Home Blog Page 977

EPS dobio energetsku dozvolu za izgradnju vetroparka u Kostolcu

Photo: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio da je 31. decembra dobijena energetska dozvola za izgradnju vetroparka u Kostolcu, koji predstavlja najveći projekat u razvoju.

Foto: Pixabay

Velika vest za EPS je da je poslednjeg dana prošle godine, dobijena energetska dozvola za izgradnju vetroparka u Kostolcu. Veoma smo srećni da se tako završila 2018. godina i očekujemo da će izgradnja tog vetroparka početi u trećem kvartalu 2019. godine.“ izjavio je Milorad Grčić.

Očekuje se da će u 2019. na mreži biti još gotovo 150 megavata iz energije vetra i da će EMS energiju primiti u sistem i obezbedi njenu punu stabilnost.

„Prethodnu godinu je obeležilo više od 200 megavata nove energije iz vetra. Tu mislim, pre svega, na projekte Čibuk i Alibunar, koji su nova energija Srbije. Tih 200 megavata se trenutno nalazi na mreži u probnom radu i sa nekih 100 do 150 megavata koje smo izgradili u prethodnim godinama iz obnovljivih izvora, danas mogu pozitivnim da ocenim to „prolazno vreme“. U Srbiji trenutno imamo izgrađeno više od 350 novih megavata iz obnovljivih izvora, što je veliki uspeh za našu zemlju“, izjavio je ministar energetike Aleksandar Antić.

Želim da poručim da je energetski sistem Srbije potpuno stabilan i da je pred nama mirna godina u kojoj svi možemo da očekujemo apsolutnu sigurnost u snabdevanju svim ključnim energentima“, zaključio je ministar.

EPS je ispunio planove u 2018. i povećao proizvodnju struje za 1,2 odsto, a u 2019. planirano je da ukupna proizvodnja električne energije u Srbiji bude uvećana za četiri odsto i iznosi ukupno 40 teravat časova.

Vlada Crne Gore donela Nacionalni program zaštite potrošača 2019 – 2021. godine

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

U cilju jačanja sistema zaštite potrošača na svim nivoima i daljeg unapređivanja u skladu sa standardima i dobrom praksom Evropske unije, Vlada Crne Gore je donela Nacionalni program zaštite potrošača 2019 – 2021. godine sa Akcionim planom za sprovođenje Nacionalnog programa zaštite potrošača 2019 – 2021, za period 2019. godine.

Ovim aktima definisani su ciljevi i aktivnosti koji će doprineti unapređenju regulatornog okvira, jačanju nezavisnosti i reprezentativnosti organizacija za zaštitu potrošača, unapređenju mehanizama za pomoć potrošačima pri rešavanju prigovora, uspostavljanju odgovarajućeg sistema vansudskog rešavanja potrošačkih sporova i utvrđivanju odgovarajućih uslova za sprovođenje politike bezbednosti proizvoda.

Milisav Pajević

Los svratio u bolnicu na Aljasci na užinu (VIDEO)

Foto: Twitter @APDInfo (screenshot)
Foto: Twitter @APDInfo (screenshot)

Ogroman los zalutao je juče u zgradu bolnice u Enkoridžu, najvećem gradu na Aljasci, a čim je ušetao namirisao je užinu – dekorativno bilje u holu, dok su pacijenti i zaposleni u čudu i strahu posmatrali životinju pozamašne veličine.

Na video-snimku vidi se kako los brsti zelenu biljku u blizini ulaza, a zatim zuri u pravcu kamere, prenosi AP.

Posle kratkog oklevanja, zalutala životinja je polako izašla kroz otvorena vrata.

Los je u bolnicu ušao kroz vrata koja su bila širom otvorena da se ne bi zaglavila usled ekstremne hladnoće u Enkoridžu, rekla je portparolka te zdravstvene ustanove Kjerstin Lastufka.

Prema njenim rečima, po svoj prilici su biljke u toplom predvorju privukle životinju, koja ih je brstila 10-ak minuta.

Tokom svoje kratke “posete”, los nikoga nije povredio niti je napravio neki veći problem, osim što je užinao.

Pogledajte video:

https://www.youtube.com/watch?v=oqzso15FRlM

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Ponovo se odvozi komunalni otpad u Srbobranu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Od juče u Srbobranu Javno komunalno preduzeće “Graditelj” odnosi komunalni otpad po redovnom rasporedu.

Podsetimo da je Javno komunalno preduzeće “Graditelj” obavestilo sve građane, korisnike usluga u Srbobranu, da zbog novogodišnjih i božićnih praznika služba za odnošenje komunalnog otpada neće raditi do 8. januara.

Milisav Pajević

Putevima peleta!

Foto: Pixabay

Ograničenost i štetnost fosilnih goriva u proizvodnji energije upućuju čovečanstvo ka pronalaženju i većem nivou iskorišćenja alternativa ovih prljavih energenata. Širom naše planete niču vetrenjače, energija Sunca se crpi pomoću solarnih panela, a na rečnim tokovima grade se hidroelektrane. Ipak, najrasprostranjeniji energetski izvor ostaje nedovoljno iskorišćen. Reč je o biomasi.

Fotografija: CEEFOR (privatna arhiva)

U biomasu spadaju biorazgradivi delovi nusproizvoda drvne industrije, otpaci i ostaci biološkog porekla iz poljoprivrede, što podrazumeva biljne i životinjske materije, i industrijski i komunalni otpad. Njenim sagorevanjem dobija se toplotna energija, a poslednjih decenija koristi se i za proizvodnju struje. U energetske svrhe može da se koristi i kao biogas dobijen razlaganjem različitog biološkog otpada u gasovito stanje, i biogorivo dobijeno pretvaranjem biomase u tečno stanje.

Fotografija: CEEFOR (privatna arhiva)

Biomasa čini 61 odsto ukupnog potencijala obnovljivih energetskih resursa u Srbiji, koju nažalost rasipamo za krajnje neefikasno dobijanje energije. U saradnji sa Centrom za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION ) iz Beograda skupština opštine Lapovo je odlučila da stane na kraj uludom traćenju biomase i da dotadašnji neefikasan sistem grejanja, zasnovan na TA pećima, grejalicama i klima uređajima, zameni kotlarnicom na pelet.

Osnovno polje delatnosti CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION -a osim dva očigledna – energetske efikasnosti i održivog razvoja – upravo su obnovljivi izvori energije. Grejanje na drveni pelet je u poslednjih nekoliko godina postalo popularno prvenstveno zbog svojih ekoloških i finansijskih prednosti i u konstantnom je porastu u smislu upotrebe kako u domaćinstvima tako i u poslovnim i javnim objektima. Pelet predstavlja energetsko gorivo visoke efikasnosti koje se dobija posebnim tehnološkim postupkom mlevenja, sušenja i presovanja raznih biomaterijala.

CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION-ov tim čini 20 stručnjaka sa dugogodišnjim radnim iskustvom: od mašinskih, elektro i građevinskih inženjera, preko inženjera tehnologije, arhitekture, saobraćaja i zaštite od požara do ekonomskih i finansijskih stručnjaka, prevodilaca i filologa.

Nacionalnim akcionim planom Republike Srbije do 2020. godine predviđena je izgradnja postrojenja na biomasu do čak 100 MW i izgradnja biogasnih postrojenja do 30  MW. Ukupna instalisana snaga elektrana na biomasu trenutno iznosi 2,4 MW, a na biogas 25,2 MW. Količina ovog bogatog energetskog resursa u Srbiji se procenjuje na 3,405 tona naftnog ekvivalenta, te je on i dalje u velikoj meri na raspolaganju investitorima koji planiraju da ulože u izgradnju postrojenja.

Ukoliko razmišljate o ulaganju u elektranu na biomasu ili biogas vaš prvi korak jeste da odaberete lokaciju za izgradnju postrojenja uzimajući u obzir dostupnost i količine ovih sirovinskih potencijala. Baš kao što su bili vodiči Lapovcima na putu ka energetski efikasnijem zagrevanju prostorija opštine, inženjeri preduzeća CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION mogu da budu i vaši kormilari na putu ka prvim zelenim kilovatima iz elektrane.

Više informacija možete potražiti na:

CEEFOR d.o.o

Bulevar oslobođenja 103, Beograd

W | www.ceefor.co.rs

M | info@ceefor.co.rs

T | 011 40 63 160

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je prethodno objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018.

Šenžen grad električnih taksija

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Jedan od najvećih kineskih gradova, Šenžen, stigao je do ekološkog zaokreta sa svojom gotovo potpuno električnom taksi flotom.

Šenžen, centar visoke tehnologije u južnoj Kini, objavio je početkom ove godine da su od 21.689 taksija koji voze u gradu – 99 odsto električni.

Prošle godine, na putevima grada je bilo 7.500 taksija na benzinski pogon.

I danas se još može naći nekolicina taksi-benzinaca, ali je broj električnih daleko veći, prenosi agencija AP.

Ova metropola, sa 12,5 miliona stanovnika, drugi je po redu grad, ali istovremeno najveći, koji je ostvario ovakav podvig u Kini.

Naime, grad Taijuan na severu Kine, koji broji 4,3 miliona žitelja, još od 2016. godine ima samo električne taksije.

Autobuski vozni park Šenžena je potpuno električni od 2017. godine. To je jedan od 13 pilot gradova koji promovišu javni prevoz na alternativne energije kako bi se smanjio smog i razvila alternativna energetska industrija, saopšteno je iz Gradskog odbora za saobraćaj.

Peking i druge kineske gradove opslužuju eskadrile električnih skutera, bicikala i dostavnih vozila na tri točka, koja pomažu da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Flota od 20.000 i više električnih taksija u Šenženu smanjiće emisiju ugljenika za oko 850.000 tona godišnje, saopštio je Gradski odbor za saobraćaj.

Međutim, inicijativa o potpuno električnim vozilima ne obuhvata usluge prevoznika za deljenje vožnje ili onih koji voze na poziv preko mobilne aplikacije, poput Uber-a, a koji su vrlo popularni u Kini.

Grad je, inače, obezbedio mrežu od oko 20.000 javnih punktova za punjenje vozila strujom.

Električni taksiji su opremljeni terminalom u vozilu, koji vozače obaveštava o lokacijama gde trenutno fale taksiji, kao što su aerodrom, železnička stanica ili druge destinacije.

Takođe su opremljeni displejevima na kojima se jasno očitava cena i ruta taksi vožnje, što će, kako poručuju iz Gradskog odbora, pomoći u sprečavanju vozača da naplaćuju više ili da krenu zaobilaznim putem kako bi uzeli više novca.

Šenžen, koji se nalazi na granici sa Hong Kongom, dom je Huavej Tehnolodžiza i mnoštva drugih kineskih tehnoloških kompanija.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Više cene daljinskog grejanja u Kikindi

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početak nove godine u Kikindi obeležile su, između ostalog vrlo niske temperature i više cene daljinskog grejanje.

Naime, januarski računi biće uvećani od šest do  procenata.

Primera radi, za stan od 60 metara kvadratnih, to povećanje iznosi oko 650 dinara na mesečnom nivou.

U kikindskom JP „Toplana”, korekcija cena daljinskog grejanja obrazložena je povećanjem cena energenata – gasa i električne energije.

Od 1. januara, u zavisnosti od načina obračuna, izdvajanja domaćinstava, kao i drugih korisnika daljinskog grejanja u Kikindi biće uvećana od šest do sedam procenata.

Korekcija cena daljinskog grejanja obrazložena je u JP „Toplana”, povećanjem cena energenata.

Odbornici gradske Skupštine mogli bi već na prvom ovogodišnjem zasedanju lokalnog parlamenta da raspravljaju i o predlogu ugovora o koncesiji, na osnovu kojeg bi proizvodnja i distribucija toplotne energije u Kikindi mogla biti poverena privatnoj kompaniji.

I u tom slučaju, korekcije cena daljinskog grejanja ostale bi u ingerenciji lokalne samouprave.

Milisav Pajević

Sarajevo na sedmom mestu najzagađenijih glavnih gradova na svetu

Foto: https://pixabay.com

Sarajevo se ponovo našlo na listi 10 najzagađenijih glavnih gradova na svetu, pokazuju podaci “AirVisuala”.

Foto: https://pixabay.com

Portal Kliks.ba prenosi da se, nakon što su stanovnici glavnog grada Bosne i Hercegovine poslednjih nekoliko dana mogli da uživaju u relativno čistom vazduhu, stanje juče drastično pogoršalo.

Sarajevo se, naime, prema statistici “AirVisuala”, našlo na sedmom mestu na listi najzagađenijih glavnih gradova na svetu.

Najgore stanje je na Marijin-Dvoru, kod Ambasade SAD, gde je stanica za merenje očitala koncentraciju štetnih čestica ugljen monoksida od 304 AQI.

Vazduh je na tom području okarakterisan kao opasan, dok je u drugim delovima grada označen kao nezdrav.

U narednim danima, zbog najavljenih padavina, očekuje se poboljšanje kvaliteta vazduha u Sarajevu.

Milisav Pajević

Otvoren konkurs za inovacije u oblasti klimatskih promena

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Najveći evropski akcelerator u oblasti čistih tehnologija “EIT Climate-KIC Accelerator” pozvao je inovatore iz Srbije da se prijave na konkurs i predstave svoje ideje koje se odnose na klimatske promene.

Izabrani kandidati imaće priliku da se stručno usavršavaju, da prođu obuku za predstavljanje ideja, kao i da učestvuju u radionicama i međunarodnim “bootcamp”-ovima za mentorstvo i umrežavanje.

Oni koji prođu na konkursu dobiće pristup partnerima i mreži “Climate-KIC“-a, ali će imati i mogućnost da dobiju do 50.000 evra, pojedinačno za svaki tim ili startap.

Prijave na konkurs su do 27. januara ove godine.

EIT Climate-KIC Accelerator je podržan od Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju i namenjen je startapovima koji su osnovani pre najviše pet godina i imaju najmanje dva osnivača.

Namenjen je i timovima koji žele da osnuju startap koji bi se bavio novim tehnologijama ili uslugama sa visokim potencijalom za komercijalizaciju i uticajem na klimatske promene.

Ove godine konkurs je otvoren za prijave iz zemalja u okviru EIT Regional Innovation Schćeme (EIT RIS): Srbije, Bugarske, Grčkue, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Kipra, Estonije, Letonije, Malte, Portugala i Litvanije.

Srbija se pridružila mreži EIT RIS 2016. godine, a lokalni partner mreže je Privredna komora Srbije (PKS).

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Zbog ogromnog broja meduza zatvorene plaže u australijskoj državi Kvinslend

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Oko 2.600 ljudi zadobilo je tokom vikenda opekotine od meduza na plažama u australijskoj državi Kvinslend, koje su sada zatvorene zbog ogromnog broja meduza.

Reč je o takozvanim “Bluebottle” meduzama čije su opekotine bolne, ali obično nisu smrtonosne, preneo je BBC.

Najčešće jaki vetrovi nanesu kolonije meduza blizu obale.

Prošle sedmice je 13.000 ljudi zatražilo pomoć zbog opekotina, što je trostruko više u odnosu na isti period prošle godine.

Najviše incidenata je zabeleženo u regijama Gold Coast i Sunshine Coast.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Da li je uređaju za sakupljanje plastičnog otpada iz Pacifika došao kraj?

Foto: Pixabay

Uređaj za sakupljanje smeća koji je trebalo da očisti Tihi okean od plastičnog otpada raspao se između Kalifornije i Havaja i biće odvučen na kopno radi popravke.

Foto: Pixabay

Holandski pronalazač Bojan Slat, koji je inicirao projekat čišćenja Pacifika, rekao je za En-Bi-Si njuz prošle nedelje da će se uređaj dužine 600 metara vući 1.300 kilometara do Havaja.

Ako tamo ne bude mogao da se popravi, biće stavljen na baržu i vraćen u polaznu luku Alemidu u Kaliforniji. Uređaj se raspao usled konstantnog vetra i talasa u Pacifiku, prenosi AP.

Slat je rekao da je razočaran, ali ne i obeshrabren. Obećao je da će se operacije nastaviti čim bude moguće.

“Ovo je potpuno nova kategorija mašine koja se tamo nalazi u ekstremnim uslovima”, rekao je Slat.

Cilj njegovog projekta je bio da iz okeana ukloni veliki “pacifički tepih od smeća” koji je teži od tri tone, a koji se formirao decenijama.

Izvor: Youtube/The Ocean Cleanup

 

Izvor:B92.net

Novi način za smanjenje ugljen-dioksida – Coca-Cola za pravljenje mehurića koristi CO2 iz vazduha?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Industrija pića je jedan od najvećih korisnika ugljen-dioksida (CO2), sa godišnjom potrošnjom ovog gasa koja dostiže 10 miliona tona. Proizvođači gaziranih sokova i voda koriste ga za pravljenje mehurića u svojim artiklima. Trenutno se industrija većinom oslanja na CO2 proizveden od hemijskih sirovina.

Međutim, razvijanjem tehnologije hvatanja i skladištenja CO2 iz atmosfere (carbon capture and storage), kompanije poput Coca-Cole mogu istovremeno da obavljaju svoju uobičajenu delatnost snabdevanja čovečanstva gaziranim napicima i da se posvete zaštiti životne sredine.

Coca-Cola se udružila sa švajcarskim preduzećem za čistu tehnologiju Climateworks koje izvlači ovaj štetni gas iz vazduha, pročišćava i prerađuje u svrhe njegovog korišćenja u Valser vodi u vlasništvu ove velike svetske korporacije.

“Ponosni smo zato što predvodimo razvoj ove napredne tehnologije. Održivost je jedan od prioriteta naše poslovne strategije”, rekao je Najdžel Dejvis, generalni menadžer kompanije Coca-Cola u Švajcarskoj.

Suosnivač Climateworks Jan Vurcbaher je takođe zadovoljan saradnjom. “Climateworks je uzbuđen zbog prilike da radi zajedno sa vodećim proizvođačem gaziranih pića na dostizanju svog cilja da do 2025. godine ‘hvata’ 1 odsto emisija CO2“, izjavio je on.

Ipak, u javnosti i dalje postoje oprečni stavovi kada je reč o hvatanju i skladištenju CO2. Najveći nivo zabrinutosti izaziva mogućnost “oslobađanja” velikih količina uskladištenog štetnog gasa. Mana ove tehnologije su i njeni visoki troškovi, ali vremenom postaje sve pristupačnija, te se očekuje njen skorašnji prodor u komercijalnu upotrebu.

Jelena Kozbašić

Uskoro prve isplate iz IPARD programa

Foto: IPARD
Foto: IPARD

Iz evropskog predpristupnog fonda za ruralni razvoj do 2020. godine naši poljoprivrednici mogu da dobiju ukupno 175 miliona evra.

Za projekte koji su odobreni tokom prošle godine novac će uskoro biti na računima aplikanata.

A kako se procenjuje, zahteva za IPARD sredstva ove godine biće još više.

Za novac iz IPARD programa prošle godine bilo je raspisno pet poziva. Tri su bila namenjena nabavci traktora i mehanizacije, a dva za izgradnju prerađivackih kapaciteta i skladišta. Do sada je izdato 304 rešenja, a uskoro se očekuju prve isplate.

Prema procenama, agrarnih analitičara zahteva za korišćenje sredstava iz IPARD fondova Evropske unije ove godine biće još više.

Naši poljoprivrednici polako prevazilaze strah i predsrasude u vezi sa procedurom projektnog konkurisanja koja jeste obimna i zahtevna , ali ne i nerešiva.

Inače, podaci govore da je u zemljama koje imaju na raspolaganju IPARD sredstva, a takođe nisu članice Evropske unije, prošle godine u poređenju sa Srbijom bilo tri puta manje zahteva za konkurse iz IPARD programa.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Od reciklirane ljuske krompira prave ekološke ploče za nameštaj

Foto-ilustracija: Pixabay

Tehnologija proizvodnje Chip(s) Board ploča je veoma slična proizvodnji medijapana (MDF), osim što su smole na bazi toksičnog formaldehida zamenjene biorazgradivim vezivima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ploče nazvane Chip(s) Board nastale su kao pokušaj pravljenja alternative za konvencionalne pločaste materijale poput MDF-a ili univer ploča koje imaju veliki uticaj na životnu sredinu, a pritom se ne mogu više puta koristiti. Londonski dizajneri Rowan Minkley i Robert Nicoll kreirali su materijal koji će, ako se nakon izvesnog vremena upotrebe odbaci, imati manje negativnog uticaja na životnu sredinu. A za to su upotrebili njegovo visočanstvo – krompir!

Za razliku od MDF ploča Chip(s) Board su biorazgradive i ne sadrže formaldehid niti neke druge štetne i toksične smole i hemikalije. Ovo je svakako veoma značajan podatak imajući u vidu da se samo u Velikoj Britaniji godišnje baci ili zapali 140.000 tona MDF ploča, zbog nemogućnosti reciklaže.

Kao što su bili kreativni u procesu pravljenja ploče, dizajneri nisu bili ništa manje maštoviti ni pri stvaranju imena ploče. Poigrali su se kombinacijom dve reči, aludirajući ujedno na čips i na ivericu (chipboard).

Prilikom pravljenja ovih ploča dizajneri su uzeli u obzir i problem s otpadom hrane. Nakon što se iz fabrika za preradu hrane skupe ljuske krompira, koje se inače bacaju, a u ovom slučaju su glavne komponente ploče, one prolaze kroz različite postupke prerade kako bi se stvorio vezivni materijal koji se kombinuje sa vlaknima iz krompira, bambusa, drveta ili hmelja. Ovaj kompozit se presuje u formu čvrste ploče koja može imati raznovrsnu upotrebu, od proizvodnje nameštaja do građevinarstva.

Kad završe svoj upotrebni vek ploče se mogu razgraditi i postati đubrivo za primenu na farmama, odakle su zapravo i potekle.

Čips za nameštaj

Naravno, razvoj ploče je prošao kroz veliki broj probnih varijanti dok se nije došlo do konačne tehnologije proizvodnje koja je veoma slična proizvodnji MDF ploča, osim što su materijali različiti i smole na bazi toksičnog formaldehida zamenjene biorazgradivim vezivima.

Zbog ekološkog izuma koji može promeniti industriju nameštaja, dizajner Rowan Minkley nedavno je proglašen za „mladog preduzetnika koji najviše obećava“ od strane Royal Academy of Engineering Enterprise Hub.

Izvor: gradnja.rs

Autor: Anđela Aleksić

Čistije i prijatnije okruženje za sve Vrščane

Fotografija: Dragan Ninković

Dragan Ninković, diplomirani inženjer saobraćaja, uspešno je radio u „Autocentru Petrović”, a zatim je prešao na mesto direktora JKP „Parking – Šabac”. Bio je član Upravnog odbora Udruženja parkirališta Srbije, član tima za „Projektovanje, finansiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje javnom garažom u Šapcu” kroz model javno-privatnog partnerstva i član tima za davanje koncesije gradskog prevoza na teritoriji grada Šapca. Kao direktor JKP „Stari grad” u Šapcu u periodu od 2012. do 2016. godine uporno se trudio da popravi rezultate poslovanja, a ishod takvog zalaganja je i poslovni domet ostvaren u 2015. godini, koji predstavlja najbolji rezultat u poslednjih 30 godina poslovanja tog preduzeća.  Trenutno je član Upravnog odbora poslovnog Udruženja komunalnih preduzeća Srbije – KOMDEL, pomoćnik direktora za komunalne poslove JKP „Drugi oktobar” i direktor kompanije „Angrokom” iz Vršca.

Fotografija: Dragan Ninković diplomirani inženjer saobraćaja (privatna arhiva)

Razgovarali smo sa Draganom Ninkovićem o uklanjanju smetlišta širom teritorije Vršca, saniranju posledica nevremena u Gradskom parku, uvećanju stepena reciklaže i selekcije otpada, kao i o organizovanju „Reciklažnog dana” i aktivnostima usmerenim na edukaciju najmlađih građana.

EP: Kroz redovni posao i posebne akcije komunalno preduzeće uklanja smetlišta koja se nalaze na teritoriji Vršca. Recite nam šta ste sve uspeli da uradite ove godine?

Dragan Ninković: Naš redovni posao svodi se na uređenje urbanih džepova, postavljanje visećih korpi na stubovima javne rasvete, uređenje prilaza gradu, uklanjanje divljih deponija, početak sadnje cveća u cvetnim rundelama, uređenje zelenih površina i odvoz otpada iz javnih institucija, kompletno pranje i čišćenje ulica, šetališta i trotoara, bankina, kanala, odvoženje kabastog otpada i rekonstrukciju zelenih površina na Svetosavskom trgu. Naši zaposleni su angažovani na čišćenju, sakupljanju smeća, košenju, krčenju korova i nepotrebnog rastinja. Akcije kao što je „April – mesec čistoće” služe nam da samo pojačamo intenzitet radova na revitalizaciji dečijih igrališta, mobilijara na javnim površinama, kao i na uklanjanju divljih deponija. Ove godine smo, pred uskršnje praznike, uz pomoć građevinskih mašina očistili kontejnerska mesta. Započeli smo montažu urbanog mobilijara u Balkanskoj ulici, za koji kažu da nikad nije lepše izgledao. Očistili smo ogromnu divlju deponiju u Pavlišu, kao i smetlišta ka gradu iz pravca Velikog Središta, lokacije Mali Rit i Strelište Kamenolom. Radi se o lokalitetu zaštićenog prirodnog područja i obaveza svih nas je da ne dozvolimo da se i dalje stvaraju smetlišta koja uništavaju floru i faunu kojima se odlikuju Vršačke planine. U saradnji sa Gradskom upravom Vršca organizovali smo pred ovogodišnje prvomajske praznike i čišćenje Vršačkog brega od Helvecije do Planinarskog doma. Očišćene su bankine, kao i šumske staze, a postavljen je i mobilijar. Istakao bih sa posebnim ponosom našu izuzetnu saradnju sa brojnim institucijama u gradu. Od ove godine sve akcije sprovodimo zajedno i uz obavezno učešće građana. Građani daju predlog šta bi trebalo da se uradi, ali i aktivno učestvuju u realizaciji same akcije.

EP: Šta činite da biste poboljšali nivo zastupljenosti reciklaže i selekcije otpada?

Dragan Ninković: JKP „Drugi oktobar” i „Angrokom” su do sada napravili u Vršcu 12 reciklažnih ostrva i postavili više od 50 novih kontejnera za sve vrste ambalažnog otpada. Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine svim ustanovama u Vršcu podeljeni su kontejneri za PET ambalažu, kako bi se povećao nivo primarne selekcije. Kontejneri su dodeljeni svim osnovnim i srednjim školama, Domu učenika, Gradskoj upravi, javnim preduzećima, Enološkoj stanici, Stop Shop-u, Sportskom savezu, Dečjim igraonicama i mnogim drugim objektima. Opredelili smo se da otpad na svakom reciklažnom ostrvu prikupljamo u dve frakcije, mokru i suvu. Za suvu frakciju smo postavili žute kontejnere u koje se odvaja plastična, aluminijumska i staklena ambalaža. U okviru suve frakcije imamo i plave kontejnere za karton i papirnu ambalažu. Na reciklažnom ostrvu su i standardni kontejneri za mešani komunalni otpad.

EP: Kakvi su Vam planovi za iduću godinu?

Dragan Ninković: Osim redovnog posla koji svakodnevno radimo sa posvećenošću kako bismo Vrščanima omogućili uredan i pristojan grad, cilj nam je da uvedemo liniju za sekundarnu separaciju otpada. Moramo raditi na podizanju stepena reciklaže otpada, tako da ga što manje odvozimo na deponiju. Sprovešćemo širu edukaciju stanovništva Vršca o primarnoj selekciji otpada. Insistiraćemo na primarnoj selekciji otpada na teritoriji grada Vršca. Povećaćemo broj reciklažnih ostrva i obezbediti Vrščanima veći broj posuda za primarnu selekciju.

Intervju vodio: Milisav Pajević

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018, od 42. do 45. stranice

Božićni karavan na pijacama „Кalenić“ i „Zemun“

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

U susret božićnim praznicima, JKP “Gradske pijace” organizuju danas na pijacama „Кalenić“ i „Zemun“, božićni karavan, u periodu do 16 časova.

Svi sladokusci na karavan tezgama mogu pronaći kompote, džemove, sokove, ali i raznovrsne slane specijaliteti i hrana, bez kojih se ne može zamisliti božićna trpeza.

Na preko 20 karavan tezgi predstaviće se dizajneri, umetnici i zanatlije kod kojih će svaki posetilac moći da kupi atraktivan poklon za svoje najmilije, dok će poljoprivredni proizvođači ponuditi proizvode koji su sastavni deo božićne trpeze.

Milisav Pajević