Home Blog Page 832

Saradnja Srbije i Italije u borbi za očuvanje ugroženih divljih vrsta

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U periodu od 22. do 24. oktobra 2019. godine u amfiteatru Uprave carina u Beogradu, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Srbije i Ministarstvom odbrane Republike Italije – Arma dei Carabinieri (Comando unità forestali, ambientali e agroalimentari – CUFA), organizovana je i održana trodnevna obuka namenjena jačanju kapaciteta nadležnih organa Republike Srbije za borbu protiv kriminala vezanog za ugrožene divlje vrste. Predmetna obuka je deo aktivnosti bilateralne saradnje Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine, teritorije i mora Republike Italije.

S obzirom na to da u Republici Italiji nadležnost nad kontrolom sprovođenja CITES Konvencije, evropskih i nacionalnih propisa vezanih za zaštitu i očuvanje divljih vrsta ima Ministarstvo odbrane – Arma dei Carabinieri, italijanska delegacija predvođena generalom Masimilijanom Kontijem, šefom brigade Markom Fjorijem, majorom Klaudijom Marućijem i majorom Simoneom Čekinijem, u saradnji sa rukovodiocem Grupe za sprovođenje CITES Konvencije Ministarstva zašite životne sredine, Pavlom Jovanovićem, sprovela je obuku o suzbijanju kriminala vezanog za ugrožene divlje vrste za srpsku policiju, carinu i tužilaštvo.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Obuci koju su sprovodili karabinjeri prisustvovalo je 39 javnih tužilaca i njihovih zamenika, 30 policijskih inspektora iz oblasti suzbijanja privrednog kriminala, 20 graničnih policajaca, 29 carinskih službenika iz Sektora za kontrolu primene carinskih propisa, 5 inspektora za zaštitu životne sredine i 2 predstavnika civilnog sektora.

Trodnevnoj obuci je prethodio radni sastanak koji je održan 21. oktobra 2019. godine na kom su prisustvovali predstavnici Ministarstva odbrane Republike Italije – Arma dei Carabinieri, Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave kriminalističke policije i Uprave granične policije, Ministarstva finansija – Uprave carina i Republičkog javnog tužilaštva.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Povećan rizik od šumskih požara – Budite savesni prilikom boravka u prirodi!

Foto: Siniša Ljubisavljević
Foto: Siniša Ljubisavljević

JP „Srbijašume“ apeluje na građane da prilikom boravka u prirodi budu savesni i oprezni zato što postoji povećan rizik od pojave šumskih požara.

S obzirom na izrazito dug sušni period, kao i veoma visoke temperature vazduha za ovo doba godine, rizik od pojave šumskih požara je visok i ekstreman u celoj zemlji prema prognozi indeksa opasnosti od pojave šumskih požara RHMZ (http://www.meteoalarm.rs/latin/fwi_p.php).

Prema podacima satelitskog praćenja NASA FIRMS (Fire Information for Resource Management System), na teritoriji  Srbije je samo tokom jednog dana (24.10.2019.) zabeleženo 394 požara na otvorenom. Trenutno stanje i broj požara u našoj zemlji možete videti OVDE.

JP “Srbijašume” moli građane da savesno i odgovorno postupaju:

– da ne lože vatru blizu šume i u šumi,

– da ne pale korov, biljni i drugi materijal na poljoprivrednim parcelama, voćnjacima i površinama blizu šume,

– da ne bacaju opuške i lako zapaljive materijale na mestima gde se može izazvati požar,

– ne ostavljaju za sobom neugašenu vatru nakon izleta u prirodi.

Takođe, podsećaju da je spaljivanje ostataka strnih useva, spaljivanje smeća na otvorenom prostoru, spaljivanje biljnih ostataka, kao i loženje otvorene vatre u šumi i na udaljenosti 200 m od ruba šume (izuzev na određenim i za to vidno obeleženim mestima), zabranjeno i kažnjivo.

U slučaju pojave požara, građani se mole da obaveste najbližu šumsku upravu ili direkciju JP „Srbijašume“ na telefon 011 711 50 27, kao i vatrogasnu službu na telefon 193.

Izvor: JP “Srbijašume”

Oko 14 odsto hrane propadne pre nego što stigne u prodavnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Kraus)

Prema rezultatima istraživanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), oko 14 odsto sve hrane proizvedene na svetu propadne svake godine pre nego što dođe do prodavnica. Njena ukupna vrednost iznosi otprilike 400 milijardi dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Kraus)

Organizacija je u svom izveštaju ukazala u kojim delovima lanca snabdevanja nastaju najveći gubici i pozvala na efikasnije reševanje tog problema.

Uprkos tome što većina zemalja sa visokim prihodima ima adekvatna skladišta i hladnjače, usled tehničkog kvara, lošeg upravljanja temperaturom ili vlagom ili pravljenjem prevelikih zaliha, ipak se stvaraju gubici.

Pre nego što se nađe na policama marketa, najviše hrane pre nego propadne u centralnim i južnim oblastima Azije i u Severnoj Americi i Evropi.

Ciljevi održivog razvoja, između ostalog, predviđaju da se gubici hrane po glavi stanovnika na nivou maloprodaje i potrošnje prepolove do 2030. godine.

“Gubitak hrane donosi nepotreban pritisak na životnu sredinu i prirodne resurse… što u suštini znači da se zemlja i vodeni resursi troše, a da se zagađenje i gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte ispuštaju bez ikakve svrhe. Često se pitam kako možemo dozvoliti da se hrana baca kada više od 820 miliona ljudi u svetu svaki dan gladuje”, zaključio je generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija Ku Dongiu.

Stručnjaci ističu da smanjenje gubitka hrane i otpada takođe može potencijalno pozitivno da se odrazi i na druge ciljeve održivog razvoja, koji podrazmevaju borbu protiv gladi, povećanje bezbednosti hrane i promociju održive poljoprivrede.

Jelena Kozbašić

Nobel za hemiju pripao izumiteljima litijum-jonskih baterija

Foto-ilustracija: Unsplash (Frank Wang)

Švedska kraljevska akademija nauka saopštila je da su trojica nagrađenih naučnika „svojim radom… postavili temelj društva bez fosilnih goriva“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Frank Wang)

Litijum-jonske baterije su napravile revoluciju u našim životima i koristimo ih u svemu, od mobilnih telefona preko laptopova do električnih automobila“, piše u saopštenju Akademije.

„Litijum-jonske baterije se globalno koriste za napajanje prenosne elektronike koju koristimo za komunikaciju, rad, učenje, slušanje muzike i traženje znanja“, stoji dalje u saopštenju.

Osim upotrebe u električnim vozilima, ove baterije bi takođe mogle da skladište značajne količine energije iz obnovljivih izvora, kao što su solarna i energija vetra.

Profesor Gudinaf, koji ima 97 godina, ujedno je i najstariji dobitnik Nobelove nagrade. Obraćajući se okupljenima u Britanskom kraljevskom društvu, gde će primiti Kopli medalju za svoj celokupni rad, profesor je rekao: „Nikada nisam lobirao, ali se radujem ovom danu i veoma sam srećan što je stigao.“

Temelj za nastanak litijum-jonske baterije postavljen je tokom naftne krize sedamdesetih godina prošlog veka. M. Stenli Vitingem (77), rođen u Notingemu u Velikoj Britaniji, radio je na razvoju energetskih tehnologija koje se nisu oslanjale na fosilna goriva. Otkrio je koncept interkalacionih elektroda i razvio bateriju zasnovanu na titan-sulfidnoj katodi i aliminijum-litijumskoj anodi. Vitingem, koji trenutno predaje na američkom Univerzitetu Binghempton, napravio je materijal koji je u stanju da praktično beskonačan broj puta otpušta i prima litijumske jone, bez uticaja na njegovu strukturu.

Takva baterija je obezbeđivala napon nešto veći od dva volta, ali je zbog prisustva metalnog litijuma, koji je izuzetno reaktivan element, bila vrlo nebezbedna. Litijum se zapali u običnoj atmosferi zbog prisustva vode i kiseonika u njoj. Gudinaf je kasnije ustanovio da katoda napravljena od  metalnih oksida, pre nego od sulfida, mogla značajno da poboljša osobine litijumskih baterija. Nakon potrage za savršenim materijalom, on je 1979. razvio litijum kobalt dioksidnu (LiCoO2) katodu, a u narednim godinama i čitav niz sličnih oksidnih materijala koji su omogućili da se napon litijumske baterije podigne na četiri volta. Pored toga, LiCoO2 je stabilni materijal pozitivne elektrode koji može da bude i donor litijum jona, pa se može koristiti sa anodama, koje ne sadrže opasni metalni litijum.

Sa tom katodom kao osnovom, Jošino (71) – koji predaje na Univerzitetu Meijo i radi za Korporaciju Asahi Kasei – je 1985. godine uspeo da napravi prvu komercijalno održivu litijum-jonsku bateriju. Anoda te baterije je napravljena od grafita u koji se litijumovi joni mogu potpuno reverzibilno (povratno) interkalirati (ugraditi). Umesto organskog, uveo je čvrsti elektrolit, koji se postepeno ne raspada tokom uzastopnih punjenja. To je rezultiralo mnogo većom trajnošću, bez uticaja na kapacitet baterija. Nekoliko godina kasnije, Soni je izbacio prve komercijalne litijum-jonske baterije 1991, zasnovane na Jošinovoj konfiguraciji, i one su i danas u osnovi većine komercijalnih litijum-jonskih baterija.

Autor: Ivana Nikolić

Izvor: Elementarium

Dobri rezultati akcije “Novi Sad, grad bez radioaktivnih gromobrana”

Foto-ilustracija: Pixabay

Prisustvo radioaktivnih gromobrana bilo je decenijski problem u Novom Sadu. Radioaktivni gromobrani predstavljaju izvore jonizujućeg zračenja, a šezdesetih godina postavljani su u cilju efikasnije zaštite od atmosferskog pražnjenja groma na pojedinim lokacijama u Gradu, o kojima nije vođena tačna evidencija. Takođe, problem predstavljaju oštećeni radioaktivni gromobrani, kao i neadekvatno postupanje sa njima. Kako bi se eliminisao mogući rizik po zdravlje ljudi, ali i po životnu sredinu, zakon je propisao zabranu njihove dalje upotrebe.

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od izazova iz oblasti zaštite životne sredine za Grad Novi Sad bio je uklanjanje radioaktivnih gromobrana i njihova zamena odgovarajućim.

Zato je odlučeno da se rešavanje problema radioaktivnih gromobrana stavi na listu prioritetnih aktivnosti za 2019. godinu. Opredeljena su sredstva za izradu “Studije rasporeda radioaktivnih gromobrana u gradu Novom Sadu” koja je poverena Departmanu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta. Analizom lokacija konstatovano je 36 radioaktivnih gromobrana na teritoriji Grada.

Obezbeđena su sredstva za uklanjanje radioaktivnih gromobrana i postavljanje novih, na 24 lokacije (javno vlasništvo ili zgrade za kolektivno stanovanje). Projekat je realizovan u periodu septembar-oktobar 2019. godine. Na 12 lokacija u privatnom vlasništvu pokrenuti su postupci za uklanjanje, u skladu sa članom 249. Zakona o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti (“Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 95/18 i 10/19).

Napravljen je još jedan korak ka zdravijem gradu – Gradu bez radioaktivnih gromobrana. Realizacija uklanjanja radioaktivnih gromobrana dobila je svoje zasluženo mesto, a građani Novog Sada bezbedniju životnu sredinu.

Izvor: Grad Novi Sad

Ulaganje od 300.000 evra u poboljšanje vodovodnog sistema u Podgorici

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Clint McKoy)

“Vodovod i kanalizacija” Podgorica i slovenačka kompanija „Petrol“ i „Siemens“ Crna Gora potpisali su Ugovor o realizaciji pilot projekta za smanjenje gubitaka na delu vodovodnog sistema Glavnog grada Podgorica. Projekat obuhvata ugradnju merne opreme, sakupljanje i analizu podataka vezanih za gubitke na vodovodnom sistemu sa ciljem donošenja seta mera za otklanjanje istih.

Oblast koja je obuhvaćena pilot projektom odnosi se na područje Donje i Gornje Gorice, Donjih Kokota, kao i naselja Beri, Farmaci, Lekići i Grbavci. Vrednost ove faze projekta je oko 200.000 evra, dok se za narednu fazu projekta, koja se odnosi na sanaciju kvarova, zamenu vodomera, regulaciju pritisaka i drugih mera, planira ulaganje od više od 100.000 evra.

Predviđeno je da objekat bude realizovan u periodu od šest do devet meseci, s tim da bi prva faza trebala da bude gotova u naredna tri do četiri meseca.

Projekti ovog tipa imaju za cilj povećanje efikasnosti sistema vodosnabdevanja i stvaranje ušteda na svim poljima kroz sanaciju gubitaka, sa osnovnom porukom očuvanja vode kao najznačajnijeg resursa Podgorice.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Zabrana paljenja žetvenih ostataka u Somboru

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Kiss)
Foto-ilustracija: Unsplash (Maxim Tajer)

Odeljenje poljoprivrede i zaštite životne sredine Gradske uprave grada Sombora izdalo je Saopštenje za javnost kojim podseća na zabrane spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu, a koje su regulisane zakonskim odredbama i gradskom Odlukom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta i useva.

Prema Zakonu o zaštiti od požara, lice koje izazove požar usled spaljivanja ostataka useva, biljnih ostataka ili smeđa na otvorenom prostoru, dužno je da nadoknadi troškove intervencije vatrogasno-spasilačkoj jedinici.

Uprava za poljoprivredno zemljište je od juna 2019. godine u mogućnosti da satelitski detektuje lokacije i lica koja pale žetvene ostatke na poljoprivrednom zemljištu u državnoj svojini. Takođe, Grad Sombor preko Poljočuvarske službe sprovodi mere organizovane kontrole i zaštite od poljske štete, a protiv lica koja budu načinila prekršaj biće pokrenute propisane mere.

Saopštenje o zabrani paljenja žetvenih ostataka možete pogledati ovde.

Izvor: Grad Sombor

Da li će Amerika odustati od benziskih vozila?

Foto-ilustracija: Unsplash (Zac Ong)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jared Murray)

Vođa manjine u Senatu, gornjem domu Kongresa SAD, demokrata Čak Šumer, predložio je program od 462 milijarde dolara koji bi milione Amerikanaca podstakao da tokom naredne decenije odustanu od vozila s motorom na benzin, čiji su izduvni gasovi štetni za klimu, i da pređu na vozila sa električnim ili hibridnim pogonom.

Tim predlogom se Šumer pridružio nizu ideja za programe u hiljadama milijardi dolara koje demokrate smatraju hitnim za smanjenje zagađenja od nafte, gasa i uglja, dok ublažavanje klimatskih promena predstavlja važnu tačku pred predsedničke izbore u SAD 2020. godine.

Šumer je rekao da bi “predlog da se čisti automobili dovedu u celu Ameriku” bio ključni deo budućeg zakona demokrata o klimi.

Državnim finansiranjem uvođenja električnih automobila “Sjedinjene Države bi predvodile svet”, rekao je on.

Po planu tog njujorškog demokrate, vlasnici automobila bi dobili hiljade dolara za zamenu klasičnih vozila električnim, hibridnim ili vodoničnim, a domaćinstva s nižim prihodima dobila bi dodatne kredite.

Uz to, pomoć od 45 milijardi dolara trebalo bi da poveća dostupnost stanica za punjenje baterija električnih automobila.

Još 17 milijardi dolara bi se dalo proizvođačima da povećaju proizvodnju električnih automobila, baterija i delova.

Sve to vodi u suprotnom smeru od predsednika Donalda Trampa koji je pokušao da pojača američku proizvodnju nafte i gasa i ukine poreske olakšice za električne automobile, koje je ismevao.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Stackpoole)

Neki republikanski poslanici kredite za kupovinu električnih automobila smatraju nepravednom subvencijom jer su kupci tih savremenih vozila dobrostojeći.

Šumer tvrdi i da bi njegov plan otvorio desetine hiljada radnih mesta.

Klimatske promene postale su krupno pitanje u kampanji pred predsdničke izbore 2020. godine jer većina Amerikanaca pogoršanje vremenskih prilika povezuje s globalnim zagrevanjem.

Zahtevi za sveobuhvatnim akcijama države zbog klimatskih promena već su pomogli demokratama na izborima za  2016. godinu, a sada njihovi vodeći predsednički kandidati predlažu veliku potrošnju i ulaganja u istraživanja, kako bi SAD sasvim odbacile fosilno gorivo do sredine ovog veka.

Izvor: Zelena Srbija

Kućni test na HIV virus od reciklirane plastike mogao bi da spase milione života!

Foto: Facebook (screenshot)

HIV virus je jedan od vodećih razloga umiranja u više od 90 odsto zemalja u razvoju. Procenjuje se da je na globalnom nivou zaraženo oko 40 miliona ljudi.

Foto: Facebook (screenshot)

Usled mnogih spoljnih faktora, mnogi zaraženi pojedinci otkrivaju oboljenje tek kada je ono u poodmaklom stadijumu, tj. kada se razvije sida. Ukoliko se prisustvo virusa u nečijem organizumu otkrije blagovremeno, postoji značajna mogućnost da pacijent doživi i do 70 godina.

Prepreka za preventivno delovanje je i nedostatak bolnica i resursa, pogotovo u ruralnim oblastima. Situacija je svake godine sve više zabrinjavajuća, ali jedan inovativni izum unosi nadu za spas miliona života.

Catch je pristupačni uređaj za testiranje na HIV virus, visoke pouzdanosti i jednostavan za korišćenje. Proračunati troškovi proizvodnje iznose oko 4,5 evra po komadu, a sprava je delimično napravljena i od reciklirane plastike. Njen idejni tvorac je dizajner iz Londona Hans Ramzan.

S obzirom na to da je infrastruktura u siromašnim zemljama sveta vrlo nerazvijena, stanovnici su nekada desetinama kilometara udaljeni od zdravstvenih centara, a Catch im omogućava da proveru svog statusa obave kod kući.

Funkcioniše po principu jednostavnog vađenja krvi u pipetu čiji se sadržaj presipa na indikator. Na njemu se nalaze dve linije – prva pokazuje da li test radi, druga da li u krvi osobe postoje tragovi HIV virusa.

Jelena Kozbašić

Dubrovnik – prvi grad u Hrvatskoj sa električnim sistemom zajedničkog korišćenja vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Inera Isovic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Na sedam lokacija u Dubrovniku uskoro će biti raspoređeno prvih trideset vozila sistema Avant2Go. Sistem je inovativan, ali jednostavan za korištenje. Vozila se rezervišu, otključavaju i plaćaju aplikacijom sa pametnog telefona. Sistem Car sharing, koji je predstavljen danas u Lazaretima, na ekološki način će doprineti rasterećenju gradske saobraćajne infrastrukture, a građanima omogućiti korišćenje vozila bez brige kakvu nosi vlasništvo.

Car sharing je širom sveta prepoznat kao sistem korišćenja pojedinačnih vozila koji predstavlja kvalitetnu alternativu vlasništvu, a izvrsna je nadogradnja mreže javnog prevoza. Procenjuje se da jedan automobil u tom sistemu može zameniti više od deset privatnih vozila. Vrednost toga posebno dolazi do izražaja u gradovima poput Dubrovnika, u kojima je saobraćajna infrastruktura izuzetno opterećena.

„Grad Dubrovnik sistemski radi na rešavanju problema gužve u saobraćaju. U tom smislu smo pokrenuli brojne projekte, prvenstveno usmerene na naše sugrađane. Među njima je i prvi sveobuhvatni smart parking u Hrvatskoj, za šta smo ove godine nagrađeni prvom nagradom u kategoriji “Smart City”. Ovo je nastavak priče. Projekat Car sharing-a potpuno se uklopio u našu viziju razvoja grada, stoga smo i podržali njegovu implementaciju u Dubrovniku, koji ovim postaje pilot projekat i ponovo prednjači u uvođenju novih tehnologija i pametnih rešenja za podizanje nivoa standarda života svojih građana. Smatramo da će ova usluga pomoći rasterećenju saobraćajne infrastrukture i parkirališta, što nam je trenutno jedan od osnovnih fokusa, a podrazumeva i sve ostale pozitivne aspekte kojima grad teži, poput održivosti, energetske efikasnosti i očuvanja životne sredine“, poručio je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

Usluga zajedničkog korišćenja vozila u Dubrovniku nosi naziv Avant2Go, a uvodi je kompanija “Avant car”, vodeći pružilac te usluge u regionu.

Elektromobilnost i zajedničko korišćenje vozila trenutno su najveći globalni trendovi u automobilskoj industriji. Verujemo da će 100 odsto električni car sharing Avant2Go odgovoriti na potrebe Dubrovčana i njihovog grada. Među glavnim prednostima sistema izdvajaju se: vožnja bez buke i emisije štetnih gasova, dostupnost usluge širokom krugu ljudi, jednostavno korišćenje usluge 24/7 putem pametnog telefona i osigurana parking mesta“, kazao je Matej Čer, osnivač kompanije Avant car.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matias Pugliese)

Vozila će na početku biti raspoređena na sedam lokacija: na Aerodromu Dubrovnik, luci Gruž, uz žičaru koja vodi na Srđ, u Javnoj garaži, na Lapadu i na parkiralištima hotela “Rixos” i “One Suite”.

Građani, zainteresovani za korišćenje usluge, već se sada mogu registrovati i preuzeti aplikaciju, a vozila će moći da koriste od druge polovine novembra.

Za početak, na raspolaganju će im biti trideset vozila, a flota i broj lokacija na kojima se vozila preuzimaju i vraćaju, povećavaće se u skladu s potrebama korisnika i kapacitetom parkiranja za vozila Avant2Go. Flotu čine 100 odsto električna vozila renomiranih svetskih proizvođača, a najviše ih je modela Renault ZOE. Reč je o najprodavanijem električnom vozilu u Evropi.

Car sharing je usluga namenjena stanovnicima Dubrovnika, ali i njihovim gostima. Upravo turistički gradovi sistemski moraju da rade na razvoju raznolikosti i komplementarnosti usluga mobilnosti.

„Dubrovnik je istovremeno jedan od najzahtevnijih gradova po pitanju optimizacije saobraćaja, ali i dragulj kulturne baštine. Usluge poput car sharinga zato treba da budu u službi razvoja mobilnosti, ali i da doprinose održivosti grada Dubrovnika. Ovim se projektom strateški povezuju vitalni delovi grada s najvažnijim prometnim čvorištima. To Dubrovnik još jače, i to na ekološki način povezuje s ostatkom sveta“, kazao je Vladimir Markulin, direktor kompanije “Avant car” u Hrvatskoj.

Dodao je kako će cena usluge biti pristupačna i da će u obračun biti uključeni pređeni kilometri i dužina trajanja vožnje. Cena će zavisiti i od tipa vozila.

Sistem car sharinga korišćenje ličnog vozila čini jednostavnim i dostupnim. Ta usluga građane rasterećuje troškova kupovine, registracije, održavanja i osiguranja, gubitka vrednosti vremenom i dodatnih briga poput onih o punjenju goriva i traženju mjesta za parkiranje. Ključna prednost usluge Avant2Go je što se plaća samo stvarno korišćenje vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patricia Jekki)

Za to su građanima potrebni vozačka dozvola i pametni telefon.

Gradonačelnik Mato Franković među prvima je isprobao vožnju sistemom Avant2Go. S time su ga upoznali Matej Čer, osnivač kompanije “Avant car”, i Matija Krznar, vođa projekta Avant2Go Hrvatska. Bio je to simbolični čin uključenja car sharinga u dubrovački saobraćaj.

Izvor: Grad Dubrovnik

Pokrenut Informacioni sistem šuma Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (Jessica Snoek)
Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel Ferrara)

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) pokrenula je ambiciozan projekat uspostavljanja Informacionog sistema šuma Evrope (Forest Information System Europe – FISE). Na drugom sastanku nacionalnih referentnih centara za šume, predstavljen je prototip platforme novog informacionog sistema za šume, sa postojećim i potencijalnim novim indikatorima koje treba razviti.

Posebno je naglašena potreba da se koriste mape Kopernikus programa, pored “CORINE Land Cover” i nacionalnih ortofoto snimaka, kako bi se postigla harmonizacija na panevropskom nivou.

U radnom delu sastanka definisani su potencijalni novi indikatori sa izvorom informacija i preliminarnom metodologijom, kako bi se dobila potpuna slika stanja i promena šumskih ekosistema. Informacioni sistem šuma Evrope zajedno sa pripremom nekoliko setova izveštaja realizovaće se u naredne 4 godine.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine 

Pažnja! Datum velike sadnje je pomeren!

Foto-ilustracija: Unsplash (Sushobhan Badhai)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lukasz Szmigiel)

Miholjsko leto i najtopliji oktobar u poslednjih 100 godina primorali su da se promeni datum otvaranja jesenje sezone pošumljavanja i sprovođenja akcije “Zasadi drvo, zasadi svoj kiseonik”, kako se zasađene sadnice ne bi osušile i sav divni posao propao.

Zato će se, umesto 3. novembra, velika sadnja obaviti 17. novembra!

Ukoliko vam novi datum ne odgovara, organizatori su zamolili da se odjavite i oslobodite mesto volonterima koji će moći da učestvuju u akciji 17. novembra.

Izvor: Zasadi drvo

Da li vode Arktika mogu da nas zaštite od ugljen-dioksida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gabriel Santiago)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gabriel Santiago)

Nedavno otkriće prijatno je iznenadilo istraživače na Arktiku.

U hladnoj vodi koja izvire iz lednjaka kanadskih arktičkih vrhova zaključili su da se odvija nešto veoma značajno što može pomoći u borbi sa štetnim gasovima.

Naime, sve su prilike da su reke na severu decenijama “tajno” upijale ugljen-dioksid iz atmosfere, i to brže nego što je svojstveno Amazoniji.

U rekama u područjima umerene klime, usled razgradnje bogatog biljnog i životinjskog sveta, dolazi do velike emisije ugljen-dioksida, značajno više nego apsorpcije. Ipak, nasuprot njima, ledene reke u kojima nema toliko organskih materija, imaju i znatno manju emisiju ugljen-dioksida.

Pored toga, sediment koji sadrži silikate i karbonate, kad dospe do hladne vode započinje proces fizičko-hemijskog raspadanja, čime dolazi do spajanja čestica, među kojima je i ugljen-dioksid.

Prema proračunima, reka prilikom topljenja velike površine glečera, može da apsorbuje čak 40 puta više ugljen-dioksida nego amazonska prašuma.

Tradicionalno posmatranje odnosa između reka i ugljen-dioksida orijentisano je ka predstavljanju reka kao izvora emisija štetnih gasova, te mogućnost apsorpcije do sada nije bila predmet ozbiljnog razmatranja.

Glavni istraživač ovog projekta je dr Kajra Sent Pjer, biolog sa Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji, koja je posebno istakla faktor iznenađenja prilikom ovog otkrića, kao i neophodnost daljeg proučavanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bethany Legg)

Uzorci su sakupljeni iz otopljene vode od glečera na ostrvu Elsmer, na kanadskoj teritoriji, gde se nekoliko jezera uliva u jezero Hazen, kao i sa Stenovitih planina i Grenlanda. Istraživačima je već odavno poznato “ponašanje” glečera, međutim, do sad nisu bili u dovoljnoj meri upoznati sa tim šta se desi kad se glečeri otope i ulivaju u reke i jezera.

Ipak, ovo otkriće ne nudi konačno rešenje. Glečeri predstavljaju ograničen i konačan resurs. Nakon njihovog topljenja, mogućnosti za aposrcijom gasa takođe se gube. Istovremeno, topljenje glečera se odvija brže nego što se očekivalo.

Jelena Cvetić

 

LED rasveta i u Paraćinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Koellmann)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Zhenina)

U planu je zamena javne rasvete u svim selima paraćinske opštine i u gradu Paraćinu. Sprovođenje programa održavanja javne rasvete počelo je zamenom postojećih i ugradnjom novih LED svetiljki u Donjem Vidovu na javnoj rasveti.

Očekuje se manje kvarova, veća ušteda uz poboljšanje energetske efikasnosti, kao i smanjenje troškova.

LED sijalice su dugotrajne, štede električnu energiju, a daju kvalitetno osvetljenje.

Njihovim korišćenjem se smanjuje u proseku do 90 odsto potrošnje električne energije.

U odnosu na druge svetiljke, kod kojih preko 70 odsto utrošene energije odlazi na toplotnu energiju koju emituju tokom rada, LED sijalice čak 80 odsto utrošene energije pretvaraju u osvetljenje, zbog čega su energetski efikasnije.

Jelena Cvetić

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

 

Nemačka pruža podršku Crnoj Gori u oblasti zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Oskar Hagberg)

Nemačka je spremna da pruži Crnoj Gori podršku i pomoć u naporima na daljem unapređenju zaštite životne sredine“, zaključeno je nakon niza sastanaka ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića sa predstavnicima Bundestaga i resornog ministarstva u Berlinu.

Ministar Radulović je na sastanku sa saveznom ministarkom za okolinu, zaštitu prirode i bezbednost nuklearnih reaktora Svenjom Šulce zatražio ekspertsku pomoć, pogotovo za projekte koji se tiču zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Delegacija Ministarstva na čelu sa ministrom Radulovićem predstavila je rezultate zaštite Ulcinjske solane, a takođe je razgovarano o očuvanju zaštićenih lokaliteta kao što su kanjon Tare, Skadarsko jezero i nacionalni parkovi.

Postignut je visok stepen saglasnosti oko navedenih pitanja, uz dogovor da se dalja saradnja produbi operativnim sastancima između institucija dveju zemalja. Ministar Radulović i ministarka Šulce su sa zadovoljstvom konstatovali da su dosadašnji napori Vlade urodili plodom i da je od otvaranja Poglavlja 27, između ostalog, ostvaren vidan napredak činjenicom da je Solana sada zaštićena i na lokalnom i međunarodnom nivou.

Na sastanku sa predsednikom Odbora za turizam Buntestaga Sebastijanom Mincemajerom i članovima odbora, ministar Radulovic predstavio je rezultate turističke privrede koja iz godine u godinu ostvaruje sve bolje rezultate.

Nemačka strana izrazila je zadovoljstvo što sve veći broj njihovih turista posećuje Crnu Goru, ističući spremnost za saradnju u oblasti turizma kroz otvaranje novih direktnih avio-linija između dveju zemalja.

Ministar se sastao i sa članovima Radne grupe za okolinu, poslaničke frakcije Savez 90/Zeleni, kao i sa predsednicom Zilvijom Koting – Ul i članovima Odbora za okolinu, zaštitu prirode i bezbednost nuklearnih reaktora Bundestaga.

Izvor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore

Najznačajnije industrijsko bilje u Vojvodini – šećerna repa, suncokret i soja

Foto-ilustracija: Unsplash (meric Tuna)

Knjiga Poslovne zajednice „Industrijsko bilje“ pod nazivom „Proizvodnja i prerada industrijskog bilja“ promovisana je u Privrednoj komori Vojvodine (PKV).

Foto: PKV

Tom prilikom, predsednik PKV Boško Vučurević istakao je knjiga „Proizvodnja i prerada industrijskog bilja“ pravi analitički dokument, koji predstavlja sektor industrijskog bilja u prethodnoj godini, sa svim njegovim obeležjima i trendovima, kao i analizama u odnosu na prethodni period.

„Ne treba posebno isticati koliko je proizvodnja industrijskog bilja značajna privredna delatnost u Vojvodini. U 2018. godini, proizvodnja se odvijala na 487.000 hektara. Najznačajnija je proizvodnja šećerne repe, suncokreta i soje, ali ništa manje nije značajna i proizvodnja uljane repice i duvana. Smatram da će i ovo, jubilarno dvadeseto, izdanje knjige dati relevantan input našoj prerađivačkoj industriji u donošenju poslovnih odluka, kao i adekvatnih mera u politici poljoprivredne proizvodnje“, istakao je Vučurević.

Dodao je da ostvarena vrednost izvoza agrarnih proizvoda, za prvih osam meseci ove godine, u ukupnom izvozu privrede AP Vojvodine, učestvuje sa 24,4 odsto, a vrednost uvoza agrarnih proizvoda u ukupnom uvozu učestvuje sa 8,4 odsto.

Foto: PKV

„U periodu januar-avgust 2019. godine, AP Vojvodina je realizovala spoljnotrgovinsku razmenu agrarnih proizvoda u vrednosti od oko 1,3 milijarde evra, što je za 25,6 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoznici sa teritorije Regiona Vojvodine u ovom periodu realizovali su izvoz agrarnih proizvoda  u iznosu od 962 miliona evra, što je veće za 25,4 odsto u poređenju sa istim periodom u 2018. godini, dok je uvoz realizovan u vrednosti 363,2 miliona evra i veći je za 26,2 odsto u odnosu na isti period u prethodnoj godini“, rekao je Vučurević.

Direktorka Poslovne zajednice „Industrijsko bilje“ Olga Čurović istakla je da su u materijalu navedeni bitni događaji iz oblasti ekonomskog i društvenog života, koji su uticali na kretanja u proizvodnji, preradi i prometu industrijskih kultura. Podaci u najnovijoj knjizi, odnose se na period od 2000. do 2018. godine.

„U prvih sedam godina izlaženja bila je samo jedna knjiga, da bismo od 2007. godine odvojeno prikazali grupaciju ulja, grupaciju šećera i grupaciju duvana. Jubilarno 20. izdanje obuhvata grupaciju šećera i grupaciju ulja. Cilj je da se zabeleže i otrgnu od zaborava uslovi koji su doprineli ostvarenim rezultatima u ovoj oblasti“, rekla je Olga Čurović.

Poslovna zajednica „Industrijsko bilje“ jedino je poslovno udruženje u Srbiji za proizvodnju i preradu industrijskih kultura masovne proizvodnje, kao što su suncokret, soja, uljana repica, šećerna repa, duvan. Ove godine, Poslovna zajednica „Industrijsko bilje“ obeležava i 40 godina postojanja.

Izvor: PKV