Home Blog Page 873

Krenuo projekat za unapređenje kvaliteta organske proizvodnje

Foto: pixabay

U Selenči je prošlog petka održana konferencija povodom otvaranja međunarodnog projekta u kojem učestvuje šest evropskih zemalja, a koji će, zahvaljujući njihovom iskustvu u organskoj proizvodnji, doprineti razvoju inovativnih rešenja i konkurentnosti poljoprivrednika u Hrvatskoj i Srbiji.

Foto: pixabay

Reč je o projektu „Inovacije u sistemima organske hrane zarad održive proizvodnje i očuvanja životne sredine“.

Nosilac je Centar za koordinaciju i transfer primenjenih istraživanja u ekološkoj poljoprivredi Selenča, učestvuju i Centar za razvoj ekološke proizvodnje Ivanovci iz Hrvatske, Nacionalni poljoprivredni centar iz Slovačke, Nacionalna botanička bašta Nacionalne akademije nauka Ukrajine, Istraživački institut organske poljoprivrede iz Mađarske i Asocijacije proizvođača voća iz Poljske.

Projekat će trajati godinu dana, do juna 2020, a trebalo bi da unapredi kvalitet organske proizvodnje, poveća sirovinske baze članica, obezbedi uslove za kontinuitet snabdevanja tržišta, poveća konkurentnost, promoviše važnost istraživanja u ovoj oblasti i uključi mlade stručnjake u istraživačke procese.

Između ostalog, planirano je istraživanje u kojem će učestvovati stotinu istraživača, odnosno studenata iz Srbije i Hrvatske i 80 farmera.

Biće izabrano dvadeset radova koji će doprineti unapređenju proizvodnje, uz primenu novih naučnih i tehničkih dostignuća, moderne tehnologije i obnovljivih izvora energije.

Svi istraživački poduhvati treba da traju najmanje jednu proizvođačku sezonu.

Izvor: Agrosmart

Milisav Pajević

Opština Ivanjica subvencioniše opremu za pčelarstvo

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Opština Ivanjica raspisala je konkurs za subvencionisanje nabavke opreme za pčelarstvo.

Konkurs je otvoren od 8. jula i traje do utroška sredstava namenjenih za ove svrhe u iznosu od 830.000,00 dinara, a najkasnije do 27. jula ove godine

Sve informacije u vezi raspisanog konkursa mogu se dobiti lično u kancelariji broj 17 Opštinske uprave opštine Ivanjica, putem telefona 032/515-0326, na sajtu Opštine Ivanjica: www.ivanjica.gov.rs .

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore usvojila Informaciju o pripremi za požarnu sezonu 2019. godine

Foto: pixabay.com

Na poslednjoj sednici Vlade Crne Gore usvojena je Informacija o pripremi za požarnu sezonu 2019. godine.

Foto: pixabay.com

Prilikom predstavljanja Informacije istaknuto je da se požarna sezonu dočekuje spremnije i sa poboljšanim ljudskim i materijalno-tehničkim resursima u odnosu na prethodnu.

U tom smislu, organizovanije se pristupilo sprovođenju preventivnih aktivnosti, a svi subjekti u sistemu zaštite i spašavanja su iskazali visok stepen zainteresovanosti i spremnosti da daju doprinos u pripremi požarne sezone.

Kroz različite vidove komunikacije lokalnim samoupravama je sugerisano na odgovornost i obaveze koje imaju u prevenciji i operativnim aktivnostima u procesu gašenja požara na svojoj teritoriji.

Vlada Crne Gore je zadužila sve subjekte sistema zaštite i spašavanja da nastave sa aktivnostima na sprovođenju zaštite od požara na otvorenom prostoru i da sve raspoložive ljudske i materijalne resurse u slučaju potrebe stave u funkciju gašenja požara.

Milisav Pajević

Održan neformalni sastanak ministara zaštite životne sredine EU u Helsinkiju

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvovao je na Neformalnom sastanku ministara zaštite životne sredine zemalja članica Evropske unije koji je održan 11. i 12. jula u Helsinkiju, posvećenom klimatskim promenama i povećanju globalne ambicije Evropske unije u rešavanju ovog svetski značajnog pitanja, zaustavljanju gubitka biodiverziteta i mogućim rešenjima koje nudi cirkularna ekonomija.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Neformalni sastanak ministara održan je u kontekstu predsedavanja Republike Finske Savetom Evropske unije.

Klimatske promene koje su na delu dezavuišu dosadašnje napore u borbi protiv ove planetarne pretnje, ukazao je ministar Trivan, i dodao da nevreme koje se dogodilo u Grčkoj upravo je pravi dokaz da je to problem na koji moramo svi ozbiljno da odgovorimo, i zajedničkim akcijama doprinesemo ostvarivanju dogovorenih ciljeva.

Najefikasnija i najjeftinija mera koju zemlje mogu odmah da preduzimaju je pošumljavanje, predložio je Trivan, i naglasio da Srbija na nacionalnom nivou, ali i u okviru međunarodne saradnje, primenjuje pošumljavanje kao najbolji način borbe protiv klimatskih promena.

Efekti klimatskih promena odražavaju se u svim socijalnoekonomskim segmentima i na svim meridijanima, zbog čega se moraju bez odlaganja pojačavati napori u okviru koordinisane zajedničke međunarodne akcije, zaključio je Trivan.

Izražavajući zahvalnost na pomoći i podršci Evropske unije u razvijanju zakonodavnog i strateškog okvira za borbu protiv klimatskih promena, ministar je naglasio da je Srbija pripremila nacrt zakona o klimatskim promenama i Strategiju borbe protiv klimatskih promena sa akcionim planom, koji će uskoro biti usvojeni, i sve sektorske politike podvesti u okvire šire klimatske akcije.

On je naglasio da će Srbija, kao zemlja koja u potpunosti podržava neophodnost sprovođenja dogovorenih ciljeva Sporazumom iz Pariza, nastaviti da podiže nivo ciljeva za ublažavanje posledica i zaustavljanje klimatskih promena.

Srbija ostaje posvećena dogovorenoj politici i ciljevima Evropske unije koje izražava i Sporazum iz Pariza, i privržena je traženju rešenja i dogovaranju zajedničkih akcija, zaključio je ministar Goran Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na marginama sastanka, ministar Trivan imao je susrete sa evropskim komesarom za životnu sredinu Karminom Veleom, evropskim komesarom za klimatske akcije i energetiku Miguelom Ariasem Kanjeteom, i drugim evropskim i regionalnim zvaničnicima.

U razgovoru sa ministarkom životne sredine i klimatskih promena Republike Finske, Kristom Mikonen, razmenjena su mišljenja i stavovi o aktuelnim pitanjima zaštite životne sredine i izražena obostrana spremnost za dogovore o budućoj saradnji Republike Srbije i Republike Finske u oblasti zaštite životne sredine.

Ministri zaštite životne sredine/klime zemalja EU i država kandidata za članstvo u EU na sastanku razmatrali su naredne zajedničke korake u vezi najznačajnijih pitanja u oblasti zaštite životne sredine, a u kontekstu posledica klimatskih promena, globalnog okvira za zaštitu biološke raznovrsnosti, kao i o mogućnostima razvoja cirkularne ekonomije, kao efikasnom sredstvu za postizanje ciljeva održivog razvoja.

Milisav Pajević

Donete Izmene i dopune Programa gazdovanja šumama Crne Gore za 2019. godinu

Foto: pixabay

Vlada Crne Gore donela je Izmene i dopune Programa gazdovanja šumama za 2019. godinu.

Foto: pixabay

Izmenama se pristupilo usljed izvršene doznake dodatnih količina drvne mase, koje je Uprava za šume realizovala u prvih šest meseci tekuće godine, jer su se u međuvremenu rešili imovinsko pravni odnosi koji su bili smetnja da se izvrši doznaka u toku 2018. godine.

Takođe, predložene izmene se odnose i na korišćenje nezaštićenih biljnih vrsta, obzirom da je Uprava za šume u prvoj polovini tekuće godine utvrdila listu nezaštićenih biljnih vrsta i tržišne cene za nezaštićene biljne vrste sa liste.

Izmenama i dopunama Programa predviđeno je da se u redovnim sečama poveća seča bruto drvne mase za 21.305 metara kubnih, odnosno ukupna redovna seča se uvećava sa 516.001 metara kubnih na 537.306 metara kubnih.

Takođe, izmenama i dopunama dodaju se sanitarne seče iz Plana sanacije šuma u količini 37.206 metara kubnih.

Kada se radi o privatnim šumama, plan seča se povećava za 26.086 metara kubnih, odnosno, ukupan plan seča u privatnim šumama povećava se sa 191.198 metara kubnih na 217.284 metara kubnih.

Milisav Pajević

Čišćenje kanala na levoj obali Dunava počeće 1. avgusta

Foto: pixabay

Čišćenje kanala na levoj obali Dunava počeće 1. avgusta i radove će obavljati „Srbijavode” kojoj je taj posao u nadležnosti, rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić gostujući na Studio B.

Foto: pixabay

„Na levoj obali Dunava postoji oko 950 kilometara kanala, od čega se 179 kilometara nalazi u stambenoj zoni, a ostalo su poljoprivredni kanali.

Sada će 200 do 300 kilometara poljoprivrednih kanala biti očišćeno, što će platiti kompanija „Al Dahra”, koja je novi vlasnik PKB-a, a mi smo odvojili 2,5 miliona evra za čišćenje 179 kilometara u stambenoj zoni.

Sve što je nelegalno izgrađeno na tim kanalima biće srušeno i očišćeno od 1. avgusta do 15. decembra, a istovremeno ćemo uraditi i rekonstrukciju crpne stanice „Reva” kako bi ona mogla da povuče više vode.

Mi smo već uradili rešenja i „Srbijavode” više nikad neće dozvoliti da se bilo šta nelegalno gradi na kanalima jer će odmah uslediti krivične prijave i postupati se u skladu sa zakonom”, kazao je Vesić.

On je podsetio da će na proleće početi i izgradnja kanalizacije u tom delu grada.

„Potpisali smo grant sa Evropskom investicionom bankom, počeli smo sa projektovanjem i tamo će biti izgrađeno 90 kilometara kanalizacije, fabrika za preradu otpadnih voda.

U naredne dve godine od početka radova, leva obala biće rešena u smislu da će imati fekalnu kanalizaciju, fabriku otpadnih voda, očišćene kanale, što će omogućiti stanovnicima tog dela grada da žive normalno”, kazao je Vesić.

Zamenik gradonačelnika naglasio je i da je prekjuče popodne svih 935 porodica dobilo interventnu pomoć od Gradskog centra za socijalni rad na osnovu oštećenja koja su imali u kućama tokom proteklih jakih kiša.

„Ta pomoć je isplaćena 18 dana posle poplava, što se nikada nije desilo tako brzo. To pokazuje da smo se kao grad i država dobro organizovali i da smo, nažalost, u tim poplavama i bujičnim polavama stekli iskustvo.

Želim da zahvalim predsedniku Aleksandru Vučiću što je, kada je bio na tom području, obećao da će građani dobiti pomoć, nakon čega smo dobili od Vlade Srbije novac koji smo prosledili građanima čime je pokazana solidarnost prema onima koji su, ne svojom krivicom, pretrpeli štetu”, kazao je Goran Vesić.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Tajna dedinih mašina i Duškovih recepata

Foto: Bee&Well
Foto: Bee&Well

U porodici Duška Đurina, počeli su da vade pergu iz košnica još 1963. godine. Ni danas se ne zna mnogo o ovom proizvodu, a u ono vreme saznanja su bila još oskudnija.

Da bude još čudnije, perga važi za izuzetno vredan pčelinji proizvod koji je trostruko zdraviji od matičnog mleča. Sve je počelo kada je Duškov deda, vojni pilot, nadletao Frušku goru, pa je zapazio koliko je lepa i plodna. Budući da se vojni piloti rano penzionišu, deda je odlučio da mu sledeći posao bude pčelarenje i zato je kupio parče zemlje, upravo na padinama Fruške gore. Ubrzo je postao jedan od najvećih pčelara u SFRJ, a nije mu bilo dosta izazova pa je upisao i mašinski fakultet.

Znanje stečeno na fakultetu bilo mu je od velike koristi i u pčelarenju. Kad je Duškov otac dobio težak oblik astme, deda je pokušavao na sve prirodne načine da ga izleči. Najbolje rezultate dala je perga. Zato je odlučio da istraži njena svojstva i efikasan način izvlačenja perge iz košnica. Na žalost, o ovom pčelinjem proizvodu nije bilo gotovo nikakvih pisanih podataka. Jedino do čega je deda uspeo da dođe bile su ruske knjige, napisane u malim edicijama i sa vrlo malo bitnih informacija. Nije bilo drugog rešenja pa je počeo da projektuje prvu mašinu za izvlačenje perge u većoj količini. Od tada bavio se razvojem mašina sve do kraja života. Svojoj porodici je ostavio tehnologiju koja ih izdvaja od drugih pčelara. Danas njegov unuk Duško Đurin nastavlja tradiciju u nadi da što više ljudi sazna o lekovitim svojstvima perge.

Podrazumeva se da košnice na Fruškoj gori redovno obilazi i održava. „Malo ljudi uopšte zna da je perga pčelinji proizvod i da se nalazi u košnici. Razlog za to je činjenica da se vrlo teško vadi, pa se pčelari nerado prihvataju tog posla. Perga se bukvalno vadi iglom za šivenje ili malim, specijalnim pumpicama. Kao da to nije dovoljno da odbije i najveće entuzijaste, količina koja se izvadi uglavnom je toliko mala da se taj rad gotovo ne isplati”, kaže Duško i ističe da uprkos tome što postupak dobijanja perge podseća na Sizifov posao, ona je nepravedno zapostavljena budući da njena lekovita svojstva uveliko nadmašuju sve druge pčelinje proizvode. U Evropi, pa čak i u svetu, gotovo da se niko ne bavi pergom. Postoje neki podaci koji ukazuju na to da se izvesna količina ovog pčelinjeg proizvoda izvadi u Rusiji i Kini, ali Rusi ne posvećuju tome dovoljno pažnje. S druge strane, Kinezi svoje pčele besomučno tretiraju antibioticima, tako da od tih pčela i pčelinjih proizvoda nema ni koristi niti mogu da se izvoze. „Srbija je apsolutni lider u proizvodnji perge, jer se time ozbiljno bavimo, ne tretiramo pčele antibioticima i radimo kontrolu svake šarže (količina izvađene perge) u laboratorijama ovlašćenim za proveru ispravnosti i kvaliteta.

Foto: Bee&Well

Ali, perga se po našem zakonu kategorizuje kao hrana iako je opšte poznato njeno medicinsko i lekovito dejstvo”, objašnjava Duško i otkriva nam istinu o tome da je med nekada bio znatno zdraviji. „Generalno, naša saznanja o blagodetima meda datiraju iz vremena kada se med cedio ručno i kada nismo koristili centrifugalnu silu za vrcanje meda, kao što se to radi danas. Tada je med imao ogromnu količinu perge u sebi, pa je zato bio zdraviji nego sada. Današnji med, koji se vrca, ima samo energetsku vrednost i ima efekat kao kada pojedemo parče čokolade. Ono najvrednije iz košnice pak ostaje u saću i pergi”, kaže Duško. Da ova blagodet za naš organizam ne ostane na dnu košnice, pobrinuo se Duško. Otvorio je firmu „Bee&Well” i upotrebio tehnologiju koju je ostavio njegov deda. Zahvaljujući porodičnim idejama i mašinama, uspeo je da spoji pergu, koja je inače u granulama, sa puterastim medom dobivši laktofermentacijom proizvod koji ne menja svoj oblik i strukturu a može da traje čak do deset godina.

Vlasnik kompanije „Bee&Well” kaže da postoji ogromna razlika u kvalitetu perge u zavisnosti od toga na kom podneblju se nalaze košnice. „Sprovedena su istraživanja u saradnji sa Biološkim fakultetom iz Beograda i njihovi botaničari su otkrili da na Fruškoj gori postoji sedam stotina različitih vrsta lekovitog bilja. To je specifična oaza zdravlja na svetu, jer je na tako maloj površini koncentrisano toliko medonosnog bilja. Budući da pčela ima vrlo mali radijus kretanja, ona leti po Fruškoj gori i kupi polen sa raznovrsnog bilja. To pergi daje posebnost i aromu, jer je ona zapravo fermentisani polen, stvoren spajanjem izlučevina iz pljuvačnih žlezda pčele i polena.” Kvalitet perge može da se vidi i golim okom, kaže Duško, jer njena šarolikost u bojama govori o tome sa koliko različitih biljaka je pokupljen polen. Što je perga šarenija, to je višeg kvaliteta i raznovrsnija. Perga je prirodna supstanca koja u sebi sadrži rutin, takozvani P vitamin. Blagotvorna je za pročišćavanje krvnih sudova, što znači da se može koristiti u borbi protiv holesterola kao i kardiovaskularnih bolesti jer jača zidove krvnih sudova.

Priredila: Milica Jordan

Ostatak teksta pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019

Srbiji potrebna strategija za oživljavanje sela

Foto: EP

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća Milan Krkobabić izjavio je danas da je Srbiji potrebna strategija za oživljavanje sela, koja će se sprovoditi na lokalnom nivou, a da razvojne agencije mogu da daju veliki doprinos na tom polju.

Foto: EP

Krkobabić, koji je i predsedavajući Nacionalnom timu za preporod sela Srbije, istakao je tokom sastanka sa predstavnicima Razvojne agencije Srbije i regionalnih razvojnih agencija da je od približno 4.500 naselja u Srbiji, u fazi nestajanja njih 1.200.

On je upozorio na to da se taj proces neće zaustaviti ukoliko se mladi ne vrate u selo i ako im se ne obezbede uslovi za život, i dodao da razvojne agencije mogu da pomognu da se efikasno koriste svi raspoloživi finansijski fondovi za pomoć poljoprivrednicima i razvoj seoske infrastrukture.

Ministar je preneo da je predloženo da se mladima koji žele da žive na selu bez nadoknade da do 50 hektara obradivog zemljišta koje je u državnom vlasništvu.

Jedini uslov za korišćenje tog zemljišta bio bi da se na njemu organizuje poljoprivredna proizvodnja po savremenim uslovima, istakao je Krkobabić i naveo podatak da je svega 40.000 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji u vlasništvu mlađih od 40 godina.

On je naglasio da je, istovremeno s oživljavanjem poljoprivredne proizvodnje, na selu potrebno graditi škole, zdravstvene i kulturne ustanove i puteve, uz napomenu da podatak da je 73 odsto domova kulture van funkcije pokazuje kakvo je stanje u srpskom selu.

Prema njegovim rečima, za dve i po godine osnovano je 475 zadruga, pri čemu je 95 dobilo ukupno milijardu dinara finansijske pomoći države.

Član Nacionalnog tima za preporod sela Vladimir Goati založio se za ukrupnjavanje poljoprivrednih parcela jer su usitnjeni posedi velika prepreka razvoju poljoprivrede, čemu su doprineli propisi o nasleđivanju zemljišta.

Goati je izneo predlog o izmeni propisa o nasleđivanju kako bi obradivo zemljište ostajalo u vlasništvu jednog naslednika, a ostali bi bili pravedno isplaćeni.

Milisav Pajević

Elektroprivreda Crne Gore da hitno sanira nastalu štetu pomora riba na Ćehotini

Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore se na jučerašnjoj sednici upoznala sa Usmenom informacijom o ekološkom incidentu u Termoelektrani „Pljevlja”.

Foto: Vlada Crne Gore

Ukazano je na potrebu maksimalnog mogućeg skraćivanja rokova za početak radova na ekološkoj rekonstrukciji TE „Pljevlja” kojom su predviđena rešenja za potpunu eliminaciju ovakvih incidenata.

Od Elektroprivrede Crne Gore zatraženo je da hitno sanira nastalu štetu i ukazano na neophodnost redovnog nadzora i praćenja eventualnih ispuštanja otpadnih voda i pravovremeno informisanje javnosti o tome.

Vlada je iskazala podršku i poštovanje aktivnostima nadležnih institucija koje su efikasnim radom u veoma kratkom i roku otkrili počinioce i zadužila svoje predstavnike u Odboru direktora Elektroprivrede Crne Gore da hitno sazovu vanrednu sednicu Odbora koji će se izjasniti o odgovornosti za nastanak i posledice incidenta.

Milisav Pajevič

Završeni radovi na rekonstrukciji Crpne stanice „Bezdan II“

Foto: Vode Vojvodine

Radovi na rekonstrukciji Crpne stanice „Bezdan II“, koja se nalazi se na dunavskom odbrambenom nasipu kod naselja Bezdan kod Sombora i ključni je objekat za snabdevanje vodom bačkog dela Hidrosistema DTD, su završeni.

Foto: Vode Vojvodine

Cilj radova, započetih krajem septembra prošle godine i vrednih skoro 73 miliona dinara, bio je rešavanje problema koji se javljaju usled nepovoljnih uslova dostrujavanja ka pumpama, naročito u režimu navodnjavanja, pri minimalnim vodostajima Dunava.

Pojedinačni kapacitet pumpe podignut je sa 4 m3/sec na 5 m3/sec ugradnjom nove utopne pumpe, a kota usisnog bazena spuštena je u odnosu na postojeću i prilagođen je hidraulički oblik crpilišta.

Takođe, tablasti zatvarači i zaštitne rešetake sa dunavske strane su zamenjeni, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta dostrujavanja vode i rada pumpi.

Crpna stanica „Bezdan 2“ Izgrađena je i puštena u rad 1957. godine.

Ima dvojaku funkciju: u periodu oskudice u vodi snabdeva kanal Vrbas-Bezdan vodom iz Dunava, a u periodu velikih unutrašnjih voda prebacuje suvišne vode istog kanala u Dunav.

Rekonstrukcijom je povećana sigurnost u snabdevanju vodom sistema za navodnjavanje.

Milisav Pajević

Beograd dobio novi mural – beloglavi sup od recikliranog materijala

Foto: IPA Visibility & Communications

Beograd je dobio novi mural, ovog puta od recikliranog materijala prikupljenog tokom kampanje „Pogledaj oko sebe. Pokreni se“ koju zajednički organizuju Delegacija EU u Srbiji i Ministarstvo za evropske integracije u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine.

Foto: IPA Visibility & Communications

Mural sa likom beloglavog supa, zaštićene vrste ptica u Srbiji i svetu, rad je umetnika Ivana Kocića i od danas krasi zgradu Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“.

Šef Delegacije Evropske unije ambasador Sem Fabrici prisustvovao je predstavljanju murala napravljenog od recikliranog materijala.

Izrada murala deo je kampanje ,,Pogledaj oko sebe’’ čiji je cilj da podigne svest i pokrene na akciju sve građane, zajednice i institucije naše zemlje da se angažuju i postanu aktivni u zaštiti životnog okruženja u svojim lokalnim zajednicama.

Nakon debate održane 12. juna, kao i trash challenge organizovanog 14. juna, ovo je treći događaj u okviru pomenute ekološke kampanje u Beogradu, dok su u Užicu, Šapcu i Subotici organizovani jednodnevni obilasci ekoloških postrojenja izgrađenih uz podršku EU.

Mural je delo umetnika Ivana Kocića, ali i proizvod velikog finala četiri uspešno savladana izazova na društvenim mrežama koji su bili deo kampanje.

Tokom mesec dana, četvoro mladih ljudi – influensera pokušalo je da svojim primerom pokaže da svako može nešto da učini za životnu sredinu: da živi bar nedelju dana bez plastike, da sadi biljke i drveće i, kao glumac Slaven Došlo, sakuplja otpad na koji nailazi (pogledajte njihove Instagram storije: @uvrnuti_sotovi_, @lutajuci_putnik, @slavendoslo). Zahvaljujući njima, prikupljen je materijal, odnosno otpad za asamblaž koji se nalazi na zidu Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“.

„Moj cilj je bio da pokažem deci kako mogu na kreativan način da vrše reciklažu. Nadam se da je ovo samo početak“, rekao je Kocić i dodao da je za izradu murala koristio i dečije odbačene igračke, kao i da je s namerom izabrao beloglavog supa kako bi deci ukazao važnost prirode i zaštite životne sredine.

Umetnik Ivan Kocić je poznat po tome što stvara umetnička dela od recikliranih materijala. U nameri da pokrene građane da se aktiviraju po pitanju zaštite životne sredine, simbolično je napravio beloglavog supa koji ima status strogo zaštićene vrste Dru Srbiji, a njegovom opstanaku pomaže Društvo za zaštitu i proučavanje ptica u Srbiji, kroz brojne projekte koje finansira Evropska unija.

„Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovde. Borba protiv klimatskih promena i zaštita životne sredine su veoma važne Srbiji za ulazak u Evropsku uniju, kao i politike Unije uopšte. Evropska unija je vodeći globalni akter u borbi protiv klimatskih promena“, rekao je ambasador Sem Fabrici. On je istakao da je kampanja „Pogledaj oko sebe“ pokrenuta kako bi se ukazalo šta je potrebno uraditi u zaštiti životne sredine i uputio poziv za akciju.

„Naši partneri su vlada, insitucije, poslovne zajednice, ali kroz glas umetnosti šaljemo najsnažniju poruku“, rekao je Fabrici i dodao je poruka kampanje da treba zaštititi ugrožene ptice, prirodu i životnu sredinu. Posebno je važno, dodao je on, što je mural postavljen u školi tako da će deca imati priliku da vide specijalnu poruku u vezi sa prirodom i zaštitom životne sredine.

Direktor OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Momir Dragaš istakao je da škola radi na zaštiti životne sredine i kroz druge projekte i izrazio veliko zadovoljstvo što je prvi mural u Srbiji od otpadnog materijala postavljen u njegovoj školi. Dodao je da su materijale za mural doneli i učenici OŠ „Ivan Goran Kovačić“.

Predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica u Srbiji Aleksa Vukićević uručio je ambasadoru Fabriciju knjigu u kojoj su popisane sve vrste ptica u Srbiji.

Milisav Pajević

Održan EU zeleni dan u Subotici

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Šef Delegacije Evropske unije ambasador Sem Fabrici, pomoćnik ministra zaštite životne sredine Filip Abramović i predstavnica Ministarstva za evropske integracije Aleksandra Radinović učestvovali su u jednodnevnoj manifestaciji „EU zeleni dan u Subotici“, održanoj u sredu kao deo kampanje zaštite životne sredine.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Na početku posete, oni su obišli Regionalni centar za upravljanje otpadom, savremeno postrojenje izgrađeno u skladu sa evropskim standardima koje će omogućiti da građani Subotice i šest okolnih opština (Senta, Kanjiža, Bačka Topola, Mali Iđoš, Čoka i Novi Kneževac) imaju zdraviju životnu sredinu.

Izgradnja postrojenja koje je u fazi testiranja, koštala je 24 miliona evra, od čega je 20,3 miliona evra donacija Evropske unije, a preostala sredstva obezbeđena su iz republičkog i lokalnog budžeta.

U okviru kampanje, obilazimo Srbiju kako bismo podigli svest o potrebi zaštite životne sredine. Veoma mi je drago što sam u Subotici. Moto naše kampanje jeste Pogledaj oko sebe i pokreni se“ i mi smo danas upravo ovde u akciji. Obilazimo Regionalni centar za upravljanje otpadom.

Impresioniran sam veličinom, kapacitetom i tehnologijom Centra koji zadovoljava potrebe 250.000 ljudi – stanovnika grada Subotice i šest okolnih opština”, kaže ambasador Fabrici.

On ističe da je pregovaračko Poglavlje 27, koje se bavi oblašću zaštite životne sredine, veoma bitno za pristupanje Evropskoj uniji, kao i da se 70 odsto zakona u toj oblasti sprovodi na lokalnom nivou.

Italijanski ambasador Karlo Lo Kašo, koji je takođe prisustvao obilasku, kaže da je postrojenje gradila italijanska kompanija IPI i da će projekat omogućiti opštinama ne samo da bolje upravljaju otpadom, već će samim tim biti poboljšan i život njihovih građana.

Ambasador je naglasio da je Italija najprisutniji partner Srbije u ovoj oblasti, kao i da će u septembru italijanski minister zaštite životne sredine doći u posetu ministru Goranu Trivanu, kako bi zajedno potpisali memorandum o ekološkoj saradnji.

Ovo je jedan od regionalnih centara koji su planirani na teritoriji Republike Srbije. Biće ih 23 ili 24 po novoj strategiji. Njihova izgradnja i opremanje su u različitim fazama. Mi smo se, kao Ministarstvo, uključili u njihovo formiranje tako što pružamo svu tehničku, stručnu i finansijsku pomoć”, ističe Abramović.

Nakon obliaska Regionalne deponije, gradonačelnik Subotice Bogdan Laban primio je, u Zelenoj sali Gradske kuće, ambasadora Fabricija i tom prilikom ga upoznao sa kapitalnim projektima koji se realizuju u tom gradu.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Na panel diskusiji o učešću lokalnih aktera u unapređenju životne sredine održanoj na Otvorenom univerzitetu Subotica,

Fabrici je istakao da je izuzetno važno da građani vide da EU radi sa nacionalnim i lokalnim vlastima u zaštiti životne sredine, kao i da je važno čuti što građani misle o projektima i kako su doprineli isitim, jer su „projekti na kraju dana posvećeni upravo njima“.

Šef Delegacije EU obišao je područje na kome se sprovodi EU projekat „PannonEagle – Zaštita orla krstaša u Panonskoj niziji“, u blizini Srpskog Krstura. U okviru tog projekta koji je počeo 2016. godine sprovodi se zaštita poslednjeg gnezdećeg para orlova krstaša u Srbiji.

Predstavnici Društva za proučavanje i zaštitu ptica Srbije predstavili su šta rade na zaštiti orlova, a potom je organizovano posmatranje ptica. Područje je deo Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“.

Zbog modernog doba i načina života populacija orlova krstaša se za drastično smanjila i u Srbiji je sada samo jedna gnezdeći par – Bora i Eržika.

„Kod svih ugroženih vrsta najveći problem je gubitak staništa. Izgubili smo dosta otvorenih prostranstava gde je bilo bogatstvo plena za orla. Njima je potrebna široka krošnja koja je dovoljno pregledna i izolovana. To su obično stara stabla, a najčešće hrast, a na kraju krajeva kod nas je i dobio ime krstaš jer je sletao na stare hrastove koji su bili obeleženi krstom i smatrani svetinjom. Zahteva, dakle, specifične uslove staništa da bi mogao da opstane“, tvrdi Milica Mišović iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i naglašava da svakodnevno ekipa od dva člana motre na orlove i da uvek reaguju na svako potencijalno uznemiravanje.

Subotica je treći grad u Srbiji u kome se organizuje jednodnevni obilazak postrojenja izgrađenih uz podršku EU i predstavljanje projekata u oblasti zaštite životne sredine, nakon Užica i Šapca.

Milisav Pajević

Projekat „Podrška učestvovanju u EU programima“ nova šansa za Srbiju

Foto: EU info centar

Kako da Srbija bude što uspešnija u učestvovanju u EU programima koji finansiraju veliki broj projekata u raznim oblastima i da se i na taj način, dodatno, pripremi za pristupanje EU, bila je glavna tema na predstavljanju projekta „Podrška učestvovanju u EU programima“.

Foto: EU info centar

U naredne dve godine, uz podršku projekta koji sa milion i četiristo hiljada evra finansira EU, Ministarstvo za evropske integracije unaprediće potencijal Srbije za korišćenje sredstava namenjenih za EU programe.

„Ovo je drugi ciklus programa u kojem učestvujemo i sada je potrebno povećati kvalitet i brojnost projekata, kao i iznos sredstava koje apsorbujemo iz EU programa.

Buduću da se iz budžeta Srbije izdvaja novac za učešće u ovi programa, potrebno je da sredstva koja povlačimo iz projekata budu veća od novca koji ulažemo“, kaže Ana Drljević iz Ministarstva za evropske integracije.

Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Srbija učestvuje u programima poput Horizont 2020, Program za konkurentnost malih i srednjih preduzeća – Cosme, Erazmus+, Kreativna Evropa, Fiskalis 2020, Carina 2020 i drugima, koji finansijski podržavaju kvalitetne projekte država članica EU i država kandidata, a cilj Srbije jeste da domaći projekti budu što zastupljeniji.

Da bi se to ostvarilo potrebno je unaprediti kapacitete institucija, ali i potencijalnih podnosilaca projekata kako bi našli adekvatan program za svoj projekat i kako bi ga što kvalitetnije pripremili.

„Da bi se unapredila delotvornost EU programa u Srbiji potrebno je dodatno obučiti nacionalne kontakt osobe za implementaciju programa, kao i unaprediti koordinaciju između Ministarstva za evropske integracije i ostalih institucija“, tvrdi programska menadžerka iz Delegacije EU u Srbiji Tanja Cincar Knežević i naglašava da je za bolje razumevanje programa potrebna njihova veća vidljivost u javnosti.

Za svaki EU program u Srbiji postoje kontakt osobe koje su zadužene da pomognu potencijalnim učesnicima u identifikaciji ideja, pisanju projekata, pronalaženju partnera i upravljanju projektima.

Nacionalne kontakt osobe, administrativna tela Vlade Republike Srbije koja se bave projektima, kao i naučne institucije, organizacije civilnog društva, privreda, studenti i drugi potencijalni učesnici u EU programima, jesu grupe kojima je projekat namenjen i na koje će biti usmerena najveća pažnja.

Budući da bi nacionalne kontakt osobe potencijalnim učesnicima u EU programima trebalo da pruže konkretnu pomoć za sve nivoe prijavljivanja, za njih je, prilikom predstavljanja projekta, danas održan i seminar.

Kroz uspešne primere iz Estonije, Poljske i Bugarske, predstavljeno je kakav zadatak imaju kontakt osobe i na koji način treba uspešno da ga sprovedu.

Posebno je bilo reči o novinama koje donosi sledeći sedmogodišnji ciklus EU programa, o izmenama pravila koja se odnose na finansiranje, prijavljivanje i upravljanje projekatima.

Projekat „Podrška učestvovanju u EU programima“, kroz serije radionica i obuka konstantno će raditi na usavršavanju kadrova za upravljanje EU programima i na pružanju podrške potencijanim aplikantima.

Milisav Pajević

Leskovcu ustupljen sekvencijalni uzorkivač suspendovanih čestica PM10

Foto: Milisav Pajević

Agencija za zaštitu životne sredine nastavlja da podiže kapacitet monitoringa kvaliteta vazduha na lokalanom nivou, pa je tako juče na osnovu Ugovora o stručnoj saradnji ustupljen sekvencijalni uzorkivač suspendovanih čestica PM10 Zavodu za javno zdravlje Leskovac.

Foto: Milisav Pajević

Stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine su prethodno obučili za rad na uzorkivaču predastavnike Zavoda.

Uređaj će biti u funkciji akreditacije metoda uzorkovanja i merenja koncentracije ovog polutanta u cilju povećanja obima monitoringa kvaliteta vazduha.

Merno mesto će naknadno definisati Gradska uprava Leskovca.

Sastanku su prisustvovali osim direktora Agencije za zaštitu životne sredine Filipa Radovića , direktorka Zavoda dr. Aleksandra Nikolić, Načelnica Gradskog zavoda za javno zdravlje Tamara Ljubenović, predstavnik Gradske uprave Leskovca Slađan Đikić.

Razmotrene su i mogućnosti proširenja stručne saradnje dve institucije.

Milisav Pajević

Paraćin očekuje sredstva za unapređenje energetske efikasnosti

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ogromne i dugotrajne procedure obezbeđivanja sredstava i kofinansiranja projekata unapređenja energetske efikasnosti, odnosno rekonstrukcije šest paraćinskih škola, Centra za socijalni rad i zdravstvenih ustanova, sa kojima je Opština Paraćin aplicirala za međunarodna i sredstva međunarodnih fondova preko državnih institucija, u različitim su fazama finalizacije.

Prve radove na nekima od objekata, moguće je očekivati krajem ove godine, ukoliko procedure javnih nabavki, prođu bez problema.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Crna Gora će zabraniti upotrebu jednokratnih plastičnih proizvoda

Foto: Pixabay

Direktiva EU 2019/904 Evropskog parlamenta i Veća od 5. juna ove godine o smanjivanju uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu biće prenesena u pravni sistem Crne Gore, potvrđeno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Foto: Pixabay

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma podsećaju da Direktiva pored zabrane tačno utvrđenih plastičnih proizvoda sadrži i druga ograničenja, uključujući mere za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

U sadržaju dokumenta se precizira zabrana upotrebe plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, a njene će odredbe biti unete u pravni sistem novim Zakonom o upravljanju otadom i relevantnim podzakonskim aktima (koji će biti planirani i doneseni na osnovu novog zakona).

Kako se navodi, ciljevi ove Direktive su sprečavanje i smanjenje uticaja određenih proizvoda od plastike na životnu sredinu, posebno na vodenu sredinu i na ljudsko zdravlje, kao i promovisanje prelaska u kružnu ekonomiju sa inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima, čime se doprinosi efikasnom funkcionisanju unutrašnjeg tržišta.

Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu, kako navode iz Ministarstva, uključuju čitav niz uobičajenih potrošačkih proizvoda koji se brzo troše i odbacuju nakon što se jednom upotrebe u svrhu za koju su namenjeni, retko se recikliraju i često bivaju odbačeni u životnu sredinu kao otpad.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma su precizirali da će deo B Priloga Direktive, koji sadrži listu proizvoda koji se zabranjuju za stavljanje na tržište, biti prenesen u kompletu, a biće određen i datum stupanja zabrane na snagu.

Direktivom je predviđeno da države članice primenjuju odredbe o zabrani određenih plastičnih proizvoda od 3. jula 2021.

Foto-ilustracija: Pixabay

Države članice Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma najavljuju kakav će biti odnos prema plastičnim proizvodima Evropska direktiva biće prenesena u Zakon o upravljanju otpadom Iz MORiT-a podsećaju da Direktiva pored zabrane tačno uvrđenih plastičnih proizvoda sadrži i druga ograničenja, uključujući mere za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu zabranjuju stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu navedenih u dijelu B Priloga i proizvoda od oksorazgradive plastike.

Kako se navodi, to će obuhvatiti štapiće za uši, osim ako su obuhvaćeni područjem primene Direktive Vieća 90/385/EEZ ili Direktive Vijeća 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima.

Takođe, obuhvaćeni su pribor za jelo (plastične čaše, viljuške, noževi, kašike, štapići za jelo); tanjiri; slamke, osim ako su obuhvaćene područjem primene Direktive 90/385/EEZ ili Direktive 93/42/EEZ.

Zatim štapići za mešanje napitaka; štapići namenjeni pričvršćivanju na balone i pridržavanju, osim balona za industrijske ili druge profesionalne namene i upotrebe koji se ne dele potrošačima, uključujući mehanizme takvih štapića; posude za hranu izrađene od ekspandiranog polistirena, tj. posude kao što su kutije, s poklopcem ili bez njega, koje se upotrebljavaju za držanje hrane; posude za napitke izrađene od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce; i čaše za napitke izrađene od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma podsećaju da Direktiva sadrži i druga ograničenja uključujući mere za postizanje ambicioznog i trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

Milisav Pajević