Home Blog Page 847

Grčka i Mađarska napuštaju ugalj do 2030. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Bart van Dijk)

Grčki premijer i predsednik Mađarske su nedavno objavili nameru da ugase proizvodnju električne energije iz uglja do 2028. godine u Grčkoj, odnosno do 2030. u Mađarskoj, čime obe države otvaraju put pravičnoj tranziciji ka obnovljivim izvorima energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bart van Dijk)

Grčki energetski miks se do sada značajno oslanjao na ugalj, a novo postrojenje na lignit, koje je trebalo da radi i duže od 2050. godine, je trenutno u procesu izgradnje.

Novost koju je objavio grčki premijer Kirijakos Micotakis na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju u Njujorku u ponedeljak Grčku čini prvom državom u Jugoistočnoj Evropi koja je objavila krajnji datum za konačno isključivanje uglja iz proizvodnje električne energije. Detalji strategije za ostvarenje ovog cilja biće objavljeni do kraja ove godine.

“Ovo je istorijski trenutak na putu ka Evropi bez uglja do 2030. godine. Tako ga treba i proslaviti. Zbog uglja su već decenijama patile i grčka privreda i zdravlje lokalnih zajednica i to uprkos značajnom potencijalu obnovljivih izvora energije koji su i dalje nedovoljno iskorišćeni. Sada vlada treba da sačini detaljne planove za kontrolisanu i pravičnu tranziciju sa uglja na obnovljive izvore bez padanja u zamku drugih fosilnih goriva kao što su gas i nafta. Šta više, potrebna je podrška za radnike, zajednice i regione oslonjene na ugalj”, rekla je Mahi Sideridou, direktorka kampanje Evropa bez uglja.

Mađarski predsednik je u odvojenoj prilici takođe u Njujorku objavio planove za obustavljanje proizvodnje električne energije do 2030. godine. Razgovori o gašenju uglja se vode u Mađarskoj već neko vreme. Iako je ova vest dobrodošla, Mađarska može i treba da teži ambicioznijem roku za gašenje uglja već do 2025. godine.

Izazov za obe države, Grčku i Mađarsku, sada predstavlja sprovođenje jasnog plana za pravičnu tranziciju sa uglja na obnovljive izvore energije, tako da radnici i zajednice oslonjene na ugalj u toj promeni ne ostanu zapostavljeni.

Ova vest stiže samo nekoliko dana nakon odluke crnogorskih vlasti, koju je prošle nedelje saopštio crnogorski premijer Duško Marković, da napusti planove za izgradnju novog bloka termoelektrane u Pljevljima.

“Iako je trebalo vremena, Crna Gora je prva država Zapadnog Balkana koja je napustila planove za izgradnju nove termoelektrane i zbog toga zaslužuje priznanje”, rekla je u komentaru za bne IntelliNews Pipa Galep iz organizacije Bankwatch i dodala da ovo treba da služi kao primer i susednim državama koji i dalje insistiraju na planiranim novim termoelektranama na ugalj uprkos tome što one nisu ni ekonomski ni ekološki opravdane.

Izvor: Evropska mreža za klimatsku akciju

Zabrana mesa – korak ka spasu planete?

Foto-ilustracija: Unsplash (Victoria Shes)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandru-Bogdan Ghita)

Ishrana je oduvek predstavljala važan deo čovekovog života. U savremenom svetu, kad nam je dostupan raznovrstan izbor namirnica različitoga sastava i porekla, lako se možemo opredeliti za hranu koja nam najviše odgovara, odnosno za ono što nam je najukusnije.

Deo čovečanstva se okrenuo ishrani lišenoj mesa. Ipak, da li se ka tome može orijentisati cela ljudska populacija?

Neki zagovaraju ideju da bi se zabranom mesa, odnosno smanjenom proizvodnjom i izbacivanjem mesnih proizvoda sa menija, moglo doprineti smanjenju zagađenja životne okoline.

Podaci prošlogodišnje studije sa Oksforda pokazali su da meso i mlečni proizvodi proizvode oko 60 odsto ukupnog zagađenja poljoprivrednog porekla i zauzimaju oko 83 odsto poljoprivrednog zemljišta, dok obezbeđuju čovečanstvu samo 18 odsto potrebnih kalorija i 37 odsto proteina za život.

Možemo zaključiti da bi veganski tip ishrane najviše odgovarao planeti, ali da li bi odgovarao njenim stanovnicima?

Džozef Pur, koji je vodio istraživanje, smatra da je veganska dijeta jedan od najznačajnih načina da se smanju štetan uticaj na prirodu, što se tiče emisije gasova sa efektom staklene bašte, ali i crpljenja izvora vode i korišćenja zemlje, kao i na cvetanje vode i povećanje kiselosti okeana.

Mnogi stručnjaci, iako se slažu u tome da bi potpuni zaokret čovečanstva ka veganstvu bio krupan korak za zaštitu životne sredine, smatraju da bi zabrana mesa rezultirala otporom i nezadovoljstvom velikog broja ljudi.

Profesor populacione ekologije Tim Benton zabranu mesa ne vidi kao stazu uspeha. Ističe da promene jesu više nego poželjne, ali da bi se trebalo raditi postepeno na poboljšanju čitavog sistema kako bi se uticalo na problem, zato što se on ne može rešiti samo pomoću jedne zabrane.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Smatra da je potrebno promeniti poljoprivredne subvencije, kao i način ishrane u nekim ustanovama poput škola i bolnica i truditi se da proizvodnja mesa nema toliko štetan uticaj na prirodu. Predlaže i dodatno obrazovanje ljudi po tom pitanju i kao važan faktor posmatra uticaj na svest pojedinaca da meso, na izvestan način, predstavlja pretnju i da to ne smemo da zaboravimo.

Kod drastičnih mera koje imaju neposredan uticaj na svakodnevni život pojedinca postoji velika verovatnoća i bojazan da bi zabrana poput ove izazvala jednako drastične negativne reakcije koje bi vodile u suprotnom smeru.

Svakako, moramo “staviti na vagu” šta nam je važnije. Ukoliko budućnost živog sveta na zemlji zavisi od naših odluka, lični izbori koji nemaju pozitivan učinak na prirodu mogu ostati u senci.

Jelena Cvetić

Trivan na seminaru Zelene poslaničke grupe

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan govorio je danas o najvažnijim aktuelnim pitanjima u oblasti zaštite životne sredine i odgovarao na pitanja poslanika neformalne Zelene poslaničke grupe, u okviru dvodnevnog tematskog seminara.

Ministar je poslanicima ukratko izložio rezultate u zaštiti životne sredine i prirode koje je Ministarstvo realizovalo tokom svog dvogodišnjeg rada, kao i brojne aktivnosti koje preduzima kako bi Srbija postigla značajan napredak ka postizanju evropskih i svetskih standarda u zaštiti životne sredine. Ukazao je da, i pored mnogih tema koje su otvorene i pokrenute, za veći napredak je i dalje neophodan uslov investiranje u projekte, pre svega u izradu projektno-tehničke dokumentacije i jačanje administrativnih kapaciteta, bez kojih nema realizacije postavljenih ciljeva. U životnoj sredini nema napretka bez projekata, kao ni bez stručnjaka u javnoj administraciji, istakao je ministar.

Upravljanje otpadom i reciklaža predstavljaju paradigmu onoga što se preduzima da bi Srbija bila čista, rekao je Trivan i dodao da će do kraja godine biti predložen sistem kojim će se stimulisati prikupljanje i selekcija otpada, što je pretpostavka za strateški tretman otpada kao proizvoda koji donosi profit. Ministar je poslanicima neformalne Zelene poslaničke grupe najavio donošenje zakonskih rešenja za problem buke koji predstavlja značajno ekološko pitanje za građane. Buka mora biti rešena kroz zakonski propis kojim će biti ustanovljena jasna pravila, efikasna inspekcijska kontrola, a istovremeno omogućiti sektorima da se prilagode u svom poslovanju. U otvaranju i rešavanju neuralgičnih ekoloških tema kao što je uklanjanje opasnog otpada, devastacija zaštićenih područja i drugih, Ministarstvo će ostati dosledno i istrajno, naglasio je Trivan.

Poslanici su ministru Goranu Trivanu uputili brojna pitanja u vezi zaštite voda, pošumljavanja, seče šuma u zaštićenim područjima, nesanitarnih deponija, uticaja malih hidroelektrana na životnu sredinu i biodiverzitet, uloge lokalnih samouprava, pregovaračke pozicije i drugih problema vezano za zaštitu životne sredine i prirode, na koje su dati iscrpni i konkretni odgovori.

Ministar je obavestio poslanike da se Nacrt pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 nalazi u proceduri razmatranja drugih ministarstava i može se očekivati da se pred Vladom Srbije nađe u oktobru mesecu, a do kraja godine uputi Evropskoj komisiji, čime će se steći pretpostavke za otvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

U otvorenom razgovoru sa poslanicima ministar Trivan je istakao da su dobrodošle i dragocene sve inicijative poslanika koje će pružiti podršku unapređenju stanja životne sredine u Srbiji, i podstaći komunikaciju i veće angažovanje lokalnih samouprava.

Realizaciju ovog seminara koji se održava na Zlatiboru podržala je Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (UNDP) u okviru projekta „Jačanje kapaciteta za unapređeno sprovođenje međunarodnih sporazuma iz oblasti zaštite životne sredine”, koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF).

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Stiže “leteći” taksi u Pariz (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Léonard Cotte)
Foto-ilustracija: Unsplash (Augustin de Montesquiou)

Građani Pariza se sve više okreću alternativnim i zdravijim vidovima prevoznih sredstava, poput bicikla, ali u bliskoj budućnosti imaće novo, sasvim futurističko vozilo – “leteći” taksi.

Startap kompanija za proizvodnju letećih vozila “Sibabls” predložila je vozilo Babl, leteći taksi koji će preletati Senu, izbagavajući gradske gužve i ne zagađujući okolinu.

Babl ima baterije, dva električna motora i krila u vodi. Kada se poveća brzina, krila podižu brodi i uzeleće iznad površine vode.

Alan Trebo, suosnivač “Sibablsa” u ovome vidi budućnost saobraćaja.

Probni period u trajanju od četiri dana biće dobra prilika da se vidi kako bi ovaj “leteći” tip vodenog saobraćaja funkcionisao.

Tokom ranijih pregovora, uspostavljeni kriterijumi za pariski leteći taksi bili su: električni pogon, nulta emisija štetnih gasova i poštovanje prirodne sredine, vertikalno uzletanje i poletanje u urbanoj zoni.

Takođe, pažnja je usmerena na bezbednosni sistem, jer će se ovim vozilima upravljati na daljinu, kao dronom.

Babl dostiže brzinu do 50 km/h i veoma je tih. Puni se na pristaništu, dok čeka putnike, a kapacitet prostora je dovoljan za 5 osoba, odnosno maksimalna nosivost je 500 kg.

Gradska uprava očekuje da će sa radom ovih vozila početi već narednog proleća.

Jelena Cvetić

 

Zelenim fasadama u Beču protiv klimatskih promena

Foto: MA 22/Salama Iman

Kako bi podstakla građane i preduzeća da se uključe u akciju rashlađivanja životnog prostora u najtoplijim mesecima u godini, gradska uprava planira ozelenjavanje 50 fasada u najgušće naseljenim ulicama Beča.

Foto: MA 22/Salama Iman

Svima koji se upuste u „zelenu avanturu“ na raspolaganju stoje saksije zapremine 300 litara, pričvršćivači, supstrati i puzavice kojima može da se ozeleni 8m². Uz to je obezbeđena dostava i montaža materijala, kao i sve potrebne informacije o uzgoju i nezi biljaka.

Za ovaj projekat je izdvojeno 500.000 evra. Pored ozelenjavanja i ulepšavanja fasada, stručni tim naučnika, preduzetnika i članova gradske uprave Beča radi i na pošumljavanju grada, stvaranju novih zelenih površina, vodenih igrališta i slično.

Izvor: Eurocomm-PR

Na festivalu na Baliju plesali za ekološku svest

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Bishop)
Foto: Facebook (screenshot)

Na Baliju, u selu Jatiluvih, između 20. i 22. septembra održan je tradicionalni istoimeni festival.

Na festivalu su nastupili mnogi domaći, ali i strani umetnici, naročito muzičari i plesači.

Pored štandova sa hranom, posetioci su imali priliku i da uživaju u performansima umetnika, naročito plesača. Devojke koje su plesale na otvorenom, u poljima, bile su obučene u karakterističnu žutu odeću.

Procenjuje se da je u plesu učestvovalo oko 400 osoba.

Plesali su i za ekološku svest, s namerom da se festivalom pošalje poruka o značaju ekološke svesti, kako na ostrvu, tako i širom sveta.

Jelena Cvetić

 

Koliko su stari poljoprivrednici u Srbiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Rychetsky)
Foto-ilustracija: Unsplash (Roman Synkevych)

U Srbiji se poljoprivredom bave uglavnom stariji od 65 godina kojih je 42,5 odsto, dok je u starosnoj dobi od 35 do 44 godine 8,7 odsto poljoprivrednika, pokazala je anketa Republičkog zavoda za statistiku. Većina poljoprivrednih gazdinstava su porodična.

Anketa o strukturi poljoprivrednih domaćinstava je urađena na uzorku od 120.000 domaćinstava u oktobru i novembru 2018. sredstvima iz pretpristupnih fondova EU i nacionalnog budžeta.

Od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava od oko 564.500 , porodičnih je približno 563.000, a najviše njih je u Zlatiborskoj oblasti, oko 44.000, a najmanje u Pirotskoj oblasti, oko 8.700. Korisno poljoprivredno zemljište koje se obrađuje iznosi 3.458.000 hektara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Heather Gill)

Anketa je pokazala da u gazdinstvima ima oko 88.200 goveda, 3.266.000 svinja, 1.800.000 ovaca, 218.000 koza, a najviše je živine – oko 23.000.000 komada, i oko 914.000 košnica.

Radnu snagu gazdinstava čini oko 1,33 miliona ljudi, a u mašinskom parku je oko 452.000 traktora i 86 odsto je u upotrebi više od 20 godina.

Prosečna parcela po domaćinstvu je 12,7 hektara.

U voćarstvu je najviše zastupljena šljiva koja zauzima 40 odsto površina pod voćem.

U 2018. je 33 odsto gazdinstava navodnjavalo ukupno 4,6 odsto površina, najviše u Bosilegradu – 97 odsto, Majdanpeku 84 i Surdulici 83 odsto, a voda potiče iz podzemnih izvora na gazdinstvu, površinskih voda i iz vodovoda.

Izvor: EurActiv.rs

“Tesla” stiže u Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Tchompalov)
Foto: Twitter (screenshot)

Izvršni direktor kompanije “Tesla” Ilon Mask najavio je proširenje rada i na zemlje Balkana i istočne Evrope.

Vest je stigla kao odgovor na postavljeno pitanje na Tviteru o tome kada se može očekivati u Slovačkoj, te je Mask najavio da im je plan da sledeće godine budu i u balkanskim zemljama i u istočnoj Evropi.

“Nadamo se otvaranju početkom sledeće godine u SlovačkojHrvatskojSrbiji i većini zemalja istočne Evrope. Učinićemo Teslu ponosnim tako što ćemo imati njegove automobile u zemljama njegovog porekla”, napisao je.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Iako nije precizirao šta pod tim podrazumeva, pretpostavlja se da je mislio na otvaranje “Tesla” prodavnica. Ipak, u njima se ne mogu direktno kupiti automobili, ali se mogu dobiti sve potrebne informacije.

Takođe, to će doprineti popularizaciji brenda, ali i samih električnih automobila.

Mask je istakao da je jedan od bitnih faktora to što će se “Tesla” približiti poreklu vizionara koji je dostigao mnogo za stvaranje modernog sistema napajanja naizmeničnom električnom energijom i da im je posebno drago zbog toga.

Jelena Cvetić

Prvi klimatski teleton na svetu obezbedio sredstva za sadnju gotovo milion stabala!

Foto-ilustracija: Unsplash (Kasturi Laxmi Mohit)

Teleton nije novi pojam. Ipak, novi je način iskorišćavanja sredstava.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kasturi Laxmi Mohit)

U sklopu dvoipočasovnog televizijskog programa koji su 14. septembra organizovale javna televizija TV2, Društvo za očuvanje prirode i fondacija Mreža za uzgoj drveća u jednoj zemlji na severu evropskog kontinenta donirano je 2,4 miliona evra.

Veruje se da je ovo prvi put da će novac prikupljen kroz teleton biti usmeren na zauzdavanje klimatskih promena, i to kroz pošumljavanje i očuvanje trenutnih šumskih kapaciteta. Rodonačelnik takve prakse je Danska, a da li će iko slediti njen pozitivan primer saznaćemo u narednom periodu.

Cilj organizatora televizijske manifestacije bio je da se obezbede sredstva za sadnju milion stabala, ali im je izmakao “za dlaku”. Broj drveća kojim će Danci ozeleniti svoju domovinu, zahvaljujući teletonu, i dalje je impozantan – 914.433!

“Ovo je pozitivan način da se ljudi inspirišu i da im se ukaže na to da malim pojedinačnim delima mogu da naprave razliku i da utiču na klimatsku krizu”, izjavio je Kim Nilsen, osnivač Mreže za uzgoj drveća, i ocenio da je vrlo uzbudljivo što su napravili prvu umetničko-zabavnu humanitarnu emisiju usmerenu na klimatske probleme.

Dvadeset odsto novca biće izdvojeno za očuvanje postojećih šuma u zemlji i zaštitu prašuma van danskih granica.

U događaju “Danska sadi drveće” su učestvovali muzičari, glumci, filantropi, sportisti i političari, a bio je upriličen u šumi južno od prestonice Kopenhagena. Šume predstavljaju jednog od najefikasnijih sunđera ugljen-dioksida i neophodne su nam kako bismo njima neutralisali štetne emisije i pružili pomoć biodiverzitetu.

Jelena Kozbašić

Raspisan konkurs za studente rudarstva i geologije u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

JU Zavod za geološka istraživanja Podgorica u saradnji sa Ministarstvom ekonomije Vlade Crne Gore i Privrednom komorom Crne Gore raspisuje Konkurs za dodelu stipendija za studijsku 2019/2020. godinu.

Rok za podnošenje dokumentacije je 15. novembar 2019. godine.

Više informacija možete pronaći ovde.

Izvor: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Koka-kola najavljuje novu kampanju reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Beliaikin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Caitlyn Hastings)

U okviru sedamnaeste po redu “Nedelje reciklaže” koja traje od 23. do 29. septembra najpoznatiji brend gaziranih pića Koka-kola najavio je novu kampanju za reciklažu u Velikoj Britaniji. Izneli su podatak da se samo oko 70 odsto plastičnog pakovanja reciklira, te da se na tome mora poraditi.

Cilj im je da se reciklaža pakovanja omasovi i da svima postane sasvim uobičajen deo konzumacije Koka-kolinih proizvoda.

Direktor marketinga Kris Robers je naveo da, iako se sva njihova pakovanja mogu u potpunosti reciklirati, poenta kampanje jeste da se što veći broj ljudi ovim putem pozove i podseti da se od svake reciklirane dobija nova flaša, jer će se time najlakše ohrabriti na reciklažu.

Istakli su da se njihove plastične boce mogu okarakterisati kao jednokratne isključivo samo ako nakon upotrebe budu bačene, ali i da im se jedino reciklažom može promeniti taj status.

Nova inicijativa ukazuje na to da kompanija oseća obavezu da napravi pozitivne promene za životnu sredinu.

Najavljeno je da im je u planu i da koriste prethodno recikliranu plastiku (pre-recycled plastic) i to do 50 odsto u svim pakovanjima do 2020. godine.

Kao glavni cilj izdvojili su nameru da broj recikliranih flaša i limenki bude jednak broju prodatih i nadaju se da će to dostići do 2030. godine.

Jelena Cvetić

Greta Tunberg uputila prekor svetskim liderima na Samitu o klimatskim promenama

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: Wikipedia/Anders Hellberg

Mlada aktivistkinja iz Švedske Greta Tunberg je na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Njujorku uputila oštre primedbe vođama prisutnih zemalja na samitu, ponavljajući pitanje “Kako se usuđujete?!”.

„Ovo je sve pogrešno. Ne bi trebalo da sam  ovde. Trebalo bi da sam u školi na drugoj strani okeana. Ipak, vi ste došli do nas mladih za nadu. Kako se usuđujete?! Ukrali ste moje snove i moje detinjstvo vašim praznim rečima“, rekla je ona.

Objasnila je da smatra nedovoljnim globalni cilj smanjenja emisije štetnih gasova, jer se time svetu daje šansa od 50 odsto da ograniči globalno zagrevanje na dodatnih 0, 4 stepena Celzijusa.

Smatra da je nauka veoma jasna po pitanju stanja u kojim se svet nalazi kad je reč o globalnim klimatskim promenama, te da se to ne sme ignorisati.

Zamerila je i preterani fokus na finansijski aspekt, koji u većini slučajeva postaje primaran dok opstanak planete ostaje u drugom planu.

Samit o klimi ove godine otvorio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, sa govorom o cilju potpune neutralnosti kad je reč o emisiji ugljen-dioksida do 2050. godine.

Iako su vođe zemalja okupljenih na samitu razmatrali date opcije i predlagali nove mere zaštite i delovanja na polju klimatskih promena, svi su se složili da pomenute mere nisu dovoljne.

Vođe Finske i Nemačke najavili su zabranu upotrebe uglja u narednih 10 godina. Neki su pomenili i klimatsku neutralnost, odnosno razmeru emisije ugljen-dioksida u vazduh i pošumljavanje i upotrebu napredne tehnologije do 2050. godine.

Predsednik Francuske Emanuel Makron opomenuo je lidere na neophodnost aktivnog učešća u ovim ciljevima, kao na potrebu da uključe klimatske promene u okvire svojih političkih odluka, te da ne finansiraju projekte, robu i industrije koje doprinose zagađenju. Pozvao ih je i da povećaju svoja obećanja za donacije za Zeleni fond za klimi kojim se pomaže siromašnim zemljama u borbi sa klimatskim pitanjima. Predložio je da SAD ponovo razmotri mogućnost davanja novca za fond.

Američki predsednik Donald Tramp nije tražio reč na ovom skupu.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić takođe je učestvovao na Samitu o klimatskim promenama.

Jelena Cvetić

Ser Dejvid Atenboro u poseti Plitvičkim jezerima

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike HR
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike HR

Pionir dokumentaraca o prirodi i neumorni istraživač ser Dejvid Atenboro posetio je Nacionalni park Plitvička jezera gde je učestvovao u snimanju novog BBC-jevog serijala “Green Planet”.

Ser Dejvid Atenboro se na Plitvicama susreo s pomoćnikom ministra za zaštitu prirode Igorom Krajtmejerom, upravnikom NP Plitvička jezera Tomislavom Kovačevićem, stručnim vodičem Kazimirom Miculinićem i saradnicima iz nacionalnog parka s kojima je razgovarao o motivima svog dolaska u Hrvatsku i na Plitvička jezera, gde je imao priliku da se upozna s prirodnim bogatstvima Hrvatske, specifičnostima krškog reljefa i sedrenim barijerama.

Ser Dejvid Atenboro je dao svoje viđenje promena u društvu u odnosu prema prirodi i planeti iz svog dugogodišnjeg bogatog uticaja u popularizaciji prirode i bioraznolikosti, a naročito ga, moglo se čuti, raduje što se mladi zalažu za rešavanje pitanja klimatskih promena. Od kada je počeo snimati prirodu, čovečanstvo se povećalo za tri puta, a iskorišćavanje prirodnih resursa još i više. Zaključio je kako rešenja postoje, ali čovek mora promeniti odnos prema prirodi.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike HR

Inače, Nacionalni park Plitvička jezera pokrenuo je prvi Plitvice Film Festival povodom dva velika obeležavanja: 70 godina od proglašenja nacionalnog parka i 40 godina od upisa na UNESKO listu svetske baštine. U fokusu festivala, koji se do 22. septembra održava u kampu Korana, upravo su priroda i njeno očuvanje.

Dokumentac koji se sa ser Dejvidom Atenboroom snima na Plitvičkim jezerima predstavio je prvog dana festivala reditelj i autor Peter Baset, a ujedno je prikazan BBC-jev dokumentarac naziva “Planeta Zemlja: Slatka voda”, uz naraciju ser Dejvida Atenboroa.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Srbija i Švajcarska najavile energetsku sanaciju u Paraćinu, Kruševcu i Užicu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Trung Pham Quoc)

Prema ranije potpisanom sporazumu o finansiranju projekata energetske efikasnosti, Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije najavili su objavljivanje tendera za nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju i rekonstrukciju 4 objekta u Paraćinu, 6 objekata u Kruševcu i 5 u Užicu.

Na pripremi sprovođenja projekata rekonstrukcije škola u Popovcu, Buljanu, Stubici i Sikirici, opština Paraćin radi od 2012. Podsetimo da je švajcarska Vlada na početku angažovala konsultante koji su mapirali potencijalne opštine u Srbiji. Zahvaljući dotadašnjim rezultatima u oblasti energetske efikanosti, od 46 opština i gradova, Paraćin je ušao među 16, a nakon posete švajcarskih konsultanata, na osnovu obezbeđene argumentacije zbog koje bi sredstva trebalo odobriti opštini Paraćin, izbor je sveden na 6.

Konačno, Odlukom Vlade Švajcarske 2015. izabrane su 4 lokalne samouprave, među kojima i Paraćin, čije će projekte finansirati. Informacija o objavljivanju tendera biće istaknuta na veb stranicama ministarstva i naručioca, ali će preuzimanje tenderske dokumentacije, koja se očekuje u prvoj polovini oktobra, biti moguće samo na švajcarskoj stranici za javne nabavke.

Poziv je otvoren za domaće i firme van Srbije, a precizniji kriterijumi učešća na tenderu, objavljeni su na pomenutim veb stranicama.

Za detaljnije informacije kliknite OVDE.

Izvor: Opština Paraćin

Globalni cilj do 2050. godine – neutralisanje ugljenika

Foto-ilustracija: Unsplash (veeterzy)
Foto-ilustracija: Pixabay

Juče, 23. septembra, Ujedinjene nacije su, uoči početka samita o klimi na kojem će učestvovati mnogi svetski lideri, saopštile da se 66 država pridržava cilja neutralisanja ugljenika do 2050. godine.

Te države se pridružuju spisku od deset regiona, 102 grada i 93 preduzeća koji do 2050. žele da postignu nultu emisiju štetnih gasova sa efektom staklene bašte. Taj cilj su postavili naučnici kako bi se zaustavilo globalno zagrevanje Zemlje i držalo u granicama od 1,5 do dva stepena Celzijusa u odnosu na kraj 19. veka.

“Klimatska vanredna situacija predstavlja trku koju sada gubimo, ali je možemo pobediti”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš.

Na skup je pozvana i švedska aktivistkinja Greta Tunberg, koja je ranije inicirala skupove za klimu širom sveta.

Izvor: Zelena Srbija

Novi zamah saradnje Srbije i Portugala u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i ambasadorka Republike Portugala u Republici Srbiji Marija Viržinija Mendes Da Silva Pina zaključili su u četvrtak, 19. septembra, u Beogradu da oblast zaštite životne sredine pruža široke mogućnosti za razvijanje saradnje i jačanje dobrih odnosa dve zemlje.

Srbija i Portugal dele mnoge sličnosti, i zato razmena iskustava sa ovom zemljom koja je uspešno prošla proces usvajanja i razvijanja najviših standarda u zaštiti životne sredine predstavlja dragocenu pomoć i podršku Srbiji u procesu evrointegracija, rekao je ministar. Problemi su slični, zbog čega u okviru saradnje možemo da razmenjujemo i najbolja rešenja, ukazao je, i dodao da su mogućnosti za jačanje saradnje naročito značajne u oblasti upravljanja otpadnim vodama i čvrstim otpadom, koje su od ključne važnosti za stanje životne sredine u Srbiji. Dobri politički odnosi dve zemlje, kako je naglasio, moraju biti praćeni i razvijanjem saradnje u oblasti zaštite životne sredine. Zaštita životne sredine je osnov za rešavanje pitanja koja neposredno utiču na kvalitet i zdravlje građana kao univerzalne ljudske potrebe, zbog čega istovremeno predstavlja oblast mira, saradnje i razumevanja, rekao je.

Viržinija Pina, ocenjujući ovaj susret kao početak nove faze u odnosima dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, ukazala je na veliku zainteresovanost portugalskih kompanija i preduzeća za zajedničke projekte i ulaganja u Srbiji, naročito u oblasti prečišćavanja otpadnih voda i upravljanja komunalnim otpadom, uz puno uključivanje lokalne zajednice. Ambasadorka Portugala je naglasila punu otvorenost ove zemlje, koja je u vrhu evropskih zemalja po pitanju zaštite i stanja životne sredine, i zainteresovanost da Srbiji prenosi svoja višegodišnja iskustva i ekspertska znanja u ovoj oblasti.

Sagovornici su se saglasili da se pristupi pripremama za potpisivanje Memoranduma o razumevanju, koji će biti osnova za razvijanje konkretnih vidova saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine