Home Blog Page 888

Za saniranje posledica nevremena Kragujevac izdvojio 400 miliona dinara

Foto: Milisav Pajević

 Nevreme koje je juče u popodnevnim satima zahvatilo područje Кragujevca najviše problema prouzrokovalo je u prigradskim naseljima, gde su poplavljena dvorišta i stambeni objekti, a u ulicama koje nisu asfaltirane voda je odnela kameni materijal.

Foto: Milisav Pajević

Zbog toga su petoj, vanrednoj sednici Štaba za vanredne situacije, prisustvovali i predstavnici mesnih zajednica koje su najugroženije Grošnica, Ždraljica, Beloševac, Ilićevo, Erdeč i Veliko Polje.

Sektor za vanredne situacije, kako je rečeno, primio je 170 poziva građana. Sve raspoložive ekipe, javno – komunalnih preduzeća „Šumadija“, „Vodovod i kanalizacija“, Vatrogasno – spasilačke jedinice i Uprave za vanredne situacije su na terenu i postupa se po prioritetima.

Кao posledica udara groma izbilo je i nekoliko požara.

Aktivirano je i klizište u neposrednoj blizini škole „Natalija Nana Nedeljković“ u Grošnici. Nijedan ljudski život nije ugrožen.

„Imali smo tešku situaciju, reke i potoci se nisu izlili, ali je najveći problem sa kišnom kanalizacijom, problem su strme i neasfaltirane ulice, nedostatak kišne kanalizacije i to je nešto što nam se za mesec dana dešava već drugi put”, rekao je komandant Štaba za vanredne situacije, gradonačelnik Кragujevca Radomir Nikolić.

Zbog toga je odlučeno da se 400 miliona dinara, opredeljenih za asfaltiranje i revitalizaciju puteva u celom gradu, preusmeri na rešavanje kritičnih tačaka u prigradskim naseljima koja su tokom juna imala najviše problema.

Zakazan je i hitan sastanak sa predstavnicima JP Urbanizam, JКP „Vodovod i kanalizacija“ i Preduzeća za puteve, kako bi inženjeri odmah krenuli sa projektovanjem tamo gde je potrebno proširenje kišne kanalizacije ili instaliranje nove, kao i tamo gde je potrebno hitno asfaltiranje, čim se za to steknu uslovi.

Inače, prema podacima Radarskog centra Bešnjaja juče je ispaljeno čak 220 raketa. Grad Kragujevac će, prema rečima Radomira Nikolića, u saradnji sa Radarskim centrom Bešnjaja u najkraćem mogućem roku pripremiti tender za nabavku novih raketa, a u međuvremenu biće obavljena preraspodela raketa iz stanica koje nisu imale dejstva.

Štab za vanredne situacije Kragujevca podseća sugrađane da se intervencija izbacivanja vode pumpama iz poplavljenih kuća prijavljuje na broj 193 ili Operativnog centra Sektora za vanredne situacije na broj 1985.

Šteta od nevremena prijavljuje se u mesnoj zajednici ili popunjavanjem obrasca koji se preuzima na kružnom šaletru u Gradskoj upravi.

Milisav Pajević

Hrvatska subvencioniše sisteme za korišćenje obnovljivih izvora energije u kućama

Photo-illustration: Pixabay (seagul)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske će 26. juna objaviti Javni poziv za sufinansiranje sistema za korišćenje obnovljivih izvora energije u porodičnim kućama, te će građanima biti dostupno 11 miliona kuna (1,49 miliona evra), saopšteno je  iz Fonda.

Foto: Pixabay

U Fondu kažu kako žele da omoguće građanima da troše manje energije te da koriste lokalno dostupne izvore, poput biomase, geotermalne energije ili sunca.

Na taj način uštedeće na energiji, ali i biti nezavisniji o cenama fosilnih goriva, piše HRT.

Za sufinansiranje mogu da se prijave vlasnici ili suvlasnici porodičnih kuća koje su zakonite, u kojima je više od 50 odsto površine namenjeno za stanovanje te imaju najviše tri stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu do 600 kvadratnih metara.

Kako bi se prijavili, građani moraju da imaju svu potrebnu dokumentaciju vezanu za legalizaciju i vlasništvo kuće, prebivalište na toj adresi te saglasnost ostalih suvlasnika kuće.

Ne želeći da riskiraju nestručno izrađene instalacije, uz nabavku i ugradnju jednog ili više sistema, Fond će sufinansirati i izradu glavnog projekta te trošak stručnog nadzora.

U Fondu kažu kako je glavni projekat obavezan za prijavu, dok je izveštaj nadzornog inženjera jedan od dokumenata na osnovu kojih će se vršiti i plaćanje.

Ističu kako je izuzetno važno da vrednost projekata bude što realnija i utemeljena na tržišnim cenama jer se procenat sufinansiranja koji će na kraju biti odobren neće moći povećavati.

Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, savetuju građanima da i sami, nakon što dobiju projekat, zatraže ponude za projektovane sisteme.

Konkurs će biti otvoren do iskorišćenja sredstava, odnosno do kraja godine. Sve informacije dostupne su na stranici Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost (www.fzoeu.hr) i društvenim mrežama.

Plan Fonda je, kako ističu, da nastave s podsticanjem korišćenja obnovljivih izvora energije, posebno za građane, pa se tako za zadnji kvartal godine najavljuje i sufinansiranje malih solarnih elektrana na porodičnim kućama.

Izvor: HRT/Danas

Milisav Pajević

Beograd se polako oporavlja od velike prirodne nepogode

Foto: pixabay.com

Usled enormnih padavina koje su pogodile Beograd sinoć i jutros, najkritičnije stanje je na levoj obali Dunava, gde voda nema gde da ode.

Foto: pixabay.com

U ovom trenutku prioritet nam je da ispumpamo vodu iz domaćinstava kao i da osposobimo ulice za funksionisanje, rekao je za Tv Pink predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević.

On je naglasio da vremenske prilike i dalje nisu dobre, tokom jutra je padala kiša a tako će biti i tokom celog dana.

„Sa nama su ekipe „Beogradvoda”, Sektora za vanredne situacije, JKP „Gradska čistoć”, i drugih komunalnih preduzeća i pokušavamo da osoposovbimo ovaj deo grada za normalno funkcionisanje.

Situacija je sinoć bila vanredna, dvadesetak obdaništa je poplavljeno, ali sjajnim angažovanjem ljudi iz Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu samo jedno obdanište nije u funkciji, „Veseljko” u Kotežu i deca su premeštena u obližnji vrtić „Pahuljica”, a ostala obdaništa rade”, rekao je Nikodijević.

Što se tiče snabdevanja električnom energijom, Nikodijević je izneo poslednje podatke da u ovom trenutku struju nema 1.044 domaćinstva na teritoriji Beograda.

„Sinoć je ovaj broj bio 9.000, kvarovi se otklanjaju pa očekujuemo da će se situacija sa strujom potpuno stabilizovati. Apelujem na sugrađane da omoguće prilaz ekipama kako bi sprovele neophodne radove i otklonile kvar. Radimo na tome da situaciju što pre normalizujuemo i da se život vrati u normalne tokove”, rekao je Nikodijević.

On je podsetio da je sinoć za manje od sat vremena na području Ovče, Koteža i Krnjače palo oko stotinu litara po metru kvadratnom i da to nijedan kanalizacioni sistem na svetu ne bi bio u stanju da izdrži, a pogotovo onaj deo koji nema kanalizacionu mrežu kao što je to leva obala Dunava.

Milisav Pajević

Oglas za posao u oblasti procesne tehnike, termotehnike i termoenergetike

Ukoliko ste u potrazi za poslom u oblasti procesne tehnike, termotehnike i termoenergetike, naš partner  kompanija CEEFOR d.o.o. iz Beograda traži timskog igrača koji bi se pridružio iskusnoj ekipi inženjera usled povećanog obima posla.

Ako ste mašinski inženjer sa smerova procesne tehnike, termotehnike ili termoenergetike, a naročito ako imate licencu 330 (premda nije presudno), pošaljite svoju radnu biografiju na mejl info@ceefor.co.rs.

Razgovori sa kandidatima biće obavljeni tokom naredne nedelje.

O poslodavcu

CEEFOR je je brzorastuća kompanija u čijem timu se nalaze stručnjaci sa značajnim iskustvom i vrhunskim referencama u pripremi i sprovođenju projekata u sledećim oblastima:

U njihovom timu se nalazi 30 stručnjaka – među kojima je 15 inženjera mašinske, elektro, građevinske, saobraćajne, tehnološke i drugih struka. Radeći na izradi brojnih energetskih audita, studija opravdanosti projekata, finansijskih analiza kao i na tehničkoj kontroli projekata, CEEFOR-ova stručna ekipa stekla je prestižne reference zahvaljujući kojima je svrstana u sam vrh primera dobre prakse u našoj zemlji.

CEEFOR spruža dobro prilagođenu tehničku podršku investitorima i bankama, kao i tehničku podršku za uspostavlјanje i plasman namenskih kreditnih linije za EE/OIE. Njihovo ekspertsko polјe je široko i obuhvata kako industriju tako i oblast zgradarstva.

CEEFOR se fokusira na smanjenje primarne i finalne potrošnje energije kroz sprovođenje mera energetske efikasnosti, što za efekat ima umanjenje troškova i negativnog uticaja štetnih komponenti koje izazivaju efekat staklene bašte.

Molimo da sve prijave na konkurs šaljete na mejl kompanije info@ceefor.co.rs

Održava se konferencija o klimatskim promenama u Bonu

Foto: UN Climate Change

U Svetskom konferencijskom centru Ujedinjenih nacija u Bonu do 27. juna održava se 50. sednica Pomoćnog organa Konvencije za nauku i tehnologiju (SBSTA 50) i 50. sednica Pomoćnog organa Konvencije za implementaciju (SBI 50).

Foto: UN Climate Change

Tokom uvodne sesije istaknuto je da je od prvog sastanka SBSTA 1995. do danas postignut veliki napredak, ali da na globalnom nivou još uvek nisu dovoljno stabilizovane emisije i koncentracije gasova sa efektom staklene bašte.

U tom kontekstu, istaknuto je da preporuke SBSTA mogu uspešno pomoći članicama UNFCCC-a u njihovim aktivnostima, sa ciljem promovisanja transfer ekoloških tehnologija za ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanja klimatskim promenama u zemljama u razvoju, u skladu sa njihovim razvojnim prioritetima, koje mogu doprineti ambicioznom cilju smanjenja emisija GHG gasova.

Pored strukturiranja rada u okviru različitih pregovaračkih sesija biće organizovan i niz redovnih događaja, uključujući dijaloge o istraživanju, ekspertske sastanke iz oblasti prilagođavanja i ublažavanja, tokom kojih će biti predstavljen i poslednji izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promenama IPCC.

Pedeseta sednica Pomoćnog tela za sprovođenje (SBI 50) obuhvata i Multilateralne sesije radnih grupa za ocenjivanje, omogućavajući razmenu mišljenja u okviru međunarodnih konsultacija i analiza.

Sekretarijat je pripremio metodologiju, procedure, kao i program rada, kako bi se doprinelo uspešnom organizovanju predstojeće Konferencije strana ugovornica UNFCCC (COP25), koja će se održati u Santjagu, Čile, tokom decembra 2019.

Milisav Pajević

Počeli radovi na dogradnji sistema vodosnabdevanja „Pusta reka”

Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovnici doljevačkih naselja Malošište, Belotinac, Čapljinac i Klisura imaće pristup ispravnoj vodi za piće.

Foto-ilustracija: Pixabay

Uz podršku Evropske unije preko razvojnog programa EU PRO, počeli su radovi na dogradnji sistema vodosnabdevanja „Pusta reka“.

„Zahvaljujući EU, realizacijom ovog projekta čistu pijaću vodu će dobiti oko 5.000 ljudi u četiri sela, a pored toga povezaćemo se i sa niškim vodovodnim sistemom i ukoliko bude potrebno, moći ćemo da obezbedimo dodatne količine vode i za Grad Niš“, tvrdi predsednik opštine Doljevac Goran Ljubić.

Po njegovim rečima, u planu za naredni period je da se u potunosti reši problem vodosnabdevanja i da cela teritorija opštine bude pokrivena vodovodnom mrežom.

„Sprovođenjem ukupno 37 projekata lokalne infrastrukture Evropska unija doprinosi boljem kvalitetu života stanovništva kroz unapređenje komunalne infrastrukture, kao što je projekat u Doljevcu, ali i poboljšanje uslova u kulturnim i sportskim ustanovama, školama i vrtićima“, kaže menadžerka programa EU PRO Olivera Kostić.

Radovi vrednosti oko 270.000 evra, od čega EU ulaže 150.000 evra, a opština Doljevac oko 120.000 evra, podrazumevaju dogradnju 2.460 metara sistema za vodosnabdevanjе te njegovo povezivanje sa niškim vodovodnim sistemom (NIVOS).

Milisav Pajević

Odbornici Skupštine opštine Vlasotince neće mini elektrane na Vlasini

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Odbornici Skupštine opštine Vlasotince su na poslednjoj sednici doneli odluku protiv izgradnje malih hidroelektrana na reci Vlasini.

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Na reci Vlasini je planirana izgradnja 55 malih hidroelektrana, a do sada je izgrađeno ili je u izgradnji 15.

Na sednici Skupštine je rečeno da „dosadašnji rezultati analize ukazuju da izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima može imati štetan uticaj i negativne posledice na životnu sredinu“.

Te posledice se ogledaju u presušivanju vodotoka nizvodno od vodozahvata, ugrožavanju izvora zdrave pijaće vode, destrukciji korita i priobalja, smanjenju populacije biljnog i životinjskog sveta, uticaju na kvalitet života lokalnog stanovništva.

Zbog toga je, kako je istaknuto, potrebno razmotriti mogućnost izmene važećih propisa i planskih dokumenata a u pravcu moguće zabrane izgradnje malih hidroelektrana i u cilju propisivanja strožih uslova za izgradnju na teritoriji opštine Vlasotince.

Ružica Valčić iz odborničke grupe SNS je rekla da „izgradnja malih hidrocentrala urušava mnogo toga u samoj prirodi i da je odbornička grupa Srpske napredne stranke za zabranu izgradnje na reci Vlasini”.

Taj predlog podržala je i opozicija.

Predsednik opštine Vlasotince Zoran Todorović je rekao da je u pitanju izrada i dopuna Prostornog plana opštine Vlasotince, koji je donet 2011. godine i da se za njegovu izmenu mora imati saglasnost nadležnih ministarstava, kao i da sve te izmene moraju biti u saglasnosti sa Regionalnim i Republičkim prostornim planom.

„Na reci Vlasini je predviđena izgradnja velikog broja mini hidrocentrala, a već se došlo u situaciju da neki potoci više i ne postoje, a u nekim potocima voda je na biološkom minimumu.

U narednu godinu i po biće prilike da stručni ljudi kažu šta treba da se radi, a biće i javne rasprave o ovom problemu”, rekao je Todorović.

Izvor: FoNet

Milisav Pajević

Rusija će osloboditi nezakonito zarobljene kitove

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ruski zvaničnici pokrenuli su operaciju oslobađanja skoro 100 kitova koji su nezakonito zarobljeni na dalekom istoku Rusije što je izazvalo burne reakcije ekologa.

Ovo je tokom Putinovog gostovanja u emisiji uživo u kojoj je odgovarao na pitanja, objavila voditeljka rekavši da je operacija “slučajno” počela neposredno pre početka emisije.

Potpredsednik vlade Aleksej Gordejev izjavio je u emisiji da će ta operacija trajati najmanje četiri meseca.

Stanje kitova koji su se nalazili u teškim uslovima tesnog prostora na dalekom istoku Rusije izazvalo je međunarodnu zabrinutost, a Putin je lično naredio vlastima da istraže slučaj i oslobode životinje.

Ruski tužioci podneli su krivične prijave protiv četiri kompanije koje drže kitove.

Radi se na poboljšanju vodosnabdevanja u opštini Paraćin

Foto: pixabay

Popravka kvara na glavnom vodu, obavljena u Davidovcu, bila je prilika da se najavi sledeći korak u poboljšanju vodosnabdevanja u opštini Paraćin.

Foto: pixabay

Prema planu koji Javno preduzeće “Vodovod” realizuje sa Upravom za investicije i uz pomoć Nemačke razvojne banke, u nekoliko gradskih ulica radi se ili je već završena rekonstrukcija vodovoda, grade se ukupno četiri bunara za dodatno vodosnabdevanje, a predstoji potpisivanje ugovora za zamenu glavnog voda u dužini od 9,7 kilometara, za koji se do kraja meseca očekuje odobrenje Ministarstva građevine i saglasnost Nemačke razvojne banke.

Кada ugovor za zamenu voda bude potpisan, počinje da teče rok od 18 meseci za završetak radova.

Vrednost celokupnog projekta za poboljšanje vodosnabdevanja je 3,45 miliona evra, od čega Nemačka razvojna banka donira 30 odsto, a ostatak Opština Paraćin otplaćuje na 15 godina.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Bugarska zabranjuje prženu hranu i slatkiše u vrtićima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zabrana pripreme pržene hrane i poslastica vrtićima, ustanovama za brigu o deci i dečjim kampovima u Bugarskoj stupa na snagu kao jedna od zakonskih izmena predviđenih Pravilnikom o zdravoj ishrani dece uzrasta od 3 do 7 godina, prenosi novinska agencija Novinite. Zabranjeni su i mleveno meso, ćufte i ražnjići.

Novi propisi predviđaju da mališani na nedeljnom nivou unose najmanje tri vrste svežeg voća i povrća i tradicionalno bugarsko piće na bazi jogurta airyan bez dodatka soli. Klinci neće smeti da jedu morske plodove, poput školjki, rakova i lignji, a na njihovom meniju će od stanovnika mora moći da se nađe isključivo riba.

Do sada je konzumacija pržene hrane, torti, peciva, kolača i slatkiša bila ograničena na dva puta u toku nedelju dana, a od sada će sve pobrojane namirnice biti u potpunosti odstranjene iz jelovnika klinaca u bugarskim predškolskim institucijama.

Hranljiv doručak će morati da bude utemeljen na povrću i napravljen bez soli i šećera, a pored soli i šećera, ograničen je i unos masti, i to na između 25 i 35 odsto energetske vrednosti hrane.

Deca bi trebalo da pet puta nedeljno jedu žitarice. Dozvoljeni su jedino džemovi i marmelade visokog kvaliteta i sir samo od kravljeg mleka.

Pravilnik takođe preporučuje količinu hrane koja odgovara mališanima između 3 i 4 godine i onim od 5 do 7 godina starosti.

Jelena Kozbašić

Nema naplate takse prilikom ulaska u novosadske parkove

Foto: Milisav Pajević

Nakon više napisa u medijima o uvođenju naplate ulaza i nekomercijalnog fotografisanja u novosadskim parkovima iz JKP „Gradsko zelenilo“ je konačno stiglo i zvanično saopštenje u kom piše sledeće:

Foto: Milisav Pajević

“Nadzorni odbor JKP ‘Gradsko zelenilo’ na sednici održanoj 8. aprila ove godine doneo je Odluku o naknadama za korišćenje zaštićenog područja spomenika prirode Dunavski park u Novom Sadu.

Kao i do sada, cenovnikom je predviđeno plaćanje naknade za korišćenje ovog zaštićenog dobra u komercijalne svrhe: snimanje reklamnih, dokumentarnih i igranih filmova, snimanje tonskih zapisa, fotografisanje, korišćenje saletle za održavanje promocija i slično, postavljanje pokretnih tezgi, isticanje imena itd.

Odlukom o naknadama nije predviđena naplata ulaska u Dunavski park, već naplata naknade za organizovano vođenje posetilaca u slučajevima kada se zatraži stručni vodič našeg preduzeća.

Samo u tom slučaju je moguće naplatiti posetu Dunavskom parku i to po ceni od 100 dinara za odrasle osobe, 50 dinara za decu od osam do 18 godina, dok deca do osam godina ne plaćaju uslugu.

Naplata ulaska u bilo koji novosadski park, kao ni naplata fotografisanja u nekomercijalne svrhe, nisu predviđene ni jednim aktom JKP ‘Gradsko zelenilo'”.

Milisav Pajević

Folksvagen mora da isplatiti odštetu kupcima zbog afere s izduvnim gasovima

Foto: pixabay

Vlasnici automobila marke škoda i folksvagen imaju pravo na odštetu u vrednosti od 533 miliona kruna – gotovo 20,5 miliona evra, presudio je Okružni sud u Pragu.

Foto: pixabay

Sud je zaključio da je ovaj proizvođač vozila kriv u sudskom postupku vezanom za Folksvagenov dizel skandal.

Tužbu je podnelo 2.435 ljudi, a na presudu suda moguće je uložiti žalbu.

Folksvagen je u septembru 2015. godine priznao da je varao na testovima merenja štetnih gasova u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Ovo je napredak u evropskom domenu te afere. Uspeli smo da proguramo istu kompenzaciju kao i u Sjedinjenim Američkim Državama”, izjavio je advokat klijenata koji su podneli tužbu.

Folksvagen je isplatio više od 27 milijardi evra, odnosno 31 milijardu dolara, na ime kazni za korišćenje nezakonitog softvera kako bi prikrio prekomeran nivo zagađenja iz svojih dizel automobila.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Američka agencija traži mesta za tela uginulih kitova

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Američka Savezna agencija za okeane poziva vlasnike privatnih plaža duž zapadne obale SAD da dopuste da se tu raspadaju tela uginulih sivih kitova, jer se njihovo neuobičajeno veliko umiranje nastavlja.

Toliko je mrtvih kitova na obali samo u državi Vašington ove nedelje, da je iskorišćena gotovo svaka izolovana javna plaža.

Vlasti sada pokušavaju da nađu udaljene delove obale koji su u privatnom vlasništvu, i dogovore se s vlasnicima kojima ne smeta da se tu dovuku i raspadaju tela tih stvorenja većih od autobusa, uz neprijatne mirise koji odgovara njihovoj veličini.

“Poželjna opcija je da se samo omogući da se prirodno raspadnu”, rekao je Džon Kalambokidis, istraživački biolog iz Istraživačkog centra u Olimpiji, u državi Vašington.

Najmanje 81 telo uginulih sivih kitova je nađeno na obalama Kalifornije, Oregona, Vašingtona i Aljaske od 1. januara. Ako se dodaju podaci iz Meksika i Kanade, broj uginulih sivih kitova dostiže oko 160 i raste, rekao je Majkl Milštajn portparol Uprave za ribarstvo.

Američki naučnici su prošlog meseca proglasili “neobičan događaj uginuća” što je vrsta uzbune kojom su pokrenuli dodatne resurse kako bi odgovorila na smrt i pokrenuli istragu.

Stručnjaci procenjuju da iscrpljeni kitovi na obali predstavljaju samo 10 odsto od ukupnog broja uginulih, dok ostali tonu u okean, a da to ljudi i ne zapaze.

Godinama se većina uginulih kitova na obali ostavlja da trune. Nekoliko ih je bilo zakopano, ili odneto na deponiju ili potopljeno u okean, ali preti opasnost da se dignu na površinu i da brodovi nalete na njih, ili da ih okean odnese negde gde bi bili još veći problem za stanovništvo.

Sivi kitovi severoistočnog Pacifika uklonjeni su s popisa ugroženih vrsta 1994. godine, i njihov broj se popravio zbog zabrane kitolova. Računa se da ih sada ima 27.000 što je najviši od početka istraživanja 1967. godine.

Ali to je izazvalo pitanja o tome da li je njihova populacija dostigla granicu onoga što okruženje može da izdrži, izazivajući uginuće od gladi.

Druga teorija navodi gubitak arktičkog morskog leda zbog globalnog zagrevanja. Kitovi provode leta na Arktiku, hranivši se sićušnim stvorenjima u obliku škampa, koja se nazivaju amfipode, a potom preplivaju 16.000 kilometara da bi prezimili kod Meksika, gde dobijaju mladunce.

Iako jedu duž celog tog putovanja, njihov broj se obično proredi dok ponovo ne stignu na sever duž Zapadne obale SAD svakog proleća.

Iako su naučnici daleko od odgovora o izmiranju, stručnjak za kitove Kalambokidis se pita da li promene u ishrani zbog globalnog zagrevanja klime imaju veliki uticaj na kitove.

Uginuli kitovi na obali su ove godine mršavi, a naučnici su takođe primetili da se kitovi koji migriraju na sever, pojavljuju na mestima gde se ranije nisu usuđivali, kao što su luke Los Anđelesa i Long Biča, ili Zaliv San Franciska.

To navodi istraživače da se zapitaju da li ti gigantski sisari skreću s kursa plovidbe u očajničkoj težnji da nađu hranu daleko od mesta gde se obično tokom leta goje za sledeću zimu.

Izvor: Beta

Željka Vesić

Više od 500 turističkih lokaliteta iz Crne Gore na regionalnoj platformi

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Izrada interaktivnog sajta koji će promovisati turističku ponudu Crne Gore, Albanije i regija Pulja i Moliza u Italiji, kroz zajedničku platformu, deo je projekta „Due mari” koji se realizuje u okviru programa prekogranične saradnje IPA CBC Crna Gora – Italija – Albanija.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Vodeći partner je Ministarstvo turizma i životne sredine Albanije, a u projektu učestvuju i predstavnici Italije, tj. lokalne vlasti regija Pulja i Molize, a ispred Crne Gore Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija, kao i Ministarstvo kulture kao pridruženi partner.

„Na sajtu, odnosno na zajedničkoj platformi će biti označeno između 300 i 500 lokaliteta od posebne kulturne, istorijske i druge važnosti za Crnu Goru.

Kroz projekat je planirano i kreiranje novih turističkih kulturnih ruta koje će povezivati tri regije i to na temu religijskog turizma, UNESCO lokaliteta i kulturne baštine.

Deo projektnih aktivnosti tiče se i izrade sajta NTO Crne Gore, na kojem će interaktivna platforma biti smeštena nakon završetka projekta kako bi se obezbedila njena održivost”, navodi se u saopštenju NTO.

Radni sastanak projektnih timova održan je 20. i 21. juna u Tirani, a na njemu su dogovoreni temeljni elementi projekta i isplanirana je njihova primena, a svi saradnici upoznati su sa svojim ulogama u predstojećoj saradnji.

Generalni direktor Direktorata za praćenje turističkih tokova i turističkog prometa Armend Mila, istakao je da će projekat znatno doprineti vidljivosti turističke ponude na celom području projekta, ne samo u Crnoj Gori.

Takođe, razmena iskustava između projektnih partnera i poboljšanje saradnje biće dodatan benefit ovog projekta.

Projektom su predviđene i marketing aktivnosti projekta na značajnim sajmovima turizma, ali i u medijima.

Predviđeno trajanje projekta je 36 meseci.

Milisav Pajević

Groblje za kućne ljubimce “Spomengaj” otvoreno u Zagrebu

Foto: YouTube/screenshot

Sve prisniji odnos ljudi sa životinjama je izrodio potrebu vlasnika pasa, mačaka, hrčaka, papagaja i zmija da se od svojih krznenih, pernatih i rožnatih prijatelja oproste na dostojanstven način, kao i da obilaze mesta na kojima se nalaze njihovi posmrtni ostaci. Iako su i Beograd i Podgorica prepoznali zainteresovanost svojih stanovnika za kapacitetima za sahranjivanje kućnih ljubimaca, hrvatska prestonica Zagreb je prva koja u ovom delu Evrope poseduje savremeno groblje za te namene.

Foto: YouTube/screenshot

U zagrebačkom naselju Dumovec je u blizini prihvatilišta za napuštene životinje u utorak 18. juna otvoren “Spomengaj”. Grad Zagreb je u projekat izgradnje kompleksa groblja i krematorijuma za kućne ljubimce, koji se prostire na gotovo 13.000 m2, uložio više od dva miliona evra.

“Spomengaj”, pod sloganom “Ljubav zaslužuje više od uspomene!”, nudi usluge preuzimanja tela, pokopa i kremiranja, kao i organizacije ispraćaja životinje i održavanja spomenika. U njegovom sklopu se nalaze informacioni centar, čekaonica, krematorijum sa dve peći, mrtvačnica sa dve hladnjače, dvorana i paviljon za ispraćaje i površina s grobnim mestima i kasetama za polaganje urni.

Jedan od idejnih tvoraca projekta je i gradski zoološki vrt. Njegov direktor Damir Skok je istakao da ovakvo rešenje omogućava sigurno zbrinjavanje kućnih ljubimaca nakon smrti, ne ugrožavajući zdravlje ljudi i životinja i ne prljajući životnu sredinu.

Jelena Kozbašić

Novosadski vodovod apeluje da se štedi voda

Foto: pixabay

Za samo dve sedmice toplog vremena, na teritoriji Novog Sada povećana je potrošnja vode za čak trećinu.

Foto: pixabay

Razloga je nekoliko, a izdvaja se neracionalna potrošnja, kao i nelegalni priključci na vodovodnu mrežu, kažu u preduzeću „Vodovod i kanalizacija”.

Zalivanje bašta, travnjaka, punjenje bazena i privatnih rezervoara, samo su neki od razloga, koji su izazvali povećanu potrošnju vode prethodnih nedelja.

Zbog toga, pogon za preradu sirove vode radi punim kapacitetom, a dnevna potrošnja u Novom Sadu i prigradskim naseljima iznosi više od 100 miliona litara.

Prethodnih dana građani na višim spratovima zgrada, kao i u rubnim naseljima, imali su problem sa smanjenim pritiskom vode.

Kako navode u JKP-u „Vodovod i kanalizacija”, jedan od razloga su i nelegalni priključci.

Iz „Vodovoda” poručuju da resursi vode nisu neiscrpni, te apeluju na sugrađane da racionalno troše vodu tokom leta.

Milisav Pajević