Home Blog Page 944

Poziv za predlaganje kandidata za dodelu Velike povelje „Zelena planeta“

Društvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije upućuje javni poziv za predlaganje kandidata za dodelu Velike povelje „Zelena planeta“ u 2019. godini, pojedincu, društvu ili ustanovi, za „Učinjeno dobro prirodi“.

Priznanje se dodeljuje za višegodišnje uspešno angažovanje na polju ekologije.

Pravo učešća na konkursu imaju pravna i fizička lica sa teritorije Republike Srbije.

Konkurs je otvoren od 15. do 31. marta.

Predloge za laureata sa širim obrazloženjem, adresom i kontakt telefonom kandidata i predlagača slati na adresu: Društvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije Hala Pinki, kancelarija 305 Gradski park 2 11080 Zemun ili zelenaplaneta1@gmail.com .

Detaljnije informacije o konkursu možete dobiti svakog radnog dana od 10 – 12 sati putem telefona 011/316 23 49.

Milisav Pajević

Prva engleska vetroelektrana na moru se penzioniše i dokaz je da penzija nije kraj života!

Photo-illustration: Pixabay

Prvi vetropark u vodama Ujedinjenog Kraljevstva je nikao 2000. godine. Dve vetrenjače u njegovom sklopu, pojedinačne snage 2 MW, sada su pred krajem svog životnog veka koji se za ovu “vrstu” kreće u rasponu između 20 i 25 godina. Narednog meseca Englezi će početi da ih rasklapaju i uklanjaju iz mora. U roku od četiri do šest nedelja nakon početka radova, vetroelektrana će u potpunosti nestati sa vidika u moru Nortamberlanda.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ipak, turbine će doživeti reinkarnaciju – delovi jedne biće reciklirani i iskorišteni za novi projekat na kopnu, dok će druga biti namenjena obuci u luci Blajt.

U prethodnih devetnaest godina, vetrenjače su električnom energijom čistog porekla snabdele 2000 domaćinstava. Na godišnjem nivou, zahvaljujući njihovoj energetskoj proizvodnji, u atmosferu smo ispustili 4500 tona ugljenika manje nego što bi bio slučaj da smo istu količinu struje dobijali iz fosilnih goriva.

Patrik Rejni, stručnjak za vetropostrojenja na otvorenom moru, je naglasio značaj elektrane kao polazišta za razvoj 1,5 GW vetrokapaciteta na obalama zemlje. “Smatram da svi možemo da budemo ponosni na ulogu koju je odigrala u industriji obnovljive energije i na njeno zaveštanje luci i vodama Blajta”, izjavio je on.

Vetropark su zajedničkim snagama i sredstvima izgradile kompanije Shell Renewables, Nuon UK i AMEC Wind.

Jelena Kozbašić

Rekonstruiše se Kamenički park u Novom Sadu

Foto: pixabay

Radovi na rekonstrukciji Kameničkog parka, najvećeg i najstarijeg spomenika prirode u Novom Sadu, ovih dana su nastavljeni.

Foto: pixabay

U ovoj fazi predviđeno je postavljanje trim staze i rasvete koja će pratiti ceo tok staze, teretane na otvorenom, a biće rekonstruisana i tri postojeća toaleta.

Trenutno se radi na pripremi za postavljanje podloge za trim stazu koja će biti od malča (isitnjena kora drveta).

Prepreke duž staze takođe će biti od prirodnog materijala. I ovu fazu radova zajednički finansiraju Pokrajina i Grad sa po 35 miliona dinara.

Tokom prve faze rekonstrukcije uređene su tri pešačke staze koje vode do jedinog preostalog jezera u parku, koje se nalazi nedaleko od Mosta slobode.

Ono je u potpunosti očišćeno, a urađeno je i hortikulturno uređenje prostora oko samog jezera. Postavljen je nov parkovski mobilijar (klupe, stolovi, korpe za smeće), a duž pešačkih staza sada postoji i rasveta na solarnu energiju. U centralnom delu parka sada se nalazi igralište za decu.

Na nekoliko mesta postavljene su kućice za slepe miševe koji su proglašeni za zaštićenu životinjsku vrstu u ovom spomeniku prirode.

Želja Pokrajine i Grada kao inicijatora i finansijera rekonstrukcije i „Gradskog zelenila“, preduzeća koje se stara o Kameničkom parku, je da se građanima ponude novi sadržaji, uz obnovu postojećih, koji će privući posetioce tokom cele godine.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Samo Agencija za zaštitu životne sredine sprovodi monitoring kvaliteta vazduha

Foto: Filip Radović
Foto: Filip Radović

„Aplikacije za merenje zagađenosti vazduha, koje su uradile pojedine nevladine organizacije ili lokalne samouprave u Srbiji, nerelevantne su i nefunkcionalne, jer ne prikazuju podatke o zagađenosti u realnom vremenu i putem njih se ne može utvrditi stvarno stanje kvaliteta vazduha”, izjavio je danas direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije Filip Radović.

On je u izjavi agenciji Beta kaza da jedini relevantni podaci o zagađenosti vazduha u Srbiji su oni koji se nalaze na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, koja sprovodi državni monitoring na teritoriji čitave zemlje, uz pomoć 33 automatske merne stanice, koje rade kontinuirano 24 sata.

Izvor: Beta

Milisav Pajević

Otvaranje Dečjeg zoo vrta u Beogradu

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić prisustvovao je danas otvaranju Dečjeg zoo vrta, u okviru kojeg je napravljeno novo igralište i avantura park za decu. Kako je tom prilikom naveo gradonačelnik, ovo je još jedna promocija zdravog života, kontakta sa prirodom i dečje igre na otvorenom.

Foto: Grad Beograd

„Dečji zoo vrt osmišljen je na prostoru od hiljadu kvadrata, u sklopu Beogradskog zoo vrta.

Na ovom prostoru će deca s jedne strane moći da se igraju, a s druge će imati direktan kontakt sa životinjama.

Ovo je dobar način da deca borave na otvorenom i budu u dodiru sa prirodom”, rekao je Radojičić.

Gradonačelnik se osvrnuo i na lepu tradiciju Beogradskog zoo vrta, dugu osamdeset godina.

„Beograd je jedan od retkih gradova koji ima zoološki vrt u centru. Kao takav, interesantna je atrakcija i za goste glavnog grada. U prethodnoj godini bilo je prvi put oko 430 hiljada posetilaca, s velikim brojem turista. Ovakvi prostori doprinose većoj turističkoj ponudi u Beogradu”, istakao je Radojičić.

Državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Miroslav Knežević istakao je da ovo ministarstvo već drugi put učestvuje u izgradnji i obnavljanju sadržaja Beogradskog zoo vrta. On je podsetio da je tokom 2016. i 2017. godine za te namene izdvojeno ukupno dvadeset miliona dinara.

„Beograd zaista jeste najposećenija turistička destinacija u Srbiji, a zoološki vrt je neizostavni deo njegove ponude. Ovom podrškom hteli smo da pomognemo u unapređenju turističke ponude zoo vrta, kako bi strani i domaći turisti mogli da uživaju u njegovim sadržajima”, kazao je Knežević, istakavši da Vlada Republike Srbije u saradnji sa Gradom Beogradom nastavlja da finansira sadržaje koji će unaprediti turizam u našoj zemlji.

Direktor Beogradskog zoološkog vrta Srboljub Aleksić rekao je da je nakon šest meseci radova potpuno preuređen nekadašnji bebi zoo vrt, koji je sada dobio naziv Dečji zoo vrt. Ujedno je izrazio zahvalnost Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, čijim subvencijama je ovo i urađeno, kao i Gradu Beogradu na dosadašnjoj podršci.

„Dobili smo jednu svojevrsnu oazu za decu unutar zoo vrta, mesto gde će mališani uz nadzor moći da imaju direktan kontakt sa životinjama, jedno igralište i u perspektivi prodavnicu i kafe-bar, gde bi posetioci mogli da predahnu”, najavio je Aleksić.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Mladić u Čačku sadi novu šumu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U jeku buke nezadovoljstva oko seče stabala na Kalemegdanu, srpski BBC  donosi priču o mladiću iz Čačka koji je rešio da posadi šumu. Na livadi Stefana Drljače, iz sela Dučalovići, o podnožju Ovčara i Kablara, raste hrastova šuma, ali i sadnice borova, breza, lipa i drugih biljaka.

Drljača je 2016. na svom fejsbuk profilu okačio sliku 150 mladih hrastovih sadnica i najavio nesvakidašnju akciju, “Pravimo šumu, proizvodimo vazduh za sve nas!”, napisao je. Tri godine kasnije, njegova vizija proizvodnje vazduha za sve, dala je mnogo rezultata.

Sve je počelo tako što je nekoliko godina ranije kupio njivu u nastavku njegovog porodičnog placa sa kojom nije znao šta bi radio, jer živi u Beogradu i nema mnogo vremena da se posveti gajenju biljaka. Prve sadnice dobio je od obližnjeg rasadnika Javnog preduzeća Srbijašume. Od njih je dobio i savete o sadnji.

“Kako sam dalje čitao na internetu o šumama uopšte kako je bitno da postoji biodiverzitet, da ima što više vrsta i zašto je sve to dobro, počeo sam da sadim sve živo. Da ne bude samo hrast, već i sve što mi padne na pamet”, objašnjava Drljača. U ovim krajevima ima puno napuštenih domaćinstava. Potrebno je desetak godina da sadnice dobiju dobiju oblik šume.

“Postao sam opsednut”, kaže ovaj tridesetogodišnjak, “čim spojim dva, tri slobodna dana, na proleće ili zimu, kad je sezona, trčim tamo kupim u rasadniku nekoliko sadnica i sadim”. Livada koju je Stefan kupio, celom jednom stranom proklizava, ali će rast nove šume doprineti da se tlo smiri.

Na jesen će zasaditi još jednu, veću šumu, a u njegovim šumam ima sadnica uz različitih zemalja. Šuma je bogata sadnicama iz Slovenije, Norveške ali i iz raznih zemalja iz regiona. Planira sa svojim drugarima da napravi dokumentarni film u kojem će ispričati svoju priču ali i ukazati na važnost njegovih postupaka. Voleo bi, kaže, da šume ostanu njegova zaostavština u kojoj će jednog dana moći da uživaju njegovi unuci.

Željka Vesić

Najavljeno raspisivanje nekoliko konkursa za poljoprivrednike u narednih desetak dana!

Foto: PKV

Privredna komora Vojvodine (PKV) organizovala je danas tematski skup „Finansiranje poljoprivrede uz podršku države u 2019. godini“, uz logističku podršku Sistema poljoprivrednih informacija „Info tim logistika“ DOO i medijsku podršku „Dnevnik-Poljoprivrednik“ AD Novi Sad.

Foto: PKV

Predsednik PKV Boško Vučurević tom prilikom istakao je da su mere Vlade Republike Srbije i Pokrajinske vlade koordinisane, tako da se jedinstvena agrarna politika sprovodi na teritoriji cele Srbije.

„I republička i pokrajinska vlada, čine značajne napore da pomognu poljoprivrednim gazdinstvima da se obezbedi bolja konkurentnost naših proizvođača na domaćem kao i na svetskom tržištu. Privrednim subjektima u agraru potrebna je podrška države u cilju daljeg jačanja njihove konkurentnosti na tržištu i ovo je jedan od mnogih skupova sa tom tematikom koji se održavaju kod nas u PKV. S druge strane, PKV će i dalje svim svojim resursima nastaviti regionalno povezivanje privrednih subjekata iz agrara i davati im neophodnu podršku za izlazak na nova, treća tržišta“, rekao je Vučurević.

Iz Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo danas je istaknuto da je za poljoprivredu najvažnije da postoji kontinuitet u merama koje se sprovode u okviru agrarnih politika.

Foto: PKV

„Kao i prethodnih godina, i ove godine su raspisane konkursne linije za poljoprivrednu proizvodnju, pre svega kada govorimo o podizanju voćarskih zasada, opreme za podizanje protivgradnih mreža, sistemi za navodnjavanje, za proizvodnju u zaštićenom prostoru i za opremanje stočarskih farmi. Konkursi se završavaju danas, 15. marta i imamo izuzetno veliko interesovanje za ova četiri konkursa“, rekao je Mladen Petković, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu i dodao da će u narednih desetak dana biti raspisano još nekoliko konkursa – za startap podršku mladima u ruralnim područjima, za organsku proizvodnju, konkurs za srednje poljoprivredne škole i naučno-istraživačke institucije.

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije dr Nenad Katanić rekao je u izjavi za medije pre početka događaja da, kao i prošle godine, Ministarstvo insistira pre svega na preradi poljoprivrednih proizvoda, odnosno, na dodatoj vrednosti. Zbog toga su ove godine odvojena značajna sredstva za one mere koje se tiču investicija i preradu poljoprivrednih proizvoda. Kada je stočarstvo u pitanju, kako je istakao, najvažnije je da je produženo važenje ugovora o slobodnoj trgovini sa Turskom podizanjem kvote sa pet na skoro 10 hiljada tona za juneće meso.

Foto: PKV

„Mi smo značajna sredstva i način subvencionisanja u govedarstvu opredelili za tovno govedarstvo, uveli nove mere i povećali iznos subvencija. Očekujemo da će rezultati ove godine u tom delu biti značajno bolji“, rekao je Katanić i dodao da su povećane subvencije za umatičene krmače i da sada iznose 15.000 dinara, da ostaje hiljadu dinara za tovljenike, kod tovnih junadi je podignuto sa 10.000 na 15.000 dinara, kod ovaca i koza ostaje 7.000 dinara za umatičena grla, 2000 dinara za isporučenu jagnjad i jarad klanici.

„Na insistiranje poljoprivrednika, kako bi se ubrzao ceo proces, a prepoznajući dizel gorivo kao veoma važan input u poljoprivrednoj proizvodnji, nismo se vraćali na Pravilnik o regresiranom dizel gorivu. Mi smo tih 1.200 dinara prebacili na hektare, tako da će ove godine sa četiri, taj iznos sredstava biti povećan na 5.200 dinara po hektaru“, rekao je Katanić.

Kada je biljna proizvodnja u pitanju, što se tiče voćarske proizvodnje, Katanić je rekao da su pravilnici ostali identični, ali je najavio da postoji šansa da bude mnogo veći iznos subvencija, ukoliko bude bilo dovoljno sredstava. U organskom sistemu proizvodnje, istakao je da je iznos subvencija po hektaru povećan sa 70 na 120 procenata.

Na tematskom skupu, gde se okupilo oko 120 poljoprivrednih subjekata, kreditne linije predstavili su Razvojni fond AP Vojvodine, Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede i Garancijski fond AP Vojvodine.

Ko pribavlja potvrde za odvodnjavanje?

Foto: pixabay

JVP „Vode Vojvodine“ obaveštava sve koji žele da učestvuju na konkursima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, i Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede, da će potvrde o izmirenim obavezama po osnovu naknade za odvodnjavanje, u skladu sa članom 103 ZUP-a, u njihovo ime, po službenoj dužnosti, pribavljati organ koji je raspisao Кonkurs.

Foto: https://pixabay.com

Učesnici konkursa, navedenim institucijama koje su raspisale konkurs, dostavljaju ostalu konkursom predviđenu dokumentaciju, bez navedene potvrde.

Ukoliko stranka izričito izjavi da želi da potvrdu pribavi sama, potrebno je da popuni zahtev, i podnese ga JVP „Vode Vojvodine“ imejlom, poštom ili lično na pisarnici JVP. Imejl adresa je potvrde@vodevojvodine.rs.

Obrazac konkursa može se preuzeti sa sajta www.vodevojvodine.rs, rubrika Кorisnički servis.

Rok za izdavanje potvrda je osam dana, a mogu se preuzeti lično ili dostaviti poštom, u skladu sa zahtevom stranke.

Za sve ostale slučajeve gde su ove potvrde potrebne, poput programa „IPARD“, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Fondacije „Prosperitati“, kredita banaka i slično, obveznici naknade za odvodnjavanje, zahteve podnose JVP „Vode Vojvodine“ imejlom, poštom ili lično na pisarnici JVP.

Potvrda se ne može izdati ukoliko obeveznici imaju i najmanji dug za naknadu za odvodnjavanje.

Milisav Pajević

Đaci njujorških škola od jeseni na meniju kantina neće imati meso

Foto-ilustracija: Pixabay

…ali samo ponedeljkom. Javne škole u Njujorku su odlučile da od septembra uvedu “Ponedeljak bez mesa”. Ovo pravilo zadržaće tokom čitave školske godine 2019/20.

Foto-ilustracija: Pixabay

Njujorški gradonačelnik Bil de Blazio je nedavno najavio novi program obroka u okviru kog će učenici sedmicu započinjati isključivo vegetarijanskim jelima u školskim kantinama u ovom američkom gradu.

“Ponedeljak bez mesa” obuhvataće i doručak i ručak koji se služi u školama, međutim – deca od kuće mogu da ponesu mesni obrok ukoliko žele.

Prošlog proleća ova vegetarijanska praksa je, u svrhe opipavanja terena, bila uvedena u 15 škola, a od jeseni će biti proširena na sve. “Pravljenje rezova u korišćenju mesa u ishrani unaprediće zdravlje Njujorčana i smanjiće emisije gasova sa efektom staklene bašte”, kazao je de Blazio naglasivši da je “Ponedeljak bez mesa” razgranat na sve javne škole kako bi buduće generacije nasledile zeleni ručak i planetu.

Dijetetičari ishranu zasnovanu na biljakama povezuju sa nižim rizikom od pojave gojaznosti, visokog krvnog pritiska, bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i raka. Crveno meso i mesne prerađevine su posebno opasne.

Stočarstvo i mesnoprerađivačka industrija su odgovorni za čak 78 odsto štetnih emisija iz poljoprivrednog sektora, te je odstranjivanje mesa i mlečnih proizvoda jedan od najefikasnijih načina da neutralizujete svoj ugljenični otisak – a ujedinjeni bismo smanjili i ugljenični otisak čitave planete. U prvim borbenim redovima za nekoliko meseci naći će se njujorški đaci.

Pored redukovanja ispuštenih zagađujućih materija, ovo će rezultovati i padom upotrebljene količine vode u procesu proizvodnje.

Jelena Kozbašić

Crna Gora ulaže u mere zaštite šuma

Vlada Crne Gore donela je Plan sanacije šuma u 2019. godini kojim je zaključeno da finansijska sredstva ostvarena prodajom drveta sa degradiranih površina budu usmerena za sprovođenje šumsko-uzgojnih i mera zaštite šuma.

Donet je i Akcioni plan za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu (2019-2021).

Cilj Akcionog plana je suprostavljanje svim oblicima bespravnih aktivnosti u šumarstvu, uključujući šumske krađe i protivpravno zauzimanje šumskog zemljišta, namerno podmetanje šumskih požara, uništavanje graničnih linija između državnih i privatnih šuma, korupciju u šumarstvu, sa posebnim akcentom na bespravne aktivnosti u oblasti korišćenja šuma i prometa bespravno posečenog drveta.

Vlada Crne Gore je usvojila Izveštaj o realizaciji Programa gazdovanja šumama za 2018. godinu.

Tim povodom, Uprava za šume zadužena je da obezbedi punu primenu programa i svih ugovorenih obaveza u delu realizacije blagovremene doznake stabala, prijema i otpreme drvnih sortimenata, kao i kontinuirani monitoring realizacije svih koncesionih ugovora, godišnjih ugovora o korišćenju šuma, obračuna i naplate prihoda, uz prethodno obezbeđenje bankarskih garancija od strane koncesionara i drugih korisnika šuma.

Uprava je zadužena da pokrene proceduru za raskid ugovora ako preduzeća ne ispunjavaju obaveze prema koncesionom ugovoru.

Milisav Pajević

Odštampana monografija o divljim pticama

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Ovih dana iz štampe je izašla još jedna kapitalna knjiga za zaštitu prirode – Crvena knjiga faune Srbije III Ptice, u izdanju Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Univerziteta u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za biologiju i ekologiju i Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Pisanje ove monografije predstavljalo je veliki izazov za sve učesnike u njenoj izradi.

Tim za izradu Crvene knjige ptica Srbije imao je zadatak da prikupi, analizira, protumači i u izveštaje o riziku od iščezavanja sažme i pretoči gotovo nesagledivu količinu podataka i znanja o pticama Srbije, koje su tokom skoro tri veka prikupljali prirodnjaci i naučnici različitih profesija.

U knjizi su obrađene 352 pouzdano zabeležene vrste, procenjen je rizik od iščezavanja gnezdeće populacije 255 vrsta i negnezdeće populacije svih vrsta.

Objavljivanjem Crvene knjige ptica Srbije stvoren je pouzdan instrument koji bi činio naučnu i stručnu osnovu za zaštitu i očuvanje divljih ptica naše zemlje.

Crvenu knjigu napisao je tim od 36 autora: Dimitrije Radišić, Slobodan Puzović, Voislav Vasić, Marko Šćiban, Milan Ružić, Bratislav Grubač, Ante Vujić, Saša Rajkov, Radislav Mirić, Draženko Rajković, Miloš Radaković, Marko Tucakov, Uroš Pantović, Oto Sekereš, Atila Agošton, Daliborka Stanković, Goran Sekulić, Ivan Đorđević, Marko Raković, Nikola Stojnić, Jožef Gergelj, Nikola Matović, Nikola Stanojević, Milivoj Vučanović, Dejan Đapić, Ištvan Balog, David Grabovac, Ivan Medenica, Brano Rudić, Dragan Simić, Stefan Skorić, Dragan Gačić, Milica Radanović, Sandra Jovanović, Miroslav Vračarić, Anka Vuletić.

Urednici knjige su: Dimitrije Radišić, Voislav Vasić, Slobodan Puzović, Milan Ružić, Marko Šćiban, Bratislav Grubač, Ante Vujić.

Knjiga je pisana dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku i bogato ilustrovana kartografskim prikazima, fotografijama i crtežima.

Milisav Pajević

Rtanj stavljen pod zaštitu države

Foto: Wikipedia/Crni bombarder

Specijalni rezervat prirode „Rtanj“ juče je odlukom Vlade Republike Srbije stavljen pod zaštitu države kao poseban biodiverzitet istočne Srbije.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Specijalni rezervat prirode „Rtanj” koji se prostire se na površini od 4 997 17 01 hektara, nalazi se u istočnoj Srbiji, u jugozapadnom delu Karpatsko–balkanskog planinskog sistema, a administrativno pripada opštinama Sokobanja i Boljevac.

U okviru prirodnog dobra izdvojene su tri zone različitog stepena zaštite.

Specijalni rezervat prirode „Rtanj” je područje izuzetnih geoloških, geomorfoloških, bioloških, istorijskih i estetskih vrednosti.

Ova planina se odlikuje vrlo složenom geološkom građom, sa stenama različite starosti iz perioda paleozoika, mezozoika i kenozoika.

Posebnu vrednost predstavlja specifičan reljef sa kupastim vrhom Šiljak i vrlo strmim padinama, kraškim reljefom sa dubokim jamama i različitim oblicima eshumiranog subkutanog krasa.

Na Rtnju, nalaze se vrste srpska ramonda, rtanjska metvica, kaćunak smrdljivi, kaćun, muški božur, alpska pavit, planinska sasa, velemun, kohova lincura. Navedene vrste zaštićene su kao strogo zaštićene vrste, a šumski ljiljan, kaćunak mali, stepski badem su zaštićene vrste.

Samo na Rtnju raste izuzetno retka i endemična vrsta Nepeta rtanjensis. Od lekovitih vrsta izdvaja se i rtanjski čaj.

Rtanj, kao tipično planinsko stanište, karakteriše i prisustvo velikog broja vrsta ptica.

Za sada je evidentirano 89 vrsta, što sigurno nije konačan broj. Gotovo polovina evidentiranih vrsta (45 posto) zaštićene su kao strogo zaštićene vrste – Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva, dok su 93 odsto (83 vrste) gnezdarice.

U fauni sisara planine Rtanj posebno se ističe fauna slepih miševa sa registrovanih 20 vrsta, što čini 2/3 ukupnog broja registrovanih vrsta slepih miševa Srbije.

Iako su nacionalnim zakonodavstvom, sve vrste biljaka zaštićene kao strogo zaštićene vrste, značaj planine Rtanj ogleda se i u prisustvu tri vrste slepih miševa: veliki, mali i južni potkovičar, koji su na listi globalno ugroženih vrsta.

Milisav Pajević

Srbija usvojila zakone o turizmu i bezbednosti hrane

Foto: Vlada Republike Srbije

Skupština Srbije usvojila je danas Zakon o turizmu, kojim se omogućava veća zaštita korisnika turističkih usluga i smanjuje siva ekonomija, ali i naše zakonodavstvo usklađuje sa normama EU u delu koji se odnosi na organizovana putovanja i povezane turističke aranžmane.

Foto: Vlada Republike Srbije

Ključni cilj ovog zakona jeste unapređenje i koordinacija svih aktera i privatnog sektora u turizmu radi unapređenja konkurentnosti Srbije kao turističke destinacije.

U narednom periodu očekuju se pojačane kontrole poslovanja turističkih agencija (ugovori, plaćanja, izdavanje fiskalnih računa), rada turističkih vodiča, ali i putovanja za sopstvene potrebe.

Kada je reč o ovlašćenju turističkih inspektora, uvedena je i mogućnost da oni mogu nastupiti kao anonimni korisnici usluge, što predstavlja novinu.

Takođe, propisuje se rok važenja legitimacija za turističke vodiče na deset godina, a prvi put se uvodi mogućnost polaganja ispita za turističke vodiče na znakovnom jeziku.

Poslanici su usvojili i Zakon o ugostiteljstvu, a kao prioritetan zadatak navedena je borba protiv sive ekonomije.

Lokalnim samoupravama su data šira ovlašćenja, ali i odgovornost, posebno u vođenju dela evidencije svih subjekata koji pružaju usluge smeštaja.

Zakonom se uvodi i centralni informacioni sistem u oblasti ugostiteljstva i turizma e-turista koji sadrži sve podatke o pružaocima usluge smeštaja.

Cilj uspostavljanja elektronskog sistema prijave i odjave turista jeste, između ostalog, smanjenje bespravnog rada.

Izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti hrane, koje su danas usvojene, obezbeđuje se visok nivo zaštite života i zdravlja ljudi i interesa potrošača, kao i efikasno funkcionisanje unutrašnjeg i međunarodnog prometa.

Zakonom je izuzeta genetički modifikovana hrana (GMO) koja je, kako se navodi u obrazloženju, definisana drugim propisom.

Uvodi se novi koncept kojim su obuhvaćeni svi sektori u lancu hrane, uključujući i proizvodnju hrane za životinje, primarnu proizvodnju, skladištenje, transport hrane i maloprodaju, čime je sistem bezbednosti hrane u Srbiji postao sveobuhvatan i integrisan.

Takođe, predviđeno je osnivanje Saveta za bezbednost hrane, koji bi bio zadužen za davanje naučnog mišljenja i pomoć nadležnim organima, kao i za preduzimanje hitnih mera.

Skupština Srbije je danas usvojila i izmene Zakona o sredstvima za ishranu bilja i oplemenjivačima zemljišta, kao i o sredstvima za zaštitu bilja.

Milisav Pajević

Gradska čistoća ne odnosi stari nameštaj pored kontejnera! Šta raditi sa krupnim otpadom?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stiglo je proleće! Trava počinje da zeleni, drveće da lista, a mnogi koji adaptiraju svoje kuće i stanove ostavljaju komšijama krupni otpad pored kontejnera za uspomenu i dugo sećanje. Slika koju svakog proleća često srećemo po gradovima širom Srbije nisu, nažalost, visibabe već veliki komadni nameštaj ili šut od renoviranja bačen pored kontejnera. Iako mnogi misle da su ovim potezom rešili đubreta, taj prizor zapravo će ostati još dugo da svi u njemu „uživamo“. U čemu je problem? Gradska čistoća nema obavezu da ga odnese!

Naravno, stanovi i kuće se moraju renovirati i tu nema zbora, ali moramo odgovornije postupati s otpadom. Zato smo istražili šta prilikom renoviranja treba uraditi da vas komšije ne zamrze kao i da naši gradovi ipak budu lepi… i u proleće.

Veliki otpad poput građevinskog šuta ili krupnog nameštaja (sofe, fotelje, kreveti) nije moguće odneti standardnim kamionima (đubretarima) jer jednostavno nisu tehnički prilagođeni za tako nešto. Zbog toga Gradska čistoća u većim gradovima ima kontejnere za krupni otpad koji se postavljaju na unapred zakazanom mestu. Raspitali smo se koga zvati i kako rešiti ovaj problem.

Za uredniji Novi Sad

Za Novi Sad je potrebno pozvati Gradsku čistoću na telefon 021/6333-884 (od 8 h do 13 h) kako bi se rezervisao termin za postavljanje kontejnera za krupni otpad u koji ćete zatim smestiti krupan otpad.

Ukoliko je pak neko već ostavio šut i nameštaj pored kontejnera, potrebno je da kao savestan građanin prvo pozovete komunalnu inspekciju na broj 021/4872-444 gde ćete dispečeru dati lokaciju mini deponije. Inspekcija će zatim proslediti nalog Gradskoj čistoći koja će organizovati odnos u sledećih par dana.

U praksi je ipak nešto drugačije. Testirali smo ovaj postupak u Novom Sadu tako što smo pozvali komunalnu inspekciju, kontaktirali Gradsku čistoću preko telefona i preko Facebooka. Obećano ja da će šut biti odnešen ali od tada je prošlo deset dana, a šut i dalje stoji. Čekamo i dalje…

Update: Nakon dve nedelje, kabasto đubre je odnešeno i u blizini je postavljen kontejner za šut.

Za čistiji Beograd

Odlukom o održavanju čistoće predviđeno je da se svake prve subote u mesecu obavlja organizovano sakupljanje kabastog smeća. Tog dana Beograđani treba da ostave pored kontejnera neupotrebljive kabaste stvari, stari nameštaj, aparate za domaćinstvo i slično, a ekipe JKP Gradska čistoća ga besplatno odnose. Za najave odnošenja većih količina kabastog smeća, telefoni za pravna lica su 011/2782-132 i 011/2758-090, a za građane 011/2768-770.

A u praksi? Pozvali smo telefon za građane u 15.45 i niko se nije javljao na telefon. Takođe, poslali smo e-mail na infocentar@gradskacistoca.rs ali nam nije odgovorio.

Šutu je mesto na deponiji

Ono što svako od nas treba da uradi kada renovira stan jeste da angažuje majstore za odnos šuta na deponiju. On se pakuje u velike vreće i zajedno sa starim nameštajem se kaminom transportuje do deponije gde mu je i mesto. Pored kontejnera nije! Ova usluga se naplaćuje od 50 do 60 evra po kamionu što je ujedno i glavni razlog zbog čega građani izbegavaju da se odluče za ovaj postupak pa na kraju šut završi pored kontejnera. Zbog toga nadležne službe moraju biti ažurnije na pozive građana kako nam se gradovi ne bi pretvorili u mini deponije.

Autorka: Sonja Brstina

Izvor: Gradnja

Upotreba plastičnih kesa manja za 70 odsto

Foto: Ministarstvo životne sredine
Foto: Ministarstvo životne sredine

Od početka naplate plastičnih kesa, njihova upotreba opala je za 70 odsto, rekao je ministar Goran Trivan.

Na četvrtom zasedanju Skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEA 4) u Najrobiju, ministar je rekao da je u velikoj meri opala potražnja i interesovanje za plastičnim kesama ali da je potrebno još uticati na mentalitet potrošača.

„Srbija je posvećena postizanju ciljeva koji se odnose na zaštitu i unapređenje životne sredine, izgradnji duštva čija privreda i razvoj treba da bude u skladu sa poštovanjem prirodnog okruženja i privrežena je globalnom naporu u borbi za život i budućnost čovečanstva i svih živih bića na planeti“, izjavio je ministar na skupu u glavnom gradu Kenije.

On se sastao na marginama UNEA 4 sa šefovima delegacija država iz regiona i ministrom životne sredine iz Estonije Simom Kislerom koji predsedava skupom.

Trivan je naglasio da u Srbiji postoji značajan potencijal obnovljivih izvora energije, pre svega u biomasi, vetro i solarnoj energiji ali da se ne koristi dovoljno. Dodao je da se ulažu veliki napori u promociju recikliranja, i da je potrebno uložili velika sredstva za podsticanje inovatora u ovoj oblasti i promene svesti generacija.

UNEA 4 je najveći međunarodni skup posvećen zaštiti životne sredine, tokom njegovog trajanja zemlje članice razmatraju goruće ekološke probleme i dogovaraju nove i zajedničke akcije za unapređenje kvaliteta životne sredine.

Željka Vesić

 

Da li se grozite feminizma?

Foto-ilustracija: Unsplash (Julie Johnson)

Feminizam je zbir društvenih pokreta i ideologija čiji je cilj definisanje, uspostavljanje i branjenje jednakih političkih, ekonomskih, kulturnih i socijalnih prava žena. Prema mom iskustvu, ova tema se vrlo često poteže u mnogim društvenim situacijama, od odlaska na piće sa drugarima, preko slavske trpeze, do poslovnog sastanka. Među akterima razgovora neretko se nađe barem jedna dama koja obično smatra da je “mnogo kul” i prodaje priču da je anti-feministkinja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Julie Johnson)

“Grozim se feminizma! To je rezervisano za ružne, debele žene, ha-ha-ha!”

Draga Ljubice, zamolila bih te najpre da ne pričaš dok imaš hranu u ustima – ispao ti je brokoli! I, zaista, šta će nam pravo glasa? Skroz je pošteno da na svakih sto evra koje zaradi tvoj alfa-mužjak, ti u novčanik staviš sedamdeset sedam – a na istoj ste poziciji! Zašto se bilo ko na svetu kroz istoriju zalagao da nas dve možemo da idemo na fakultet kada već imamo kuće da čistimo i ručkove da kuvamo? Hajde da se ispišemo istog trenutka i budemo onakve kakve devojke zaista treba da budu – apolitične, finansijski zavisne od svojih muškaraca i neškolovane! Jao, Ljubice, setila sam se šta bi takođe bilo strava! Da postoji neka baza podataka o nama – s našim imenima, brojevima telefona, geografskim koordinatama i brojevima ličnih karata i da njeni sastavljači prate da li smo spremne za oplodnju ili ne! Ljubice, znaš i sama da je naša najbitnija svrha na ovom svetu da budemo majke – naravno, majke sinova! Ali, nemoj da se zanosiš, molim te, ono što je za lepu, mršavu ženu bez neprijatnog zadaha poput tebe “savršen život”, za mene nije! Valjda si shvatila od početka ovog slova da sam ironična i da se ne grozim feminizma – ružna sam i debela.

Život po Ljubicinim merilima možda postoji u Kini. Holandski internet stručnjak Viktor Gevers je obelodanio postojanje baze koja je raspolagala informacijama o 1,8 miliona Kineskinja – koje su starosti, obrazovanja, bračnog statusa i da li su došle u godine kada mogu da rađaju. Prema Geversovim tvrdnjama, baza je “skinuta” u ponedeljak popodne nakon što je postavio on postavio njen snimke na svoj Tviter nalog.

Isplivavanje ovih podataka na videlo javnosti je izazvalo brigu boraca za ženska prava i kritičara strogih kineskih pravila o planiranju porodice. Koliko daleko će vlasti, zabrinute zbog pada stope rađanja, ići kako bi ohrabrile žene da imaju decu? Ipak, nije potvrđeno da li su se informacije prikupljale za registar vlade, aplikaciju za upoznavanje ili neku drugu organizaciju ili kompaniju.

Žene, obuhvaćene ovim nesvakidašnjim “istraživanjem”, imaju u proseku 32 godine, a najmlađa na spisku je bila petnaestogodišnjakinja. Gotovo 90 odsto njih su samice i većina ih živi u Pekingu (82 odsto). U bazi podataka je bio naveden i Fejsbuk profil. Ovaj sajt je u Kini blokiran i može da mu se pristupi jedino preko privatne komunikacione mreže, VPN.

Kao da slučaj sam po sebi nije dovoljno kontroverzan, u okviru baze je postojalo i polje “video” za koje internet korisnici naslućuju da bi moglo da znači da su Kineskinje, čija je privatnost bila narušena, bile čak i pod video-nadzorom.

Mnogi su ovo saznanje uporedili sa radnjom serije “Sluškinjina priča” snimljene prema istoimenom romanu kanadske književnice Margaret Atvud. Republikom Galad vlada izopačeni fundamentalizam i militarizovani povratak tradicionalnim, religijskim vrednostima. Sluškinja Ofred je jedna od retkih plodnih žena, te je kao takva prisiljena na seksualno ropstvo u poslednjem očajničkom pokušaju sveta da se demografski obnovi.

Prema mišljenju pojedinaca, ono što je nekada bila distopijska budućnost u glavi Kanađanke postaje naša zlokobna sadašnjica.

Ljubice, da li se i dalje groziš feminizma ili si poružnela i nabacila koji kilogram?

Jelena Kozbašić