Home Blog Page 912

Prošla opasnost od poplava u Srbiji

Foto: pixabay.com

U Srbiji više nema opasnosti od poplava, izjavio je načelnik Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice i civilnu zaštitu Sektora za vanredne situacije Goran Nikolić i dodao da su vodostaji reka malo povećani, ali da ne mogu ugroziti ni stanovništvo ni objekte.

Foto: pixabay.com

Goran Nikolić je rekao da će, prema najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda, kiša danas prestati da pada i istakao da tokom jučerašnjeg dana nije bilo kritičnih mesta niti su padavine ugrozile stanovništvo i objekte bilo gde u Srbiji.

„Najave o padavinama od pre par dana se nisu obistinile, ali bez obzira na to, vodićemo i dalje računa, jer su najavljene male padavine, koje neće praviti probleme”, istakao je Nikolić.

Dodao je da su vodostaji reka malo povećani, ali da ni to neće ugroziti ni stanovništvo ni objekte.

Nikolić je naveo i da će se obilne padavine koje su pogodile BiH i Hrvatsku odraziti na Savu, ali da vodostaj neće praviti probleme u Srbiji.

„Padavine koje su najavljivane praktično su prošle, na našu sreću bez ikakvih posledica”, naglasio je Nikolić.

On je dodao i da sneg koji je padao u okolini Novog Pazara i Divčibara takođe neće praviti probleme, jer se brzo topi.

„Pribojavali smo se da ne padne veća količina kiše na jednom brdsko-planinskom lokalitetu i izazove bujičnu poplavu. Do toga nije došlo i za sada nema nikakvih problema”, zaključio je Nikolić.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Akcijom NP Durmitor uklonjene gume iz tunela kod reke Ljutice

Foto: pixabay

Nacionalni park „Durmitor” je uz angažovanje firmi „Crnogoraput” i „Tara River Ekspres” uklonio gume iz tunela kod reke Ljutice.

Foto: pixabay

Kako napominju u NP, preduzeće „Crnagoraput” je angažovalo kamion za transport guma koje su uklonjenje iz tunela, utovarnu mašinu obezbedila je firma „Tara river ekspres”, a značajno je pomoglo u fizičkim radovima desetak radnika Nacionalnog parka „Durmitor”.

Nacionalni parkovi Crne Gore se zahvaljuju svim učesnicima akcije koji su uz velike napore uspeli da na najbolji način realizuju akciju uklanjanja otpada iz ovog objekta. U cilju očuvanja bogatih prirodnih vrednosti,

Nacionalni parkovi Crne Gore pozivaju predstavnike privrede i sve one koji žele da daju svoj doprinos u očuvanju zaštićenog područja da pomognu u osmišljavanju sličnih aktivnosti”, navodi se u saopštenju.

Apeluju na svest građana, posebno onih koji gravitiraju NP „Durmitor”, da se odgovorno odnose prema ovom prostoru i bacaju otpad isključivo na mesta namenjena u te svrhe.

Samo odgovornim odnosom svih građana prema zaštićenoj prirodi možemo doprineti njenom trajnom očuvanju i unapređenju za sve buduće generacije.

Milisav Pajević

Monsantov herbicid kriv za nastanak karcinoma

Foto: pixabay

Porota je donela 2,055 milijardi dolara vrednu presudu u korist bračnog para koji tvrdi da su dobili kancer zbog izlaganja Monsantovom herbicidu, preneo je CNN.

Foto: pixabay

Presuda suda u Ouklandu podrazumeva 55 miliona dolara odštete bračnom paru poljoprivrednika i kaznu od dve milijarde dolara za Monsanto, saopštili su tužioci.

Ova presuda usledila je nakon nekoliko slučajeva koje je kompanija izgubila na sudu zbog tog herbicida.

Pred federalnim i državnim sudovima čeka ih još hiljade sličnih tužbi.

Bajer, vlasnik Monsanta, insistira na tome da je glifosat – aktivna materija Raundapa – bezbedan za ljude.

Bajer je razočaran odlukom suda i žaliće se na presudu u ovom slučaju, saopšteno je iz kompanije.

Sedamdesetogodišnji tužitelji, Alva i Alberta Piliod iz Livermora, koristili su taj herbicid na svom imanju duže od tri decenije, a dijagnostikovan im je kancer istog tipa, ne-Hodžkinov limfom, u razmaku od četiri godine, kako kažu njihovi zastupnici na sudu.

Raundap je najkorišćeniji herbicid u SAD-u, prema podacima Nacionalnog centra za infomacije o pesticidima.

Izvor: B92

Milisav Pajević

Grad Beograd spreman za najavljene ekstremne vremenske uslove

Foto: pixabay

Beogradske komunalne službe i javna preduzeća spremna su za najavljene ekstremne vremenske uslove, rekao je u izjavi za Tanjug gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

Foto: pixabay

„U ovom trenutku glavna poruka je da nema ni najmanje razloga za paniku, da ne očekujemo nikakve veće probleme, ni približno kao što su bili 2014. godine, da je grad spreman i da ćemo reagovati u svakom trenutku kako bude bilo potrebno, u zavisnosti od situacije”, rekao je prof. dr Zoran Radojičić, gradonačelnik i potvrdio da su beogradska preduzeća i komunalne službe u povećanom stepenu aktivnosti i u dvadesetčetvoročasovnim dežurstvima.

Prema sadašnjim podacima, do petka se očekuje 60 litara padavina po kvadratnom metru. Radojičić je naveo da je prognozirano da će glavne padavine biti između utorka i srede, a dotok vode iz regiona u četvrtak.

„Instrukcije su dobile sve komunalne službe i preduzeća i dogovaramo se sa njima. Sutra u toku dana imaćemo sastanak Gradskog štaba za vanredne situacije na kojem ćemo razgovarati sa predsednicima opština, ljudima iz komunalnih službi i preduzeća o trenutnom stanju i kako da dalje postupamo”, rekao je Radojičić.

Tokom pojačanih padavina neki minimalni problemi mogu se očekivati u najnižim delovima, gde su i ranije bili, rekao je gradonačelnik i precizirao da su to mesta gde komunalna i kanalizaciona mreža nije pripremljena zbog neplanske i divlje gradnje, ali da se i ti problemi rešavaju.

„Nema razloga za paniku i nema razloga za veliku brigu. Kao ozbiljno rukovodstvo i ozbiljan grad, zajedno sa građanima, spremni smo da reagujemo i u težim situacijama, ali verujem i nadam se da ih neće biti”, rekao je on.

Gradonačelnik Beograda pozvao je građane na saradnju kako bi se na vreme uklonili materijali sa mesta gde bi mogli da budu prepreke „evakuaciji” vode.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Traži se trajni moratorijum na gradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Predstavnici nevladine organizacije Green Home predaće sutra Skupštini Crne Gore peticiju kojom se traži uspostavljanje trajnog moratorijuma na gradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori, koju je podražalo više od 6,3 hiljade građana.

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Iz NVO Green Home kazali su da su im u prikupljanju potpisa pomogli meštani sela Bukovice, Plava okupljeni u NVO „Sačuvajmo reku Komaraču i sve reke u Crnoj Gori”, meštani Vinicke i NVO Društvo mladih ekologa.

Navodi se da će pre predavanja potpisa ispred Skupštine biti održana konferencija za novinare.

„U skladu sa članom 93 stav 2 Ustava Crne Gore, preko člana Parlamentarnog plenuma Energetske Zajednice ispred parlamenta Crne Gore, Aleksandra Damjanovića, iniciraćemo uspostavljanje moratorijuma na gradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori”, kazali su iz NVO Green Home.

Milisav Pajević

Najmanje trista goveda ugrožene vrste jak uginulo od gladi

Foto: Wikipedia/travelwayoflife - Flickr
Foto: Wikipedia/travelwayoflife – Flickr

Posle obilnih snežnih padavina, meštani su tražili pomoć u hrani za oko 1.500 životinja, koje daju mleko, njihova duga dlaka se koristi za pravljenje odeće, a takođe služe i kao prevozno sredstvo.

Najmanje 300 ove  vrste goveda, uginulo je od gladi u indijskom delu Himalaja zbog izuzetno hladne zime, saopštili su danas lokalni zvaničnici.

Vlasti u indijskoj saveznoj državi Sikim koja se nalazi između Nepala, Kine i Butana, navele su da je u decembru oko 50 meštana u zabačenim delovima doline Mukutang na Himalajima zatražilo pomoć zbog jake zime.

“Nekoliko puta smo pokušali da im pomognemo, ali je bilo nemoguće. Nijedan kopneni i vazdušni put nije mogao da se koristi zbog vremenskih prilika. Kad smo uspeli da dođemo do njih, meštani su nam rekli da je 300 njih uginulo”, izjavio je neimenovani lokalni zvaničnik.

Jak je vrsta krupnog goveda koji živi pretežno na nadmorskoj visini iznad 4.000 metara. Ima ih u Nepalu, Sečuanu u Kini i u Indiji. Sa svojom grbom na leđima dostiže visinu od 1,8m a težinu i do 1000kg. Telo mu je prikriveno dugom i gustom dlakom. Ova vrsta se smatra ranjivom u pogledu ugroženosti od izumiranja.

Šta je Zelena nedelja i na koji način se obeležava?

Foto-ilustracija: Pixabay

Zakoni u oblasti zaštite životne sredine se u velikoj meri odražavaju na naš život – poboljšavajući ili upropaštavajući kvalitet vode koju pijemo ili kvalitet vazduha koji udišemo, štiteći prirodu ili dozvoljavajući njeno razaranje, podstičući reciklažu i efikasno ustrojen sistem upravljanja otpadom ili ne mareći za neodgovoran odnos ljudi prema njihovom okruženju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija nastoji da svoje zakonodavstvo uobliči prema postulatima održivog razvoja. Ipak, kako bi zeleni zakonski akti zaista imali željeni odjek u zajednici, oni ne bi trebalo da budu tek mrtvo slovo na papiru već bi trebalo da se dosledno sprovode. Razmišljajući o pitanjima kao što su da li su oni zaista važni, koje su njihove koristi za građane i kako izgleda njihova uspešna implementacija, Evropska unija je odlučila da Zelenu nedelju 2019, koja će se održati u periodu od 13. do 17. maja, posveti upravo podizanju svesti o neophodnosti potpunog važenja zakona u oblasti zaštite životne sredine u praksi.

Događaji pod njenim okriljem se ove godine organizuju pod sloganom “Preduzmi inicijativu! Primenjivanje ekološkog zakonodavstva”. Prethodnih godina Evropska unija je usmeravala fokus Zelene nedelje na cirkularnu ekonomiju i nultu proizvodnju smeća, zdravlje i biodiverzitet, zelene poslove za zeleniju budućnost…

Ovogodišnja manifestacija je bila svečano otvorena u ponedeljak konferencijom “Od zakonske odredbe do moje čiste okoline” u Varšavi, prestonici Poljske.

U okviru Zelene nedelje, u Briselu, u Belgiji, od srede do petka sastajaće se visoki evropski zvaničnici, a biće dodeljene i LIFE nagrade namenjene projektima za očuvanje prirode, životne sredine i klime. Vođe timova predstaviće svoje ideje novinarima 15. maja, a dan kasnije organizatori će upriličiti ceremoniju proglašenja najinovativnijih, najinspirativnijih i najuspešnijih rešenja u sve tri kategorije. U okviru LIFE nadmetanja, i publika je imala pravo da glasa i nagradi svoj omiljeni projekat!

Na zatvaranju, takođe u Briselu, biće izneti politički zaključci učesnika.

Iako Srbija još nije članica Evropske unije, svakako bi trebalo da naučimo poneku lekciju predavača u Zelenoj nedelji 2019, pre svega zbog napretka u otvaranju Poglavlja 27.

Jelena Kozbašić

Bez poskupljenja električne energije u Srbiji

Foto: EPS

U razgovorima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Vlade Republike Srbije za sada nije bilo reči o poskupljenju električne energije, a ni Elektroprivreda Srbije (EPS) nije podnela zahtev za korekciju cene, preneo je danas RTS.

Foto: EPS

Delegacija MMF počela je razgovore u Beogradu koji će trajati dve sedmice, a kako RTS prenosi nije isključeno da u sklopu nastavka reformi EPS preporuče i povećanje cena.

To ne mora da bude obavezujuće jer cenu struje odobrava Agencija za energetiku, ali prvo EPS mora da prosledi zahtev koji prethodno odobri Nadzorni odbor kompanije.

„Mi na osnovu metodologije koju smo propisali, opravdanosti troškova, sve to analiziramo. Zato je i rok od mesec dana da se to analizira, da li treba toliko, da li treba manje, da li treba uopšte. Ali stvarno, unapred da pričamo ništa ne možemo”, objasnio je predsednik Agencije za energetiku Dejan Popović.

Poslednji put korekcija je rađena u oktobru 2017. godine, kada je cena kilovat sata povećana za dva odsto.

Izvor: FoNet

Milisav Pajević

Nacionalni parkovi Crne Gore i Green Home potpisali sporazum o saradnji

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Elvir Klica i direktorica nevladine organizacije Green Home Nataša Kovačević potpisali su Sporazum o saradnji juče u Upravi JP Nacionalni parkovi Crne Gore, u Podgorici.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Potpisnici Sporazuma su saglasni da međusobnu saradnju u cilju zaštite, unapređenja i održivog upravljanja nacionalnim parkovima Crne Gore realizuju na principu partnerstva.

„Ovim sporazumom iskazana je želja da se saradnja JP Nacionalni parkovi Crne Gore i Green Home-a realizuje kroz usklađivanje aktivnosti i blagovremenu razmenu informacija o programima koji se tiču zaštite biodiverziteta i vrednovanja prirodnih resursa, što će dovesti do konkretnije saradnje državnog i NVO sektora.

Istovremeno ovakav sporazum predstavlja primer dobre prakse za buduću saradnju drugih institucija i NVO organizacija u cilju ostvarivanja javnog interesa kada je u pitanju zaštita životne sredine,“ saopštio je Elvir Klica.

S tim u vezi, direktorica NVO Nataša Kovačević je podsetila da Green Home i Nacionalni parkovi Crne Gore sarađuju na brojnim pitanjima već dve decenije „smatrajući da je u svetlu uspešnog zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 27 potrebno uvezati sve društvene aktere koji se bave zaštitom prirode da u ovoj konkretnoj podoblasti, udružimo i fokusiramo snage u cilju implementacije evropskih pravnih tekovina“.

„Pred nama je izazov uspostavljanja ekološke mreže Natura 2000, sprovođenje upravljanja i obezbeđivanje finansija za odabrana područja, u kojima se garantuje ne samo zaštita biodiverziteta, nego i prihodovanje lokalnim zajednicama od aktivnosti poput turizma, poljoprivrede, nadoknada za ograničenu upotrebu dobara i drugog”, naglasila je direktorica NVO Green Home.

Želja nam je da konkretnim aktivnostima u područjima visoke biodiverzitetske vrednosti i turističkog potencijala pokrenemo akcije revitalizacije prirodnih odlika, zbog čega smo za početak odabrali reku Taru, kao međunarodno prepoznatljivi simbol čistih voda, divljeg okruženja i jednog od najljepših kanjona Evrope, koja spaja dva nacionalna parka i baštini svetske prirodne vrednosti upisane na listu UNESCO, zaključili su potpisnici Sporazuma.

Milisav Pajević

Puna pripravnost u AP Vojvodini zbog najavljenih obilnih padavina

Foto: Milisav Pajević

Sve službe i javna vodoprivredna preduzeća u AP Vojvodini su u punoj pripravnosti za delovanje u sprečavanju eventualnih posledica koje bi mogle biti prouzokovane zbog najavljenih obilnih padavina.

Foto: Milisav Pajević

Mehanizacija, alat i potrebni materijal su spremni i u slučaju potrebe može se brzo reagovati – konstavovano je na današnjoj sednici Pokrajinskog štaba za vanredne situacije, kojom je predsedavao predsednik Pokrajinske vlade i komandant Štaba Igor Mirović.

Iako su vodostaji na velikim rekama u AP Vojvodini, kao što su Dunav, Sava i Tisa, na nivou koji je daleko ispod uvođenja čak i redovne odbrane od poplava, naloženo je nadležnim službama JVP „Vode Vojvodine” i drugih vodoprivrednih preduzeća u Vojvodini dvadesetčetvorosatno osmatranje na terenu i stalna komunikacija između štabova za vanredne situacije susednih lokalnih samouprava, kao i sa sličnim službama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Rumuniji.

Na teritoriji AP Vojvodine, redovna odbrana od poplava jedino se i dalje sprovodi u Banatu na oko 62 kilometra Tamiša.

Na banatskim vodotocima, koje karakteriše bujični porast vodostaja zbog mogućih snažnijih padavina, pojačano se prati stanje na nasipima, objektima crpnih stanica i ustava.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Podrška upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U okviru projekta „Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji” koji sprovodi NALED, juče su potpisani ugovori za unapređenje softverskih rešenja Ministarstva za zaštitu životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Predviđena unapređenja će obezbediti efikasniji sistem za podršku upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Republici Srbiji.

U Agenciji za zaštitu životne sredine će se raditi na poboljšavanju softverskih modula za prikupljanje i analizu podatka o elektičnom i elektronskom otpadu, dok će se u Ministarstvu zaštite životne sredine unapređivati softversko rešenje za obračun i naplatu eko taksi.

Milisav Pajević

Beograd mora ubrzati proceduru izdavanja građevinskih dozvola

Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je juče sastanku Zajedničke grupe za unapređenje pozicije Srbije na “Duing biznis” listi Svetske banke o uslovima poslovanja, kojim je predsedavala potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović.

Foto: Vlada Republike Srbije

Na sastanku je analizirana realizacija mera iz Akcionog plana za unapređenje pozicije Srbije na pomenutoj listi, gde je konstatovano da su Ministarstvo pravde, Ministarstvo privrede, Ministarstvo rudarstva i energetike, Republički geodetski zavod i Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu realizovali ili započeli realizaciju dogovorenih mera.

Mihajlović je istakla da najveći problem postoji sa Sekretarijatom za urbanizam i građevinske poslove Grada Beograda, koji u svom delokrugu mora da bude znatno efikasniji, jer se brzina izdavanja građevinskih dozvola u glavnom gradu posebno odražava na rejting Srbije na “Duing biznis listi”.

Sastanku su prisustvovali i ministarka pravde Nela Kuburović, ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić, ministar bez portfelja zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović i gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić.

Milisav Pajević

Aktivnosti na izgradnji elektroenergetske infrastrukture za napajanje Đalovića pećine

Foto: Vlada Crne Gore

Ugovorom o izgradnji elektroenergetske infrastrukture za potrebe napajanja kompleksa Đalovića pećine, koji su juče potpisali Uprava javnih radova i doo „Elektro tim” iz Budve, Vlada Crne Gore nastavlja sa aktivnostima u cilju turističke valorizacije ove lokacije.

Foto: Vlada Crne Gore

Za ugovorenu investiciju kroz Kapitalni budžet Vlada Crne Gore je opredelila 989.433 evra, a rok za završetak radova je pet meseci od uvođenja izvođača u posao.

Izgradnjom elektroenergetske infrastrukture stvoriće se uslovi za dalji nastavak razvoja kompleksa same Đalovića pećine i njenih sadržaja.

U tom cilju, Uprava javnih radova je takođe sa budvanskim „Elektro timom” juče potpisala i ugovor o opremanju ćelije 35 kV u trafostanici „Nedakusi” u Bijelom Polju, u vrednosti od 29.766 evra, a nedavno je sa danilovgradskim preduzećem „Eurozox” ugovorena izgradnja primarne elektroenergetske infrastrukture za to područje, za što će iz kapitalnog budžeta biti izdvojeno 700.000 evra.

Predviđene investicije u elektroenergetsku infrastrukturu, pored toga što će obezbediti napajanje budućeg kompleksa manastira Podvrh, žičare i same Đalovića pećine, ujedno će doprineti značajno pouzdanijem i kvalitetnijem napajanju električnom energijom domaćinstava na tom delu bjelopoljske opštine.

Đalovića pećina i kompletno područje u njenoj okolini spadaju u najperspektivnije lokacije za unapređenje turističke ponude Crne Gore.

U uređenje ovog kompleksa Vlada Crne Gore će investirati oko 20 miliona evra, a ukoliko zahtevni građevinski radovi na terenu budu tekli planiranom dinamikom, očekuje se da za posetioce bude spreman krajem naredne godine.

Milisav Pajević

Paraćin aplicira za sredstva EUPRO programa u Srbiji

Foto: Milisav Pajević

Opština Paraćin je i ove godine aplicirala za sredstva EUPRO, evropskog Programa podrške razvoja lokalnih samouprava u Srbiji, projektom razvoja geoinformacionog sistama.

Foto: Milisav Pajević

Paraćinskoj lokalnoj samoupravi je odobreno 75 hiljada evra za finansiranje projekta, predloženog na javnom pozivu, uz obezbeđeno učešće iz opštinskog budžeta.

Sredstva iz ovog evropskog programa podrške, namenjena su implementaciji i razvoju geografskog i informacionog sistema opštine, boljem upravljanju resursima i investicijama, unapređenim i kvalitetnijim uslugama koje pruža građanima i privredi, odnosno efikasnijem sistemu podataka određenih sektora u oblasti planiranja, valorizacije kulturnog i urbanog nasleđa, turističkih potencijala, turističkih resursa, javne imovine i ekonomskih potencijala za privlačenje investicija u opštini Paraćin.

Podsećanja radi, prošle godine Paraćinu je kroz EUPRO program, uz obezbeđeno učešće, odobreno oko 300 hiljada evra za nastavak izgradnje infrastrukture i otvaranje novog bloka parcela u Industrijskoj zoni Zmič”, zbog interesovanja investitora da prošire postojeće kapacitete ili izgrade nove proizvodno poslovne objekte u zoni, u kojoj je dosadašnjim investicijama omogućeno brzo obezbeđivanje potrebnih uslova za početak realizacije poslovnih planova lokalnih, regionalnih i stranih preduzeća i kompanija.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Gradovima i opštinama za inovacione kapacitete 209 miliona dinara

Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije donela je uredbu kojom je utvrdila program podrške podizanju inovacionih kapaciteta jedinica lokalne samouprave kroz koji će sa 209 miliona dinara ove godine biti podržani projekti gradova i opština kako bi život građana bio bezbedniji, jednostavniji i jeftiniji, objavljeno je u Službenom glasniku.

Foto: Vlada Republike Srbije

Program će sprovoditi Kabinet ministra bez portfelja Nenada Popovića zaduženog za inovacije i tehnološki razvoj, a po projektu grad ili opština mogu biti podržani sa maksimalno 40 miliona dinara.

Opšti cilj programa je unapređenje inovacionih kapaciteta gradova i opština u Srbiji kroz sveobuhvatni pristup digitalnoj transformaciji javnih usluga, privrede i društva koji bi trebalo da omogući održivu, efikasniju upotrebu resursa, odgovoran odnos prema životnoj sredini i povećanje kvaliteta života građana.

Novac opredeljen kroz program će se koristiti za projekte u kojima se implementiraju nove tehnologije i modeli u oblasti bezbednosti, mobilnosti i transporta, javnih i komunalnih usluga, digitalizacije u javnom sektoru, internet i informaciono-komunikacione infrastrukture, digitalizacije u javnom sektoru i zaštite životne sredine.

Sredstva će biće raspodeljena na osnovu rezultata javnog konkursa koji će biti raspisan, navodi se u programu.

Prema podacima UN, broj stanovnika u ruralnim i urbanim sredinama je izjednačen po prvi put 2009. godine, a 2019. godine već 55 odsto stanovnika živi u gradovima, dok UN procenjuju da će 2025. godine 70 odsto svetske populacije živeti u gradovima.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Koje zemlje EU su ispunile ciljeve u oblasti obnovljivih izvora i pre zadatog roka?

Foto-ilustracija: Pixabay

Udeo obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije predstavlja jedan od postulata strategije Evropske unije Evropa 2020. Plan zemalja članica je da barem 20 odsto potrošene energije na nivou zajednice proizvode iz obnovljivih izvora zaključno sa 2020. godinom i da se ovaj postotak do 2030. uveća na barem 32 odsto. Svaka od zemalja je postavila nacionalne ciljeve kojima će doprineti ovoj kolektivnoj težnji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Evropskog zavoda za statistiku Eurostata, jedanaest od ukupno dvadeset osam članica je, do sredine februara 2019, dostiglo planirani udeo obnovljive energije u energetskom miksu.

Iako je pred sebe stavila najozbiljniji zadatak među zemljama Evropske unije, Švedska je upravo jedna od onih koje su “pogodile mete” i to pre isteka roka, te trenutno i više od zacrtanih 49 odsto svojih energetskih potreba podmiruje iz obnovljivih izvora energije. Finska i Danska su bile nešto manje ambiciozne, ali su takođe uspele da premaše svoja prvobitna nastojanja – 38 odnosno 30 odsto energetske potrošnje, poreklom iz OIE.

Zemlje Skandinavije su svakako predvodnice energetske tranzicije u okviru Evropske unije, i što se tiče ambicioznosti ciljeva i što se tiče brzine njihovog ostvarivanja. Prate ih Estonija (25 odsto), Rumunija (24 odsto), Litvanija (23 odsto), Hrvatska (20 odsto), Italija (17 odsto), Bugarska (16 odsto), Češka (13 odsto) i Mađarska (13 odsto).

Najniže ciljevi u oblasti obnovljive energije, u skopu Evrope 2020, sebi su postavili Luksemburg (11 odsto) i Malta (10 odsto).

Otklon od fosilnih goriva je posledično rezultovao i u smanjenim emisijama ugljen-dioksida u energetskom sektoru.

Proračuni Eurostata su pokazali da su tokom 2018. emisije ugljen-dioksida opale za 2,5 odsto u poređenju sa godinom ranije. Najveći pad je zabeležen u Portugalu, za 9 odsto, Bugarska, za 8,1 odsto i Irska, za 6,8 odsto.

U čak osam članica Evropske unije je primećen negativan trend skoka emisija: Letonija, Malta, Estonija, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Finska i Litvanija.

Podsećamo da je Srbija donela odluku da do 2020. poveća udeo obnovljive energije u finalnoj potrošnji sa 21,2 odsto u 2009. na 27 odsto.

Jelena Kozbašić