Home Blog Page 941

Projekat „Jadar“ primenjuje nacionalne i svetske ekološke standarde

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa predstavnicima kompanije Rio Tinto (Rio Sava Exploration d.o.o) koje je predvodila generalna direktorka Marni Finlajson.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Predstavnici „Rio Tinto“ upoznali su ministra sa napretkom u implementaciji projekta „Jadar“, i tom prilikom posebno ukazali na dostignuća kompanije u planiranju smanjenja ekološkog otiska, odnosno uticaja na životnu sredinu, prilagođavanja i ublažavanja posledica klimatskih promena, i ciljevima održivog razvoja, kako u okviru ovog projekta, tako i u svetlu globalnih operacija Rio Tinta.

Ministar Trivan je ukazao da će Ministarstvo zaštite životne sredine dati svoju punu podršku kako bi projekat „Jadar“, koji je od nacionalnog, ali i internacionalnog značaja, bio uspešno realizovan.

On je istakao da je garant uspešnosti saradnje upravo u opredeljenju ove kompanije da u svom poslovanju primenjuje najveće nacionalne i svetske ekološke standarde, i standarde zaštite na radu, saradnje sa lokalnim zajednicama i kvaliteta.

Gospođa Finlajson je naglasila da vizija i posvećenost zaštiti životne sredine koje izražava ministar Trivan predstavljaju veliki podstrek i podršku uspešnoj realizaciji projekta „Jadar“, i naglasila da će „Rio Tinto“ nastaviti sa posvećenim unapređenjem poslovanja radi obezbeđenja zdravije i bezbednije životne sredine.

Na sastanku je potvrđena uspešna zajednička saradnja u primeni dosadašnjih faza projekta „Jadar“, i dogovoren nastavak i intenziviranje saradnje, u cilju daljeg napretka realizacije ovog izuzetno značajnog projekta.

Milisav Pajević

Generalni sekretar UN: Zaustavljanje klimatskih poremećaja je moguće

Foto: wikipedia.org

Najavljujući samit UN o klimatskim promenama koji će biti održan u septembru ove godine, generalni sekretar UN Antonio Gutereš poručio je da protesti mladih treba da inspirišu na konkretne akcije i da je zaustavljanje klimatskih poremećaja moguće ako se odmah reaguje.

Foto: wikipedia.org

U autorskom tekstu koji su preneli Gardijan i Mond, a na srpskom jeziku beogradska Politika, on je naveo da protesti desetina hiljada mladih protiv klimatskih promena treba da posluže kao inspiracija za konkretne planove i akcije.

„Moja generacija nije uspela da pruži valjan odgovor na dramatične izazove klimatskih promena. To snažno pogađa mlade i nije ni čudo što su besni”, napisao je Gutereš.

Po njegovim rečima, Pariski sporazum, iako vizionarski, održiv i dugoročan politički okvir za zaustavljanje klimatskih poremećaja, besmislen je bez odlučne akcije.

Gutereš je izrazio nadu da će se na samitu o klimatskim akcijama u septembru, na koji je pozvao svetske lidere, razgovarati o konkretnim i realističnim planovima za dodatne napore svih zemalja da se emisija gasova sa efektom staklene bašte smanji za 45 odsto tokom naredne decenije.

„Vreme nam ističe – više nemamo taj luksuz – odlaganje suočavanja s klimatskim promenama jednako je opasno kao poricanje postojanja tog globalnog problema”, upozorio je Gutereš.

Pozivajući se na najnovije analize koje pokazuju da se hitnim reagovanjem može smanjiti emisija ugljen-dioksida u roku od 12 godina i ograničiti globalno zagrevanje na 1,5 stepeni celzijusa, on je rekao da će biti „nemoguće predvideti posledice” ako se nastavi putem kojim se sada ide.

Generalni sekretar UN je u svom tekstu napisao i da efikasna rešenja mogu ojačati ekonomije i kreirati nova radna mesta, budući da nove tehnologije već sada isporučuju energiju po cenama nižim od energije dobijene od fosilnih goriva, kao i da su solarna i vetroenergija najjeftiniji izvori nove energije.

Dodao je, međutim, da se moraju pokrenuti radikalne promene, koje bi podrazumevale ukidanje subvencija za fosilna goriva i poljoprivredne prakse koje emituju velike količine ugljen-dioksida, kao i prelazak na obnovljivu energiju, električna vozila i inteligentne klimatske prakse.

„To uključuje i ubrzavanje procesa zatvaranja termoelektrana na ugalj i zamenu tih radnih mesta zdravijim, jer tranzicija mora biti pravedna, ikluzivna i profitabilna, a akcioni planovi ne smeju stvarati dobitnike i gubitnike ili doprinositi ekonomskoj nejednakosti”, ocenio je Gutereš.

On je tekst završio optimističnom porukom mladima: “Što više vidim vašu predanost i vaš aktivizam, više sam uveren da ćemo pobediti. Zajedno, uz vašu pomoć i zahvaljujući vašim naporima, mi možemo i moramo pobediti ovu pretnju i stvoriti čistiji, bezbedniji i zeleniji svet za sve”.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Švajcarska MET Grupa i NIS zajednički grade vetropark kod Plandišta

Foto: Jelena Kozbašić

Kompanija MET Renewables i NIS započeli su zajednički rad na projektu vetroparka u Srbiji nakon što je MET otkupio od trećih lica udeo od 50 odsto u tom projektu. Ovo će biti prvi vetropark za oba partnera, kao i prva investicija u obnovljivu energiju švajcarske MET Grupe izvan Evropske unije. Vetroelektrana instalisane snage 102 MW će se sastojati od 34 vetroturbine, a biće izgrađena u opštini Plandište u Srbiji.

Foto: Jelena Kozbašić

MET Renewables AG (u 100 odsto vlasništvu MET Grupe iz Švajcarske) je zvanično registrovan kao akcionar u projektu 19. marta 2019. Vetropark Plandište će funkcionisati kao zajednički projekat, pri čemu će svaka kompanija imati udeo od 50 odsto u kompaniji pod nazivom NIS-MET Energowind.

Vetropark instalisane snage 102 MW, koji se nalazi u opštini Plandište, proizvodiće električnu energiju ekvivalentnu potrošnji oko 85.000 domaćinstava. Izgradnja vetroparka Plandište će početi tokom 2019. godine, tako da se očekuje da će 2021. godine vetropark biti potpuno operativan.

Generalni direktor MET Grupe Bendžamin Lakatos (Benjamin Lakatos) je rekao: „Uzbuđen sam zbog naše saradnje sa kompanijom NIS i ubeđen da će naši zaposleni uspešno realizovati projekat. Kao evropska energetska kompanija, MET se fokusira na izgradnju raznovrsnog portfolija u oblasti energetike, u kom obnovljivi izvori energije igraju ključnu ulogu. Ovo zajedničko ulaganje je takođe i odličan temelj na kom MET može da gradi značajnije prisustvo na srpskom tržištu električne energije“.

Izgradnja vetroparka Plandište ojačava strategiju MET Grupe u oblasti obnovljive energije. Cilj kompanije je da kreira portfolio proizvodnje obnovljive energije od nekoliko stotina megavata u Centralnoj i Istočnoj Evropi, koji će uključivati i projekte solarne energije i energije vetra.

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a, izjavio je: „Realizacija velikih projekata u oblasti energetike jedan je od osnovnih ciljeva Strategije razvoja NIS do 2025. godine. Završetak ovih projekata, među kojima izgradnja vetroparka Plandište ima značajnu ulogu, doprineće da NIS i partneri postanu važan akter na srpskom tržištu električne energije. Istovremeno, dobijanjem električne energije iz obnovljivih izvora doprinosimo da Srbija ispuni svoje međunarodne obaveze u ovoj oblasti i unapređujemo ekološku sliku zemlje. Veliko nam je zadovoljstvo što projekat realizujemo sa našim partnerima iz MET grupe i uvereni smo da će naš zajednički projekat doneti nove vrednosti našim akcionarima.”

AP Vojvodina posvećena unapređivanju i planiranju zelenih površina

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

U okviru Svetskog dana šuma, JKP „Gradsko zelenilo“ i Poljoprivredni fakultet, obeležili su 45 godina od osnivanja smera Hortikultura i pejzažne arhitekture na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu, i tim povodom održali stručno-savetodavni skup „Inovacije u hortikulturi i pejzažnoj arhitekturi“.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Skup je otvorio pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević.

Čestitajući značajan jubilej Poljoprivrednom fakultetu, koji je obrazovao generacije stručnjaka u cilju unapređenja kvalitetnijeg prostora za sve nas, i poželevši uspešan rad učesnicima drugog po redu savetodavnog skupa posvećenog unapređivanju i planiranju zelenih površina na teritoriji AP Vojvodine, dr Radojević je podsetio da je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu kroz Budzetski fond za šume, u protekle tri godine, uložio preko 600 miliona dinara za unapređenje ove oblasti.

„Na taj način, do sada je pošumljeno je preko 275 hektara na teritoriji AP Vojvodine. Najviše je uloženo u izgradnju šumskih puteva, kako bi povećali otvorenost šuma i kako bi bila efikasnija njihova eksploatacija.

Činjenica je i da smo vratili meru koja se tiče unapređenja rasadničke proizvodnje, jer smatramo da je neophodno imati dobar potencijal kako bismo imali kvalitetan sadni materijal“, istakao je Radojević.

Govoreći o pošumljenosti u našoj pokrajini, on je istakao da je to prema raspoloživim podacima oko 145.000 hektara pod šumama ili nepunih sedam procenata.

Ističući da, u poređenju sa svetskim prosekom, svakako, ne možemo biti zadovoljni nivoom pošumljenosti, Radojević je ukazao da treba imati u vidu i agroekološke uslove na teritoriji Vojvodine.

Dr Radojević je zato naglasio da će Sekretarijat i dalje posebno stimulisati pošumljavanje i prema lokalnim samoupravama, kao i javnim preduzećima koja imaju ingerencije u ovom poslu.

On je istakao činjenicu da i za Grad Novi Sad, koji se susreće sa velikim izazovima kada je reč o rastu urbanih površina, današnji skup predstavlja izuzetnu priliku da se kroz primere dobre prakse učesnici upoznaju sa najboljim rešenjima za očuvanje i zaštitu zelenih površina.

Istovremeno, ovakvi skupovi sa međunarodnim učešćem, prema Radojeviću, igraju važnu ulogu u podizanju svesti u ovoj oblasti, i doprinose sagledavanju bolje budućnosti na planu unapređenja kvaliteta života.

U sklopu obeležavanja Međunarodnog dana šuma, sekretar Radojević je, ovom prilikom, zajedno sa prof. dr Sašom Orlovićem, šefom Katedre za hortikulturu i pejzažnu arhitekturu na Poljoprivrednom fakultetu, direktorom JKP “Gradsko zelenilo” Milošem Egićem i predstavnicima Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, učestvovao u kampanji sadnje stabala crne topole u šumici kod naselja Šangaj.

Milisav Pajević

 

Gradi se transfer stanica u Mojkovcu

Foto: pixabay.com

Vlada Crne Gore potpisala je sa AD “Crnagoraput” Podgorica ugovor o izgradnji transfer stanice i reciklažnog dvorišta u opštini Mojkovac, vrednog preko 1,9 miliona evra.

Foto: pixabay.com

Projektom je predviđena transfer stanica sa sortirnicom za različite kategorije otpada.

Kapacitet stacionarne prese za presovanje komunalnog otpada i punjenje kontejnera iznosi 215 metara kubnih po času.

Izvođač radova ima rok od 18 meseci od uvođenja u posao da završi radove.

Vlada Crne Gore snažno je posvećena razvoju Severa, a ključni preduslov za to je jačanje sveukupne infrastruktutre.

U tom kontekstu je važna i izgradnja transfer stanice i reciklažnog dvorišta u Mojkovcu.

Milisav Pajević

Planira se intenzivno pošumljavanje Beograda

Foto: Grad Beograd

Povodom Svetskog dana šuma, vršilac dužnosti gradskog sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević otvorila je danas skup koji je tim povodom održan u Gradskoj upravi Grada Beograda.

Foto: Grad Beograd

Govoreći o rezultatima pošumljavanja na teritoriji grada Beograda, ona je istakla da se ono studijski primenjuje, prema planu koji je usvojen 2011. godine i čiji su rezultati značajno uticali na kvalitet vazduha u prestonici.

„Zbog raznih spekulacija u javnosti, potrebno je istaći da je kvalitet vazduha izuzetno dobar u metropoli kakav je Beograd. Iz tog razloga, danas će biti održana predavanja o kvalitetu šuma, kao i o kvalitetu vazduha, jer su neminovno vezana”, ukazala je Vilotijevićeva.

Ona je istakla da je plan da se u 2019. godini posadi 60 hektara nove šume na teritoriji Beograda i više od 400 stabala u formama drvoreda.

„Sekretarijat nastavlja planski da pošumljava delove Beograda, uz naglasak na urbane zone i širenje novih parkova. Uvek je potrebno da krenemo od sebe, jer kao što svi imamo kućne ljubimce, potrebno je da svako od nas ima i svoje drvo”, poručila je resorna sekretarka okupljenima u Maloj sali Gradske uprave.

Na predavanju su se obratili asistent Šumarskog fakulteta u Beogradu Marko Kazimirović i doktor iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Andrej Šoštarić.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Proleće u našem kraju

Palić
Foto: Jelena Kozbašić

Na vrhovima prstiju, nenametljivo poput povučenog školskog druga kada ulazi u učionicu, proleće se ušunjalo u naš grad. Ružičasti i beličasti pupoljci sramežljivo se pomaljaju iz turobnog sivila zime, a sunčevi zraci postaju sve topliji. Priroda se polako budi, iako i dalje pomalo usnula od duuugog zimskog sna. Populacija u Srbiji raste, ne samo da rađaju neki novi klinci – ovnovi i bikovi – već nam s juga dolaze dugonoge gospođe rode i razrigane laste.

(Učiteljice, molim vas da ne čitate napomenu u zagradi, ono što sledi prosto nije za vaše oči, te vam savetujem da pređete na naredni pasus. Bilo koji đak može da “mazne” neku od mojih rečenica iz ovog bloga kao inspiraciju za pisanje sastava na temu “Proleće u našem kraju”, zahvalnice za moj udeo u peticama možete da pošaljete na adresu redakcije u vidu slatkiša :D)

Palić
Foto: Jelena Kozbašić

Danas, 21. marta, zvanično počinje moje omiljeno godišnje doba ili doba kada niko ne zna da se obuče u skladu sa vremenskim prilikama. Ako kuće napustimo u jaknama, od deset do šest sati moraćemo da ih teglimo u rukama. Ako ih, pak, ne ponesemo sa sobom, pre deset i posle šest ćemo da se smrzavamo. U igri s nepredvidivim prolećem, svi smo istovremeno i dobitnici i gubitnici.

Ukoliko ste izgubili poverenje u meteorologe, smatram da bih ja mogla da vam budem mnogo pouzdaniji izvor informacija da li će da pada kiša. Imam kišobran sa sobom? Sunčano bez oblaka. Nemam? Pljuskovi i oluja s grmljavinom. Ma koliko se Marfi svojim zakonom okomio na mene, ništa ne može da umanji moju radost zbog sve dužih dana i kraćih haljina.

Danas, 21. marta, se obeležava i Svetski dan šuma. Potrebu za iskazivanjem “zahvalnosti” šumama na ovaj način je prva prepoznala Evropska poljoprivredna konfederacija, donevši 1971. godine odluku da dan prolećne ravnodnevnice na severnoj, odnosno dan  jesenje ravnodnevnice na južnoj hemisferi, proglasi upravo praznikom u njihovu čast. Cilj obeležavanja ovog dana je da ozelenjavanjem svesti Zemljana podigne “plućni kapacitet” naše planete.

Ovogodišnji Svetski dan šuma je bio uprličen pod sloganom “Naučite da volite šume!”. Fokus je usmeren na važnost obrazovanja na svim nivoima kako bi se ideali održivog šumarstva i konzervacije biodiverziteta približili stvarnosti.

Prema podacima Svetske banke iz 2015. godine, 27.200 kvadratnih kilometara naše teritorije je pošumljeno, odnosno 31,1 odsto.

Jelena Kozbašić

Šume su resurs regiona

Foto: pixabay

Šume predstavljaju važan resurs celog regiona o čemu govori i učešće šuma u ukupnoj teritoriji zemalja, pa tako u Crnoj Gori više od 60 odsto teritorije čine šume, Bosni i Hercegovini 50 , Srbiji 30, Makedoniji 36 odsto.

Foto: pixabay

Povodom Svetskog dana šuma 2019. godine, podseća se na značaj šuma u borbi protiv klimatskih promena, kao i na pozitivan uticaj drveća u gradovima na smanjenje zagađenja vazduha.

Neodrživa, nekontrolisana i ilegalna seča predstavlja jedan od najvećih izazova.

U cilju promocije dobre uprave i efikasnije borbe protiv ilegalnih aktivnosti u sektoru šumarstva, organizacije CNVP (Holandija), FEA (BiH) i Green Home (Crna Gora) započele su sprovođenje trogodišnjeg projekata „Regionalna akcija za borbu protiv kriminala i korupcije u šumarstvu”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norveške.

Među ciljevima projekta su povećanje transparentnosti i umrežavanje relevantnih aktera i institucija u četiri zemlje obuhvaćene projektom (Makedonija, BiH, Srbija i Crna Gora), uključujući kreiranje inovativnog informacionog sistema, poboljšanje mehanizama monitoringa i usvajanje nacionalnih akcionih planova.

Milisav Pajević

Da li biste se odrekli mesa?

Foto: pixabay.com

Svetski dan bez mesa obeležen je juče sa apelom na građane da pređu na etički prihvatljiviju – vegetarijansku ishranu.

Foto: pixabay.com

Kada bi se svaki čovek odrekao mesa samo jednom u nedelji, godišnje bi bilo pošteđeno oko 6,5 milijardi životinja.

Stručnjaci ističu da vegetarijanstvo produžava život, da takva ishrana donosi mladalačku snagu i energiju, jer sprečava nastanak arteroskleroze, kao i druge savremene bolesti koje danas muče čoveka.

Svetski dan bez mesa, 20. mart, obeležava se već više od 25 godina, u više od 25 zemlja sveta, u cilju prenošenja poruke o važnosti zdravog načina života.

Milisav Pajević

Srpska zabranila uvoz semena graška iz Srbije

Foto: pixabay.com

Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila je uvoz pošiljke semena graška iz Srbije u količini od 572,5 kilograma, jer pošiljku nije pratila potrebna propisana dokumentacija, saopšteno je iz Inspektorata Srpske.

Foto: pixabay.com

Reč je o semenu graška sorti „Čudo Amerike” neto težine 250 kilograma, zatim „Kelvedon” 150 kilograma i „Mali Provansalac” 172,50 kilograma, prenosi Radio-televizija Republike Srpske.

Prilikom pregleda pošiljke utvrđeno je da istu ne prati ISTA sertifikat koji predstavlja dokument o kvalitetu partije semena u međunarodnom prometu, čime nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi za uvoz, navodi se u informaciji.

Kvalitet semena poljoprivrednog bilja je, kažu u Inspektoratu, osnovni preduslov za postizanje visokih i kvalitetnih prinosa, zbog čega inspekcija vrši kontinuiranu kontrolu uvoza semena, kao i unutrašnjeg prometa.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Potpisan protokol „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Protokol o saradnju u realizaciji Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ potpisan je juče a u ovoj školskoj godini za isti se prijavilo 127 vaspitno-obrazovnih ustanova iz Vojvodine, i njime će biti obuhvaćeni svi uzrasti, od predškolskog, osnovne i srednje škole i deca sa smetnjama u razvoju.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Ove ustanove će imati mogućnosti da putem edukativnih i kreativnih radionica, uređenjem i ozelenjavanjem samih ustanova, prikupljanjem ambalaže za reciklažu, uvođenjem novih koncepata ekološke edukacije, doprinesu razvijanju aktivnih metoda učenja u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.

U proteklih 10 godina ovog programa, na javne pozive za učešće u njemu, odazvalo se preko 70 odsto vaspitno-obrazovnih ustanova na teritoriji AP Vojvodine, sa više hiljada dece, učenika i nastavnog osoblja.

Ove godine, programu „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ pridružili su se novi potpisnici. Protokol su potpisali: pet Pokrajinskih sekretarijata, Grad Novi Sad, Grad Beograd, Sremski Karlovci, JP „Vojvodinašume“ i JP „Nacionalni park Fruška gora“, kao i RECAN – fond za reciklažu limenki, Pokret gorana Vojvodine, Naftna industrija Srbije i Lafarge Beočinska fabrika cementa.

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić je rekao da je najvrednije u ovom trenutku što za proteklih 10 godina imamo preko 70 odsto ustanova aktivnih u ovom programu.

„Prioritet je biti primer najmlađima, za sticanje dobrih navika, ekološke i energetske kulture, da ih uputimo šta znači solidarnost, tolerancija i briga o životnoj sredini“, izjavio je Grbić.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević je istakao značaj ovog programa, koji treba da doprinese jačanju i podizanju svesti, pre svega kod dece u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, ukazavši da oni zapravo i jesu nosioci razvoja društva u budućnosti, pa tako i očuvanja životne sredine.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo se čvrsto opredelio da od ove godine podrži ovaj zajednički projekat, u okviru kojeg jačanje partnerstava čini jedan veliki iskorak. Dodatni kvalitet ovom projektu jeste i učešće nevladinog sektora i udruženja građana s jedne strane, i s druge strane privrednih subjekata“, istakao je dr Radojević i dodao da je uveren da će svojim učešćem u projektu, resorni sekretarijat dati značajan doprinos kroz zajedničku saradnju sa lokalnim samoupravama i uspešno doprineti zelenijem i čistijem prostoru u vaspitno obrazovnim ustanovama.

Zamenik pokrajinskog sekretara za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine ‒ nacionalne zajednice Milan Kovačević ukazao je da je u procesu obrazovanja, čak od predškolskog uzrasta, važno decu učiti da čuvaju prirodu i svoju životnu sredinu.

Podsekretar u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Brankica Tabak, izrazila je zadovoljstvo što se svake godine, prepoznavši njegovu važnost, programu pridružuju novi partneri.

Ona je istakla da je njegov cilj da se u obuhvaćenim školam,a edukacijom dece u oblasti zaštite životne sredine, ukaže na značaj prirode i koliko je važna za naše zdravlje i opstanak.

„Program završavamo tako što decu nagradimo danom u prirodi, daleko od telefona, elektronskih sprava što je briga svakog roditelja danas, i pri tom su u kontinuitetu edukovani i sami su učestvovali u očuvanju prirode“, kazala je Brankica Tabak.

Milisav Pajević

Prolećno sređivanje novosadskih pijaca

Foto: JKP „Tržnica" Novi Sad

Radnici službe za održavanje higijene Javnog komunalnog preduzeća “Tržnica” iz Novog Sada započeli su prolećno sređivanje novosadskih pijaca na Najlon pijaci.

Foto: JKP „Tržnica” Novi Sad

U okviru uređenja i čišćenja na svim pijacama će radnici ukloniti krupni otpad i izvršiti mehaničko i sanitarno pranje pijačnih platoa, povećaće se broj kanti za odlaganje otpada, a dotrajale će zameniti novim kantama.

Na svim pijacama će se vršiti dezinsekcija, dezinfekcija i deratizacija.

Ova akcija pored redovnog čišćenja pijaca obuhvata i uređenje zelenih površina, košenje trave, orezivanje grana i prolećnu zasadu ukrasnog bilja.

I ove godine cilj prolećnog uređenja je da unapredi i stvori bolje uslove kako za  zakupce tako i za kupce.

Milisav Pajević

Velika Britanija posvećena zaštiti životne sredine u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao se juče sa ambasadorom Velike Britanije u Srbiji Denisom Kifom, sa kojim je razgovarao o najznačajnijim pitanjima zaštite životne sredine u Srbiji i regionu, i mogućnostima saradnje dve zemlje u ovoj oblasti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U međusobnom razgovoru razmenjena su mišljenja o prioritetima u oblasti zaštite životne sredine, a posebna pažnja posvećena je planovima Srbije kada je u pitanju unapređenje kvaliteta vazduha, smanjenje korišćenja plastike i plastične ambalaže i razvijanje sistema prerade otpadnih voda.

Ministar Trivan ukazao je da visoko ceni posvećenost Velike Britanije zaštiti životne sredine i rezultate koje je dostigla, i izrazio zainteresovanost za novi zamah saradnje dve zemlje u ovoj oblasti.

Naglašavajući punu otvorenost Ministarstva, posebno je istakao značaj usvajanja i dostizanja naučnih i praktičnih znanja i iskustava razvijenih zemalja kao što je Velika Britanija i uspostavljanje savremenih tehnologija, koji su neophodni Srbiji kako bi dosegla zacrtane ciljeve u ovoj oblasti.

Kako je rekao Trivan, u zemljama u regionu ekologija je oblast bez hipoteka, kroz čiji razvoj i unapređenje se implantiraju mir i saradnja.

Problemi su slični, a angažovanje međunarodnih organizacija, napr. UNEP-a i podrška evropskih fondova projektima kao što je poboljšanje kvaliteta vazduha gašenjem individualnih kotlarnica, doneće konkretne rezultate u poboljšanju stanja životne sredine u ovom delu Evrope, zaključio je.

Ambasador Kif izrazio je zainteresovanost Velike Britanije da, na osnovu svoje u globalnim okvirima značajne uloge u zaštiti životne sredine i promenjenih prioriteta, bude prisutnija na Balkanu kada je u pitanju zaštita životne sredine i uključivanjem i ulaganjem u ekološke projekte podrži napore Srbije i okolnih zemalja da dostignu evropske i svetske ekološke standarde.

Dogovorena razmena stručnih delegacija iz oblasti zaštite životne sredine biće jedan od koraka koji predstoje u razvijanju buduće saradnje dve zemlje, a na dobrobit kvalitetnijeg i zdravijeg života građana Srbije i regiona.

Milisav Pajević

Meštani Ruskog Krstura prikupili 737 kilograma smeća!

Foto: Trash Hero Ruski Krstur
Foto: Trash Hero Ruski Krstur

Trash Hero je globalni pokret koji nastoji da privuče što više lokalnih zajednica i udruži ih u misiji za čišćenje naše planete. Ime može da vas zavara da je Trash Hero samo jedan, ali mreža učesnika ovog projekta proteže se od Azije, preko Evrope i Afrike, do Amerike.

Članovi organizacije širom sveta organizuju radionice za edukaciju dece i odraslih o načinima za smanjenje, odlaganje i reciklažu smeća. Jedan u nizu njihovih ciljeva je i podizanje svesti ljudi o štetnom uticaju otpada na živi svet.

“Skupljamo smeće! Bez obzira da li je to opušak cigarete u pesku ili 2000 kilometara udaljen od plaže, ukoliko ga vidimo, mi ga uklanjamo!”, tvrde Trash Heroes. Sa teritorije naše zemlje, ruho heroja-čistača su obukli Beograd, Kraljevo i Ruski Krstur.

Foto: Trash Hero Ruski Krstur

Ruski Krstur je selo u Zapadnobačkom okrugu i ima oko 4500 stanovnika. Bez obzira na njihovu malobrojnost, žitelji ovog vojvođanskog mesta poseduju veliku volju da žive u čistom okruženju. Vođeni željom da promene Ruski Krstur na bolje, od početka godine volontirali su u tri Trash Hero akcije čišćenja svog sela.

Tokom februara meštani opremljeni rukavicama i džakovima su se u svrhe sređivanja svoje okoline okupili dva puta – 17. i 24. februara.

Za očuvanje životne sredine neophodno je neprestano ulaganje napora, te su se s istom vizijom susreli i 17. marta. Poslednja akcija je, prema rečima Martine Šepinski iz Ruskog Krstura, bila najposećenija.

“Pridružilo nam se šezdeset sedmoro dece i trideset sedmoro odraslih heroja. Sakupili smo 526 kilograma smeća, a sve ukupno – 737. Deca su se posle akcije družila i uzela učešće u eko kvizu”, otkrila nam je Šepinski, izražavajući zadovoljstvo dosadašnjim odazivom i podrškom sugrađana.

Sledeća akcija održaće se 30. i 31. marta na ulasku u Srbiju, kod Bogojeva. Prvog dana učesnici će čistiti otpatke oko puta, a drugog obalu Dunava.

Mahatma Gandi, aktivista i jedan od osnivača savremene indijske države, je rekao: “Budi promena koju želiš da vidiš u svetu!” Nervira vas hrpa otpada u haustoru pored vaše zgrade? Sledite njegove reči i primer Trash Heroes!

Jelena Kozbašić

Kukurjak najavio proleće

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Na zaštićenom području Specijalnog rezervata prirode „Bagremara“ uspostavljen je režim I i II stepena zaštite, a skoro sva površina je prekrivena šumom i „Bagremara“ i danas predstavlja kulturu bagrema sa vrlo malo crnog oraha i hrasta lužnjaka.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

U ovoj oazi su očuvane tipične i specifične vrednosti izvornih autohtonih nizijskih mešovitih hrastovih šuma sa jedinim nalazom biljne vrste kukurjaka u Srbiji vrste (Eranthis hyemalis) koja impresionira svojim izgledom tokom marta meseca.

U ovo doba ova biljka je u svom punom razvoju i zato treba i zabeležiti cvetanje, jer je jedan od vesnika proleća, jer kasnije se tokom godine utopi u zelenilo.

Specijalni Rezervat Prirode,,Bagremara“ se nalazi u Vojvodini, u Zapadnoj Bačkoj, severno od naselja Bačka Palanka.

Samo stanište je smešteno sa desne strane puta Bačka Palanka – Odžaci.

Milisav Pajević

Beograd obeležio Svetski dan reciklaže

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić povodom Svetskog dana reciklaže obišao je novopostavljene podzemne reciklažne kontejnere u Ulici 16. oktobra u Mirijevu i kako je tom prilikom precizorao, u rad su puštena ukupno 202 reciklažna kontejnera i sedam zvona za odlaganje staklene ambalaže.

Foto: Grad Beograd/ Predrag Mitic

Događaju su prisustvovali članica Gradskog veća Tanja Popović, direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić i predsednik opštine Zvezdara Miloš Ignjatović.

Vesić je podsetio da se na ovoj lokaciji u Mirijevu nalazi jedno od 59 reciklažnih ostrva, te da je prošle godine postavljeno 198 reciklažnih kontejnera.

„U Beogradu trenutno imamo ukupno četiri stotine reciklažnih kontejnera. Oni se postavljaju na mesta nekadašnjih podzemnih kontejnera, koji su se pokazali kao veoma loši. Većina njih je propalo, a firma koja ih je održavala otišla je u stečaj. Zato smo doneli odluku da ih zamenimo reciklažnim kontejnerima”, rekao je Vesić.

On je izrazio žaljenje zbog toga što novac mora ponovo da se ulaže jer je prethodna vlast napravila loš potez sa podzemnim kontejnerima, ali da je nađeno rešenje sa reciklažnim ostrvima, gde građani mogu da odlažu različite vrste otpada – papir, plastiku, biološki otpad, staklo.

„Zvona za odlaganje stakla postavljaju se tamo gde ima dosta lokala i ugostiteljskih objekata. Cilj je da polako uvodimo građane u separaciju otpada, jer u budućnosti više neće biti deponovan u Vinči nego će se prerađivati i dalje upotrebljavati”, naveo je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je najavio i da će „Gradska čistoća” naredne godine kupiti mašinu za mlevenje stakla, koje može biti nadalje upotrebljavano, recimo za pravljenje asfalta. Takođe, očekuje se da ove godine počnu radovi na deponiji u Vinči, koja putem javno-privatnog partnerstva prelazi u ruke francusko-japanskog konzorcijuma. Tamo će se napraviti čitav niz postrojenja za preradu otpada, podsetio je Vesić.

Fokus grada i „Gradske čistoće”, zajedno sa građanima, dodao je Vesić, biće separacija otpada. On je naglasio da građani i te kako koriste reciklažne kontejnere, što govori u prilog sve većoj ekološkoj svesti.

Vesić je napomenuo i da je ovo poslednja godina u kojoj ćemo imati plastične kese u glavnom gradu, te da se sa Ministarstvom zaštite životne sredine radi na promeni niza zakonskih rešenja kako bi plastične kese bile zabranjene od 1. januara 2020.

On je izrazio veliku zahvalnost „Gradskoj čistoći” jer sve što oni rade jeste korak dalje ka čistijem i uređenijem gradu, kao i podizanju ekološke svesti.

Marko Popadić naglasio je da JKP „Gradska čistoća” u saradnji sa Gradom Beogradom poslednjih godina dosta ulaže u primarnu selekciju otpada.

„Nabavkom ovih novih podzemnih kontejnera, koje smo preradili za biološki otpad, kao i nabavkom zvona za odlaganje stakla omogućavamo ljudima da na mestu nastanka otpada vrše selekciju i tako čuvamo životnu sredinu”, istakao je Popadić.

Miloš Ignjatović najavio je edukativnu akciju u predškolskoj ustanovi u opštini Zvezdara, u saradnji sa Gradom Beogradom i „Gradskom čistoćom”, gde će se najmlađi upoznati sa značajem reciklaže i očuvanjem životne sredine.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević