Privreda pokreće dekarbonizaciju Srbije

Foto: Nemačko-srpska privredna komora

Na prvom „low carbon“ odnosno niskougljeničnom događaju u Srbiji, Okruglom stolu „(Un)ready for the green future“, predstavnici nemačkih i srpskih kompanija poručili da je transformacija u zeleno poslovanje prilika da se Srbija pozicionira kao investiciona destinacija bliska Evropskoj uniji i kao inovativni partner koji proaktivno pristupa i radi na velikim izazovima u vezi sa klimatskim promenama.

Predsednik Nemačko-srpske privredne komore Milan Grujić je u svom uvodnom izlaganju istakao da se svet se u poslednjoj deceniji suočava sa ogromnim posledicama klimatskih promena, podsetivši da su u julu i avgustu prošle godine, tzv. superćelijske oluje su prvi put u svojoj istoriji zahvatile teritoriju Republike Srbije i okolne zemlje Balkanskog poluostrva, a one nastaju kada postoji ekstremna termička nestabilnost atmosfere. Klimatske promene, kako navodi, predstavljaju i jaku globalnu pretnju ekonomijama i društvu.

„Dok se suočavamo sa složenostima savremenog poslovnog okruženja, održivost je postala ključna za uspeh, a transformacija u održivo poslovanje sa svim izazovima koje donosi, predstavlja imperativ za budućnost. Naša Komora, sa dubokom predanošću Zelenoj agendi, veruje da Srbija može biti konkurentna u održivim poslovnim praksama“, istakao je Grujić, naglasivši da upravo merenje karbonskog otiska pomaže kompanijama i pojedincima da bolje razumeju i smanje uticaj aktivnosti na klimatske promene.

On je istakao da okrugli sto nije samo prilika za razmenu ideja, već će biti i prvi korak u merenju uticaja naših aktivnosti na životnu sredinu i smanjenju CO2 emisija – našeg doprinosa globalnom naporu za očuvanje planete. 

Pročitajte još:

Ambasadorka SR Nemačke u Srbiji Anke Konrad poručila je da ukoliko želimo da ostanemo ekonomski konkurentni, zelena tranzicija i dekarbonizacija industrije su od najvećeg značaja. Međutim, ovaj proces, kako kaže, takođe mora biti socijalno inkluzivan i ekonomski održiv. 

Foto: EP

Savetnik za zelenu energiju Ministarstva rudarstva i energetike Rade Mrdak istakao je da su Vlada Republike Srbije i resorno ministarstvo posvećeni ciljevima odrzivog razvoja i zelenoj tranziciji.

„U tom smislu, pripremili smo Integrisani nacionalni i energetski plan u kome smo definisali ambiciozne, ali ostvarive ciljeve u oblasti OIE. Želimo da imamo 45 odsto struje iz OIE u 2030. Mi smo već počeli da radimo na tome. Aukcije koje smo organizovali prošle godine aktivirale su izgradnju preko 700 MW novih zelenih kapaciteta. Međutim, da bismo imali više OIE u sistemu, a da ne ugrozimo njegovu sigurnost, potrebne su nam reverzibilne hidroelektrane, baterije i zeleni vodonik, na čemu aktivno radimo. To će nam omoguciti da se krećemo ka zelenoj budućnosti i da imamo siguran sistem za snabdevanje građana strujom“, poručio je Mrdak.

Direktor kancelarije Nemačke razvojne banke KfW u Beogradu Karsten Zandhof je rekao da će Zelena agenda biti uspešna i široko prihvaćena samo ako donese stvarne i opipljive koristi ljudima i ekonomiji. 

Rukovodilac sektora za energetiku i životnu sredinu Udruženja nemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) dr Sebastijan Bolaj je podsetio da su politički ciljevi ka klimatskoj neutralnosti postavljeni u Nemačkoj i EU. 

„Sada su kompanijama potrebni odgovarajući propisi kako bi investirale u zelenu transformaciju“, poručio je dr Bolaj.

Tokom Okruglog stola, kompanije MT-KOMEX, DEKRA, E-reciklaža, Fischer automotive KD, Green Energy 360,  Hyatt Regency Belgrade, M & M Militzer & Münch Transport &Logistics, Mercedes Benz, Milšped, MTU, ProCredit Bank, Siemens Srbija, Telekom Srbija i VF Holding predstavile su svoj know-how iz oblasti transformacije u održivo poslovanje.

Generalni direktor kompanije MT-KOMEX Miloš Kostić govorio je o pionirskim projektima izgradnje solarnih elektrana u Srbiji, kao i o širenju mreže punjača za električne automobile što je veoma važno kada je reč o razvoju elektromobilnosti. On je istakao da je u toku izgradnja sve solarne elektrane u Kikindi i Novoj Crnji, i da će ovi zeleni kapaciteti doprineti energetskoj nezavisnosti Srbije.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti