Home Blog Page 870

Crna Gora finansira programe suzbijanja nelegalnog odlaganja otpada

Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore finansiraće programe suzbijanja nelegalnog načina odlaganja otpada i ažuriranje propisa neuređenih odlagališta.

Foto: Milisav Pajević

Kako se navodi, strateški cilj je jačanje ekološke svesti o značaju eliminacije neuređenih odlagališta.

„Aktivnosti NVO koje će doprineti ostvarivanju strateških ciljeva i zadovoljiti potrebe ciljne grupe odnose se na edukaciju na temu sprečavanja nelegalnog načina odlaganja otpada, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, informisanje o dosadašnjim aktivnostima saniranja neuređenih odlagališta u Crnoj Gori“, navodi se u javnom konkursu.

Te aktivnosti odnose se i na ažuriranje spiska neuređenih odlagališta, sa akcentom na slivove reka koje imaju prekogranični karakter.

Kako je saopšteno, ovim konkursom može se raspodeliti ukupno deset hiljada evra.

Navodi se da se za jedan program može dodeliti najmanje 800 evra, a najviše dve hiljade evra.

Na konkurs nevladina organizacija može prijaviti najviše dva programa, ali joj se može dodeliti novac samo za jedan.

„Ta NVO može biti i partner na samo jednom programu u okviru ovog javnog poziva“, dodaje se u javnom konkursu.

Prijave na konkurs mogu se podnositi do 8. septembra.

Izvor: MINA/ RTCG

Milisav Pajević

Održana rasprava o dokumentima o zaštiti Parka prirode „Slatine u dolini Zlatice“

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine je u Opštini Čoka organizovao javnu raspravu o dokumentima o zaštiti Parka prirode „Slatine u dolini Zlatice“.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Dokumenti o zaštiti, o kojima je vođena javna rasprava su Nacrt pokrajinske skupštinske odluke o zaštiti Parka prirode „Slatine u dolini Zlatice“, pripremljen od strane Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, kao i Studija zaštite – Predlog za stavljanje pod zaštitu Parka prirode „Slatine u dolini Zlatice“, čiji je izrađivač Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.

Na početku javne rasprave prisutne je pozdravila Stana Đember, predsednica opštine Čoka.

Među učesnicima bili su predstavnici lokalne samouprave opštine Čoka i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, kao i predstavnici pravnih subjekata koji su za vreme javnog uvida dostavili svoje primedbe.

Područje se proglašava kao zaštićeno područje od pokrajinskog značaja, odnosno II kategorije, kao Park prirode pod nazivom „Slatine u dolini Zlatice”.

Nalazi se u Severnobanatskom upravnom okrugu, na području Opštine Čoka i Grada Kikinda, na teritoriji osam katastarskih opština (Sanad, Čoka, Padej, Ostojićevo, Jazovo, Crna Bara, Vrbica i Mokrin).

Obuhvata panonsko slatinsko-stepski mozaik sa uočljivom smenom vodenih, močvarnih, slatinskih i stepskih stanišnih tipova i njihovih karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta.

Milisav Pajević

Tinejdžer štrajkovao glađu u cilju povećanja svesti o klimatskim promenama

Foto: Screenshot-Instagram: (@gtamacas)
Foto: Screenshot-Instagram: (@gtamacas)

Kako ste proveli dve prethodne nedelje? Da li ste išli na odmor ili ste možda radili, a vikendom odlazili da se rashladite na bazenu ili jezeru? Jeste li spremali ispite ili ste, pak, vreme posvetili nečem skroz drugačijem od do sada pobrojanog? Devetnaestogodišnji Đovani Tamakas, student Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu, svakako nije iskusio uobičajen kraj jula i početak avgusta.

Mladić je od 26. jula do 5. avgusta štrajkovao glađu motivisan zabrinutošću usled klimatskih promena. Sedam dana je boravio ispred Bele kuće u Vašingtonu i tri dana u Američkoj uniji građanske slobode (ACLU).

S obzirom na to da mu roditelji dolaze iz Vijetnama i El Salvadora, zemalja pogođenih klimatskim promenama, veoma je svestan problema porasta temperature sa kojim se nose stanovnici klimatski osetljivih područja.

Najplodnijem poljoprivrednom području u Vijetnamu, delti Mekonga, preti opasnost zbog povišenog nivoa mora i izuzetno visokih temperatura, dok u državama centralne Amerike nema nikakvih prihoda od kafe i pirinča zbog suše, što izaziva migracije stanovništva u potrazi za hranom. “Primoran sam da uradim ovako nešto da bih pokazao ljudima da će moja generacija u budućnosti gladovati”, kazao je Tamakas.

Upravo za vreme njegovog štrajka, temperatura u američkoj prestonici je bila najviša ikad zabeležena u julu.

Iako se suočavao sa velikim teškoćama, upravo zbog visokih temperatura i dodatne iscrpljenosti organizma glađu, verovao je da mora da istraje u svojoj ideji upravo zato što “srljamo pravo ka istrebljenju ljudskih bića”.

Brojni političari su mu prišli, neki uz podršku, neki uz omalovažavanje njegovog postupka.

Ovo nije prvi put da Tamakas iskazuje svoje nezadovoljstvo. Tokom završnih ispita, vezao je sebe za drvo u kampusu i protestvovao ispred univerzitetske biblioteke.

Preliminarna rang lista o dodeli sredstava Zelenog fonda za pošumljavanje

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine, a na osnovu Uredbe o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju korisnici sredstava, uslovima i načinu raspodele sredstava, načinu praćenja korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, kao i drugim pitanjima od značaja za dodeljivanje i korišćenje sredstava Zelenog fonda Republike Srbije, 6. avgusta donelo je Preliminarnu rang listu o dodeli sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2019. godini.

Po raspisanom novom Javnom konkursu za dodelu preostalih sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2019. godini, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo 1. jula na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine i Portalu e-Uprave, pristiglo je 19 prijava.

Preliminarnu rang listu o dodeli sredstava Zelenog fonda možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Ekološka katastrofa nezapamćenih razmera – šumski požari u Sibiru

Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska avgustovska kletva predstavlja verovanje da se neuobičajeni tragični događaji često odigravaju upravo tokom osmog meseca u godini. Mnoge smrtonosne nesreće, sukobi, teroristički napadi i dva velika rata služe kao argumenti ovoj tezi. Poslednji u nizu avgustovskih nezgoda na tlu Rusije jesu požari koji besne Sibirom. Iako šume gore već nedeljama unazad, situacija je u avgustu postala ozbiljnija.

Foto-ilustracija: Pixabay

U ponedeljak 5. avgusta je došlo do eksplozija u skladištu municije u vojnoj baciju u regionu Krasnojarsk. Eksplozije su usledile nakon što je požar izbio na dva mesta na kojima je bilo uskladišteno 40 hiljada metaka. Sa područja je evakuisano više od 15 hiljada stanovnika za koje su formirani prihvatni centri.

Šumski požari u letnje doba u Sibiru nisu nesvakidašnji prizor, ali su ovogodišnje rekordno visoke temperature i jaki vetrovi prouzrokovali da oni budu žešći nego ikada. Stručnjak za požare Mark Parington je izjavio da su dostigli “neviđene nivoe”.

Najteže su pogođene oblasti istočne Rusije i Aljaske. Neke od požara su izazvali ljudi, nezakonito krčeći šume.

U zauzdavanje vatrenih stihija su se od srede, po naređenju ruskog predsednika Vladimira Putina, uključile i vojne snage, a u pet regiona je proglašeno vanredno stanje.

Od vladinih organa i nevladinih organizacija stižu oprečne informacije o veličini teritorije zahvaćene požarima. Grinpis je saopštio da je 13 miliona hektara šumskih kapaciteta u Rusiji oštećeno do sada, što je otprilike površina Grčke.

Ne samo da vatra guta drveće koje je od ogromnog značaja za zdravlje životne sredine, već se istovremeno u atmosferu oslobađaju zagađujuće materije i otrovni gasovi. Američka Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija je proračunala da dim koji se nadvio nad ogromnim delom Arktika kao posledica požara sadrži na milijarde tona štetnih jedinjenja.

Gori i okolina Bajkalskog jezera. Stanje pogoršava niz poplava. Putin je prošlog meseca istakao da su dešavanja u Rusiji “dokaz” klimatskih promena i izrazio zabrinutost zato što temperature u njegovoj domovine rastu više nego dvostruko brže u poređenju sa ostatkom planete.

Jelena Kozbašić

Početak čišćenja kanala na levoj obali Dunava pomeren za 20. avgust

Foto: pixabay

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić izjavio je da je očekivani datum početka čišćenja kanala na prostoru leve obale Dunava 20. avgust, a po isteku zakonskog roka predviđenog za eventualne žalbe nakon sprovedenog postupka javne nabavke od 6. avgusta za Hitne sanacione radove.

Foto: pixabay

Gradonačelnik Radojičić je izjavio da će čišćenje, za koje je Vlada Republike Srbije izdvojila 218 miliona dinara, na terenu sprovesti ekipe vodovodnog preduzeća „Sibnica”, a stručni nadzor vršiće JVP „Srbijavode”.

„Svakoga dana na terenu će biti četiri ekipe sa odgovarajućom mehanizacijom, što je oko stotinu ljudi koji će početi radove sa različitih lokacija.

Planiran rok za završetak radova je devet meseci”, saopštio je gradonačelnik.

Prvi čovek Beograda precizirao je da je predviđeno da se očisti oko 47 kilometara kanalske mreže, a radovi obuhvataju i rekonstrukciju crpne stanice „Reva” koja je od suštinskog značaja za evakuaciju viška vode sa područja tog dela Pančevačkog rita, odnosno Krnjače, Ovče i Borče.

Radojičić je naglasio da ona predstavlja najnižu tačku područja, što znači da je najopterećenija, a sa godinama je izgubila stepen iskorišćenosti, te je rekonstrukcija neminovna.

„Predviđeno je čišćenje 19,50 kilometara glavne kanalske mreže u koju spadaju Kalovita, Sebeš, Suvi Sebeš i Vizelj, kao i 27,22 kilometra sekundarne kanalske mreže u slivovima Ovča, Reva i Borča, zatim sanacija ustava i propusta, zacevljenje kanala u dužini od 120 metara, kao i sanacija hidromašinske opreme CS „Reva”, pojasnio je gradonačelnik.

Prof. dr Radojičić je poručio da ovi radovi imaju za cilj smanjenje rizika od izlivanja i plavljenja područja Pančevačkog rita, kao i preventivne mere na očuvanju i obezbeđenju funkcionalne sigurnosti zaštitnog sistema u slučaju nailaska novih poplavnih talasa u narednom periodu.

„Očekujemo da ovo čišćenje poboljša funkcionalnost sistema za odvodnjavanje, to jest kanalske mreže i crpne stanice, kao i da poveća pouzdanost sistema u smislu smanjenja rizika od poplava izazvanih unutrašnjim vodama u tom delu Pančevačkog rita”, rekao je Radojičić.

On je dodao da je bitno da se pojača inspekcijski nadzor u cilju sprečavanja komunalnog i urbanističkog haosa koji je prisutan na području leve obale Dunava.

Gradonačelnik Beograda podsetio je da će projekat izgradnje kanalizacione mreže, koji je inicijativa predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a za koji je Grad Beograd opredelio novac i sa Evropskom investicionom bankom dogovorio kredit od 35 miliona, rešiti višedecenijski problem žitelja leve obale Dunava, s obzirom na to da za 70 godina na tom prostoru nije napravljena kanalizaciona mreža.

„Kako bi se ostvarili pozitivni efekti koje očekujemo od predstojećeg čišćenja, Grad Beograd će intenzivirati aktivnosti na izgradnji nedostajuće infrastrukture, pre svega kanalizacionog sistema, čija izgradnja kreće u martu iduće godine i u koji ćemo ukupno uložiti oko 80 miliona evra”, kazao je gradonačelnik Radojičić.

Podsećanja radi, Grad Beograd je inicijator hitnih sanacionih radova nakon vanredno velikih padavina u junu ove godine koje su dovele do plavljenja delova naselja, putne infrastrukture i obradivih površina u Krnjači, Kotežu, Borči i Ovči.

Gradske službe su svakoga dana imale 500 radnika na terenu radi rešenja infrastrukturnih problema ili vraćanja infrastrukture u pređašnje stanje, asanacije, dezinsekcije, deratizacije, te izmeštanja vodovodnih mreža i postavljanja novih cevi na asfalt.

Milisav Pajević

Pružena pomoć vidri na putu

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Tokom redovnih terenskih aktivnosti stručnjaka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode prošlog četvrtka na prometnom putu koji preseca DTD kanal, neposredno nakon Bačkog Gradišta, iz automobila u pokretu uočen je krupan primerak vidre kako nepomično leži na boku.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Činilo se kao da je mrtva nakon udarca automobila.

Detaljnijim pregledom jedinke nakon zaustavljanja auta utvrđeno je da duboko diše.

Dok je jedan deo tima davao signale automobilima koji su dolazili iz oba pravca da uspore, drugi deo je vidru izmestio sa asfalta na travnati deo padine puta u senku drveta, dalje od asfalta, a blizu vode.

Vidra je položena na stomak i već tada je davala znake polaganog oporavka.

Кontaktirana je služba za zbrinjavanje životinja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu kako bi se povređena životinja što pre transportovala na lečenje u centar na Paliću.

Na sreću, dok je ekipa došla sa specijalizovanim vozilom do Bačkog Gradišta, vidra se oporavila i sama otišla u obližnje vodeno stanište.

Milisav Pajević

Kako da budete ekološki odgovoran posetilac festivala?

Foto-ilustracija: Unsplash/Aditya Chinchure

Letnji period posebno je važan ljubiteljima muzičkih festivala. Za nama su Egzit festival, Lavfest, uskoro će se završiti i Nišvil, kao i Sabor trubača u Guči, a tek će početi najveći beogradski festivalBir fest.

Foto-ilustracija: Unsplash/Maxime Bhm

Osim uživanja u druženju, muzici i veseloj atmosferi, posetioci festivala moraju imati na umu i ono što za sobom ostavljaju.

Veliki problem svih letnjih festivala širom sveta, poput Glastonberija, Lolapaluze i Koačele, pri čemu neki od njih broje i do 400.000 posetilaca, upravo je velika količina otpada, a posebno plastike, koja ostaje razbacana po mestu održavanja festivala i nakon njegovog završetka.

Najveće pretnje za životnu sredinu svakako predstavljaju bacanje plastičnih boca i ambalaža za hranu i piće, bezobzirno ostavljanje šatora za sobom uprkos tome što oni nisu proizvod za jednokratnu upotrebu i upotreba šljokica za ukrašavanje.

Mnogi festivali započeli su akcije smanjivanja upotrebe plastike i kontrolu plastičnog otpada. Organizatori Glastonberija zabranili su prodaju vode i gaziranog pića u plastičnoj ambalaži, fokusirajući se na limenke koje se mogu reciklirati. Apelovali su i na posetioce da nose sopstvena pakovanja za piće i hranu.

Pomenuli smo i da posetioci ostavljaju za sobom tek jednom korišćen šator iako je moguće koristiti ga iznova. Razlog za to jeste niska cena većine šatora. Danski proizvođač KarTent osmislio je model šatora koji je vodootporan i u potpunosti se može reciklirati.

Foto-ilustracija: Unsplash/John Such

Organizatori su izričiti po pitanju štetnosti šljokica. Iako na prvi pogled deluje kao da mali svetlucavi ukrasi na licu i telu ne mogu nikome naškoditi, šljokice su zapravo mikroplastika koja se zadržava u vodi i ne može se razgraditi. Britanska kompanija Biogliter nudi zdraviju alternativu za sve ljubitelje – šljokice bez plastike koje su biorazgradive u prirodi.

I festivali u Srbiji nose se sa teretom smeća.

Nakon Egzit festivala, JP “Čistoća” odvezla je oko 50 tona otpada u reciklažni centar na razdvajanje i preradu. Na ovogodišnjem Egzitu prvi put su bili postavljeni zasebni kontejneri za plastične čaše na 23 mesta u okviru festivala, kao motivacija za zaštitu životne sredine i “ozelenjavanje” svesti.

Suzbijanje komaraca iz aviona u nekoliko beogradskih naselja

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju će danas i sutra od 17 do 21 sat suzbijati forme odraslih komaraca iz šest aviona u ukupnom obimu od 12 hiljada hektara u naseljima Jabučki rit, Glogonjski rit, Kovilovo, Padinska skela, Široka greda, Vrbovsko, Besni Fok, Dunavac, kao i u priobalnom pojasu leve obale Dunava u naseljima Crvenka, Mali Raj, Mladenovac, Lazarevac, Stubline, Piroman, Brović, Trstenica, Birač, Moštanica, Mislođin, Konatice, Poljane i Zabran, saopšteno je iz ovog zavoda.

Akcije će biti sprovedene ukoliko vremenske prilike budu adekvatne.

Iz Zavoda za biocide imedicinsku ekologiju apeluju na pčelare da zaštite pčele tokom trajanja tretmana komaraca.

Milisav Pajević

Aerodrom u San Francisku zabranjuje upotrebu plastičnih flašica za vodu

Foto-ilustracija: Unsplash/Jonathan Chng
Foto-ilustracija: Unsplash/Adam Navarro

Od 20. avgusta putnici na međunarodnom aerodromu u San Francisku neće imati mogućnost kupovine flaširane vode u plastičnoj ambalaži jer stupa na snagu zabrana prodaje tih artikala, izvestio je “San Francisko hronikl”.

Pravilo se odnosi na kafiće, restorane i kupovinu vode na automatima.

Putnici, svakako, mogu kupiti staklene ili aluminijumske boce koje se mogu ponovo puniti.

Uvođenjem ovog pravila aerodrom sledi odluku lokalnih vlasti iz 2014. godine o zabrani prodaje vode u plastičnoj ambalaži u sklopu imovine u vlasništvu grada.

Procenjuje se da čovečanstvo na godišnjem nivou iskoristi 4 biliona plastičnih flaša od kojih se reciklira samo oko 1 odsto – a aerodrom u San Francisku smanjiće svoj doprinos ovom broju, a posledično i zagađenju životne sredine plastikom.

Ubrzano topljenje ostrvske ledene ploče na Grenlandu

Foto: pixabay

Toplotni talas koji je pre nedelju dana srušio rekorde visokih temperatura u pet evropskih zemalja sada je nad Grenlandom i ubrzava topljenje ostrvske ledene ploče uzrokujući velike gubitke leda na Arktiku.

Foto: pixabay

Grenland, najveće ostrvo na svetu, je polu-autonomna danska teritorija između Atlantskog i Arktičkog okeana, a 82 odsto površine je prekriveno ledom.

Područje ledene ploče Grenlanda koje pokazuje naznake topljenja svakodnevno raste i dostiglo je rekordnih 56,5 odsto za ovu godinu, saopšteno je iz Danskog meteorološkog zavoda, prenosi AP.

Do topljenja leda je došlo zbog dolaska istog toplog vazduha iz Severne Afrike i Španije koji je „rastopio” evropske gradove prošle nedelje, postavljajući državne rekorde za temperature u Belgiji, Nemačkoj, Luksemburgu, Holandiji i Britaniji.

Iako će temperature na Grenlandu pasti do kraja ove nedelje, topljenje verovatno neće uskoro prestati, prenosi agencija.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Obeležen svetski Dan mačaka

Foto: pixabay

Juče je obeležen svetski Dan mačaka.

Foto: pixabay

Ovaj dan, 8. avgust, uspostavljen je 2002. godine na inicijativu Međunarodnog fonda za dobrobit životinja sa ciljem da se podigne svest ljudi o potrebama mačaka.

Međutim, pored ovog datuma, Dan mačaka se obeležava i 17. februara i to u većem delu Evrope, a 1. marta u Rusiji.

Takođe postoji i Nacionalni dan mačaka koji se obeležava 29. oktobra.

Širom sveta živi više od 500 miliona mačaka.

Milisav Pajević

Raševica kod Paraćina dobiće vodovodnu mrežu

Foto: pixabay

Zbog svog geografskog položaja, Raševica je prvo prekomoravsko selo u kome će biti izgrađena vodovodna mreža, rekao je predsednik Opštine Paraćin, Saša Paunović, prilikom nedavnog obilaska radova na izgradnji rezervoara, koji se gradi na uzvisini iznad seoske crkve.

Foto: pixabay

Rezervoar za vodu će obezbeđivati ujednačenost pritiska u mreži, a najveći broj meštana Raševice se izjasnio da želi priključak na buduću vodovodnu mrežu.

Posle Raševice, uslediće povezivanje na gradski vodovod ostalih prekomoravskih sela, čime će biti ispunjen još jedan deo dalekosežnog opštinskog plana za izgradnju kompletne infrastrukture u svim selima opštine Paraćin.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Istraživanja endemskih i zaštićenih biljnih vrsta u crnogorskim nacionalnim parkovima

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Zbog prisustva brojnih ugroženih, osjetljivih, ranjivih, značajnih i zaštićenih vrsta i ekosistema, zajedno sa relevantnim stručnim i naučnim institucijama,

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi Crne Gore sprovode istraživanja i montoring, kao i kartografski prikaz njihovog rasprostranjenja, na osnovu čega definišu pritiske na ekosisteme, staništa i vrste i mjere njihove zaštite.

Pored novih saznanja o vrstama, akcenat se stavlja i na sređivanje i sistematizaciju taksonomskih i drugih podataka koji se unose u florističku bazu podataka.

Redovnim ažuriranjem i sistematizacijom podataka, baza JP Nacionalni parkovi Crne Gore postaje upotrebljiva za pretragu i pružanje svih relevantnih podataka.

Pored toga što je značajan sa biološkog, geografskog i ekološkog aspekta, raznovrstan biljni svet nacionalnih parkova svojom ljepotom i bogatstvom privlači brojne posetioce.

U NP Lovćen vrsta koja se ove godine prati je Leucanthemum chloroticum, endem Balkana sa rasprostranjenjem na Lovćenu (Štirovnik, Jezerski vrh i Majstori).

U NP Durmitor vrsta koja je izabrana za monitoring je Alyssum scardicum, endem Balkana u Crnoj Gori, sa rasprostranjenjem na Savinom kuku.

Vrsta koju istražujemo u NP Biogradska gora je Melampyrum doerfleri, endem Balkana, sa rasporostranjenjem na lokalitetima Zekova glava, Crna glava i Troglava.

U NP Prokletije, na planinskim obroncima doline Grebaje je obavljeno istraživanje endemične balkanske vrste Lunaria telekiana.

Nakon istraživanja na Bogićevici, i na Hridu je sproveden monitoring endemske vrste Narthecium scardicum.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Rezultati istraživanja pokazali su da navedene vrste nisu ugrožene, već da šire areal svog rasprostranjenja, te da, pored postojećih zakonom definisanih mera, nisu potrebne dodatne mere konzervacije i zaštite.

U cilju očuvanja staništa i unapređivanja stanja populacija močvarnih biljnih vrsta, u NP Skadarsko jezero, stručni saradnici za zaštitu flore nastavili su sa monitoringom nacionalno i međunarodno zaštićene biljne vrste Marsilea quadrifolia.

Istraživanja na reci Moračici imala su za rezultat otkrivanje novog staništa, po površini i pokrovnosti veće u odnosu na nalaz iz 2016. godine.

Ova saznanja su značajna sa stanovišta njenog očuvanja, jer se sa sigurnošću može konstatovati da je populacija brojna, stabilna i neugrožena od strane čoveka.

Zbog mogućeg zarastanja obalnog dela reke, a time i gubitka staništa, neophodno je sprovoditi godišnji monitoring.

Milisav Pajević

NVO Green Home uskoro otvara sudske sporove za neke male hidroelektrane u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Nevladina organizacija (NVO) Green Home priprema inicijativu, kojom bi se otvorili sudski sporovi za neke male hidroelektrane, ukoliko Ministarstvo ekonomije Crne Gore ne uvaži njihov zahtev za uvođenje moratorijuma na gradnju malih hidroelektrana, po osnovu do sada izdatih koncesija.

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Predstavnica NVO Green Home Irma Muhović, kazala je da su iz Ministarstva ekonomije najavili da će da rade na reviziji svih dozvola i saglasnosti koje su vezane za izgradnju malih hidroelektrana.

Ona je podsetila da je Green Home, u prethodnom periodu, predao peticiju Skupštini Crne Gore, kojom traže moratorijum na gradnju malih hidroelektrana, po osnovu do sada izdatih koncesija.

„Imajući u vidu da smo predali tu peticiju i da smo imali veliki broj inicijativa zajedno sa lokalnim stanovništvom, Ministarstvo ekonomije nas je pozvalo na sastanak, kojem smo prisustvovali sa još nekoliko nevladnih organizacija i predstavnika lokalnih zajednica.

Međutim, Ministarstvo ekonomije je najavilo da radi na pripremi novog zakona koji je vezan za male hidroelektrane, ali za male hidroelektrane koje bi se tek gradile“, navela je Muhović.

Ona je istakla da je uticaj gradnje malih hidroelektrana na životnu sredinu višestruk.

„Pre svega, gradnja malih hidroelektarna narušava celokupan vodotok, pa tako i biljni i životnjski svet u rekama. To se odražava, pre svega, na negativan uticaj na riblje vrste, jer su reke na kojima se grade male hidroelektarne najčešće reke u kojima se te ribe mreste“, pojasnila je Muhović.

Ako se naruše vodotoci i pregrade ih branama, ribe neće moći da se mreste, „što u nekom periodu može dovesti do nestanka tih vrsta ili smanjenja njihovog broja“.

„Takođe, neke reke su staništa stenoendemskih vrsta u Crnoj Gori.

Ako izgradimo malu hidroelektranu, uništavamo staništa stenoendemskoj vrsti i ta vrsta, s obzirom da živi samo na tom lokalitetu, izumire“, rekla je Muhović.

Milisav Pajević

Šta ako je napuštanje Zemlje jedini način da je spasemo?

Foto-ilustracija: Unsplash (Space X)

Hajde da brzinski obnovimo osnovno znanje na temu svemira sa časova geografije.

Zemlja je tek jedna od osam planeta koje kruže oko Sunca zajedno sa svojim satelitima, ali nema sumnje da je drugačija od svih – jedina je za koju smo sigurni da na njoj postoji život. Pored planeta i satelita, u Sunčevom sistemu se mogu naći i druga manja nebeska tela kao što su asteroidi, meteoridi i komete.

Foto-ilustracija: Unsplash (Space X)

S obzirom na naše neodgovorno trošenje Zemljinih resursa, možda bi trebalo da skujemo plan(etu) B. Šta ako je napuštanje Zemlje jedini način da je spasemo?

Venera nam ne bi predstavljala odgovarajuće utočište za beg od ugljen-dioksida zato što 96,5 odsto njene atmosfere čini upravo ovaj gas čijim ispuštanjem narušavamo zdravlje svoje trenutne domovine. Na Marsu dan traje približno koliko i ovde ali to ne znači da nam je on idealno rešenje za selidbu – temperatura se kreće od -140 Celzijusovih stepeni do nešto više od 0. Na Marsu bismo se, dakle, “prehladili” brže nego s mokrom kosom na promaji u optimalnim ovozemaljskim uslovima.

A šta bi bilo da se “prilepimo” našem, uslovno rečeno, najbližem komšiji – Mesecu?

Osnivač i izvršni direktor Amazona Džef Bezos, nekima poznatiji kao najbogatiji čovek u modernoj istoriji, a nekima tip koga će razvod koštati na milijarde dolara, je 2000. godine pokrenuo kompaniju za proizvodnju svemirskih brodova i pružanje usluga letenja u svemir Blue Origin.

Bezos je pre nekoliko godina izrazio zabrinutost o ograničenosti energije i ponudio svoje proročansko rešenje. “Kroz nekoliko stoleća bićete primorani da čitavu teritoriju Zemlje prekrijete solarnim panelima. Šta ćete onda? Mislim da ćete se preseliti u svemir. Izmestićete svu tešku industriju i planetu ćete nameniti stanovanju i lakoj industriji”, objasnio je on tada.

Ipak, čak i unapređena Zemlja, prema mišljenju američkog preduzetnika, biće tesna za rastući broj stanovnika, stoga je predložio proizvodnju megalomanskih cilindričnih struktura uobličenih prema ideji profesora Univerziteta Prinston Džeralda O’Nila.

Za razliku od svog konkurenta u svemiru Ilona Maska, Džef Bezos ne veruje u mogućnost kolonizovanja drugih planeta i funkcionisanja multiplanetarnog društva, već u stvaranje samoodrživih veštačkih kolonija za ljude, životinje i biljke koje će biti nekoliko puta veće u odnosu na međunarodne svemirske stanice.

Prepreka ka “otelovljenju” nečega što je u današnjici tek pogled nekolicine entuzijasta kroz ružičasti teleskop su troškovi poduhvata.

Uprkos tome, u maju ove godine Bezos je napravio još jedan korak ka sprovođenju svojih zamisli u delo predstavivši ogromni svemirski brod pod nazivom Blue Moon razvijen od strane Blue Origin.

Blue Moon je zamišljen kao Mesečev ekvivalent Zemljinih teretnih vozova. Prema Bezosovim tvrdnjama, svemirski brod može da dopremi 6,5 tona tereta do Meseca.

“Vreme je da se vratimo na Mesec i da ovog puta tamo i ostanemo”, zaključio je on.

Jelena Kozbašić