Home Blog Page 829

Da li je vazduh u Beogradu za vikend zaista bio najzagađeniji na svetu?

Foto: Screenshot

Iako je zaštita životne sredine medijski nepopularna, i neretko skrajnuta, tema, vesti iz jedne njene grane protekle dve nedelje pune novinske i internet stupce – ali one, nažalost, nisu pozitivne. Srpska prestonica se, prema indeksu kvaliteta vazduha, “zacementirala” među deset svetskih gradova sa najzagađenijim vazduhom, a u nekoliko navrata se našla i na, nimalo laskavom, prvom mestu, prestižući i Delhi u Indiji i Peking u Kini, u kojima su ljudi sa zaštitnim maskama – čest prizor. Uprkos vedrom nebu i sunčanom vremenu, u određenim trenucima Beograđani su se našli u goroj situaciji, po pitanju vazduha, od stanovnika gradova obavijenih gustim smogom, otkrili su podaci aplikacije za merenje kvaliteta vazduha Air Visual.

Foto: Screenshot

U trenutku pisanja članka, Beograd se na pomenutoj listi nalazio na trećem mestu, a ni komšije iz Sarajeva (4. mesto), Sofije (8. mesto) i Skopja (9. mesto) nisu bile ni u šta zavidnijem položaju.

Međunarodna agencija Rojters pripisala je odgovornost za skorašnje vazdušno zagađenje glavnog grada Srbije – poljoprivrednicima koji na okolnim njivama pale korov i strnjiku u uverenju da će ovakva praksa doneti bolje prinose. Izduvni gasovi starih vozila na dizel, grejanje na “prljave energente”, industrija i obližnji površinski kopovi uglja dodatno su doprineli stvaranju “otrovne magle” iznad gotovo dvomilionskog grada.

Ipak, Agencija za zaštitu životne sredine je saopštila da informacije koje kruže treba da uzmemo sa određenom zadrškom.

“Građanima čitavog sveta su preko interneta pristupačne različite aplikacije i sajtovi koji prikazuju kvalitet vazduha u velikom broju gradova širom planete… Većina njih prikazuje indeks kvaliteta vazduha na časovnom nivou za stotine gradova na planeti, uključujući i gradove u Srbiji, preuzimajući automatski podatke sa našeg sajta”, tvrdi Agencija i ističe da dalja kalkulacija preuzetim podacima ne podleže njihovoj kontroli i proveri. “Upoređivanje takvih indeksa sa podacima iz našeg monitoringa može dovesti do zablude korisnika”, dodaje i naglažava da, ne želeći da ugrozi bilo čije pravo izbora korišćenja neke aplikacije ili sajta, naglašava da Agencija može biti odgovorna isključivo za pouzdanost podataka na svom sajtu.

Ne zanemaruje neophodnost prikaza trenutnog stanja kvaliteta vazduha, ali skreće pažnju da ne postoji definisana granična vrednost za satne vrednosti suspendovanih čestica PM 10 i PM 2,5. “Znajući da u jednom gradu koncentracije zagađujućih materija zavise ne samo od njegovih emisija, nego i od perioda dana, godišnjeg doba i meteoroloških uslova, jasno je da je nelogično pravljenje rang lista svakoga sata velikog broja gradova koji se nalaze u 24 časovne zone, na 2 hemisfere, različitim geografskim širinama, čak i za parametre koji imaju definisane satne granične vrednosti”, obaveštava Agencija. “U cilju dobijanja pouzdanih informacija, svi zainteresovani mogu posetiti, pored sajta Agencije, i sajt Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) kao ustanove najvišeg nivoa u ovoj oblasti u Evropskoj uniji i koja pruža sliku kvaliteta vazduha u Evropi u realnom vremenu”, zaključuje.

Pregled mernih stanica na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine ukazuje na to da je, pored nekih lokacija u Beogradu, vazduh u našoj zemlji “zagađen” i u Beočinu, Boru, Kosjeriću, Nišu i Valjevu, a “jako zagađen” u pojedinim delovima prestonice, kao i Novog Sada, Pančeva i Subotice.

Kvalitet vazduha u glavnom gradu je moguće pratiti i OVDE.

Jelena Kozbašić

Deljenje bez ostatka: kulinarskim maratonom okončan trogodišnji projekat “Hrana sutrašnjice”

Foto: D. Radulovic/Ambasada Švedske
Foto: EP

Kako izgleda kad se obrok priprema tako da se što manje namirnica baci, ili obrnuto da se što više iskoristi, pokazali su nam učesnici kulinarskog maratona pod nazivom ”Cookathon” koji je održan u petak 25. oktobra kao završni događaj trogodišnjeg projekta ”Hrana sutrašnjice” (Food for Tomorrow) Švedskog instituta i ambasade Švedske u Srbiji, a u saradnji sa Metro HoReCa centrom u Beogradu.

U takmičenju u kuvanju učestvovalo je šest tročlanih ekipa koje su činili po jedan kuvar, jedan bloger posvećen pripremanju hrane i jedan učenik kuvarske škole.

Projekat približava i objašnjava ciljeve održivog razvoja kroz hranu, svima važnu i blisku. Zadatak je bio da od sezonskih i lokalnih namirnica pripreme po dva jela kojim prikazuju neke od ciljeva Agende 2030 Ujedinjenih nacija.

Zamenik ambasadora Švedske Joakim Vern rekao je da su želeli, kroz projekat ”Hrana sutrašnjice”, da ukažu na važnost održive hrane i njenom značaju, kako za zdravlje svakog pojedinca, tako i za očuvanje planete. “Tokom tri godine ambasada je sarađivala sa Švedskim institutom u nameri da se ideja o zdravom pripremanju hrane proširi i u Srbiji i u regionu. Uspeli smo da probudimo ekološku svest u pripremi hrane u Srbiji koja je poznata po svojoj hrani”.

Menadžerka projekta ”Hrana sutrašnjice” Birgita Tenander iz Švedskog instituta kaže da je namera bila da se ljudi inspirišu da proizvodnji i konzumaciji hrane pristupe na ekološki održiv način, sa izgrađenom svešću o tome koja se količina hrane baci tokom pripreme obroka.

Foto: EP

”Imali smo više od deset događaja u regionu i po prvi put su se sreli mali proizvođači hrane sa poljoprivrednicima, kuvarima, vlasnicima restorana, ekološkim aktivistima, medijima i blogerima. To dokazuje da je hrana tema koja nas povezuje, ona je važna svima i meni je bila čast da upoznam i sarađujem sa ljudima koji se na pravi način bave održivom hranom” rekla je Birgita Tenander. Ona je dodala da je hrana izazovna tema bez obzira na to da li neko živi u selu ili u gradu i da je ohrabruje činjenica koliko je ljudi u regionu spremno da promeni pristup pripremi hrane zarad zdravlja i očuvanja planete.

Među učesnicima je bio i švedski kuvar Magnus Nes, koji je osmislio vegetarijanski jelovnik za učenike u školama u Stokholmu jer su – upravo oni to tražili.

Foto: D. Radulovic/Ambasada Svedske

”Imali smo glasanje 2016. godine  i 70 odsto učenika se izjasnilo za vegetarijansku ishranu. Ovakva ishrana je održiva, a svi su želeli školu koja je fokusirana upravo na održivost. Izazov i je da radim za osvešćenu decu, da njima pripremam obroke. Većina dece kada ode od kuće kaže da je upravo hrana ta koja im najviše nedostaje. Već sedam godina kuvam za 700 učenika, to je velika odgovornost, ali mi je i drago da su razumeli važnost i raznovrsnost vegetarijanske ishrane. Velika je stvar učiniti da oni cene tradicionalna vegetarijanska jela makar toliko koliko su cenili jela sa mesom”, rekao je Magnus Nes.

U razgovoru sa Energetski portal, Magnus nam je otkrio da se ove godine čak 90 odsto dece u stokholmskoj školi, u kojoj on priprema obroke i drži časove o održivosti, opredelilo za vegetarijansku ishranu. Nedavno se ovom konceptu pridružila još jedna škola u švedskoj prestonici, a Magnus se nada da će sve više školskih uprava uvideti prednosti vegetarijanskog načina ishrane. U školi u kojoj on predaje postoji i školska bašta gde gaje voće i povrće ali budući da je klima nepovoljna, te da u vreme kad se najviše može namirnica dobiti, deca zapravo nemaju nastavu, “prinos” je mali, pa većinu namirnica moraju da kupuju.

Na naše pitanje o tome kakav je to kuvar koji pri pripremi jela vodi računa o tome da iskoristi svaku mrvicu neke namirnice, Magnus odgovara: “Ja sam “održivi” kuvar. Kuvam tako da održivost uvek imam u vidu. Pre svega, pripremam vegetarijanska jela od onog što mi godišnje doba stavlja na raspolaganje. Jelovnik, dakle, zavisi od sezone. To je prvi uslov koji, ruku pod ruku, ide sa tim da dobijem savršen ukus. Deca su to prepoznala, zato su moj jelovnik ocenila odličnom ocenom.”

Foto: EP

Uvek postoji odlična zamena za jelo sa životinjskim namirnicama, kaže Magnus i daje nam recept za vegetarijanski majonez koji se izuzetno visoko kotira kod stokholmskih školaraca. “Obarite beli pasulj, ocedite ga i sipajte u blender. Dodajte kašičicu senfa dižon, malo limunovog soka, a zatim postepeno dodajte ulje kao kada pravite domaći majonez od jaja. Postupak je isti, s tim da je ova vegetarijanska zamena zdravija i održiva možda čak i jeftinija, jer od skuvanog pasulja možete napraviti drugo jelo. To je idealna priprema obroka u kom nema ostatka”.

Kao rezultat kulinarskog takmičenja ”Cookathona” ambasada Švedske u saradnji sa Metro HoReCa centrom objaviće prvi održivi kuvar u kome će biti predstavljeni recepti za pripremu obroka, a sve u skladu sa Agendom 2030 Ujedinjenih nacija.

Beograđani odlučuju da li će Savski most biti pretvoren u skulpturu ili most!

Foto: Wikipedia/Mihajlo Anđelković

Na mestu Starog savskog mosta, sledeće godine započeće izgradnja novog mosta, koji će, zajedno sa planiranim tunelom između Savske i Dunavske padine, doprineti značajnom rasterećenju jednog od najopterećenijih saobraćajnih pravaca u gradu, Brankov most – Brankova – Dečanska – Bulevar despota Stefana. Vlasti Grada Beograda su pozvale stanovnike prestonice da učestvuju u anketi o sudbini postojećeg mosta.

Možete glasati za jednu od dve varijante rešenja klikom na odgovarajuću fotografiju. Anketa traje do 15. decembra 2019. godine. Anonimnost učesnika je zagarantovana Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti (Sl. glasnik RS, br. 87/2018).

Foto: BEOKOM portal

Varijanta 1 podrazumeva dve objedinjene intervencije. Jedna je izgradnja novog mosta za pešačko-biciklistički saobraćaj sa pristupnim stazama u nastavku Ulice omladinskih brigada do Ade Ciganlije, čiji će izgled biti definisan projektom, a druga intervencija je demontaža Starog savskog mosta i ponovna montaža lučne čelične konstrukcije glavnog raspona u parku Ušće na poziciji između TC Ušće i Muzeja savremene umetnosti.

Most će ovom intervencijom predstavljati skulpturu na visini od 4,5 m. Prostor ispod mosta može da sadrži kulturne, komercijalne i slične sadržaje, najavljuju nadležni organi.

Investiciona vrednost radova varijante 1 sa obe intervencije zajedno je oko 1,7 milijardi dinara (oko 15 miliona evra).

Foto: BEOKOM portal

Varijanta 2 je preseljenje i dogradnja mosta između Novog Beograda i Ade Ciganlije za pešačko-biciklistički saobraćaj. Ona podrazumeva demontažu mosta i ponovnu montažu, izradu novih betonskih stubova i nedostajuće čelične konstrukcije i izgradnju prilaznih staza u nastavku Ulice omladinskih brigada do Ade Ciganlije.

Investiciona vrednost radova varijante 2 je oko 1,6 milijardi dinara (oko 14 miliona evra).

Glavni gradski urbanista Marko Stojčić se u izjavi za TV Prva osvrnuo na predlog o kom se govori po društvenim mrežama da most ostane gde jeste, ističući da ta opcija nije moguća zato što ova veza veoma važna za Beograd i neophodno je da most bude proširen.

“U nastavku Ulice Vladimira Popovića gradi se kružni tok koji saobraćaj usmerava ka budućem mostu koji će imati četiri saobraćajne trake, biciklističku stazu i trotoare. On nadalje nastavlja u tunel, koji je najvažnija stvar koju ćemo raditi kako bi se smanjilo saobraćajno zagušenje i ekološki znatno popravilo stanje u centru grada”, rekao je Stojčić i podsetio da će tunel počinjati kod Ekonomskog fakulteta i završavati se u Despota Stefana.

Naveo je da će se odluka građana ispoštovati. “Tokom vikenda već je glasalo oko četiri hiljade ljudi, zbog čega im iskreno hvala”, naglasio je Stojčić.

Jelena Kozbašić

Za pomoć siromašnim zemljama 10 milijardi evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Larm Rmah)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Macharia)

Obećana sredstva za dopunu međunarodnog “Fonda za zelenu klimu” Ujedinjenih nacija (Green Climate Fund) namenjenog za pomoć siromašnim zemljama u suočavanju sa klimatskim promenama, dostići će blizu 10 milijardi evra, rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

Na konferenciji u Parizu o finansiranju tog fonda, Le Mer je rekao da obećana sredstva predstavljaju veliki, i to “evropski uspeh jer gotovo polovinu te sume daju Francuska, Nemačka i Velika Britanija.

Odluka američkog predsednika Donalda Trampa da uskrati dve od tri milijarde dolara, koliko je tom fondu obećao njegov prethodnik Barak Obama, dovela je do manjka sredstava koje druge zemlje nastoje da nadoknade.

U petak, 25. oktobra, završio se dvodnevni sastanak u Parizu na kojem su se tražile donacije za globalni “Fond za zelenu klimu”. Cilj je da se nadoknadi veliki deo od već potrošenih sedam milijardi dolara dobijenih od vlada od 2014. godine.

Sastanak u Parizu održao se tek nešto više od mesec dana pre godišnje konferencije UN-a o klimi, koja će ove godine biti održana u Santjagu u Čileu.

Izvor: Zelena Srbija

Saradnja Srbije i Italije u borbi za očuvanje ugroženih divljih vrsta

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U periodu od 22. do 24. oktobra 2019. godine u amfiteatru Uprave carina u Beogradu, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Srbije i Ministarstvom odbrane Republike Italije – Arma dei Carabinieri (Comando unità forestali, ambientali e agroalimentari – CUFA), organizovana je i održana trodnevna obuka namenjena jačanju kapaciteta nadležnih organa Republike Srbije za borbu protiv kriminala vezanog za ugrožene divlje vrste. Predmetna obuka je deo aktivnosti bilateralne saradnje Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine, teritorije i mora Republike Italije.

S obzirom na to da u Republici Italiji nadležnost nad kontrolom sprovođenja CITES Konvencije, evropskih i nacionalnih propisa vezanih za zaštitu i očuvanje divljih vrsta ima Ministarstvo odbrane – Arma dei Carabinieri, italijanska delegacija predvođena generalom Masimilijanom Kontijem, šefom brigade Markom Fjorijem, majorom Klaudijom Marućijem i majorom Simoneom Čekinijem, u saradnji sa rukovodiocem Grupe za sprovođenje CITES Konvencije Ministarstva zašite životne sredine, Pavlom Jovanovićem, sprovela je obuku o suzbijanju kriminala vezanog za ugrožene divlje vrste za srpsku policiju, carinu i tužilaštvo.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Obuci koju su sprovodili karabinjeri prisustvovalo je 39 javnih tužilaca i njihovih zamenika, 30 policijskih inspektora iz oblasti suzbijanja privrednog kriminala, 20 graničnih policajaca, 29 carinskih službenika iz Sektora za kontrolu primene carinskih propisa, 5 inspektora za zaštitu životne sredine i 2 predstavnika civilnog sektora.

Trodnevnoj obuci je prethodio radni sastanak koji je održan 21. oktobra 2019. godine na kom su prisustvovali predstavnici Ministarstva odbrane Republike Italije – Arma dei Carabinieri, Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave kriminalističke policije i Uprave granične policije, Ministarstva finansija – Uprave carina i Republičkog javnog tužilaštva.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Povećan rizik od šumskih požara – Budite savesni prilikom boravka u prirodi!

Foto: Siniša Ljubisavljević
Foto: Siniša Ljubisavljević

JP „Srbijašume“ apeluje na građane da prilikom boravka u prirodi budu savesni i oprezni zato što postoji povećan rizik od pojave šumskih požara.

S obzirom na izrazito dug sušni period, kao i veoma visoke temperature vazduha za ovo doba godine, rizik od pojave šumskih požara je visok i ekstreman u celoj zemlji prema prognozi indeksa opasnosti od pojave šumskih požara RHMZ (http://www.meteoalarm.rs/latin/fwi_p.php).

Prema podacima satelitskog praćenja NASA FIRMS (Fire Information for Resource Management System), na teritoriji  Srbije je samo tokom jednog dana (24.10.2019.) zabeleženo 394 požara na otvorenom. Trenutno stanje i broj požara u našoj zemlji možete videti OVDE.

JP “Srbijašume” moli građane da savesno i odgovorno postupaju:

– da ne lože vatru blizu šume i u šumi,

– da ne pale korov, biljni i drugi materijal na poljoprivrednim parcelama, voćnjacima i površinama blizu šume,

– da ne bacaju opuške i lako zapaljive materijale na mestima gde se može izazvati požar,

– ne ostavljaju za sobom neugašenu vatru nakon izleta u prirodi.

Takođe, podsećaju da je spaljivanje ostataka strnih useva, spaljivanje smeća na otvorenom prostoru, spaljivanje biljnih ostataka, kao i loženje otvorene vatre u šumi i na udaljenosti 200 m od ruba šume (izuzev na određenim i za to vidno obeleženim mestima), zabranjeno i kažnjivo.

U slučaju pojave požara, građani se mole da obaveste najbližu šumsku upravu ili direkciju JP „Srbijašume“ na telefon 011 711 50 27, kao i vatrogasnu službu na telefon 193.

Izvor: JP “Srbijašume”

Oko 14 odsto hrane propadne pre nego što stigne u prodavnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Kraus)

Prema rezultatima istraživanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), oko 14 odsto sve hrane proizvedene na svetu propadne svake godine pre nego što dođe do prodavnica. Njena ukupna vrednost iznosi otprilike 400 milijardi dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Kraus)

Organizacija je u svom izveštaju ukazala u kojim delovima lanca snabdevanja nastaju najveći gubici i pozvala na efikasnije reševanje tog problema.

Uprkos tome što većina zemalja sa visokim prihodima ima adekvatna skladišta i hladnjače, usled tehničkog kvara, lošeg upravljanja temperaturom ili vlagom ili pravljenjem prevelikih zaliha, ipak se stvaraju gubici.

Pre nego što se nađe na policama marketa, najviše hrane pre nego propadne u centralnim i južnim oblastima Azije i u Severnoj Americi i Evropi.

Ciljevi održivog razvoja, između ostalog, predviđaju da se gubici hrane po glavi stanovnika na nivou maloprodaje i potrošnje prepolove do 2030. godine.

“Gubitak hrane donosi nepotreban pritisak na životnu sredinu i prirodne resurse… što u suštini znači da se zemlja i vodeni resursi troše, a da se zagađenje i gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte ispuštaju bez ikakve svrhe. Često se pitam kako možemo dozvoliti da se hrana baca kada više od 820 miliona ljudi u svetu svaki dan gladuje”, zaključio je generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija Ku Dongiu.

Stručnjaci ističu da smanjenje gubitka hrane i otpada takođe može potencijalno pozitivno da se odrazi i na druge ciljeve održivog razvoja, koji podrazmevaju borbu protiv gladi, povećanje bezbednosti hrane i promociju održive poljoprivrede.

Jelena Kozbašić

Nobel za hemiju pripao izumiteljima litijum-jonskih baterija

Foto-ilustracija: Unsplash (Frank Wang)

Švedska kraljevska akademija nauka saopštila je da su trojica nagrađenih naučnika „svojim radom… postavili temelj društva bez fosilnih goriva“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Frank Wang)

Litijum-jonske baterije su napravile revoluciju u našim životima i koristimo ih u svemu, od mobilnih telefona preko laptopova do električnih automobila“, piše u saopštenju Akademije.

„Litijum-jonske baterije se globalno koriste za napajanje prenosne elektronike koju koristimo za komunikaciju, rad, učenje, slušanje muzike i traženje znanja“, stoji dalje u saopštenju.

Osim upotrebe u električnim vozilima, ove baterije bi takođe mogle da skladište značajne količine energije iz obnovljivih izvora, kao što su solarna i energija vetra.

Profesor Gudinaf, koji ima 97 godina, ujedno je i najstariji dobitnik Nobelove nagrade. Obraćajući se okupljenima u Britanskom kraljevskom društvu, gde će primiti Kopli medalju za svoj celokupni rad, profesor je rekao: „Nikada nisam lobirao, ali se radujem ovom danu i veoma sam srećan što je stigao.“

Temelj za nastanak litijum-jonske baterije postavljen je tokom naftne krize sedamdesetih godina prošlog veka. M. Stenli Vitingem (77), rođen u Notingemu u Velikoj Britaniji, radio je na razvoju energetskih tehnologija koje se nisu oslanjale na fosilna goriva. Otkrio je koncept interkalacionih elektroda i razvio bateriju zasnovanu na titan-sulfidnoj katodi i aliminijum-litijumskoj anodi. Vitingem, koji trenutno predaje na američkom Univerzitetu Binghempton, napravio je materijal koji je u stanju da praktično beskonačan broj puta otpušta i prima litijumske jone, bez uticaja na njegovu strukturu.

Takva baterija je obezbeđivala napon nešto veći od dva volta, ali je zbog prisustva metalnog litijuma, koji je izuzetno reaktivan element, bila vrlo nebezbedna. Litijum se zapali u običnoj atmosferi zbog prisustva vode i kiseonika u njoj. Gudinaf je kasnije ustanovio da katoda napravljena od  metalnih oksida, pre nego od sulfida, mogla značajno da poboljša osobine litijumskih baterija. Nakon potrage za savršenim materijalom, on je 1979. razvio litijum kobalt dioksidnu (LiCoO2) katodu, a u narednim godinama i čitav niz sličnih oksidnih materijala koji su omogućili da se napon litijumske baterije podigne na četiri volta. Pored toga, LiCoO2 je stabilni materijal pozitivne elektrode koji može da bude i donor litijum jona, pa se može koristiti sa anodama, koje ne sadrže opasni metalni litijum.

Sa tom katodom kao osnovom, Jošino (71) – koji predaje na Univerzitetu Meijo i radi za Korporaciju Asahi Kasei – je 1985. godine uspeo da napravi prvu komercijalno održivu litijum-jonsku bateriju. Anoda te baterije je napravljena od grafita u koji se litijumovi joni mogu potpuno reverzibilno (povratno) interkalirati (ugraditi). Umesto organskog, uveo je čvrsti elektrolit, koji se postepeno ne raspada tokom uzastopnih punjenja. To je rezultiralo mnogo većom trajnošću, bez uticaja na kapacitet baterija. Nekoliko godina kasnije, Soni je izbacio prve komercijalne litijum-jonske baterije 1991, zasnovane na Jošinovoj konfiguraciji, i one su i danas u osnovi većine komercijalnih litijum-jonskih baterija.

Autor: Ivana Nikolić

Izvor: Elementarium

Dobri rezultati akcije “Novi Sad, grad bez radioaktivnih gromobrana”

Foto-ilustracija: Pixabay

Prisustvo radioaktivnih gromobrana bilo je decenijski problem u Novom Sadu. Radioaktivni gromobrani predstavljaju izvore jonizujućeg zračenja, a šezdesetih godina postavljani su u cilju efikasnije zaštite od atmosferskog pražnjenja groma na pojedinim lokacijama u Gradu, o kojima nije vođena tačna evidencija. Takođe, problem predstavljaju oštećeni radioaktivni gromobrani, kao i neadekvatno postupanje sa njima. Kako bi se eliminisao mogući rizik po zdravlje ljudi, ali i po životnu sredinu, zakon je propisao zabranu njihove dalje upotrebe.

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od izazova iz oblasti zaštite životne sredine za Grad Novi Sad bio je uklanjanje radioaktivnih gromobrana i njihova zamena odgovarajućim.

Zato je odlučeno da se rešavanje problema radioaktivnih gromobrana stavi na listu prioritetnih aktivnosti za 2019. godinu. Opredeljena su sredstva za izradu “Studije rasporeda radioaktivnih gromobrana u gradu Novom Sadu” koja je poverena Departmanu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta. Analizom lokacija konstatovano je 36 radioaktivnih gromobrana na teritoriji Grada.

Obezbeđena su sredstva za uklanjanje radioaktivnih gromobrana i postavljanje novih, na 24 lokacije (javno vlasništvo ili zgrade za kolektivno stanovanje). Projekat je realizovan u periodu septembar-oktobar 2019. godine. Na 12 lokacija u privatnom vlasništvu pokrenuti su postupci za uklanjanje, u skladu sa članom 249. Zakona o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti (“Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 95/18 i 10/19).

Napravljen je još jedan korak ka zdravijem gradu – Gradu bez radioaktivnih gromobrana. Realizacija uklanjanja radioaktivnih gromobrana dobila je svoje zasluženo mesto, a građani Novog Sada bezbedniju životnu sredinu.

Izvor: Grad Novi Sad

Ulaganje od 300.000 evra u poboljšanje vodovodnog sistema u Podgorici

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Clint McKoy)

“Vodovod i kanalizacija” Podgorica i slovenačka kompanija „Petrol“ i „Siemens“ Crna Gora potpisali su Ugovor o realizaciji pilot projekta za smanjenje gubitaka na delu vodovodnog sistema Glavnog grada Podgorica. Projekat obuhvata ugradnju merne opreme, sakupljanje i analizu podataka vezanih za gubitke na vodovodnom sistemu sa ciljem donošenja seta mera za otklanjanje istih.

Oblast koja je obuhvaćena pilot projektom odnosi se na područje Donje i Gornje Gorice, Donjih Kokota, kao i naselja Beri, Farmaci, Lekići i Grbavci. Vrednost ove faze projekta je oko 200.000 evra, dok se za narednu fazu projekta, koja se odnosi na sanaciju kvarova, zamenu vodomera, regulaciju pritisaka i drugih mera, planira ulaganje od više od 100.000 evra.

Predviđeno je da objekat bude realizovan u periodu od šest do devet meseci, s tim da bi prva faza trebala da bude gotova u naredna tri do četiri meseca.

Projekti ovog tipa imaju za cilj povećanje efikasnosti sistema vodosnabdevanja i stvaranje ušteda na svim poljima kroz sanaciju gubitaka, sa osnovnom porukom očuvanja vode kao najznačajnijeg resursa Podgorice.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Zabrana paljenja žetvenih ostataka u Somboru

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Kiss)
Foto-ilustracija: Unsplash (Maxim Tajer)

Odeljenje poljoprivrede i zaštite životne sredine Gradske uprave grada Sombora izdalo je Saopštenje za javnost kojim podseća na zabrane spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu, a koje su regulisane zakonskim odredbama i gradskom Odlukom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta i useva.

Prema Zakonu o zaštiti od požara, lice koje izazove požar usled spaljivanja ostataka useva, biljnih ostataka ili smeđa na otvorenom prostoru, dužno je da nadoknadi troškove intervencije vatrogasno-spasilačkoj jedinici.

Uprava za poljoprivredno zemljište je od juna 2019. godine u mogućnosti da satelitski detektuje lokacije i lica koja pale žetvene ostatke na poljoprivrednom zemljištu u državnoj svojini. Takođe, Grad Sombor preko Poljočuvarske službe sprovodi mere organizovane kontrole i zaštite od poljske štete, a protiv lica koja budu načinila prekršaj biće pokrenute propisane mere.

Saopštenje o zabrani paljenja žetvenih ostataka možete pogledati ovde.

Izvor: Grad Sombor

Da li će Amerika odustati od benziskih vozila?

Foto-ilustracija: Unsplash (Zac Ong)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jared Murray)

Vođa manjine u Senatu, gornjem domu Kongresa SAD, demokrata Čak Šumer, predložio je program od 462 milijarde dolara koji bi milione Amerikanaca podstakao da tokom naredne decenije odustanu od vozila s motorom na benzin, čiji su izduvni gasovi štetni za klimu, i da pređu na vozila sa električnim ili hibridnim pogonom.

Tim predlogom se Šumer pridružio nizu ideja za programe u hiljadama milijardi dolara koje demokrate smatraju hitnim za smanjenje zagađenja od nafte, gasa i uglja, dok ublažavanje klimatskih promena predstavlja važnu tačku pred predsedničke izbore u SAD 2020. godine.

Šumer je rekao da bi “predlog da se čisti automobili dovedu u celu Ameriku” bio ključni deo budućeg zakona demokrata o klimi.

Državnim finansiranjem uvođenja električnih automobila “Sjedinjene Države bi predvodile svet”, rekao je on.

Po planu tog njujorškog demokrate, vlasnici automobila bi dobili hiljade dolara za zamenu klasičnih vozila električnim, hibridnim ili vodoničnim, a domaćinstva s nižim prihodima dobila bi dodatne kredite.

Uz to, pomoć od 45 milijardi dolara trebalo bi da poveća dostupnost stanica za punjenje baterija električnih automobila.

Još 17 milijardi dolara bi se dalo proizvođačima da povećaju proizvodnju električnih automobila, baterija i delova.

Sve to vodi u suprotnom smeru od predsednika Donalda Trampa koji je pokušao da pojača američku proizvodnju nafte i gasa i ukine poreske olakšice za električne automobile, koje je ismevao.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Stackpoole)

Neki republikanski poslanici kredite za kupovinu električnih automobila smatraju nepravednom subvencijom jer su kupci tih savremenih vozila dobrostojeći.

Šumer tvrdi i da bi njegov plan otvorio desetine hiljada radnih mesta.

Klimatske promene postale su krupno pitanje u kampanji pred predsdničke izbore 2020. godine jer većina Amerikanaca pogoršanje vremenskih prilika povezuje s globalnim zagrevanjem.

Zahtevi za sveobuhvatnim akcijama države zbog klimatskih promena već su pomogli demokratama na izborima za  2016. godinu, a sada njihovi vodeći predsednički kandidati predlažu veliku potrošnju i ulaganja u istraživanja, kako bi SAD sasvim odbacile fosilno gorivo do sredine ovog veka.

Izvor: Zelena Srbija

Kućni test na HIV virus od reciklirane plastike mogao bi da spase milione života!

Foto: Facebook (screenshot)

HIV virus je jedan od vodećih razloga umiranja u više od 90 odsto zemalja u razvoju. Procenjuje se da je na globalnom nivou zaraženo oko 40 miliona ljudi.

Foto: Facebook (screenshot)

Usled mnogih spoljnih faktora, mnogi zaraženi pojedinci otkrivaju oboljenje tek kada je ono u poodmaklom stadijumu, tj. kada se razvije sida. Ukoliko se prisustvo virusa u nečijem organizumu otkrije blagovremeno, postoji značajna mogućnost da pacijent doživi i do 70 godina.

Prepreka za preventivno delovanje je i nedostatak bolnica i resursa, pogotovo u ruralnim oblastima. Situacija je svake godine sve više zabrinjavajuća, ali jedan inovativni izum unosi nadu za spas miliona života.

Catch je pristupačni uređaj za testiranje na HIV virus, visoke pouzdanosti i jednostavan za korišćenje. Proračunati troškovi proizvodnje iznose oko 4,5 evra po komadu, a sprava je delimično napravljena i od reciklirane plastike. Njen idejni tvorac je dizajner iz Londona Hans Ramzan.

S obzirom na to da je infrastruktura u siromašnim zemljama sveta vrlo nerazvijena, stanovnici su nekada desetinama kilometara udaljeni od zdravstvenih centara, a Catch im omogućava da proveru svog statusa obave kod kući.

Funkcioniše po principu jednostavnog vađenja krvi u pipetu čiji se sadržaj presipa na indikator. Na njemu se nalaze dve linije – prva pokazuje da li test radi, druga da li u krvi osobe postoje tragovi HIV virusa.

Jelena Kozbašić

Dubrovnik – prvi grad u Hrvatskoj sa električnim sistemom zajedničkog korišćenja vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Inera Isovic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Na sedam lokacija u Dubrovniku uskoro će biti raspoređeno prvih trideset vozila sistema Avant2Go. Sistem je inovativan, ali jednostavan za korištenje. Vozila se rezervišu, otključavaju i plaćaju aplikacijom sa pametnog telefona. Sistem Car sharing, koji je predstavljen danas u Lazaretima, na ekološki način će doprineti rasterećenju gradske saobraćajne infrastrukture, a građanima omogućiti korišćenje vozila bez brige kakvu nosi vlasništvo.

Car sharing je širom sveta prepoznat kao sistem korišćenja pojedinačnih vozila koji predstavlja kvalitetnu alternativu vlasništvu, a izvrsna je nadogradnja mreže javnog prevoza. Procenjuje se da jedan automobil u tom sistemu može zameniti više od deset privatnih vozila. Vrednost toga posebno dolazi do izražaja u gradovima poput Dubrovnika, u kojima je saobraćajna infrastruktura izuzetno opterećena.

„Grad Dubrovnik sistemski radi na rešavanju problema gužve u saobraćaju. U tom smislu smo pokrenuli brojne projekte, prvenstveno usmerene na naše sugrađane. Među njima je i prvi sveobuhvatni smart parking u Hrvatskoj, za šta smo ove godine nagrađeni prvom nagradom u kategoriji “Smart City”. Ovo je nastavak priče. Projekat Car sharing-a potpuno se uklopio u našu viziju razvoja grada, stoga smo i podržali njegovu implementaciju u Dubrovniku, koji ovim postaje pilot projekat i ponovo prednjači u uvođenju novih tehnologija i pametnih rešenja za podizanje nivoa standarda života svojih građana. Smatramo da će ova usluga pomoći rasterećenju saobraćajne infrastrukture i parkirališta, što nam je trenutno jedan od osnovnih fokusa, a podrazumeva i sve ostale pozitivne aspekte kojima grad teži, poput održivosti, energetske efikasnosti i očuvanja životne sredine“, poručio je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

Usluga zajedničkog korišćenja vozila u Dubrovniku nosi naziv Avant2Go, a uvodi je kompanija “Avant car”, vodeći pružilac te usluge u regionu.

Elektromobilnost i zajedničko korišćenje vozila trenutno su najveći globalni trendovi u automobilskoj industriji. Verujemo da će 100 odsto električni car sharing Avant2Go odgovoriti na potrebe Dubrovčana i njihovog grada. Među glavnim prednostima sistema izdvajaju se: vožnja bez buke i emisije štetnih gasova, dostupnost usluge širokom krugu ljudi, jednostavno korišćenje usluge 24/7 putem pametnog telefona i osigurana parking mesta“, kazao je Matej Čer, osnivač kompanije Avant car.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matias Pugliese)

Vozila će na početku biti raspoređena na sedam lokacija: na Aerodromu Dubrovnik, luci Gruž, uz žičaru koja vodi na Srđ, u Javnoj garaži, na Lapadu i na parkiralištima hotela “Rixos” i “One Suite”.

Građani, zainteresovani za korišćenje usluge, već se sada mogu registrovati i preuzeti aplikaciju, a vozila će moći da koriste od druge polovine novembra.

Za početak, na raspolaganju će im biti trideset vozila, a flota i broj lokacija na kojima se vozila preuzimaju i vraćaju, povećavaće se u skladu s potrebama korisnika i kapacitetom parkiranja za vozila Avant2Go. Flotu čine 100 odsto električna vozila renomiranih svetskih proizvođača, a najviše ih je modela Renault ZOE. Reč je o najprodavanijem električnom vozilu u Evropi.

Car sharing je usluga namenjena stanovnicima Dubrovnika, ali i njihovim gostima. Upravo turistički gradovi sistemski moraju da rade na razvoju raznolikosti i komplementarnosti usluga mobilnosti.

„Dubrovnik je istovremeno jedan od najzahtevnijih gradova po pitanju optimizacije saobraćaja, ali i dragulj kulturne baštine. Usluge poput car sharinga zato treba da budu u službi razvoja mobilnosti, ali i da doprinose održivosti grada Dubrovnika. Ovim se projektom strateški povezuju vitalni delovi grada s najvažnijim prometnim čvorištima. To Dubrovnik još jače, i to na ekološki način povezuje s ostatkom sveta“, kazao je Vladimir Markulin, direktor kompanije “Avant car” u Hrvatskoj.

Dodao je kako će cena usluge biti pristupačna i da će u obračun biti uključeni pređeni kilometri i dužina trajanja vožnje. Cena će zavisiti i od tipa vozila.

Sistem car sharinga korišćenje ličnog vozila čini jednostavnim i dostupnim. Ta usluga građane rasterećuje troškova kupovine, registracije, održavanja i osiguranja, gubitka vrednosti vremenom i dodatnih briga poput onih o punjenju goriva i traženju mjesta za parkiranje. Ključna prednost usluge Avant2Go je što se plaća samo stvarno korišćenje vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patricia Jekki)

Za to su građanima potrebni vozačka dozvola i pametni telefon.

Gradonačelnik Mato Franković među prvima je isprobao vožnju sistemom Avant2Go. S time su ga upoznali Matej Čer, osnivač kompanije “Avant car”, i Matija Krznar, vođa projekta Avant2Go Hrvatska. Bio je to simbolični čin uključenja car sharinga u dubrovački saobraćaj.

Izvor: Grad Dubrovnik

Pokrenut Informacioni sistem šuma Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (Jessica Snoek)
Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel Ferrara)

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) pokrenula je ambiciozan projekat uspostavljanja Informacionog sistema šuma Evrope (Forest Information System Europe – FISE). Na drugom sastanku nacionalnih referentnih centara za šume, predstavljen je prototip platforme novog informacionog sistema za šume, sa postojećim i potencijalnim novim indikatorima koje treba razviti.

Posebno je naglašena potreba da se koriste mape Kopernikus programa, pored “CORINE Land Cover” i nacionalnih ortofoto snimaka, kako bi se postigla harmonizacija na panevropskom nivou.

U radnom delu sastanka definisani su potencijalni novi indikatori sa izvorom informacija i preliminarnom metodologijom, kako bi se dobila potpuna slika stanja i promena šumskih ekosistema. Informacioni sistem šuma Evrope zajedno sa pripremom nekoliko setova izveštaja realizovaće se u naredne 4 godine.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine 

Pažnja! Datum velike sadnje je pomeren!

Foto-ilustracija: Unsplash (Sushobhan Badhai)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lukasz Szmigiel)

Miholjsko leto i najtopliji oktobar u poslednjih 100 godina primorali su da se promeni datum otvaranja jesenje sezone pošumljavanja i sprovođenja akcije “Zasadi drvo, zasadi svoj kiseonik”, kako se zasađene sadnice ne bi osušile i sav divni posao propao.

Zato će se, umesto 3. novembra, velika sadnja obaviti 17. novembra!

Ukoliko vam novi datum ne odgovara, organizatori su zamolili da se odjavite i oslobodite mesto volonterima koji će moći da učestvuju u akciji 17. novembra.

Izvor: Zasadi drvo