Home Blog Page 914

Zbog najave obilnih padavina vodoprivredna preduzeća u pripravnosti

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović upozorio je danas na to da Srbiju i region od 12. do 17. maja očekuju obilne padavine, naglasivši da su zbog toga sva vodoprivredna preduzeća u pripravnosti.

Foto: pixabay

Nedimović je, nakon konferencije za novinare u Ambasadi Slovenije, povodom Svetskog dana pčela, objasnio da se, prema prognozama, u tom periodu očekuje više od 40 do 50 litara padavina po metru kvadratnom, što se, kako je podsetio, podudara sa situacijom od pre pet godina, kada smo imali velike poplave.

On je rekao da ne očekuje veće probleme na velikim vodotokovima, ali da može doći do pojave bujičnih poplava, naročito u zapadnoj Srbiji.

Prema njegovim rečima, vodoprivredna preduzeća su preduzela sve što je potrebno u vezi sa osmatranjem prostora i angažovanjem mehanizacije koja je neophodna, dok su već juče urađene sve pripremne aktivnosti.

Milisav Pajević

Obnova ribljeg fonda jezera Barje kod Leskovca

Foto: pixabay

Kiša i loše vreme nisu omele članove ribočuvarske službe iz Leskovca u obavljanju važnog posla na akumulacionom jezeru Barje.

Foto: pixabay

Obnova ribljeg fonda predstavlja jedan od najvažnijih zadataka čuvara prirode.

Ovoga puta na dno jezera spušten je kavez sa pet gnezda oplođenog smuđa koja će dati pedeset hiljada jedinki.

Akumulaciono jezero Barje, iz kojeg se Leskovac snabdeva vodom za piće, ima maksimalnu zapreminu od preko 40 miliona kubnih metara vode.

Poribljeno je smuđem, deverikom, babuškom, šaranom, tolstolobikom, a tu je i klen kao autohtona vrsta. Postoji i zavidna populacija rečnog raka.

Leskovačka ribočuvaska služba pokriva teritoriju Jabalaničkog, Pčinjskog i Pirotskog okruga odnosno 5.700 kvadratnih kilometara rečnih vodotokova i jezera.

Samo osmoro čuvara ima pune ruke posla a godišnje podnesu oko 60 prekršajnih i desetak krivičnih prijava.

Izvor: RTS/Srđan Conić

Milisav Pajević

Najbolje fotografije četvrte nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Siniša Ljubisavljević

Žiri Energetskog portala još jednom je izabrao najbolje fotografije koje ste nam poslali u okviru Eko foto-konkursa, te je naša galerija opet proširena sa 10 fotografija lepota prirode i rugla društva. Možete je pogledati na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Fotograf Bojan Džodan i umetnički fotograf Stanko Kostić, ULUPUDS,  renomirani istoričar umetnosti Dušan Milovanović, proslavljeni glumac Vuk Kostić i Tamara Zjačić, zamenik urednika našeg portala su kao tri najbolje, po njihovom mišljenju, ocenili sledeće fotografije:

Foto: Biljana Gađanski
Foto: Siniša Ljubisavljević
Foto: Marina Stančević

Rešenje je u održivoj poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Kada sve drveće bude posečeno, kada sve životinje budu izlovljene, kada sve reke budu zagađene, kada vazduh više ne bude za disanje, tek onda ćeš shvatiti da ne možeš da jedeš novac.”

Ovako glasi indijanska poslovica od koje u ovom trenutku nismo daleko, a ona se savršeno uklapa u temu koja je sve aktuelnija. Koliko mi zapravo znamo šta znači održiva poljoprivreda? Da li bi nam latinska reč sustinere (sus-ispod, tenere-držati), koja podrazumeva održanje ili očuvanje tokom dužeg vremenskog perioda, pomogla da shvatimo šta je održiva poljoprivreda i koliko se ona razlikuje od organske ili tradicionalne poljoprivredne proizvodnje?

Da bismo u potpunosti razumeli pojam održive poljoprivrede valjalo bi na početku da je uporedimo sa intenzivnom poljoprivredom. Početkom dvadesetog veka ljudi su počeli da koriste tešku mehanizaciju za obradu zemljišta, ali i pesticide, mineralna đubriva i visokoprinosne genotipove biljaka. Intenzivna poljoprivreda u početku zahteva više ulaganja, ali je prinos neuporedivo veći i izvesniji.

Zahvaljujući tome, smanjen je i broj gladnih u svetu, ali ovakva proizvodnja za posledicu je imala i ozbiljnu štetu po životnu sredinu. Sa druge strane, ako održivu poljoprivredu posmatramo u dužem vremenskom periodu, možemo zaključiti da unapređuje kvalitet životne sredine i resurse na kojima se proizvodnja zasniva. Ona zadovoljava čovekove potrebe za hranom, ima ekonomsku isplativost i unapređuje kvalitet života farmera i celokupnog društva.

Održiva poljoprivreda, kao deo ukupnog održivog razvoja, definisana je u Agendi 21, na konferenciji Ujedinjenih Nacija o održivoj sredini i razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine). To je sistem proizvodnje koji objedinjuje ekološke i ekonomske elemente proizvodnje, brigu za zdravlje ljudi i pri tom uzima u obzir različitosti poljoprivrede i društvene zajednice. Osnovni zadatak održive poljoprivrede je proizvodnja dovoljno hrane za sve. Održiva poljoprivreda podrazumeva proizvodnju hrane ili drugih biljnih i životinjskih proizvoda, koristeći poljoprivredne tehnike koje štite okolinu, javno zdravstvo, društvene zajednice i dobrobit životinja.

Da bi nešto bilo održivo, trebalo bi da opstaje na dovoljno dobrom nivou, ili da se razvija, po kvantitetu i/ili kvalitetu, a da pri tome nema negativnih uticaja na okruženje. Održiva poljoprivreda zahteva globalni sistem upravljanja koji promoviše bezbednost hrane u smislu zahteva za trgovinu i agronomskih politika u cilju promovisanja lokanih i regionalnih tržišta poljoprivrednih proizvoda. To zahteva veći prinos useva, bolju efikasnost đubriva i korišćenja vode, principe ekološkog upravljanja, razumnu uportebu pesticida i antibiotika, kao i velike promene u praksi stočarske proizvodnje.

PRINCIPI ODRŽIVE POLJOPRIVREDE

Održiva poljoprivreda prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) zasniva se na sledećim postulatima:

  • Da bi bila održiva, poljoprivreda mora zadovoljiti potrebe postojećih i budućih generacija uz osiguranje profitabilnosti, zaštite životne sredine i socijalne i ekonomske jednakosti.
  • Održiva poljoprivreda bi trebalo da neguje zdrave eko-sisteme i podstiče održivo upravljanje zemljištem, vodama i prirodnim resursima, istovremeno osiguravajući globalnu sigurnost hrane.
  • Globalna primena održive proizvodnje zahtevaće veliki napredak u efikasnom korišćenju resursa i zaštiti okoline.
  • Održiva poljoprivreda zahteva globalni sistem upravljanja koji promoviše bezbednost hrane u smislu trgovinskih zahteva i agronomskih politika u cilju promovisanja lokalnih i regionalnih tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Priredila: Nevena Đukić

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019

Skup „Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine”

Foto: Grad Subotica
Foto: Grad Subotica

Asocijacija prostornih planera Srbije, Univerzitet u Beogradu – Geografski fakultet i Javno preduzeće za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotica, u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvom zaštite životne sredine, Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, gradom Subotica i Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture organizuju 10. naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine” koji se do 11. maja održava u Subotici i na Paliću.

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Predrag Radivojević rekao je, otvarajući skup u Velikoj većnici Gradske kuće, da subotička lokalna samouprava podržava ovakve vidove stručnih skupova koji su višestruko korisni, kako za prostorne planere tako i za ostale struke koje se bave uređenjem i izgradnjom, i da je izvesno da je dobro urađena planska dokumentacija osnovni preduslov za brži i ravnomerniji privredni i društveni razvoj.

Izvor; Grad Subotica

Milisav Pajević

MMF misija stiže u Srbiju, razgovori o reformama koje se tiču EPS-a, Srbijagasa…

Foto-ilustracija: Pixabay

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) počinje danas dvonedeljnu posetu Srbiji sastankom sa čelnim ljudima Ministarstva finansija i Narodne banke Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Misiju MMF-a, predvodi novi šef Jan Kes Martejn, koji je na tom mestu zamenio Džejmsa Rufa.

Sa predstavnicima države razgovaraće o dosadašnjim rezultatima po pitanju strukturnih reformi srpske ekonomije kao i o reformama koje se tiču EPS-a, Srbijagasa i privatizacije Komercijalne banke…

Vlada Srbije postigla je u junu prošle godine dogovor s MMF-om o novom nefinansijskom, savetodavnom aranžmanu “čuvarkuća” – Instrument za koordinaciju politika – PCI, u trajanju od 30 meseci.

PCI je instrument koji je MMF uveo tokom 2017. godine u cilju pružanja podrške zemljama poput Srbije, a program podržan od PCI ima za cilj održanje makroekonomske i finansijske stabilnosti i ostvarivanje napretka u realizaciji plana strukturnih i institucionalnih reformi.

Prethodno je delegacija MMF-a boravila u Srbiji od 29. januara do 5. februara ove godine.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Nema opasnosti po građane i okolinu od olova sa Notr Dama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Delovi olova koji padaju posle velikog požara sa katedrale Notr Dam u Parizu ne predstavljaju opasnost za kvalitet vazduha, saopštila je danas pariska uprava ali je upozorila na veliko prisustvo olovne prašine oko zdanja.

“Rezultati analiza uzoraka od kada se dogodio požar pokazuju da nema opasnosti da olovo zagađuje vazduh, ali se potvrđuje prisustvo olovne prašine oko katedrale”, navodi se u saopštenju i dodaje da je kvalitet vazduha dobar i da je zagađenost ispod normale.

Međutim, upozorava se na velike koncentracije olovne prašine u neposrednoj blizini Notr Dama posebno na ulazu, čiji je pristup zabranjen građanima.

Vlasti su kao preventivnu meru preporučili građanima koji stanuju u blizini katedrale da očiste svoje stanove mokrom krpom, redovno peru ruke i ako je moguće imaju kratke nokte.

Pariske vlasti su dodale da su preduzete sve mere čišćenja i kontrole nivoa olova.

Katedrala Notr Dam, srednjovekovno zdanje gotske arhitekture u srcu Pariza kod reke Sene, 15. aprila je zahvatio ogroman požar koji je ugašen posle nekoliko sati. Požar je prvo zahvatio potkrovlje, deo krova i srušio toranj kojeg su držala četiri stuba visine 93 metra.

Izvor: Beta

Željka Vesić

“Srbija bi bila lepša od Švajcarske ako bismo radili sa istim ciljem”

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Fotografija s leve strane nije zabeležena na uređenoj deponiji, već je otpad na njoj posledica bahatog ponašanja Prijepoljčana koji đubre odlažu pored lokalnih puteva!

Vladimir Pušonjić, poreklom iz Prijepolja, rođen je i odrastao u Francuskoj.

Vođen osećanjem privrženosti prema otadžbini i precima, nakon što je dugo živeo u tuđini, vratio se u zavičaj.

Vođen osećanjem poštovanja prema planeti, nakon što je ugledao prizor smeća, uhvatio se rukavica i džakova.

“Po struci sam inženjer za obradu drveta, te je sve što ima veze sa zaštitom životne sredine oduvek bilo veliki deo mog života. Godinu dana sam proveo u Australiji, bio sam u Americi, Kanadi, Alžiru, Panami… Imam sestru u Čileu. Ipak, smatram da je došlo vreme da Srbiji pokažem, na sebi svojstven način, koliko je volim”, objašnjava Pušonjić.

Foto: Privatna arhiva

Kako je odlučio da pokaže svoju ljubav prema otadžbini? Čišćenjem svog okruženja!

“Počeo sam da čistim veliku deponiju u jarugama pored imanja na kom gradim vikendicu. Zatim puteve koji vode do imanja – nekoliko divljih deponija i sve đubre koje sam pronašao u šumi. Otpada je bilo na tone. Sezona čišćenja je sada gotova zato što raste trava i mogu se sresti opasne zmije”, nastavlja on. Ovu plemenitu aktivnost je obavljao u svoje slobodno vreme.

Kako njegov trud ne bi bio uzaludna borba sa vetrenjačama, ljudi koji neodgovorno bacaju đubre tamo gde mu nije mesto  trebalo bi da se preobrate u odgovorne građane, baš kao što je i on.

Pitali smo Pušonjića kako je Francuska podigla ekološku svest svojih stanovnika. “Kažnjavanjem”, odlučno odgovara, “u Francuskoj postoji više lokacija pod video nadzorom i policajci kažnjavaju ljude koji bacaju smeće u prirodu. Zavisno od vrste otpada, prestupnik može da se suoči sa zatvorskom ili novčanom kaznom ili pak obavezom da čisti grad. U Srbiji važe slični zakoni, ali retko ko je osuđen za ovakva krivična dela. Ako narod udariš po džepu, sledeći put će bolje razmisliti.”

Na sličan način želi da održi lekciju čoveku kog je uhvatio da baca đubre. “Postavio sam lovačke kamere, prikupiću materijal i odneti sudiji”, otkriva Pušonjić.

Foto: Privatna arhiva

Tvrdi da ga je na podvig čišćenja inspirisala – logika. “Znamo da nije dobro da bacamo smeće, a kada svaki dan prolaziš pored smetlišta i ne preduzimaš ništa, ko se tu zapravo ponaša suludo – narod koji se žali ili ja koji čistim? Mentalitet se menja pokazivanjem primera. U okolini Prijepolja imamo veliki problem sa deponijama i nadam se da će vlasti odreagovati. Ne može više ovako, imamo tehnologiju, ali nedostaje politička volja. Političari postoje da bi rešili probleme”, kaže on.

Pušonjić je skrenuo pažnju da se kod nas reciklira malo i da upravo reciklažna industrija predstavlja ogromni potencijal za otvaranje radnih mesta, kao i da je njen razvoj neophodan zbog otvaranja Poglavlja 27 u pregovorima sa Evropskom unijom.

Ekološku bombu trebalo bi da deaktiviramo udruženim snagama. “Bilo bi divno da izgradimo nove temelje. Naša Srbija bi bila lepša od Švajcarske ako bismo se probudili i radili sa istim ciljem”, zaključuje Pušonjić. U susret važnom jubileju manastira Mileševa – 800 godina postojanja, priželjkuje da bude organizovana velika akcija čišćenja i da se njoj priključe i poznate ličnosti.

Jelena Kozbašić

Ekonomija ima presudni uticaj na životnu sredinu

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na međunarodnoj konferenciji “Očuvanje i zaštita sistema za vodosnabdevanje” koje se održava u Nišu u uvodnoj sesiji govorili su Ivan Кarić, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, Nebojša Veljković, načelnik monitoringa kvaliteta voda Agencije za zaštitu životne sredine i Dalibor Joknić, sekretar udruženja za komunalne delatnosti Privredne komore Srbije.

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Uvodničari sesije su izložili osnovne elemente nacionalne strategije i preduslove za njeno ostvarivanje u složenim uslovima finansiranja sektora životne sredine i poslovanja sektora javnog vodosnabdevanja.

Nedostatak stručnih kadrova na nivou državne uprave i lokalne samouprave je označen kao ograničavajući faktor uspešne realizacije obaveza koje proističu iz Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

Sinteza izlaganja uvodničara i sadržaja panel diskusije ukazuje na presudni uticaj ekonomije na životnu sredinu.

Milisav Pajević

Suzbijanje komaraca na teritoriji osam beogradskih opština

Foto: pixabay

Ukoliko vremenske prilike budu povoljne, ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju danas će vršiti suzbijanje odraslih formi komaraca, saopštavaju iz ovog zavoda.

Foto: pixabay

Od 19 časova akcija će se obavljati na teritoriji opština Novi Beograd, Zemun, Stari grad, Palilula, Čukarica, Voždovac, Zvezdara i Rakovica.

Mole se pčelari da preduzmu potrebne mere kako bi zaštitili pčele tokom sprovođenja tretmana, a na sajtu Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju se nalaze detaljne mape lokacija na kojima je planirano suzbijanje odraslih formi komaraca.

Milisav Pajević

Samo na Tamišu redovna odbrana od poplava

Na velikim rekama koje protiču kroz Vojvodinu trenutno nema problema, dok mere redovne odbrane od poplava i dalje se sprovode na oko 62 kilometara reke Tamiš, na kom se beleži tendencija manjeg opadanja vodostaja.

Vodostaj Dunava je u manjem porastu, ali je i dalje ispod prosečnih vrednosti za ovo doba godine.

Sava i Tisa su takođe u manjem porastu.

Na osnovu prognoza dobijenih od Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), od nedelje, 12. maja, do utorka, 14. maja, nad teritorijom Zapadne Srbije i Vojvodine očekuje se pojava ciklona koji će doneti povećanu količinu padavina.

Prognozirano je da će u prva tri dana pasti u proseku između 50 i 80 milimetara kiše, što predstavlja mesečni prosek za teritoriju Srbije.

Imajući u vidu najavljene vremenske prilike, stručne službe JVP „Vode Vojvodine“ su spremne i aktivno prate stanje na rekama na području Vojvodine.

U skladu sa prognozom RHMZ-a, izdato je obaveštenje vodoprivrednim preduzećima u Vojvodini da se preduzmu sve pripremne radnje predviđene Operativnim planom i Normativima za sprovođenje odbrane od poplava.

Milisav Pajević

Poskupljenje električne energije za domaćinstva od leta?

Foto-ilustracija: Unsplash (Israel Palacio)
Foto-ilustracija: Unsplash (Israel Palacio)

Prema podacima Svetske banke, kilovat-čas električne energije u Srbiji je među jeftinijima u Evropi. Od oktobra 2017. godine cene električne energije za domaćinstva i male potrošače u našoj zemlji su mirovale, a građanima, prema pisanjima srpskih medija, uskoro prete viši računi.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) će pristići u Beograd u petak 10. maja, a predvodiće je novi šef Jan Kes Martejn koji je na tom mestu zamenio Džejmsa Rufa. MMF će preporučiti da se cena električne energije od leta koriguje do pet odsto, a postoje indicije da će srpska strana insistirati na tome da poskupljenje bude niže, oko tri odsto, piše Blic.

U telefonskom razgovoru sa predstavnicima Misije smo saznali da s njihove strane neće biti bilo kakvih komentara dok se razgovori ne završe, tako da prve zvanične informacije ovim povodom mogu da se očekuju po okončanju dvonedeljne posete.

Pregovore sa ovom međunarodnom finansijskom organizacijom vodi Vlada Srbije. Javna preduzeća, među kojima je i Elektroprivreda Srbije (EPS) predstavljaju najavljenu temu susreta.

Počinje izgradnja elektroenergetske infrastrukture za napajanje crnogorskih skijališta

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Izgradnja elektroenergetske infrastrukture za potrebe napajanja budućih žičara u okviru ski kompleksa Cmiljača i Žarski počeće narednih dana, a prvi elementi biće završeni do kraja tekuće godine.

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Ugovorom koji su juče potpisali Uprava javnih radova i podgoričko doo „Eminent”, precizirana je izgradnja trafostanice 35/10 kV na lokaciji Majstorovina u Bijelom Polju.

Vrednost ove investicije, koju će Vlada Crne Gore finansirati kroz Kapitalni budžet, iznosi više od 1,18 miliona evra, a rok za završetak radova je šest meseci od uvođenja izvođača u posao.

Projekat predstavlja deo aktivnosti koje Vlada Crne Gore u kontinuitetu realizuje u cilju valorizacije turističkih potencijala severa države.

Za skijališta Cmiljača i Žarski je već ranije ugovorena montaža žičara, a procenjena vrednost kompletnih investicija na ova dva lokaliteta je više od 52 miliona evra.

Milisav Pajević

U Mionici formirana prva banka gena i semena starih sorti voća i povrća

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Mionici, prva u Srbiji i na Balkanu, formirana je lokalna banka gena i semena starih sorti voća i povrća, čiji je osnovni cilj očuvanje autohtonih sorti bitnih za razvoj poljoprivrede i bezbednosti hrane.

Biolog Ivana Petrović, koordinator banke semena kaže za Agroklub da bez raznovrsnosti nema ni selekcije i nastanka novih vrsta koje će biti otpornije.

Uz sakupljanje i skladištenje semena i bazu podataka, zadatak je i razmena biljnog materijala, identifikacija i karakterizacija sorti, obuka kako da se gaje i budu sačuvane.

“Stare sorte biljaka nestaju vrtoglavom brzinom, svake godine jedan do dva procenta budu izgubljene nepovratno. Samo u prošlom veku, u svetu je nestalo čak 75% starih sorti. U Srbiji, nažalost, ni nemamo podatke koje smo izgubili sorte voća, povrća i žitarica, koje su izuzetno značajne, jer su otporne, mogu da se gaje kad je suša, te u ekstremnim uslovima usled klimatskih promena. Ipak, srećom, naročito u zapadnoj Srbiji, svako domaćinstvo ima u dvorištu sačuvano bar jedno stablo stare voćke” , priča Petrović.

U Mionici su već boravili gosti iz Kovina, koji nameravaju da zimnicu prave isključivo od starih sorti voća i povrća. Lokalne banke gena, inače, uveliko funkcionišu u Španiji i Francuskoj, a u svetu po njihovoj rasprostranjenosti Indija se naročito ističe.

Ivana upozorava da je najviše ugroženo povrće, jer su u pitanju jednogodišnje biljke i ako se seme ne sačuva, vrlo je verovatno da ga dogodine neće biti u baštama. “Krompir mesečar dugo nismo mogli da pronađemo, tek pretprošle godine otkriven je u malom seoskom gazdinstvu u okolini Guče. To je dokaz da za samo desetak godina može da se neka sorta nepovratno izgubi”, upozorava Ivana.

U Paštriću, kod Mionice, već tri veka raste i rađa gotovo izumrla divlja kruška oskoruša, čiji su plodovi odlični za čaj i džemove. U seoskim baštama bezmalo da više nema kupusa golubana, krompira mesečara, luka ajme i vlašca.

Izvor: Agroklub

Željka Vesić

Ponovo radi sistem daljinskog grejanja u Kragujevcu

Foto: Milisav Pajević

Radijatori u kragujevačkim stanovima priključenim na sistem daljinskog grejanja ponovo su topli.

Foto: Milisav Pajević

Gradsko veće Kragujevca na sednici održanoj 7. maja donelo je zaključak kojim se Privredno društvo Energetika d.o.o. obavezuje da odmah otpočne sa isporukom toplotne energije. Iako je grejna sezona 2018/2019. okončana 3. maja, u skladu sa Odlukom o snabdevanju grada toplotnom energijom, zbog niskih temperatura, Energetika je ponovo pokrenula sisteme za grejanje, koji će biti u funkciji sve do stvaranja uslova za prekid isporuke toplotne energije.

Zaduženje za grejanje u maju obračunaće se na način koji će najmanje opterećivati budžete krajnjih korisnika, raspodeljeno na rate, u periodu od oktobra do decembra ove godine.

Milisav Pajević

Sud EU kaznio Hrvatsku zbog nepoštovanja obaveza iz Direktive o otpadu

Foto-ilustracija: Pixabay

Sud Evropske unije presudio je da Hrvatska nije ispunila obaveze iz evropske Direktive o otpadu, među kojima je i ona da obezbedi zaštitu zdravlja ljudi i životne sredine, zbog „crnog brda” u Biljanima Donjim, u blizini Zadra, gde je deponija na kojoj se nalazi 140.000 tona otpada iz bivše Fabrike elektroda i ferolegura (TEF) iz Šibenika.

Foto-ilustracija: Pixabay

U tužbi koju je protiv Hrvatske podnela Evropska komisija 2. maja, Sud Evropske unije je presudio da Hrvatska nije ispunila obaveze iz Direktive o otpadu zato što nije preduzela mere u vezi sa “sanacijom ilegalnog ‘crnog brda’ na području Biljana Donjih”, u blizini Zadra, prenosi Indeks.

Od 2010. godine na toj je lokaciji na zemljište koje nije uređeno za odlaganje otpada u blizini porodičnih kuća odložena šljaka koju Hrvatska nije klasifikovala kao otpad, a nisu preduzete ni mere zaštite podzemnih voda i sprečavanja širenja prašine u životnu sredinu.

Šljaka je dovožena prilikom sanacije bivše Fabrike elektroda i ferolegura iz Šibenika i od tada se meštani žale, a Evropska komisija Hrvatsku je 2014. godine prvi put upozorila na njene obaveze.

Nakon što do aprila 2018. godine otpad nije bio saniran, Evropska komisija je protiv Hrvatske podnela tužbu, a nakon postupka sud je utvrdio da su osnovana sva tri tužbena zahteva.

Sud u presudi navodi da Hrvatska nije preduzela sve mere da se upravljanje otpadom sprovodi tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i šteti životnoj sredini, kao i da nije ispunila svoje obveze jer je smatrala da je šljaka odložena u Biljanima Donjim nusproizvod.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević