzija zameni fosilna goriva

U nedavno objavljenom izveštaju "Fusion 2030" u Kanadi, zatraženo je od kanadske vlade da do 2030. godine investira 125 miliona dolara za izgradnju prototipa postrojenja za nuklearnu fuziju. Nuklearna fuzija mogla bi da...

IZDVOJENE VESTI