Home Blog Page 986

Neophodna veća uključenosti žena u borbi protiv klimatskih promena

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na marginama 24. Konferencije strana potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC) – KOP24, koja je održana u Katovicama, Poljska, pomoćnica ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije Biljana Filipović Đušić predstavila je saradnju Ministarstva zaštite životne sredine sa Agencijom UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena – UN Women. Ekspertski sastanak je održan u okviru panela za podizanje kapaciteta, i predstavljao je razgovor pet liderki o podršci u podizanju kapaciteta, alatima i smernicama za rodno odgovorno klimatske aktivnosti i osnaživanje žena uopšte.

Pored Biljane Filipović Đušić, na panelu su govorile i Elenita Danjo, izvršna direktorka Akcione grupe za eroziju, tehnologiju i koncentraciju (ETC grupa) Filipini, Stela Gama, pomoćnica ministra, Odeljenja za šume, Maldivi, Nisrin Elsaim, predsednica, Organizacija mladih za klimatske promene Sudana (YOUNGO) i Rut Spenser, nacionalna koordinatorka – Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), Antigva i Barbuda.

Biljana Filipović Đušić predstavila je iskustva Republike Srbije i primere dobre prakse u uvođenju rodne perspektive u borbu protiv klimatskih promena i šire u zaštitu životne sredine. Objasnila je da, od kada je formirano Ministarstvo zaštite životne sredine, uvođenje rodne ravnopravnosti kao deo svih sektorskih politika jeste jedan od prioriteta, a ministar je imenovao posebnog savetnika koji se bavi specifično ovim pitanjima.

Ona je posebno istakla Priručnik za trening na temu klimatskih promena i rodne ravnopravnosti, koji je razvila Agencija UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena i koji je nastao sa ciljem da unapredi razumevanje rodnih aspekata u klimatskim promenama. Namenjen je stručnoj i zainteresovano javnosti, a pripremljen je i organizovan kao program – trening za predstavnike i predstavnice institucija i državne uprave, pa se može koristiti kao izvor informacija za pripremu praktičnih obuka, ali i kao vodič za uvođenje rodne perspektive u programe i projekte.

Istakla je da će Srbija, kao predsedavajuća Biroom Protokola o vodi i zdravlju, na sastanku država članica koji se održava novembra 2019. u Beogradu, prikazati primere dobre prakse u realizaciji projekta koji se odnosi na jednak pristup vodi i sanitaciji i koji uključuje rodnu komponentu u kontekstu poštovanja osnovnih ljudskih prava.

Na panelu je zaključeno da je za uključivanje rodne perspektive, osim razvijanja pravnog i strateškog okvira, smernica i alata, potrebno i da oni koji promišljaju, kreiraju i sprovode politike povećaju znanje i razumevanje o rodnim aspektima klimatskih promena: zašto je rodna ravnopravnost uopšte važna i kakve veze pol odnosno rod, ima sa klimatskim promenama i šta uvođenje rodne perspektive predstavlja upraksi, kako se aktivnosti na uvođenju rodne perspektive u politike i programe u oblasti životne sredine ne bi svodile na „prebrojavanje” odnosno kvantitativnu zastupljenost žena i muškaraca.

KOP24 okupio je u Katovicama najviše predstavnike 195 zemalja potpisnica, kako bi nastavili pregovore o pravilima primene Pariskog sporazuma o klimi, i razmatrali druga brojna pitanja u cilju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, odnosno sprečavanja i ublažavanja posledica klimatskih promena.

Milisav Pajević

Pametni tepih koji pretvara energiju hoda u struju – najbolja studentska ideja 2018.

Foto: FTN
Foto: FTN

Studenti Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu osmislili “SmartWalk” pametni tepih i osvojili prvu nagradu na Nacionalnom takmičenju za najbolju studentsku ideju za 2018. godinu.

Željko Popović i Vladimir Vincan, studenti četvrte godine Energetike, elektronike i telekomunikacija – usmerenje Mikroračunarska elektronika – Fakulteta tehničkih nauka, pobednici su Nacionalnog takmičenja za najbolju studentsku ideju za 2018. godinu.

Ove godine na takmičenju, koje je održano u Naučno-tehnološkom parku Beograd 15. novembra, svoje ideje predstavilo je ukupno 10 timova – finalista sa sedam visoko obrazovnih ustanova u Srbiji. Svaki tim imao je sedam minuta da kroz pitch prezentaciju predstavi svoju ideju, i 3 minuta da odgovori na pitanja žirija.

ElektričariG3, kako su novosadski studenti nazvali svoj tim, osmislili su pametni tepih koji konvertuje mehaničku energiju čovekovog hoda u električnu energiju. Pored osnovne namene, on bi služio i kao svojevrstan svetleći tepih (LED ekran – adresabilne LED trake) na kojem bi se mogle ispisivati razne reklamne poruke ili poruke navođenja ka izlazu u slučaju vanrednih situacija. Ovaj uređaj mogao bi se ugrađivati na ulaze u objekte u kojima postoji velika frekvencija prolaznika, kao i na šetališta, trgove, pa čak i privremeno postavljati na muzičkim festivalima kao što je Exit, gde bi se zemljana podloga zamenila “SmartWalkom”.

Željko i Vladimir za svoje rešenje dobili su i novčanu nagradu u iznosu od 150.000 dinara, a u narednom periodu planiraju da realizuju prvi prototip pametnog tepiha i ugrade ga na ulazu u  Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu.

Izvor: RTV

Stanje prirode u odnosu na uspostavljanje sistema korišćenja obnovljivih izvora energije

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U Zavodu za zaštitu prirode Srbije prošle nedelje održan je V skup „Partnerstvom ka zaštiti prirode“, koji je okupio preko 150 predstavnika stručnih, državnih institucija, naučnika, upravljača zaštićenim područjima i ekoloških organizacija civilnog sektora, kako bi razmotrili stanje prirode u odnosu na uspostavljanje sistema korišćenja obnovljivih izvora energije i značaja izrade Crvenih lista i knjiga ugroženih vrsta faune, flore i gljiva.

Skup je otvorio i održao uvodnu reč direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije, mr Aleksandar Dragišić, istakavši da će „do kraja godine biti završeno osam studija zaštite prirode za nova područja i reviziju područja koja imaju status zaštite, kao što su „Cer“, „Ovčarsko – Kablarska klisura“, „Uvac“, i „Rajac“.

Od pokrenutih brojnih istraživanja izdvajamo reviziju parkova prirode „Stara planina“ i „Golija“, kao i da su „u cilju uspostavljanja ekološke mreže u Republici Srbiji, od neprocenjivog značaja izrada Crvenih knjiga i Crvenih lista flore, faune i gljiva.

Crvene knjige nam daju pouzdane informacije o lokalitetima staništa retkih i ugroženih vrsta i osnova su za utvrđivanje mera zaštite, i određivanje područja u okviru kojih je potrebno očuvati i unaprediti njihova staništa i populacije samih vrsta. Ove godine bogatiji smo za još dve ovakve knjige, Crvenu knjigu pravokrilaca Srbije, i Crvenu knjigu ptica Srbije koja će biti objavljena do kraja godine.“ rekao je A. Dragišić, direktor Zavoda.

Ovom prilikom direktor Zavoda rekao je i da „Izrada rešenja o uslovima zaštite prirode i mišljenja predstavlja jedan od zahtevnih i obimnih redovnih poslova Zavoda. Poslovima utvrđivanja uslova i mera zaštite prirode u svim delatnostima koje utiču na prirodu, obradi se oko 3.000 zahteva godišnje. Od ovog broja, 147 se odnosi na izdavanje uslova zaštite prirode za izradu tehničke dokumentacije i izgradnju hidroenergetskih objekata, kao i na zahteve za dostavljanje i informacija od javnog značaja o radu Zavoda po ovim predmetima. Takođe, stručni saradnici Zavoda učestvuju u međusektorskoj Radnoj grupi pri Ministarstvu energetike u cilju izrade predloga novog katastra malih hidroelektrana“.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Učesnike skupa pozdravila je i v.d. direktorka Pokrajinskog zavoda, Marina Tomić, koja je naglasila da su upravo teme skupa oblasti koje zahtevaju partnersko delovanje, i ovom prilikom Zavodu poklonila monografiju „Rezervat biosfere Bačko Podunavlje“ objavljenu u izdanju Pokrajinskog zavoda i Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu prirode.

Prvu tematsku prezentaciju, u vezi sa sagledavanjem trenutnog stanja prirode u našoj zemlji u odnosu na uspostavljanje sistema malih hidroeletrana, solarne i geotermalne energije, održao je mr Saša Branković, ihtiolog u Zavodu za zaštitu pirode Srbije.

U prezenataciji je istaknuto da je pokretanje izgradnje malih hidroeletrana u vezi sa direktivom Evropske unije o energetskoj efikasnosti, po kojoj naša zemlja treba da obezbedi 27 odsto proizvodnje struje iz sistema obnovljivih izvora, kao i da njihovo uspostavljanje mora biti usaglašeno sa Bonskom konvencijom (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životnja), Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti životinja),

Ekološkom mrežom i uključivanjem u mrežu zaštićenih područja Natura 2000. Učesnicima skupa Saša Branković je predstavio rad Zavoda na izdavanju uslova zaštite prirode za izgradnju, i u vezi sa potrebom izrade studije procene uticaja, naglasivši da je u ovom procesu izuzetno značajan akt o usaglašenosti projekta izgradnje sa uslovima zaštite prirode, koji često izostane, a značajan je organu koji odlučuje o davanju građevinske dozvole.

Saša Branković je, kao faktore koji utiču na narušavanje prirode tokom uspostavljanja malih hidroeletrana, naveo „slabo kontrolisanje načina izgradnje malih hidroelektrana, tj. često dugo trajanje izgradnje i nepostojanje provere o ispunjenosti uslova zaštite prirode“, kao i da „duži vremenski preriod izgradnje malih hidroelektrana može dovesti do zamućenosti vode, što dalje može dovesti do ugrožavanja pojedinih vrsta riba, dok izgradnja pristupnih puteva i eletrovoda za priključenje na elektromrežu, može dovesti do ugrožavanja okolnih livadskih i šumskih ekosistema“.

Potom je u prezentaciji istaknuto da probleme stvaraju i nepoštovanje uslova zaštite prirode i neuspostavljanje funkcionalnih ribljih staza, kao i da se dešava izgradnja bez dobijenih uslova zaštite prirode, što dovodi do izgradnje previše malih hidroelektrana na jednoj reci, kao što je slučaj sa Jošaničkom rekom, zajedno sa nepostojanjem proračuna, tj. istraživanja u vezi sa realnom količinom vode koje moguće koristiti u proizvodnji električne eregije, kao ni analiza nivoa podzemnih voda u nizvodno od planirane male hidroelektrane.

Ovom prilikom Saša Branković je predstavio i pozitivne primere u izgradnji malih hidroelektrana koje su bazirane na sistemu nekadašnjih vodenica kod nas, i primere iz Slovačke sa dobro napravljenim ribljim stazama.

U prezentaciji je istakuto i da je kod nas tek u začetku uspostavljanje solarnih parkova i korišćenje geotermalne energije, i da i oni, svakako, mogu imati i negativne uticaje. Na primer, solarni paneli utiču na uništavanje mikro prostora livada na kojima se postavljaju, tako da se u izboru lokacije mora voditi računa o tome da su u pitanju livade koje su uobičajene i sa istim karakteristika zastupljene na velikom broju lokacija. U Srbiji, za sada, postoji samo jedan solarni park i nalazi se u Zaovinama. istakao je Saša Branković u svom izlaganju.

Iskustva u našoj zemlji po pitanju izgradnje vetroparkova, predstavio je mr Nikola Stojnić, ornitolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode u prezentaciji „Vetroparkovi i ptice na teritoriji AP Vojvodine“. Nikola Stojnić je ovom prilikom naveo da je u početku bilo dosta grešaka u postavljanju vetroparkova, od kojih najviše stradaju ptice i slepi miševi. Kao primer ovakvog iskustva prikazan je uticaj vetroparka Altaman u Americi, od koga godišnje strada preko 4 700 ptica, od toga 1 300 ptica grabljivica, među kojima i 70 retkih i ugroženih surih orlova. Negativan primer je i vetropark u Španiji postavljen na Gibraltaru, koji je migratorni put ptica

Kako bi se predupredila negativna iskustva drugih zemalja, Zakonom o zaštiti prirode propisano je da se lokacije za vetroparkove utvrde tako da se izbegnu važna staništa i migratorni putevi ptica i slepih miševa. Imajući ovo u vidu, u Vojvodini je prvi zahtev za vetropark na loklaciji Bavanište 2008. godine odbijen.

Prvi veći vetroparkovi su Alibunar, koji je u završnoj fazi izgradnje, Čibuk i Kovačica, naveo je u prezentaciji Nikola Stojnić. U cilju adekvatnog izbora lokacija vetroparkova u Vojvodini, izrađena je karta u kojoj su naznačena mesta gde se nikako ne mogu graditi, gde se uslovno mogu graditi, i gde gradnja nije problem, tako što su preklopljene karte Ekološke mreže, zaštićenih područja i područja od svetskog značaja za ptice (IBA područja), istakao je Nikola Stojnić.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Kakvi su nam primeri iz prakse, i da li imamo pozitivne primere u kojima postoji učešće i dobit lokalnih zajednica u zaštićenim poručjima od obnovljivih izvora energije, predstavio je dr Slobodan Puzović, pomoćnik direktora Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u prezentaciji „Korišćenje biomase u zaštićenim područjima kroz revitalizaciju i održavanje staništa“.

Dr Slobodan Puzović predstavio je primere realizovane u Specijalnom rezervatu prirode „Obedska bara“, kroz program povratka crnog ibisa, i u Specijalnom rezervatu „Deliblatska peščara“, u kome je sprovedeno čišćenje travnatih staništa i omogućeno lokalnom stanovništvu da koriste glog za proizvodnju peleta.

Milisav Pajević

..

Loše vesti za Deda Mraza: Broj irvasa se više nego prepolovio za 20 godina

Foto-ilustracija: Unsplash

Loše prednovogodišnje vesti za sve nas koji smo bili dobri ove godine! Prema izveštaju američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA), populacija irvasa, pomagača Deda Mraza, opala je u poslednje dve decenije za 56 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash

Krda irvasa su u navedenom periodu doživela pad od 2,6 miliona. Njihov broj je opao sa 4,7 miliona na 2,1.

Irvasi naseljavaju arktičke i subarktičke oblasti i severna, planinska područja severne Evrope, Sibira i severne Amerike.

Naučnici ne mogu da utvrde čime je izazvano smanjenje populacije irvasa, ali ga pripisuju klimatskim promenama koje su izazvale toplija leta i zime. Otopljavanje ne prija lišajima kojima se irvasi hrane. Visoke temperature podstiču rast visoke vegetacije, a oni rastu na zemlji, te u borbi za preživljavanje bivaju “nadigrani”. Ni umnožavanje insekata, koje je takođe posledica novonastalih vremenskih uslova, ne ide na ruku irvasima. Ove životinje troše mnogo energije u skrivanju i odbrani od muva. Toplija klima znači da će češći oblik padavina biti kiša. Za razliku od snega, ona predstavlja prepreku za njihovo hranjenje. U dodiru sa tlom voda formira led koji irvasi ne mogu da razbiju. Tokom 2013. godine, ledeni pokrivač koji se stvorio u Rusiji uslovio je smrt 60 hiljada jedinki ove vrste.

Jelena Kozbašić

Usvojen Biznis plan NIS-a za 2019. godinu

Odbor direktora NIS a.d. Novi Sad usvojio je Biznis plan za 2019. godinu kojim je potvrđen investicioni program od 40,8 milijardi dinara.

Najviše sredstava biće uloženo u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, kao i u završetak projekta „Duboka prerada“ u Rafineriji nafte Pančevo.

Tokom naredne godine akcenat će biti i na povećanju bezbednosti na radu u svim biznis segmentima, kao i na unapređenju HSE (Health, Safety, Environment) kulture na nivou cele kompanije.

U segmentu istraživanja i proizvodnje prioritet će biti uspešna realizacija programa bušenja i geološko istražnih radova na profitabilnim projektima, kao i sprovođenje planiranog obima seizmičkih ispitivanja.

Kada je reč o servisima, akcenat će biti na nabavci moderne opreme i nastavku pružanja kvalitetnih usluga bušenja, tekućeg i kapitalnog remonta, bušotinskih servisa i 3D seizmike.

U oblasti prerade nafte i poluproizvoda prioritet je završetak izgradnje i početak proizvodnje postrojenja za odloženo koksovanje, što je ključni projekat druge faze modernizacije Rafinerije nafte u Pančevu. U ovaj projekat će ukupno biti investirano više od 300 miliona evra, a početak rada novih postrojenja planiran je u trećem kvartalu 2019. godine.

Pored toga, u oblasti prerade će prioritet biti realizacija projekata za povećanje energetske efikasnosti i upravljanje operativnom efikasnošću.

Glavni pravac ulaganja u segmentu prometa naftnih derivata biće modernizacija maloprodajne i skladišne mreže u Srbiji i regionu, kao i razvoj prodaje novog proizvoda koksa, nakon puštanja u rad postrojenja za duboku preradu sa tehnologijom odloženog koksovanja u Rafineriji nafte Pančevo. Pored toga, planiran je dalji razvoj prodaje premijalnih brendiranih goriva.

Biznis planom NIS-a za 2019. godinu u oblasti energetike planiran je pre svega nastavak aktivnosti na izgradnji termoelektrane toplane (TE-TO) Pančevo, namenjene za proizvodnju električne i toplotne energije iz prirodnog gasa, kao i dalji razvoj projekta vetrogeneracije. Početak rada oba projekta planiran je za 2020. godinu.

Pored toga, u oblasti energetike NIS će investirati u razvoj i proširenje programa trgovine električnom energijom.
NIS će i u narednoj godini nastaviti da sprovodi program mera za povećanje efikasnosti poslovanja.

Milisav Pajević

Raste broj solarnih farmi ali raste i potrošnja energije

Izgradnja solarnih elektrana uzima maha širom sveta. Cena ove tehnologije pala je za gotovo 90 odsto u poslednjih deset godina učinivši je najjeftinijim načinom proizvodnje električne energije u mnogim delovima sveta.

Trenutno jedna šestina svetske populacije nema pristup struji, uglavnom u ruralnim područjima zemalja u razvoju gde ne postoje uslovi da se domaćinstva povežu  na energetsku mrežu. Solarni paneli, baterije nove generacije i LED svetla spadaju u moguća rešenja za ovaj problem. U svetu je sve više kompanija koje rade na novim tehnološkim rešenjima namenjenim zajednicama u ruralnim područjima.

Pošavši od podatka Ujedinjenih nacija da se godišnje uništi 170.000 kvadratnih kilometara šume, Robert Feri i Elizabet Monojan eksperti iz organizacije Land Art Generator Initiative (LAGI) sproveli su istraživanje i došli do sledećeg zaključka: ukoliko bi se solarne farme gradile brzinom kojom se uništavaju šume, za tri godine ceo svet bi koristio solarnu energiju. Oni su takođe procenili da će svet do 2030. godine povećati potrošnju energije u svim oblicima za čak 44 odsto u odnosu na 2008. godinu.

Feri i Monojan izračunali su koliko bi solarnih panela bilo potrebno da se zadovolje potrebe svih stanovnika na Zemlji tokom narednih 15 godina. Zanimljivo je da su oni  utvrdili da bi nam trebalo oko 496.805 kvardatnih kilometara panela što je odgovara teritoriji koju  zauzima Španija, piše britanski „Dejli mejl“.

U prilog podacima iz spomenutog istraživanja idu sve veća angažovanost kompanija za potpuni prelazak na solarnu energiju. Pre četiri godine, ideja koja je zapanjila svet je obećanje da ćemo se izboriti sa klimatskim promenama i ujedno preporoditi ekonomiju tako što ćemo puteve popločati solarnim panelima. Naravno ova ideja je još pod razmatranjem.

Solarna tehnologija otkrivena je 80-ih godina prošlog veka a sa masovnom proizvodnjom panela krenulo se početkom novog milenijuma. Tada su bili vrlo skupi da bi u poslednje dve decenije postepeno bili sve pristupačniji.

Uklonjen nelegalno uskladišten opasni otpad kod Pančeva

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nelegalno uskladišten opasni otpad pronađen na području Pančeva uklonjen je i zbrinut u skladu sa svim neophodnim zakonskim procedurama, rekao je juče ministar zaštite životne sredine Goran Trivan koji je zajedno sa predstavnicima nadležnih državnih organa i predstavnicima medija obišao lokaciju u Pančevu, u vlasništvu firme „Eko 21“, gde je marta ove godine pronađen nelegalan opasni otpad.

Kako je objasnio ministar, sa ove lokacije sortirano je, uzorkovano, spakovano, a zatim uklonjeno oko 260 tona uglavnom opasnog otpada, čime je uspešno završena zajednička akcija Ministarstva zaštite životne sredine i nadležnih organa.

Pored čišćenja ove lokacije, zbrinuto je 44 tone opasnog otpada pronađenog na lokaciji u Alibunaru i 22 tone na lokaciji u Bavaništu. Postupak zbrinjavanja opasnog otpada pronađenog u tunelima ciglane u Bavaništu još uvek je u toku.

U pitanju je detaljna i do sada neupražnjavana složena procedura zbrinjavanja znatne količine opasnog otpada, koja je uspešno i u najkraćem mogućem roku završena, rekao je ministar i zahvalio javnom tužilaštvu, Bezbednosno-informativnoj agenciji i MUP-u. Bez njihovog angažovanja, kao i saradnje sa lokalnom samoupravom, ne mogu se rešavati ovakva pitanja, istakao je ministar.

Akcijom u Pančevu, nedvosmisleno je pokazano da će država odlučno sprečavati zločin protiv životne sredine i zdravlja ljudi.

– Nije moguće više činiti zločine prema životnoj sredini, to je apsolutno kažnjivo. Mi se na ovome nećemo zaustaviti. Ima još nekoliko lokacija u Srbiji gde su procesi u toku. Jedan od ovih procesa koji su započeti prošle godine je i završen, i to pravosnažnom presudom na kaznu zatvora od četiri i po, jedne i po, i jedne godine zatvora. Dakle, za zločin prema životnoj sredini u ovoj našoj divnoj Srbiji se odgovara, i to zatvorom, istakao je Trivan, i najavio nastavak akcije na otkrivanju i zbrinjavanju nelegalno odloženog opasnog otpada.

Izražavajuću uverenje da u Srbiji ima još lokacija sa sakrivenim opasnim otpadom koji može pogubno da deluje na životnu sredinu i zdravlje ljudi, pozvao je sve koji se bave upravljanjem otpadom da poštuju zakonske propise i ponašaju se odgovorno prema zdravlju ljudi.

– Nemojte to raditi, ako ne zbog nas, onda bar zbog naše dece, poručio je. Za uspešno trajno rešavanje problema upravljanja opasnim otpadom, „trebaju nam novac, postrojenja, projekti, i podrška javnosti, zaključio je.

Savetnik ministra dr Slobodan Tošović objasnio je da je od 260 tona uklonjenog otpada, 90 posto bio opasan otpad, od čega oko 10 posto hemijski otpad koji će biti izvezen iz Srbije, a ostalo organski otpad, uglavnom otpadna ulja. Otpad nije bio zakopan u zemlju, tako da nije došlo do kontaminacije zemljišta, i nema bojazni za ugroženost vodotokova, objasnio je Tošović.

Gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov zahvalio je nadležnim organima na blagovremenom postupanju povodom izvršenog „genocida nad životnom sredinom“, i istakao da će u ovoj ekološki najsenzibilnijoj lokalnoj zajednici nastaviti da ulažu napore u zaštiti i unapređunju životne sredine.

Ministar Trivan je još jednom pozvao građane da prijave lokacije gde postoji sumnja da je nelegalno zakopan opasni otpad, i pomognu Ministarstvu zaštite životne sredine u borbi za zdraviju životnu sredinu bez zakopanog opasnog otpada.

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore utvrdila Predlog zakona o industrijskim emisijama

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je utvrdila Predlog zakona o industrijskim emisijama s Izveštajem sa javne rasprave kojim se sistem harmonizuje sa legislativom Evropske unije u oblasti sprečavanja i kontrole industrijskog zagađivanja.

Predloženim zakonom uvodi se takozvani integralni pristup prema kojem se prilikom izdavanja dozvola mora uzeti u obzir celokupni uticaj postrojenja i/ili aktivnosti u životnoj sredini i osigurati visok nivo zaštite životne sredine uzet u celini poput emisije u vazduh, vodu i zemljište, stvaranja otpada, korišćenja sirovina, energetske efikasnosti, buke, sprečavanja nesreća, sanacija lokacije nakon zatvaranja postrojenja i dr.

Preciznije je definisan sistem inspekcijskog nadzora.

Značajne novine se odnose i na informisanje javnosti: uvedena je obaveza da Izveštaji o izvršenom nadzoru budu dostupni javnosti kao i da javnost bude posebno uključena u proces donošenja odluka kao i da bude sistemski obaveštavana.

Milisav Pajević

Ima li posledica NATO bombardovanja na jugu Srbije?

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Udruženje uranijumskih žrtava “Pljačkovica 99” sa kolegama iz Niša organizovalo je tribinu o posledicama NATO bombardovanja.

Prikazan je dokumentarni film „Uranijum 238 – moja priča” niškog advokata Srđana Aleksića, koji je već viđen na naučnim skupovima u Švajcarskoj, Švedskoj i Nemačkoj.

U Pčinjskom okrugu municijom sa osiromašenim uranijumom gađani su Pljačkovica kod Vranja, Bratoselce i Borovac kod Bujanovca, i Reljan kod Preševa.

Ti tereni su dekontaminirani, a prema podacima Agencije za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije nije utvrđeno prisustvo osiromašenog uranijuma u životnoj sredini.

Letos je formirana Komisija za utvrđivanje posledica NATO bombardovanja koja je obišla Vranje.

Udruženje uranijumskih žrtava i pravnici iz Niša slediće primer Italije, čiji su vojnici – posle boravka na Kosovu i Metohiji – oboleli od raka tužili državu i dobili odštetu.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Ivan Karić: Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 predajemo krajem iduće godine

Foto: Represent Communications
Foto: Represent Communications

Srbija bi mogla da zvanično preda Pregovaračku poziciju za Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, krajem 2019. godine, izjavio je državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić.

– Prvi nacrt pregovaračke pozicije predat je na neformalne konsultacije Evropskoj komisiji 5. juna ove godine. Trenutno pripremamo drugi nacrt pregovaračke pozicije koji ćemo do kraja ove godine predati na neformalne konsultacije Evropskoj komisiji. Nadamo se da ćemo tokom sledeće godine pripremiti pregovaračku poziciju i sve potrebne dokumente kako bi je i zvanično usvojili do kraja godine”, kazao je Karić na skupu Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) o tome šta donose pregovori o Poglavlju 27.

Karić je naveo da će biti izrađeno još osam specifičnih planova implementacije u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnog zakonodavstva, kao i da će biti finalizovan niz stateških dokumenata poput Stategije o klimatskim promenama i Strategije i Akcionog plana za upravljanje otpadom.

Po njegovim rečima, najkomplikovanije i najteže direktive koje će Srbija morati da sprovede u procesu pristupanja EU su one koje se odnose na otpad, otpadne vode i industrijsko zagađenje.

Foto: Represent Communications

Kako je dodao, u finalnoj fazi izrade je i Akcioni plan za razvoj administrativih kapaciteta koji će dati presek stanja spremnosti institucija da se primeni Poglavlje 27 na državnom, pokrajinskom i lokalnom nivou.

Ministarstvo priprema i Višegodišnji investicioni i finansijski plan u oblasti zaštite životne sredine u skladu sa standardima EU, a razmatra se i osnivanje i implementacione Agencije koja bi upravljala projektima u oblasti životne sredine, jer će se potreba za ulaganjem u tu oblast povećavati.

– Ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 i postizanje evropskih standarda u životnoj sredini Srbije značajno je ne samo radi ulaska u Evropsku uniju, već radi nas samih. Kvalitetniji život, bolje stanje životne sredine i zdravlje građana koje postižemo otvaranjem Poglavlja 27 važniji su od formalnog priznanja Brisela, naglasio je Karić.

Generalni sekretar SKGO Đorđe Staničić kazao je da veliki deo zahteva iz Poglavlja 27 treba da se sprovede na nivou lokalnih samouprava koje treba da spreme i građane i privredu, pripreme projekte i finansijska sredstva.

Milisav Pajević

Inovativni klaster “Panonska pčela” organizuje radionice za pčelare

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, ove i početkom sledeće godine Inovativni klaster “Panonska pčela” organizovaće i realizovati sest edukativnih radionica.

Radionice će biti besplatne, a namenjene su kako pčelarima, tako i učenicima srednjih poljoprivrednih škola, navodi se u saopštenju Klastera.

Projekat je započet 7. decembra edukativnom radionicom u Poljoprivrednoj skoli sa domom ucenika u Futogu.

Radionici su prisustvovali učenici trećeg i četvrtog razreda, članovi pčelarske sekcije i nekoliko profesora. Svečana sala škole bila je puna, sa preko 50 učenika i profesora koji su s velikom pažnjom pratili predavanja prof. dr Ivana Pihlera, Vladimira Hunjadija, pčelara koji pčelari više od 50 godina i Hadži Zorana Jovanovića, predsednika UO Inovativnog klastera “Panonska pčela”.

Od mnogrobojnih tema o pčelarstvu, koje će biti obrađene tokom održavanja edukativnih radionica, na ovoj prvoj teme su bile prilagođene uzrastu slušalaca i pretežno su se odnosile na razvijanje svesti mladih o važnosti pčela i njihovom značaju za očuvanje životne sredine.

Održana radionica izazvala je veliku pažnju mladih. Sledeća edukativna radionica u okviru ovih besplatnih predavanja, planirana je u Šidu u Srednjoj poljoprivrednoj školi a prisustvovaće joj pčelari iz te opštine.

Teme će biti slične, ali će biti i novih kao što su “informacione tehnologije u pčelarstvu”, “značaj i mogućnosti zaštite geografskog porekla meda sakupljenog u Vojvodini”, “Nacionalni program za pčelarstvo” i druge.

Planira se održavanje radionica i u Novom Sadu, Melencima, Novom Bečeju i Lazarevu, mestima s kojima Klaster “Panonska pčela” uspešno sarađuje.

Milisav Pajević

Javni poziv za pohađanje besplatne obuke energetskih menadžera

Foto: PKS

Privredna komora Srbije realizuje program obuke energetskih menadžera, u okviru projekta EUREMnext. Prvenstveno je namenjen srednjim i velikim preduzećima čija je godišnja potrošnja energije veća od 4.000 MWh. Preduzeća čiji predstavnici prođu obuku će biti u poziciji da na bazi analize trenutnog stanja energetskog bilansa, donesu argumentovane odluke u cilju poboljšanja energetske efikasnosti ili implementacije obnovljivih izvora energije.

Foto: PKS

Program ima za cilj da unapredi znanja i veštine zaposlenih, koji već imaju iskustvo u oblasti energetike, kako bi mogli da prepoznaju potencijale za optimizaciju energetskih procesa u svojim kompanijama i postave konkretne ciljeve, čijom realizacijom će ostvariti smanjenje troškova poslovanja.

Tokom predavanja polaznici će dobiti materijale u vidu prezentacija, teorijske pripreme, praktičnih primera u elektronskoj i štampanoj verziji. Sva predavanja i materijali su na srpskom jeziku.

Sadržaj čini petnaest obaveznih tema o kojima će govoriti ugledni domaći predavači i predstavnici iz prakse čime će polaznici dobiti uvid u praktična rešenja.

Na temelju toga polaznici izrađuju, uz mentorski nadzor, energetski koncept za svoju kompaniju, koji između ostalog predstavlja deo završnog ispita i uslov za sticanje međunarodno priznatog sertifikata EUREM European Energy Manager.

Planirano je da EUREMnext trening počne u martu 2019. godine. Obuka će biti sprovedena u okviru 15 radnih dana, po modulima od po tri dana u nizu, u periodu od četiri meseca.

Predavanja će se održati u Beogradu, o tačnoj lokaciji polaznici će biti blagovremeno informisani. Polaznici dobijaju ručak i kafu tokom svih dana predavanja, a sami organizuju prevoz i smeštaj.

S obzirom na to da je edukacijski program European EnergyManager međunarodni projekat svi polaznici programa dobijaju pristup međunarodnoj platformi EUREM te mogu učesvovati na međunarodnim konferencijama u okviru projekta EUREM i povezivati se sa stručnjacima iz cele mreže.

Broj mesta je ograničen na 12 polaznika, pa je neophodno da se prijave kompanija pošalju u što kraćem roku, a najkasnije do 15. januara 2019. godine. Prijave se mogu slati i elektronskim putem.

Odluka o odabranim kompanijama će biti doneta do 31. januara 2019. godine i objavljena  na sajtu PKS.

Izvor: PKS

Zašto nas se tiče krčenje šuma u Indoneziji?

Foto-ilustracija: Pixabay

Pre nekog vremena, organizacija za zaštitu životne sredine Greenpeace pozvala je ljude širom naše planete da im se pridruže u borbi za očuvanje prašuma, pogotovo onih na tlu Indonezije.

Plantaže palmi sade se na površinama sa kojih su zbrisane hiljade stabala u procesu rašumljavanja radi dobijanja obradivog zemljišta. Greenpeace peticiju je potpisalo više od  1,2 miliona ljudi sa ciljem da velike kompanije za proizvodnju svojih artikala prestanu da koriste “prljavo” palmino ulje.

Indonežanske prašume predstavljaju jednu od najjačih brana na frontu sa klimatskim promenama i dom mnogih ugroženih vrsta poput sumatranskih tigrova, slonova i orangutana. Krčenjem njihovog staništa proizvođači palminog ulja guraju ih sve bliže ka ivici istrebljenja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ali zašto se jednog stanovnika Srbije uopšte tiče šta se dešava na 10.305 kilometara udaljenosti od njegove domovine? Ako ikada i poseti Indoneziju, verovatno će da bude turista. Zašto bi onda trebalo da potpiše peticiju od koje ne dobija direktnu korist s obzirom na to da tigrovi, slonovi i orangutani na ovim prostorima žive isključivo u zoološkim vrtovima?

Vrlo je izvesno da ne možemo da saosećamo sa Indonežanima u jednakoj meri u kojoj saosećamo sa roditeljima, komšijom ili stanovnicima susedne zemlje. Naša empatija je ograničenog kapaciteta i što su osobe dalje od nas, njihova patnja nas manje pogađa. Koči nas nemogućnost da se stavimo u njihovu kožu i posmatramo svet njihovim očima. Nije teško da zamislimo kako nam ispred nosa nestaje drveće i niču palme. Teško nam je da shvatimo zašto bi nas bilo briga za drugi kraj Zemlje.

Beri Komoner je bio američki biolog, profesor i političar, poznat kao “vođa generacije naučnika-aktivista” i jedan od najvećih zaštitnika životne sredine 20. veka. Smatra se osnivačem modernog ekološkog pokreta. Komoner je u svojoj knjizi “Zatvoreni krug” izneo četiri neformalna zakona ekologije u kojima se krije odgovor na malopre postavljena pitanja:

1) Sve je povezano sa svim;

2) Sve mora nekuda da ode;

3) Priroda zna najbolje;

4) Ne postoji besplatni ručak.

Jednostavna činjenica o ekosistemima, njihovoj međusobnoj isprepletenosti i ravnoteži uči nas važnoj lekciji. Ugroženost ili prenaglašenost bilo kog dela globalnog sistema živih bića može da izazove mnogo veće probleme. Ilustrujmo primerom!

Nikada nisam videla proces vađenja i prerade nafte, ali sam doživela da me zapahne miris gasova iz auspuha automobila. Sagorevanje fosilnih goriva zagađuje vazduh i opterećuje globalni nivo štetnih gasova. Posledično se odigravaju dramatične promene klime, otopljavaju se lednici, menja kiselost okeana, opadaju prinosi poljoprivrednih imanja, raste nivo mora… Klimatske promene ne obijaju se samo o glavu velikih naftnih kompanija kao jednim od njihovih ključnih izazivača, muče nas sve, pa čak i one koji uopšte ne upotrebljavaju naftne derivate.

Šume u Indoneziji upravo služe kao “usisivač” zagađujućih materija iz atmosfere. Razaranjem njihovih kapaciteta nisu na gubitku samo oni koji žive u njihovoj neposrednoj blizini. Sve je povezano sa svim i na gubitku smo svi! Vaši roditelji, komšija, stanovnici susedne zemlje… Ne dajete svoj potpis za spas nekog tamo nepoznatog i dalekog, dajete potpis za svoj sopstveni spas!

Upravo je Komoner rekao: “Kada se svaki problem vezan za naše okruženje ogoli do korena, otkriva se neizbežna istina. Osnovni uzrok krize ne leži u načinu na koji se ljudi ophode prema prirodi, već u načinu na koji se ophode jedni prema drugima. Kako bismo rešili klimatske teškoće, trebalo bi da suspregnemo siromaštvo, rasne nepravde i rat.”

Čovek ni čoveku, ni tigru, ni slonu, ni orangutanu, ni prašumi, ne treba da bude vuk. Ako i jeste njima svima, ne treba da bude sebi.

Popunjavanje obrasca peticije traje otprilike dva minuta. Kada toliko vremena odvoji više od milion pojedinaca, zajedničkim naporima pošalju upozorenje velikim kompanijama “Prestanite da uništavate naše šume!”. Vilmar International, najveći svetski trgovac palminog ulja, primio je k znanju ovu pobunu čovečanstva. Početkom decembra objavio je da će otpočeti akciju satelitskog nadzora plantaža svojih dobavljača kako bi osigurao da palmino ulje proizvode na održiv način i ne uništavajući šumska prostranstva. Kompanija je obećala da će prekinuti saradnju sa poljoprivrednicima koji ulje prave nauštrb drveća.

S obzirom na to da Vilmar snabdeva mnoge proizvođače hrane, kozmetičke kuće  i fabrike biogoriva i obezbeđuje čak 40 odsto globalnih potreba za ovim sastojkom, njegov pomak ka održivosti ima mnogostruke pozitivne efekte na održivost čitavog tržišta i naših korpi u supermarketima.

Jelena Kozbašić

JP “Vojvodinašume” obnavlja šume na površini od 1.450 hektara

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

JP “Vojvodinašume” će u novoj sezoni pošumljavanja, od jeseni 2018. do proleća 2019. godine, obnoviti šume na površini od 1.450 hektara, a nove šume podići na oko 95 hektara. Međutim, za Vojvodinu, koja važi za jednu od najobešumljenjih regiona u Evropi – i to je malo.

Na osnovu standarda razvijenih zemalja Evrope, pošumljenost Vojvodine bi sa sadašnjih 140.380 hektara (što je svega 6,5 posto) trebalo da se uveća više nego duplo.

Prostornim planom AP Vojvodine definisana je potreba za podizanjem još oko 140.000 hektara novih šuma, međutim realizacija ovog plana je dugoročna. Osim toga, u sistemu JP “Vojvodinašume”, gotovo da i nema slobodnih površina za pošumljavanje, pa je neophodno da se u ovaj plan uključe svi društveni subjekti na teritoriji AP Vojvodine, počevši od lokalnih samouprava.

Ovi faktori su ključni: Odbrana od vetra i snega – Razvojem industrije, poljoprivrede i putne mreže, Vojvodina je od zemlje šuma postala vrlo siromašna vegetacijom.

Nažalost, razvoj na jednoj strani donosi negativne posledice na drugoj strani, a univerzalno rešenje ne postoji. Zbog toga što nema šume da uspori snagu vetra, saobraćajnice su zimi često zatrpane snežnim nanosima, a svedoci smo i da su čitava naselja tada bila nedostupna.

Odbrana od poplava – Šume imaju ogroman kapacitet prihvata i filtriranja vode, pa su od neprocenjivog značaja kod regulacije poplava.

Milisav Pajević

Uručeni ugovori za sufinansiranje troškova kontrole i sertifikacije organske proizvodnje

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina
Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević uručio je danas 34 ugovora korisnicima, koji su ostvarili pravo na bespovratna sredstva u okviru dva konkursa – za dodelu sredstava za sufinansiranje troškova kontrole i sertifikacije organske proizvodnje, kao i nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju, i konkursu za dodelu sredstava za sufinansiranje troškova uvođenja i sertifikacije sistema bezbednosti i kvaliteta hrane i proizvoda sa oznakom geografskog porekla u 2018. godini na teritoriji AP Vojvodine.

Dr Radojević je povodom potpisivanja ugovora u okviru ove dve konkursne linije, posebno istakao značaj prepoznavanja potrebe da se po prvi put sufinansira i nabavka specijalizovane priključne mehanizacije, neophodne za organsku proizvodnju.

Cilj proširenja mogućnosti konkurisanja u oblasti organske proizvodnje, bio je da se proizvođačima organske hrane omogući da lakše dođu do poljoprivredne mehanizacije, i kako je Radojević istakao, proizvodnju učine efikasnijom i time postanu konkurentniji na tržištu.

– Pokrajinska vlada želi i hoće da prepozna organsku proizvodnju. Danas potpisujemo 30 ugovora sa korisnicima bespovratnih sredstava u okviru konkursa namenjenog kontroli i sertifikaciji organske proizvodnje, kao i nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju. Ukupna vrednost ovih ugovora je oko 9,5 miliona dinara, u čemu je učešće sekretarijata 7,5 miliona dinara, a korisnika nepuna dva miliona dinara, istakao je Radojević i dodao da se ovom prilikom najveći broj ugovora zaključuje sa poljoprivrednicima organske proizvodnje sa teritorije Grada Novog Sada, Vršca, Subotice i Bačke Palanke.

Govoreći o podsticajima u okviru drugog konkursa, koji je namenjen uvođenju i sertifikaciji sistema bezbednosti i kvaliteta hrane, što podrazumeva i oznaku geografskog porekla, Radojević je naveo da se po ovom osnovu realizuje četiri ugovora.

Ukupna vrednost je 2,2 miliona dinara, u čemu je učešće Sekretarijata nešto više od polovine sredstava.

On je je naveo da je ovaj konkurs još jedan dobar način da se ojača pozicija naših poljoprivrednika kroz jasno prepoznavanje i dobijanje novog kvaliteta naših domaćih proizvoda.

Dr Radojević je izneo da i u narednoj godini očekuje značajno interesovanje za ove linije, uz uverenje da će poljoprivredni proizvođači sa teritorije Vojvodine iskoristiti sva sredstva koja su im stoje na raspolaganju.

Milisav Pajević

Holandski klub Ajaks ima najodrživiji stadion na svetu

Foto: Pixabay

Utakmica između Ajaksa i Bajerna u okviru Lige Šampiona 2018. završila se nerešeno, ali je zato titula za najveći evropski sistem za skladištenje energije pripala upravo stadionu na kom se ovaj fudbalski meč odigrao. Ako ste gledali sinoćnu utakmicu, verovatno znate da govorimo o stadionu Johan Krojf.

Foto: Pixabay

Najveći stadion u Holandiji, nekadašnja Amsterdam Arena, dobio je nov naziv po holandskom fudbaleru Johanu Krojfu. To je matični stadion fudbalskog kluba Ajaks i pozornica za holandski nacionalni tim, velike koncerte, plesne događaje i poslovne sastanke  koji godišnje ugosti više od dva miliona posetilaca. Upravo ovaj velelepni stadion poseduje sistem za skladištenje energije od 3 megavata, a baterije u kojima se skladišti energija, nove ili korišćene, preuzete su iz električnih automobila.

Ovaj sistem omogućava pouzdanije i efikasnije snabdevanje i korišćenje energije za brojne potrebe na stadionu, objekte u okruženju i holandsku energetsku mrežu. Sam sistem ima važnu ulogu u ravnomernoj raspodeli električne energije u skladu sa energetskim potrebama stadiona.  Takođe, obezbeđuje rezervno napajanje, smanjuje upotrebu dizel generatora i rasterećuje elektro-energetsku mrežu tako što ublažuje nagle promene opterećenja energije koji se javljaju tokom koncerata. Energija se dobija iz 4.200 solarnih panela koji se nalaze na krovu stadiona. O tome koliki je kapacitet sistema od 3 megavata, govori i podatak da on dovoljno veliki za snabdevanje nekoliko hiljada domaćinstava neophodnom energijom.

„Stadion može da obezbedi značajnu količinu energije, čak i tokom prekida u mrežnom napajanju. Zahvaljujući tome, on će doprineti stabilnosti holandske elektro-energetske mreže. Arena Johan Krojf predstavlja jedan od najodrživijih stadiona na svetu i prednjači u uvođenju inovacija kao što je ovaj jedinstveni sistem za skladištenje energije“, izjavio je Henk van Ran, direktor za inovacije na stadionu.

Tvorci ovog jedinstvenog projekta su kompanije Nissan, Eaton, Bam i The Mobility House uz podršku Amsterdamskog fonda za klimu i energiju, a zaslugom ovog kreativnog tima stadion je bio u finalu za nagradu Biznis grin tehnolodži.