u Galeriji Nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu predstavljena je monografija „Predeo izuzetnih odlika Veliko ratno ostrvo“ u izdanju Zavoda za zaštitu prirode Srbije i JKP „Zelenilo Beograd“.
U monografiji je opisano jedinstveno zaštićeno prirodno dobro koje se nalazi u središtu Beograda, kroz prirodne, istorijske, društvene i ekološke vrednosti, kao i model upravljanja i razvoja područja kao prirodnog dobra u kategoriji Predeo izuzetnih odlika.
Šta čini geološke, hidrološke vrednosti, floru, faunu, istorijske, ekološke i druge vrednosti Predela izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“, sadržaj je knjige koja daje stručne podatke na popularan način. Knjiga je pisana dvojezično na srpskom i engleskom jeziku i bogato ilustrovana fotografijama.
Na promociji će govoriti u ime izdavača: Dušan Tojagić, v.d. generalnog direktora JKP „Zelenilo Beograd“ i Branka Vujović, izvršna direktorka Zavoda za zaštitu prirode Srbije. O sadržaju i značaju knjige govoriće recenzenti: dr Slađana Škobić i mr Tanja Kukobat. Autore i učesnike u izradi knjige predstaviće urednica Ivana Jovanović.
Predeo izuzetnih odlika „Veliko ratno ostrvo“ koga čine rečna ostrva-dunavske ade Veliko i Malo ratno ostrvo predstavljaju jedno od retkih sačuvanih oaza netaknute prirode u samo jezgru grada.
U izradi knjige učestvovalo je 14 autora tekstova i 19 autora fotografija, koji su predstavili vrednosti Velikog ratnog ostrva, koje se nalazi u veličanstvenom pejzažu ušća Save u Dunav, u trouglu koga okružuju Beograd i Zemun. Prostor specifičnih prirodnih osobenosti i izuzetnih predeonih vrednosti, predstavlja značajnu morfološku i hidrološku pojavu, sa očuvanim autohtonim ekosistemima vlažnih područja koji su prirodno mrestilište i stanište retke i ugrožene flore i faune i posebno ptica.
Pročitajte još:
- Svaka ptica se računa – doprinesi zaštiti ptica kroz novi EuroBirdPortal projekat
- Vodič za unapređenje primene propisa u oblasti zaštite i održivog korišćenja ribljeg fonda
- Izložba „PROSTOR GRADA – PROSTOR PRIRODE“
Manji peščani sprud, (Veliko ostrvo, Danubius Insel, Cigansko ostrvo) prvi put se pojavljuje i beleži tokom 16. veka. Dokumenta svedoče o promeni oblika, načinu korišćenja u bezbrojnim vojnim operacijama turskih i austrijskih flota i postojanju danas nestalih fortifikacionih objekata.
Vegetacija Velikog ratnog ostrva i njen mozaičan raspored, a posledično i sastav i brojnost životinjskog sveta, regulisana je režimom podzemnih voda kao i stalnim i povremenim plavljenjem. Voda je presudan faktor koji utiče na prirodnu dinamičnost predela aluvijalnih ravni velikih reka.
U registrovanim veoma značajnim biotopima na Velikom i Malom Ratnom ostrvu, gnezdi se, hrani ili boravi oko 90 vrsta ptica od kojih su pojedine vrste ugrožene i zaštićene. Veliko ratno ostrvo je i zaštićeno riblje plodište.
Reperna tačka na najznačajnijem evropskom plovnom putu, Dunavu, potencijalno izvorište vodosnabdevanja, živa je tvorevina koju reke i dalje oblikuju i na kojoj se mogu pratiti i usmeravati kompleksni prirodni procesi.
Najznačajnije osobenosti Velikog ratnog ostrva su: autentičnost, integralnost ekosistema, pejzažne vrednosti, reprezentativnost i raznolikost.
Ono što je danas slika Velikog ratnog ostrva jeste i kupalište “Lido”, koje je najposećenija prirodna plaža na dunavskim obalama Beograda.
Veliko ratno ostrvo, danas, nalazeći se u težištu jedinstvenog urbanog prostora, nezaobilazni je element istorijske slike i prostornog identiteta Zemuna i Beograda, i kao svedok burnih istorijskih događaja koji čuva priču o Dunavu, istoriji Balkana i Kalemegdanskoj tvrđavi – kapiji istoka.
Uvažavajući opšti interes za očuvanjem prirodnih prostora u kontekstu razvoja Beograda, Skupština grada Beograda, na stručni predlog Zavoda za zaštitu prirode Srbije proglasila je 2005. godine Veliko ratno ostrvo za zaštićeno prirodno dobro kao predeo izuzetnih odlika i za upravljača proglasila JKP „Zelenilo Beograd“.