Home Blog Page 9

Zasadi cvet, ulepšaj svet

Foto: Ekoeksplozija tim
Foto: Ekoeksplozija tim

Projekat Ekoeksplozija je inspirativna priča o učeničkoj kompaniji koja je nikla u Elektrotehničkoj školi Mija Stanimirović u Nišu, gde se ideja o ekološkoj transformaciji zajednice postepeno razvijala.

Sve je počelo od učešća na takmičenju učeničkih kompanija koje je realizovala organizacija Dostignuća mladih, gde je tim entuzijasta postigao veliki uspeh i svoju naklonost ka ekologiji pretvorio u jedan praktičan i održiv projekat. Učenička kompanija, kao i svaka druga, ima svoje ljude na funkcijama − Ognjen Marjanović − direktor kompanije, potom Petar Cvetković, direktor finansija, Petra Mitrović − direktor proizvodnje, Mihajlo Dinić − grafički dizajner i Jana Kostić − direktorka marketinga i naša sagovornica, koja nam je ovom prilikom objasnila šta su ekološke bombice i kako pomažu u očuvanju životne sredine.

Ekoeksplozija proizvodi eko-bombice – sadnice obogaćene zemljom, humusom, semenima odabranih biljaka i posebnim apsorbujućim peskom nazvanim ,,tajni sastojak“, s obzirom da igra ključnu ulogu u očuvanju spremnosti semena za klijanje. Pesak zapravo pomaže da eko-bombice zadrže oblik i upiju svu vlagu tako da seme ne može da proklija dok ne dođe u kontakt sa vodom. Proces izrade bombica, koji se odvija u školskom Mejkers labu, podrazumeva mešanje sastojaka i formiranje loptica koje se zatim suše 24-48 sati, omogućavajući timu da u relativno kratkom periodu proizvedu velike količine svog „izuma“.

U FOKUSU:

Eko-bombice će svako moći da kupi na modifikovanim aparatima koji će biti postavljeni po Nišu, dok se tim nada da će se u budućnosti aparati naći i u drugim gradovima Srbije. Mašine su veoma jednostavne za korišćenje i privlače pažnju i interesovanje dece i odraslih. Sve što je potrebno jeste 50 dinara za žeton, koji se nakon kupovine ubacuje u aparat, na kom korisnik okrene polugu nekoliko puta i potom dobija svoju eko-bombicu koja je spremna za sadnju.

Foto: Ekoeksplozija tim

Iako je kupovina jednostavna, učenici su se susretali sa izazovima na svom putu. Neki od izazova bili su bezbednost i rad mašina koje će biti postavljene i koje će distribuirati njihov proizvod, kao i formulacija recepta za inovativne eko-bombice. Finansijski izazovi takođe su česti kod ovakvih inicijativa, međutim Ekoeksplozija je uspela da se istakne zahvaljujući podršci lokalne zajednice, medija, a posebno izviđačkog odreda Vožd Karađorđe, koji je prepoznao vrednost i potencijal ovog projekta.

„Do sada sve sastojke i sav potrošni materijal nabavljali smo sami od novca koji bismo skupili na bazarima u školi. Naša škola, drugi učenici i profesori, podržali su nas tako što su kupovali razne ukrase, slatkiše i poklone koje smo prodavali u školi. Na taj način smo skupili dovoljno novca da uložimo u kompaniju i realizujemo našu ideju. Da se nismo dosetili bazara ne znamo kako bismo uspeli da skupimo novac, i smatramo da su finansije upravo to što koči mlade u sprovođenju svojih ideja“, objašnjava Jana.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Prvi eko kamp na teritoriji grada Užica otvoren u Mokroj Gori

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: Wikipedia (Herbert Ortner)

Prvi eko kamp na teritoriji grada Užica, koji je poneo naziv ,,Lokomotiva’’, otvoren je u neposrednoj blizini Šarganske osmice u Morkoj Gori.

Ovo izletište je nastalo kroz projekat saradnje Srbije i Bosne i Hercegovine, a finansiran je od strane Evropske unije. U okviru njega, biće postavljeni kampovi na ukupno devet lokacija u Zlatiborskom okrugu, navodi se na sajtu Grad Užice. Izletište u ponudi ima pet šatora, odmorište i dečije igralište, a ovim izletištem upravljaće Šarganska osmica.

Prema rečima Dušanke Selaković, gradske većnice za zaštitu životne sredine i turizam, grad će nastaviti sa ulaganjima u turističku infrastrukturu, zato što je značaj ovakvih projekata velik.

Ona je dodala da će pored ove aktivnosti, do kraja godine biti realizovane i druge koje su u vezi sa projektom koji realizuje TO Užice, a to je projekat jačanje pešačkog koridora u prekograničnoj oblasti Srbije i Federacije BiH.

,,Ovde su već obeležena 23 kilometra pešačkog puta E7 i u Parku prirode će biti postavljena četiri odmorišta’’, istakla je Selaković uz zahvalnost na saradnji nosiocima turizma u Mokroj Gori, Šarganskoj osmici, Drvengradu, Mećavniku i Parku prirode Šargan-Mokra Gora.

Nosilac aktivnosti na realizaciji projekta je Turistička organizacija regije Zapadna Srbija, a prema rečima direktora Nemanje Nešića, jedan od ciljeva je afirmisanje lokacija koje nisu bile dovoljno promovisane u kontekstu aktivnog odmora.

Pročitajte još:

Eko kamping izletište “Lokomotiva” u ponudi ima pet šatora, odmorište i dečije igralište, a ovim izletištem upravljaće Šarganska osmica”, naglasio je Nešić.

Zadovoljstvo je izrazila i Aleksandra Milutinović, upravnica Šarganske osmice, ističući da je na ovaj način Šarganska osmica dobila potpuno novi sadržaj, kao što je parkić za decu koji do sada Mokra Gora nije imala.

,,Ovo nisu samo teren i samo igračke, već potreba da pokažemo ljudima da želimo da ih združimo, želimo da što više naših gostiju, posetilaca i izletnika dolaze na ovu lokaciju, gde pored smeštajnih kapaciteta sada imamo i eko kamping zonu”, rekla je Milutinović.

Kako se navodi, u okviru ovog projekta prekogranične saradnje Srbije i Federacije Bosne i Hercegodine, koji sprovodi Turistička organizacija regija Zapadna Srbija u partnerstvu sa Razvojnom agencijom Nerda iz Tuzle i Turističkom organizacijom grada Tuzla, eko kamping izletišta biće postavljena u Rastištu u Bajinoj Bašti, Borjaku u Požegi, Alpskim vrelima u Kosjeriću, u blizini Rzava u Arilju,  u Sjenici na Pešteru, na Zlataru u blizini jezera Kokin Brod, u Prijepolju na izletištu i u Gostilju na teritoriji opštine Čajetina.

Energetski portal

Rezervisana sredstva za podršku kupovini 187 električnih vozila

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Prema uredno pristiglim zahtevima u 2024. godini, za subvencionisanje električnih vozila je do sada rezervisano oko 107 miliona dinara, od ukupno opredeljenih 170 miliona dinara za podršku kupovini električnih vozila.

Prema rečima, Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine u tekućoj godini rezervisana su sredstva za podršku kupovini 187 električnih vozila.

Kako je dodala, to pokazuje da su građani, preduzetnici i pravna lica prepoznali ovu meru i da žele da pređu na ekološki prihvatljiv vid transporta.

,,Svi koji su zainteresovani za kupovinu električnog vozila, treba da znaju da je po Uredbi iz tekuće godine, na raspolaganju još 63 miliona dinara za subvencije’’, rekla je ministarka.

Ministarka Vujović je istakla da ova mera može biti dodatni impuls za domaću proizvodnju električnih vozila i podsticaj daljoj tražnji takozvanih ekoloških vozila.

Pročitajte još:

„Kada na tržištu bude dostupan novi model „fijat grande panda“, iz kragujevačke fabrike Stellantis, omogućićemo podršku i za ova vozila. Za električne automobile, prema ovogodišnjoj uredbi, predviđena je podrška u iznosu od 5.000 evra’’, rekla je Vujović.

Pravo na subvenciju za kupovinu električnog vozila mogu da ostvare fizička lica, preduzetnici i pravna lica, a predviđena podrška iznosi od 250 evra do 5.000 evra, u zavisnosti od vrste vozila.

Zahtevi se podnose Ministarstvu dok se sredstva ne utroše, a najkasnije do 31. oktobra 2024. godine.

Energetski portal

Raspisan Javni poziv za premiju za mleko za drugi kvartal 2024. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (engin akyurt)
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za drugi kvartal 2024. godine.

Kako se navodi, zahtevi se podnose u periodu od 23. jula do 23. avgusta 2024. godine preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Pravo na premiju za mleko ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva pod uslovom da su pre podnošenja zahteva za premiju za mleko po ovom Javnom pozivu u Registru poljoprivrednih gazdinstava  izvršili obnovu registracije za 2024. godinu.

Pročitajte još:

Premija se ostvaruje za kravlje, ovčije i kozje sirovo mleko proizvedeno i isporučeno u drugom kvartalu 2024. godine, odnosno u periodu od 1. aprila do 30. juna 2024. godine.

Informacije u vezi sa raspisanim Javnim pozivom dostupne su na telefone Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: 011/260-79-60 ili 011/260-79-61, kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/30-20-100 ili 011/30-20-101, kao i na zvaničnoj veb prezentaciji eAgrar, na adresi https://eagrar.gov.rs.

Energetski portal

Da li postoji rešenje za reciklažu baterija poslednje generacije?

Foto-ilustracija: Unsplash (blaz-erzetic)
Foto-ilustracija: Unsplash (vardan-papikyan)

Istraživački tim sa Državnog Univerziteta Pensilvanije (Penn State), napravio je značajan napredak u tehnologiji recikliranja baterija, razvijajući metod koji omogućava efikasnije ponovno korišćenje materijala iz tzv. solid-state litijumskih baterija. Ovaj tip baterije predstavlja napredniju verziju uobičajenih litijum-jonskih baterija, i mnogi ih vide kao budućnost, jer koriste čvrsti elektrolit umesto tečnog. To ih čini sigurnijim i stabilnijim, s obzirom da čvrsti elektroliti ne nose rizik od curenja ili zapaljenja kao njihovi tečni pandani.

Solid-state baterije su posebno interesantne zbog svoje sposobnosti da pruže veću energetsku gustinu, što bi moglo značajno povećati autonomiju uređaja poput mobilnih telefona i laptopova na jednom punjenju. Međutim, naravno pored prednosti, postoje i izazovi a jedan od izazova sa kojima se suočavaju jeste složenost recikliranja, jer se prilikom tradicionalnog procesa komponente baterije često mešaju formirajući „crnu masu“, koja je teška za dalju separaciju korisnih komponenti, kako je objašnjeno. Kako je reciklaža veliki i važan segment današnje proizvodnje, tako je ovo predstavljeno kao izazov, kako je objašnjeno.

Pročitajte još:

Da bi rešili ovaj problem, tim je uveo inovativne slojeve polimera između elektrode i elektrolita u bateriji. Ovi polimerni slojevi omogućavaju da se tokom recikliranja elektrode i elektroliti lako razdvoje, jer se polimeri mogu rastvoriti, čime se izbegava stvaranje crne mase, objašnjeno je u istraživanju na sajtu Univerziteta.

Tim je zatim primenio tehniku hladnog sinterovanja za preradu izvučenih materijala – sinterovanje je proces u proizvodnji materijala koji uključuje zagrevanje čestica praha do temperature koja je ispod njihove tačke topljenja. Metod omogućava da se nad uspešno odvojenim komponentama izvrši ponovno spajanje čestica materijala pod pritiskom i na niskim temperaturama, što rezultira stvaranjem guste i čvrste strukture bez rizika od oštećenja materijala. 

Iako se ni same solid-state baterije još uvek nisu primenile na uređaje koje svakodnevno koristimo, ipak je rešenje za jedan od izazova koji ih čeka, veliki korak napred.

Energetski portal

Potpisani ugovori sa 14 gradova i opština za ulaganja u zaštićena područja

Foto-ilustracija: Pixabay (Sethish kumar Periyasamy)
Foto-ilustracija: Unsplash (goxy-bgd)

Ugovori na osnovu kojih će biti realizovani različiti infrastrukturni projekti na teritorijama zaštićenih područja od nacionalnog značaja, a koji imaju cilj da po realizaciji unaprede i podignu kapacitete bisera prirode pod zaštitom države, potpisani su sa 14 gradova i opština.

Tom prilikom, Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, rekla je da je u sklopu ovog javnog konkursa, izdvojeno oko 97 miliona dinara, što je za 115 odsto više nego u prethodnoj godini, a takođe je i više nego dupliran broj lokalnih samouprava koje su korisnici sredstava.

Ministarka Vujović je objasnila da su lokalne samouprave dobile sredstva nakon što su na javnom konkursu za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2024. godini, kandidovale kvalitetne projekte.

Pročitajte još:

Ona je istakla da će u zaštitu prirodnih dobara u 2024. godini, putem aktuelnog konkursa, ali i uključujući redovno subvencionisanje zaštićenih područja, biti uložena najveća sredstva do sada – oko 600 miliona dinara.

Prema ugovorima koji su danas potpisani, lokalne samouprave će dobijena sredstva koristiti za izgradnju i uređenje puteva u Knjaževcu, Lebanu i Trsteniku, pešačkih staza u Irigu i Zrenjaninu, za sanaciju mosta u Prijepolju, izgradnju vizitorskog centra u Kuršumliji, uređenje pećina u Krupnju i Despotovcu, prostora oko jezera i bare u Kruševcu i Pirotu. Koristiće se i za postavljanje javne rasvete u Bajinoj Bašti, eko učionice na otvorenom u Kikindi, postavljanje solarnih panela u Užicu.

Energetski portal

Unapređenje politika i regulativa potrebno za cilj utrostručenja OIE

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Već je poznato da je u okviru Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2023 (COP28), postignut sporazum o utrostručenju globalnog kapaciteta obnovljivih izvora energije, kao i o udvostručenju energetske efikasnosti do 2030. godine. Ovaj sporazum poznat je kao Konsenzus UAE (eng UAE Consensus).

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA), u svoj novom izveštaju identifikovala je strukturne prepreke koje je neophodno da države prevaziđu kako bi ostvarile napredak prema postavljenom cilju.

Osim prepreka, izveštaj pod nazivom Perspektiva svetske energetske tranzicije (eng The World Energy Transitions Outlook), nudi i ključne podsticaje koji ni potpomogli u stvaraju povoljnih uslova za ubrzanje tranzicije.

Među preprekama se izdvaja izolovano donošenje politika, zato što se na taj način onemogućava sistemska promena koja je potrebna u energetskoj politici i planiranju. Najveći deo članica IRENA koje su učestvovale u istraživanju koje je sprovedeno u pripremi za sledeće podnošenje nacionalno određenih doprinosa (NDC), istakle su da je potrebno da se poboljšaju politike i regulativa kako bi se napredovalo u energetskoj tranziciji.

Prisećanja radi, NDC predstavljaju obavezne planove i ciljeve u vezi sa globalnom borbom protiv klimatskih promena, koje zemlje postavljaju kao svoje doprinose.

Pročitajte još:

IRENA je postavila određene smernice i preporuke za donosioce politika, kojima bi trebalo države da se vode. Kako se navodi, odgovori država članica pokazali su da su one u saglasnosti sa njima.

Na svom zvaničnom sajtu, IRENA navodi sledeće smernice i preporuke. Prva, postavljanje energetske tranzicije u centar nacionalnim ekonomskih i razvojnih strategija, zatim tu je i usmeravanje sektorskih i međusektorskih politika za promociju razvoja obnovljivih izvora kao i druga rešenja u vezi sa tranzicijom. Kao treća, navodi se prilagođavanje politika i mera tržišnim realnostima i na kraju prilagođavanje politika za podršku industriji obnovljivih izvora.

I kada je reč o smanjenju emisija u sektoru transporta, Izveštaj koji je objavila IRENA navodi da mnoge države i dalje nemaju dovoljno ambiciozne ciljeve, koji su u skladu sa Pariskim sporazumom. Štaviše, samo 23 zemlje su postavile dobre ciljeve u svojim NDC, dok 135 zemalja ne uključuju specifične ciljeve za smanjenje emisija. Električna vozila predstavljaju ključni deo dekarbonizacije, zbog čega politike treba da uključe u sebe efikasnost vozila, infrastrukturu za njihovo punjenje kao i da se smanji nepotreban transport.

Kako navodi IRENA, politike u vezi sa dekarbonizacijom treba da budu pravične tako da podstiču inovacije ali i rešavanju socio-ekonomske nejednakosti.

Energetski portal

Otvoren Javni poziv za energetsku sanaciju stanova i kuća u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Unsplash (giorgio-trovato)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Zrenjanin je otvorio javni poziv za sufinansiranje energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na svojoj teritoriji za tekuću godinu. Cilj ovog programa je unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje potrošnje energije u stambenim objektima. Ukupan budžet koji je grad, uz podršku resornog ministarstva izdvojio za ovu svrhu iznosi  37.500.000 dinara.

Kao i do sada, program je namenjen svim zainteresovanim građanima i predviđa širok spektar radova koji doprinose boljoj energetskoj efikasnosti domaćinstava. Među podržanim merama nalaze se standardno zamena starih prozora i vrata novim, energetski efikasnijim modelima, kao i postavljanje termičke izolacije na spoljnim zidovima, podovima i ispod krovnih pokrivača, navodi se na sajtu grada.

U mere je uključena i zamena starih grejnih sistema sa novim, efikasnijim rešenjima kao što su gasni kotlovi ili kotlovi na biomasu, kao i ugradnju toplotnih pumpi i solarnih kolektora koji doprinose smanjenju zavisnosti od konvencionalnih izvora energije.

Pročitajte još:

Pored navedenog, ugradnja solarnih panela takođe se našla na listi mogućih mera. Ovaj vid sanacije uključuje i instalaciju dvosmernih mernih uređaja, kao i izradu svih neophodnih tehničkih dokumentacija i izveštaja koji su zakonski obavezni za priključenje na distributivni sistem.

Maksimalni udeo bespovratnih sredstava po projektu može iznositi do 50 odsto ukupne vrednosti.

Zainteresovani građani mogu preuzeti kompletnu konkursnu dokumentaciju na zvaničnoj internet prezentaciji grada Zrenjanina, kao i u prostorijama mesnih zajednica i u Grаdskoj upravi. Prijave za učešće u ovom javnom pozivu mogu se podneti od desetog dana nakon objavljivanja poziva, a sam javni poziv ostaje otvoren do utroška sredstava, ali ne duže od 31. decembra 2024. godine.

Energetski portal

Od metroa do veštačke inteligencije – Srbija jača veze sa Francuskom

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Usvajanjem Aneksa 2 Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Republici Srbiji, koji je trenutno predmet razmatranja u Narodnoj skupštini, otvaraju se vrata za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata vrednih između 1,3 i 1,4 milijarde evra.

Sporazum obuhvata niz značajnih inicijativa koje uključuju izgradnju prve faze projekta „Beogradski metro“ sa predviđenim budžetom od 680 miliona evra, uvođenje opšte automatizacije upravljanja elektrodistributivnom mrežom srednjeg napona, projekat koji se realizuje uz saradnju Elektrodistribucije Srbije, vredan 121,5 miliona evra, ali i modernizaciju elektroenergetskog sistema putem razvoja obnovljivih izvora energije, bilo da je reč o hidroelektranama ili nekom drugom tipu OIE, stoji u članu 1 Aneksa 2 koji je tema.

Pročitajte još:

Finansijska podrška od strane Francuske u ovom slučaju pokriće do 85 odsto vrednosti operativnih ugovora, omogućujući tako finansiranje nabavke francuskih proizvoda i usluga, ali i onih iz Srbije ili drugih zemalja, sa ograničenjem da domaća i strana nabavka ne premaši 50 odsto ukupne podrške. Ako ponuđeni finansijski uslovi Francuske ne odgovaraju, Srbija ima opciju da se opredeli za drugačije izvore finansiranja.

Dalje, planirano je unapređenje infrastrukture za veštačku inteligenciju, sa budžetom od 42,5 miliona evra, pod određenim uslovima kupovine robe za koju stoji da će biti odgovorni francuski dobavljači. Takođe, predviđena su sredstva za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu, gde se budžet može povećati do 551 milion evra, ukoliko projekat zadovolji evropske ekološke standarde, navodi se u dokumentu na sajtu Vlade.

Zakon takođe predviđa da svi komercijalni ugovori između francuskih dobavljača i srpskih naručilaca budu finalizovani i registrovani najkasnije do kraja 2025. godine, kako bi se omogućila realizacija planiranih direktnih zajmova iz francuskog Trezora. Ovi projekti predstavljaju velike korake u ekonomskom razvoju i poboljšanju infrastrukture u Srbiji.

Energetski portal

Zaključen Sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti poljoprivrede između Ministarstva i udruženja poljoprivrednika

Foto-ilustracija: Freepik ( Oleksandr Ryzhkov)
Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Na osnovu sastanka održanog 18. jula na kojem je postignut dogovor između predstavnika sedam udruženja poljoprivrednika i dr Aleksandra Martinovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zaključen je Sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti poljoprivrede.

Preciznije, Sporazum je zaključen između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Udruženja poljoprivrednika „STIGˮ Požarevac, Udruženja poljoprivrednika „Severni Banat-Kikindaˮ, Udruženja proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja, Udruženja „Složni Pidikanciˮ i Udruženja poljoprivrednika „Brestovački ratarˮ Banatski Brestovac. Potpisivanju Sporazuma nisu prisustvovali predstavnici Udruženja proizvođača mleka „Naše mleko“ i Udruženja „Za spas i opstanak stočara zapadne Srbije’’.

Usaglašeno je da su predstavnici udruženja poljoprivrednika izneli sledeće zahteve. Prvo, da se izvrši raspisivanje javnog poziva i isplata 17.000 dinara po ha za sertifikovano seme, zatim da se objavi javni poziv za parcele po drugom osnovu kao i da se objavi javni poziv za 100.000 dinara po junici. Pored toga tu je smanjenje kvota za uvoz mleka i mlečnih proizvoda, hitno ukidanje zabrane izvoza rafinisanog i nerafinisanog ulja, zatim analiza tržišta uređenja berze i uključivanje predstavnika sedam udruženja u izradu desetogodišnje Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja.

U okviru Sporazuma usaglašeno je da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u najskorijem roku predložiti Narodnoj skupštini Zakon o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako da najkasnije do 15. oktobra 2024. godine budu usvojene izmene ovog zakona, i to tako što će u članu 31. ovog zakona biti uneta odredba koja će glasiti: „Regres za sertifikovano seme isplaćuje se u iznosu do 17.000 dinara po hektaru za istu površinu za koju može da se ostvari pravo na osnovne podsticaje iz člana 17. stav 1. tačka 1) podtačka (1) ovog zakonaˮ.

Takođe, predložiće se brisanje dela stava 3. člana 31. ovog zakona u delu u kojem se navodi regres za seme u iznosu od 6.000 dinara po hektaru. Usaglašeno je i da će se najkasnije do kraja oktobra 2024. godine raspisati javni poziv za regres za sertifikovano seme u iznosu do 17.000 dinara po hektaru, koji će biti isplaćen do kraja 2024. godine.

Pročitajte još:

Pored toga, sporazumom je određeno da će se u saradnji sa predstavnicima udruženja poljoprivrednika najkasnije do kraja septembra 2024. godine utvrditi modalitet za rešavanje problema korišćenja poljoprivrednog zemljišta bez pravnog osnova, na kome nisu rešeni imovinsko pravni odnosi, a u svrhu ostvarivanja prava na podsticaje u poljoprivredi, da će se u ovoj godini isplatiti jednokratni podsticaj u iznosu od 40.000 dinara po grlu za odgoj kvalitetne priplodne krave prvotelke, kao i da će se u ovoj godini isplatiti jednokratni podsticaj u iznosu od 60.000 dinara po grlu za odgoj kvalitetne priplodne junice starosti od 12 do 24 meseca, te da će uslov za isplatu ovog podsticaja biti da proizvođač na gazdinstvu bude u obavezi da ovu junicu zadrži na poljoprivrednom gazdinstvu za period od minimum tri laktacije, odnosno do pet godina starosti.

Foto-ilustracija: Pixabay (augusbosch12)

Strane su se usaglasile i da će se preduzeti sve mere da uvoz mleka do kraja godine bude u količinama najviše do količine uvezenog mleka u prošloj godini, za isti period, ili u manjim količinama, da će se u naredna dva meseca preduzeti sve mere da se poboljša izvoz rafinisanog i nerafinisanog suncokretovog ulja, te da će se organizovati sastanak sa najvećim proizvođačima ulja najkasnije do kraja jula 2024. godine na kojem će prisustvovati i predsednik Vlade, kao i da će se najkasnije do kraja jula 2024. godine predložiti formiranje radne grupe u kojoj će biti i predstavnici udruženja za koordinaciju aktivnosti za unapređenje robno-tržišnog poslovanja poljoprivrednim proizvodima, te da će se nastaviti sa redovnim održavanjem sednica radne grupe.

Sporazumom je usaglašeno i to da će predstavnici udruženja poljoprivrednika biti aktivno uključeni u izradu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2025 – 2032. godine i redovno pozivani na sve sastanke povodom izrade strategije.

Sporazumom je definisano da će poljoprivredna udruženja koja su potpisnici Sporazuma svu komunikaciju sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u budućnosti nastaviti mirnim putem, bez izlazaka na ulice i blokiranja istih, kao i da, u slučaju poštovanja odredbi ovog sporazuma, neće postavljati dodatne zahteve.

Energetski portal

Ko je isključen iz obaveze merenja ne-CO2 emisija avio-letova

Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)
Foto-ilustracija: Unsplash (Efe Kurnaz)

Sporazumom o Sistemu za trgovinu emisijama Evropske unije (eng EU ETS agreement), sve avio-kompanije koje posluju u Evropi, bilo da je reč o evropskim ili ne, određeno je da moraju da prate, izveštavaju, ali i verifikuju svoje emisije i da predaju za dozvole za emisije.

Kako su ranije pisali svetski mediji, avio-kompanije su bile podeljene u vezi sa novim pravilima Evropske unije o praćenju emisija koje nisu CO2.

Pojašnjenja radi, emisije koje nisu CO2 odnosno termin ne-CO2, odnosi se na one gasove i čestice koje emituju avioni, a koji nisu ugljen-dioksid. Tu, primera radi, spadaju sumpor dioksid i azotni oksid (NOx), koji doprinose stvaranju ozona u atmosferi i kondenzacionih tragova. Prema informacija koje su objavljene na sajtu Transport & Environment, Evropska agencija za sigurnost vazdušnog saobraćaja (eng European Aviation Safety Agency) u izveštaju iz 2020. godine, istakla je da ne-CO2 efekti mogu da imaju do tri puta jače negativne uticaje od CO2 emisija.

Pročitajte još:

Uzimajući to u obzir, Transport & Environment izneo je informaciju da je Evropska komisija usled pritisaka tradicionalnih avio-kompanija, isključila dugačke letova iz dogovora postignutog Sporazumom EU ETS. To znači da se na ovakvim letovima neće pratiti ne-CO2 emisije iz aviona. Preciznije, neće se dobiti potpuna slika o tome koliko avionske emisije doprinose zaista klimatskim promenama, s obzirom na to da će se na ovakav način isključiti oko 67 odsto ovih emisija.

Prvobitnim dogovorom, trebalo je svi letovi sa šemom za praćenje ne-CO2 emisija da počnu od januara 2025. godine, ali novom odlukom, pomenuti letovi biće isključeni iz ovog datuma. Početak praćena ovih emisija iz dugih letova započeće tek za dve godine.

Transport & Environment, pozvao je Evropsku komisiju da promeni svoju odluku o isključivanju dugačkih letova, zato što je suprotna Sporazumu EU ETS i zato što će ovakvo odlaganje imati višestruke negativne posledice.

Katarina Vuinac

EU uvodi carine na uvoz biodizela iz Kine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (m)

Evropska komisija odlučila je da uvede dodatne poreze, poznate kao antidamping carine, koje mogu iznositi do 36,4 odsto na uvoz biodizela iz Kine, navodi Transport and Environment. Biodizel je obnovljivo biogorivo proizvedeno iz biljnih ulja ili životinjskih masti, koje se ne mora koristiti isključivo samostalno već može i u kombinaciji sa tradicionalnim dizelom. 

Antidamping carine su porezi koje zemlja ili ekonomska unija, što je ovde slučaj, uvodi na uvozne proizvode koji se prodaju po cenama nižim od njihove normalne tržišne vrednosti, što može narušiti konkurenciju i naneti štetu domaćim industrijama. 

U ovom slučaju, biodizel se proizvodi od već korišćenog jestivog ulja (UCO), ali postoji sumnja da je deo uvezenog ulja pogrešno označen i da se zapravo radi o jeftinijem palminom ulju, čija je proizvodnja često povezana sa uništavanjem šuma. Uvođenje ovih carina trebalo bi da pomogne u zaštiti evropske proizvodnje biodizela od nepravedne konkurencije i da osigura fer tržišne uslove, iako je upitno da li samo porezi mogu u potpunosti rešiti problem.

Pročitajte još:

U poslednje dve godine, značajan deo biodizela koji Evropa uvozi dolazi iz Kine – čak 60 odsto od ukupno više od 80 odsto ukupnog uvoza biodizela u Evropu. Ovaj veliki uvoz iz Kine doveo je do drastičnog pada cena na evropskom tržištu, sa oko 2250 evra po toni na samo 1100 evra, što je izazvalo probleme unutar tržišta biogoriva, navodi Transport and Environment.

Zbog ovih tržišnih aktivnosti i prekomerne zavisnost Evrope od ulja iz Kine, dolazi još predloga kako osim poreza, proveravati proizvode koji pristižu na evropsko tržište. Na taj način, EU bi smanjila rizik od prevare i zaštitila domaću industriju od nepravedne konkurencije, podržavajući održivu i odgovornu proizvodnju biogoriva.

Energetski portal

Da li se suočavamo sa najvećom potražnjom električne energije do sada?

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

Sadašnje doba obeleženo je sve snažnijim ekonomskim rastom, klimatskim promenama koje dovode do globalnog zagrevanja i toplotnih talasa, ali i razvojem tehnologije koja zahteva korišćenje električne energije, recimo, primena veštačke inteligencije (AI). Klimatske promene dovode do novih oblika korišćenja električne energije, kao što su električna vozila. Sve ovo uzrokuje najbrži tempo rasta svetske potražnje za električnom energijom u poslednjih nekoliko godina.

Predviđanje koje je iznela Međunarodna agencija za energetiku (IEA), pokazuje da će potražnja za električnom energijom porasti za oko četiri odsto u 2024. godini, u odnosu na 2,5 odsto u 2023. godini.

,,Ovo bi predstavljalo najveću stopu rasta od 2007. godine, izuzimajući oporavak uočen nakon globalne finansijske krize i pandemije COVID-19’’, navodi se na sajtu IEA i dodaje, da će se snažan porast globalne potrošnje nastaviti do 2025. godine.

Ipak, dobra vest jeste da bi tokom ove i naredne godine, takođe trebalo brzo da se razvijaju i obnovljivi zvori energije. Očekuje se da će udeo ovakve energije u globalnom snabdevanju električnom energijom porasti sa 30 odsto u 2023. na 35 odsto u 2025. godini. Solarna energija bi trebalo da zadovolji oko polovinu rasta potražnje za električnom energijom u periodu od 2024. do 2025. godine. Zajedno sa vetrom, zadovoljiće tri četvrtine porasta potražnje.

Pročitajte još:

Iako se OIE razvijaju, nisu velika očekivanja da će proizvodnja energije iz uglja pasti ove godine, zbog porasta potražnje, recimo, u Kini i Indiji.

Na osnovu svega navedenog, emisije ugljen-dioksida iz globalnog energetskog sektora mogle bi i u ovoj godini da ostvare blagi porast, dok se pad očekuje u 2025. godini.

Porast potražnje za električnom energijom od četiri odsto, jeste globalni prosek, međutim, najveće svetske ekonomije posebno će zabeležiti rast. Kako se navodi, u Indiji se očekuje porast od osam odsto u 2024. godini, a u Kini više od šest odsto. Kada je reč o Evropskoj uniji, tu se očekuje slabiji rast od 1,7 odsto.

Upotreba rashladnih uređaja, posebno se spominje u poslednje vreme, zbog sve intenzivnijih toplotnih talasa koje su zadesili države širom sveta. Preciznije, upotreba klima uređaja ostaće u velikom delu sveta, značajan pokretač potražnje za električnom energijom.

Energetski portal

U Beču iz otpada proizvode struju, u Srbiji flaše završavaju u rekama

Foto-ilustracija: Unsplash (zibik)
Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)

U Srbiji se godišnje proizvede oko 2,8 miliona tona otpada. Svega 15 odsto se iskoristi. I tako svake godine, prema procenama, bacimo najmanje 100 miliona evra. Sve više kupujemo, pa sve više otpada proizvodimo, a reciklažna industrija se ne razvija dovoljno brzo da se to iskoristi.

Otpad je novac. Doduše, tek kad prođe put od selekcije u kući, kontejnere, odvoženje, preradu i prodaju industriji koja bi mogla ponovo da ga koristi. U Beču su odavno shvatili dragocenost otpada iz kojeg proizvode struju i grejanje, u Italiji se mafija otimala za kontrolu smeća. U našoj zemlji flaše i dalje završavaju u rekama, rastu i šire se deponije, ali i smeće oko kontejnera.

,,Godišnje gubimo više od 100 miliona evra zato što ne recikliramo i zato što ne stvaramo novu vrednost iz onoga što se može ponovo upotrebiti, zato što nemamo onih rešenja koja su potrebna našoj industriji. U takvom havarisanju, kada kvantifikujete 100 miliona evra kroz kilometre puteva ili kroz kliničke centre, škole, obdaništa, dođete do toga da smo mi previše bahati kada je u pitanju upravljanje otpadom“, navodi Slaviša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Hoteli, restorani, trgovački lanci su među najvećim proizvođačima ambalažnog i komunalnog otpada. Njegovo uništavanje plaćaju po kvadratu, a ne po kilogramu što bi im, kažu, bilo isplativije.

Pročitajte još:

Ta odredba uskoro bi mogla da se promeni, najavljuje resorno ministarstvo. Kažu i da je industrija za posebne tokove otpada – električnih i elektronsih aparata, gume, otpadnog ulja, dobro razvijena zbog državnih podsticaja.

,,Ono što radimo u narednom periodu je da izgradimo regionalne reciklažne centre koji će imati razna postrojenja za mehaničko biološki tretman upravo kako bismo iz tog otpada iz domaćinstva uspeli da izvučemo sve ono što je resurs i kako bismo dalje mogli da usmerimo ka reciklažnoj industriji. Ono što je našoj reciklažnoj industriji važno je da bude dobra sakupljačka mreža i da sve što postane otpad na kraju postane resurs kako bi oni to dalje tretirali“, kaže Sandra Dokić iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Mnoge zemlje EU zabranile izvoz otpada

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Mnoge zemlje Evropske unije su zabranile izvoz, poput Hrvatske, dok je Mađarska upravljanje otpadom dala pod koncesiju. Za to vreme, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine, paradoksalno, Srbija godišnje izveze 250.000 tona otpadnog gvožđa, i isto toliko uveze.

,,Srbija nema deponijsku taksu koja bi mogla da nadomesti novu stimulaciju da vam se više isplati da to reciklirate i ponovo upotrebite nego da ga odbacite. Ključan faktor je da građani budu stimulisani time što će biti odgovorni prema procesu, ali za to treba nova infrastruktura u Srbiji“, kaže Slaviša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Milica Kuzmanov iz kompanije „Sekopak“ navodi da operateri treba da ulože u infrastrukturu i edukaciju građana

,,Biće neophodno da svi operateri ulažu u infrastrukturu i edukaciju građana i da se obezbedi što većem broju građana da odvajaju ambalažni otpad. To u Beogradu postoji, u manjim mestima ne, važno je da uzmemo u obzir i gradove i manja mesta i da radimo sa građanima“, ukazuje Milica Kuzmanov.

Koliko se tačno firmi u Srbiji bavi preradom otpada nema preciznih podataka – svaki otpad je industrija za sebe u zavisnosti od materijala, ali i od toga ko ga pravi. Ipak, najveći problem je onaj koji i dalje završava u rekama i gori na deponijama. Ne samo zbog ekonomije već i zbog ekologije.

Izvor: RTS

Počinje proizvodnja električne „pande“ u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (marcos-llerena)

FCA Srbija, deo globalne grupe Stelantis, uskoro će u svojoj fabrici u Kragujevcu svečano započeti proizvodnju novog modela električnog automobila – „Fiat Grande Panda“. Događaj je prekretnica za automobilsku industriju Srbije i označava početak nove ere, sa prelaskom od istorijskog modela „fića“ do moderne električne „pande“. 

Model „Fiat Grande Panda“ biće dostupan u dve verzije: električnoj i hibridnoj. Hibridna verzija će koštati manje od 19.000 evra, dok će električna verzija imati početnu cenu ispod 25.000 evra.

Proizvodnja ovog modela je rezultat dvogodišnjih priprema i investicije od ukupno 190 miliona evra, od čega je 48 miliona evra obezbedila država Srbija. Ovo predstavlja značajan napredak u odnosu na početke automobilske proizvodnje u Kragujevcu, koji su započeli proizvodnjom legendarnog „fiće“, proizvedenog u gotovo milion primeraka tokom 30 godina.

Pročitajte još:

Srbija bi ovim projektom trebalo da postane prva zemlja na Balkanu koja ima serijsku proizvodnju električnih vozila, što bi moglo postaviti temelje za njen status lidera u ovoj oblasti u regionu. Osim toga, ovaj model bi mogao imati značajan uticaj na tržište električnih vozila u Evropi.

Kako mnoge države subvencionišu kupovinu električnih vozila, niska cena nove „pande“ mogla bi predstavljati ozbiljnu konkurenciju kineskim proizvođačima, koji pokušavaju da svojim pristupačnim modelima osvoje evropsko tržište. Ukoliko novi „Fiat Grande Panda“ uspe da zadovolji evropske standarde bezbednosti i opremljenosti, njegova cena od oko 20.000 evra, možda čak i niža uz državne subvencije, mogla bi ga učiniti jednim od najkonkurentnijih električnih automobila na tržištu.

Energetski portal

Ponovo u pogonu RHE „Bajina Bašta“, na mreži još 300 megavata

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Jedan agregat reverzibilne hidroelektrana (RHE) „Bajina Bašta“, nakon završetka remonta, ponovo je u pogonu. Iz Elektroprivrede Srbije (EPS) kažu da je „još 300 megavata na mreži“, koji će doprineti energetskoj sigurnosti zemlje u vreme verovatno nezapamćeno dugog toplotnog talasa koji je pogodio Srbiju.

„Vraćanje na mrežu jednog agregata, ovde u „Bajinoj Bašti“, osim dodatne proizvodnje, doprineće i optimizaciji proizvodnih kapaciteta kako bismo dodatne količine električne energije obezbeđivali po najpovoljnijim uslovima“,rekao je Dušan Živković, generalni direktor EPS-a.

Prema njegovim rečima, istovremeno se odvijaju radovi na revitalizaciji agregata R1.

„Revitalizacija naše jedine reverzibilne hidroelektrane počela je posle 42 godine rada i nije više mogla biti odlagana. Radovi na prvom agregatu biće završeni krajem novembra, a sledeće godine nas očekuje revitalizacija drugog agregata“, naveo je Živković, piše u saopštenju.

Pročitajte još:

Remontne aktivnosti u termo sektoru se, kako je navedeno, sprovode u skladu sa planiranom dinamikom, a već sledeće nedelje na mreži će biti blok A6 u TENT-u.

Početkom avgusta biće završen kapitalni remont bloka A1 u Kostolcu, a pre početka grejne sezone biće završeni i kapitalni remonti TENT A2 i bloka B1 u Kostolcu.

Za to vreme nedostajuće količine energije, zbog rekordne letnje potrošnje, obezbeđuju se na tržištu, znatno jeftinije od realizovanih cena na berzama.

Energetski portal