Home Blog Page 826

Crnogorski Telekom umanjio emisiju ugljen-dioksida za više od 30 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Michu Đăng Quang)
Foto-ilustracija: Pixabay

Crnogorski Telekom je, u okviru planske primene rešenja koja će pomoći u smanjenju rizika po životnu okolinu, uspeo u nameri da smanji emisiju ugljen-dioksida i to za više od 30 odsto za poslednjih 10 godina. Time je premašio očekivanja “Deutsche Telekom”, a poradio je na ispunjenju obaveza Crne Gore prema Poglavlju 27 u pregovorima sa Evropskom unijom.

Telekom je instalirao savremeni Free Cooling sistem za klimatizaciju koji smanjuje emisiju štetnih gasova i potrošnju električne energije, koristeći spoljni vazduh za hlađenje unutašnjih prostorija. Projekat je započet prošle godine i do kraja projekta će ovim sistemom biti pokriveno preko 200 lokacija.

Sistem Free Cooling troši tek 0.2 kW na sat, što je u odnosu na prosečne klima uređaje, koji troše 1.2 do 2.3 kW na sat, značajna razlika, čime sistem pomaže u poboljšanju energetske efikasnosti prilikom sredstava rashlađivanja.

Telekom trenutno radi na tome da Free Cooling sistem ponudi svim kompanijama širom Crne Gore. Na taj način bi zajedno učestvovali u promovisanju ekološki odgovornog poslovanja.

Kontrola ovih uređaja takođe je pojednostavljena i pruža dodatni razlog zbog čega bi se njihova upotreba mogla omasoviti. Tim za održavanje ovih uređaja može da pristupi kontroleru i iz kancelarije, tako da se ne mora nužno pratiti iz neposredne blizine. Na isti način je moguće zapaziti i promenu napona, pratiti rad ventilatora, zaprljanost filtera, senzora toplote i druge funkcije. Pored toga, postoji mogućnost aktiviranja alarma u tri različite kategorije.

Zbog svih ovih razloga, Telekom se nada da će novi rashladni sistem naići na odobravanje i podršku, jer predstavlja ne samo praktično rešenje koje se odgovorno odnosi prema životnoj sredini, već pruža i mogućnost uštede zbog prilagođenosti zahtevima energetske efikasnosti.

Jelena Cvetić

 

Visok nivo žive u dubinama Amazona opasno za stanovništvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathalia Segato)
Foto: YouTube (screenshot)

Prema istraživanju nekoliko nevladinih udruženja za zaštitu okoline, uključujući i Svetski fond za prirodu (WWF), rečni (ružičasti) delfini u Amazoniji imaju zabrinjavajuće visok nivo zagađenja živom, a glavni uzrok tome je ilegalno ispiranje zlata na reci Amazon. Istraživači su merili nivo zagađenja živom praćenjem 46 rečnih delfina od 2017. do 2019. godine, i to u glavnim amazonskim slivovima Brazila, Bolivije, Kolumbije i Perua.

„Svi su pokazali određen nivo zagađenja živom, ali kod više od polovine njih izmerili smo zaista visoke procente“, izjavio je Marčelo Oliveira iz WWF Brazil. Istraživači su obeležili delfine kako bi dobili više informacija o njihovom kretanju, ponašanju i zdravstvenom stanju. „Ilegalno ispiranje zlata realna je pretnja životnoj sredini i životinjskom svetu. Svi delfini koje smo pratili našim istraživanjem bili su kontaminirani, posebno u slivu Orinoko, koji se proteže od Kolumbije do Venecuele i gde se ova ilegalna aktivnost najviše sprovodi“, navode istraživači. „Živa koja se koristi za odvajanje zlata od ostalih minerala uzrok je velikog zagađenja reka.“

(Pre)duga prisutnost u lancu ishrane

Međutim, Marčelo Oliveira i njegove kolege smatraju da ispiranje zlata nije jedini problem. „Živa je u Amazonu prisutna i u svom prirodnom obliku, ali se širi rekom zbog krčenja šuma i šumskih požara i ulazi u lanac ishrane delfina i riba“, tvrdi Oliveira.

Uočeni visoki nivo žive u delfinima takođe predstavlja stvarnu pretnju za zdravlje gotovo dvadeset miliona ljudi koji žive u regiji Amazonije i, između ostalog, konzumiraju kontaminiranu ribu. „Živa u lancu ishrane može ostati i do stotinu godina, što je ogroman problem“, zaključuje Marčelo Oliveira.

Poznato je kako dugotrajna izloženost živi kod ljudi uzrokuje brojne zdravstvene probleme, a višak žive u ljudskom organizmu može dovesti do mentalne disfunkcije, umora, problema s pamćenjem, preosetljivosti na dodir i druge čulne nadražaje, pa sve do depresije, neuroloških poremećaja, oboljenja mišićnog sistema, bubrega i probavnog sistema, kao i neplodnosti i srčanih problema.

Izvor: Ekovjesnik

Kako je protekla konferencija o fasadnim sistemima i ventilirajućim oblogama u Sarajevu?

Foto: Sfera

Osma međunarodna naučno-stručna konferencija ”Sfera 2019: Fasadni sistemi i ventilirajuće obloge”, održana u Sarajevu 30. i 31. oktobra, okupila je više od 500 posetilaca u toku dva dana trajanja događaja.

Foto: Sfera

Gosti su imali priliku da uživaju u predavanjima regionalnih stručnjaka. Predstavljeni su neki od najboljih arhitektonskih dostignuća u regionu uz naglasak na spoljne delove objekata.

Više od dvadeset kompanija podržalo je konferenciju, gde su uz izlagačke štandove imali priliku predstaviti svoj asortiman i tehnološke mogućnosti za primenu u praksi.

Na jednom mestu svi zainteresovani posetioci su mogli da dobiju sve neophodne informacije iz oblasti materijala za fasadne sisteme.

Foto: Sfera

Cilj organizatora, osim konferencijskog i edukativnog dela, bio je i da osiguraju učesnicima kvalitetan ambijent za održavanje poslovnih sastanaka i prezentacija, a sve u cilju unapređenja poslovanja.

Sponzori ovogodišnje konferencije su: Sika BH, Knauf, RÖFIX, Terrasit Insulation, Krug d.o.o. i kompanija Rockwool, dok su partneri i izlagači kompanije: Baumit, Austrotherm, Eps Laštro, Tehnomarket, Bh Alumil, Valpaint, IGM Visoko, Knauf Insulation i Fibran, kompanija Kompozitni materijali, te Metal Tehnologija, Mališić Home & Decor, BSP International, Bio Plus, te kompanija Bis Tip sa brendom Lunos.

Foto: Sfera

Konferencija je trajala dva dana, a pored predavanja sponzora i partnera, stručnjaka i profesora, drugog dana je održana i panel diskusija u sklopu koje se razvila zanimljiva i korisna interakcija, sa naglascima o zaključku konferencije i budućim koracima za poboljšanje rada u ovoj kategoriji proizvoda i tehnologija u sektoru građevinarstva.

Naučno-stručne konferencije iz oblasti građevinarstva i arhitekture postale su tradicionalne i prepoznate u čitavom regionu kao događaji vredni poštovanja koji spajaju struku i nauku.

Organizator konferencije o fasadnim sistemima i ventilirajućim oblogama je mostarska kompanija Sfera d.o.o. u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom iz Sarajeva.

Za mart 2020. godine je najavljena nova konferencija o temi otvora.

Izvor: Sfera

Kompanija iz Čikaga pretvara emisije ugljen-dioksida u gorivo

Foto-ilustracija: Unsplash (Hike Shaw)
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Schiffer)

Poznato je da industrijski sektor proizvodi 30 odsto od ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte na svetu.

Biotehnološki startap iz Čikaga “LanzaTech” ima sasvim drugačiji pristup ovom problemu. Razvili su način da emisije ugljen-dioksida pretvore u etanol, obnovljivo gorivo koje se često koristi u benzinu u Americi.

Zapravo, ono što oni čine jeste pokušaj da se “zarobi” data količina emisije štetnih gasova, a potom ubaci u bioreaktor i fermentira dok se ne dobije etanol. Ključnu ulogu u tom procesu ima bakterija, posebno razvijena za fermentaciju, koja se hrani ovim emisijama.

Prirodnim alkoholnim vrenjem, odnosno fermentacijom, dobija se etanol. Prilikom tog procesa, šećer se pomoću gljivica kvasca, kao enzima koji služe kao katalizatori, pretvara u etanol i ugljen-dioksid.

Prvi probni projekat ove kompanije sproveden je prošle godine u Kini, pri čemu je reciklirano dovoljno ugljen-dioksida za izdvojanje 9 miliona galona etanola. Etanol u toj količini može, u kombinaciji sa gorivom za avione, u potpunosti da napaja komercijalne letove i time, ujedno, pravi manje zagađenje. Prvi probni let takođe je organizovan prošle godine, na relaciji Florida – Britanija.

Kao deo rada na novim projektima, “LanzaTech” proučava na koji način bi mogli da upotrebe bakteriju za plastiku, najlon i gumu.

Inovacije koje doprinose razvoju zelenih alternativa i rešenja koja nose sa sobom odgovornost prema životnoj sredini veoma su važne za svetsku industriju u borbi protiv klimatskih promena.

Sama činjenica da je kompanija uspela da od štetnih materija stvori gorivo koje se može koristiti u komercijalne svrhe je ohrabrujuća. Ipak, biće potrebno još dosta rada na razvoju ovog projekta.

Očekuje se i masovna upotreba u komercijalne svrhe, ali to za sada zahteva velike investicije.

Jelena Cvetić

Obiđite Beč u električnom fijakeru!

Foto: Eurocomm-PR

Bečlije se u okviru aktuelne ofanzive bečkog preduzeća za snabdevanje energijom Wien Energie mogu upoznati sa svim mogućnostima električne mobilnosti. Pored mnogobrojnih događaja i informacija, imaju priliku da se provozaju i u električnom fijakeru.

Foto: Eurocomm-PR

Električni fijaker, kojeg pokreće zelena energija sa javnih punjača, će ići na turneju po čitavoj Austriji.

Fijaker može razviti brzinu do 25 km/h i sa jednim punjenjem, zavisno od opterećenja, preći relaciju od 45 do 120 kilometara.

U njega se može smestiti do 8 putnika, a u slučajevima nižih temperatura, tu je i grejanje u sedištima.

“Do 2020. godine će grad Beč staviti u upotrebu do 1.000 električnih punjača sa isključivo zelenom energijom.”, izjavila članica bečke gradske vlade za zaštitu okoliša, Uli Sima.

U fokusu trenutne ofanzive su sve prednosti i posledice električne mobilnosti, koje se pre svega odražavaju na klimatske promene u austrijskoj prestonici.

Beč je tako zahvaljujući intenzivnim naporima uspostavio najniži stepen emisija ugljen-dioksida u Austriji. Jedna od poruka ofanzive jeste da se korištenjem električnog automobila uštede do tri četvrtine štetnih emisija u poređenju sa korištenjem običnog automobila.

Izvor: Eurocomm-PR

 

 

Otvoren poziv za dodelu sredstava lokalnim organizacijama u Kovačici

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexei Scutari)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Program podrške lokalnoj zajednici sprovodi društvo „Electrawinds K-Wind“, kao nosilac projekta izgradnje Vetroparka „Kovačica“, vođeno idejom da pomogne što širem krugu organizacija sa teritorije opštine Kovačica, kao području na kojem investira i posluje, i da podrži što veći broj kvalitetnih projekata koji će doprineti unapređenju kvaliteta života u lokalnoj zajednici tokom 2020. i 2021. godine.

Na konkursu mogu učestvovati sve organizacije čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kao i sva udruženja građana i sportska udruženja i klubovi koji su registrovani i obavljaju svoje aktivnosti na teritoriji opštine Kovačica.

Neophodno je popuniti obrazac prijave koji se može preuzeti sa sajta vetroparka „Kovačica“ i zajedno sa detaljnim opisom projekta za koji se traže sredstva poslati, potpisanog od strane odgovornog lica, na e-mail adresu donationvpkovacica@newenergy.rs.

Svaki podnosilac prijave ima pravo da podnese prijavu za samo jedan od svojih projekata.

Rok za podnošenje prijava je: 15. decembar 2019.

Više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Opština Kovačica

Struja od decembra ipak skuplja

Foto-ilustracija: Unsplash (Taner Ardali)

Gostujući u jutarnjem programu Radio televizije Srbije, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić je potvrdio da će od 1. decembra cena električne energije u Srbiji skočiti za 3,9 odsto. Ministar je ocenio da se poskupljenje neće značajno odraziti na kućne budžete i da je ono opravdano, kao i da se nalazi ispod zahteva opravdanih troškova energetskih kompanija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Taner Ardali)

“Mi smo zaista dugo vagali i odlučili da povećanje bude minimalno”, izjavio je on tom prilikom i dodao da će struja u našoj zemlji, i nakon rasta cene, ostati jeftinija u odnosu na struju u komšijskim zemljama, članicama Evropske unije i u ostatku Evrope.

Podsetio je da je cena električne energije u Srbiji 7,2 odsto niža nego u Severnoj Makedoniji; 18,9 odsto niža nego u Bugarskoj; 24 odsto niža nego u Albaniji;  35,8 odsto niža nego u Bugarskoj; 40,6  odsto niža nego u Crnoj Gori; 70,97 odsto niža nego u Hrvatskoj i 122 odsto niža nego u Sloveniji.

Međunarodni monetarni fond je, po okončanju nedavne posete našoj zemlji, ponovio zahtev za poskupljenjem struje i reviziju njene cene opisao kao neophodnu “kako bi se obezbedio povraćaj celokupnih troškova”. Pored povećanja cene električne energije, oni su zatražili i depolitizaciju Elektroprivrede Srbije i energetske politike uopšte. Iako su predstavnici ovog fonda pohvalili dobre ekonomske rezultate Vlade Srbije, naveli su da strukturalne reforme u određenim oblastima i dalje izostaju i kasne.

Kilovat-čas kod nas trenutno košta košta sedam evrocenti. Uprkos tome što je među jeftinijim u Evropi, našim građanima na račune za struju odlazi oko 5 odsto kućnog budžeta, što je jedna od najviših stopa na kontinentu.

Prema Antićevim rečima, električna energija za industriju neće poskupljivati.

Jelena Kozbašić

Poziv na raspravu o dopuni Zakona o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Jin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Eddie Howell)

Odbor za privredu i finansije Vlade Republike Srbije, na sednici od 31. oktobra 2019. godine, usvojio je Zaključak sa Programom javne rasprave na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva zainteresovane građane, kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koji mogu preuzeti i dati svoje komentare, sugestije i predloge.

Javna rasprava sprovodi se od 1. novembra do 20. novembra 2019. godine.

Više informacija možete pronaći ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne životne sredine

Pet miliona evra za izgradnju regionalne deponije u Živinicama

Foto: Wikipedia/Julian Nyča
Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Clark)

Federalna vlada je prihvatila zaduženje Federacije BiH po Ugovoru o zajmu između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Bosne i Hercegovine za realizaciju projekta regionalne deponije za kabasti otpad u Živinicama, u iznosu do 5.000.000 evra.

Cilj ovog projekta je pomoć Javnom poduzeću “Eko-Sep” Živinice i Gradu Živinice, kao i opštinama Banovići i Kladanj u izgradnji regionalne sanitarne deponije i reciklažnog dvorišta.

Rok otplate zajma je 15 godina i s trogodišnim grejs periodom. Sredstva zajma biće preneta na Grad Živinice i opštine Kladanj i Banovići, kao krajnje korisnike i dužnike. Federalno ministarstvo finansija će sa Živinicama, Kladanjem i Banovićima usaglasi i sklopiti podugovore o zajmu.

Vlada je dala saglasnost i za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma između BiH i Federacije BiH i za njegovo potpisivanje ovlastila federalnu ministarku finansija.

Izvor: Energetika.ba

U toku javno savetovanje o Nacionalnom energetskom klimatskom planu Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nacionalni energetski klimatski plan (NECP) je dokument koji svaka država članica Evropske unije mora izraditi s ciljem dostizanja evropskih ciljeva o smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, a odnosi se na period od 2021. do 2030. godine. Ovo je dokument od izuzetne važnosti, a njegove radne verzije sve članice EU su trebale dostaviti početkom godine, dok je finalne potrebno dostaviti do kraja 2019. godine. Evropska komisija će potom provesti reviziju planova svih zemalja članica EU-a, odnosno njihovu konkretnost i usklađenost s ciljevima Energetske unije.

Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove te se njime daje pregled trenutnog energetskog sistema i stanja u području energetske i klimatske politike, kao i pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija Energetske unije i odgovarajuće politike i mere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu.

U NECP-u posebnu pažnju treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku efikasnost i elektroenergetsku međusobnu povezanost, odnosno treba osigurati usklađenost s ciljevima održivog razvoja i njihovim doprinosom.

Kako je navedeno u NECP-u, najvažniji ciljevi do 2030. godine su smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte u sektoru evropskog sistema trgovine emisijama (ETS) za najmanje 43 odsto, odnosno u ne-ETS sektoru za najmanje 7 odsto u odnosu na 2005. godinu, kao i postizanje udela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije od 36,4 odsto, odnosno u neposrednoj potrošnji u prometu od 13,2 odsto. Potrošnja primarne energije (ukupna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje) trebala bi biti 344,38 PJ, a neposredna potrošnja 286,91 PJ.

NECP je na javnoj raspravi do 28. novembra 2019.

Izvor: Ekovjesnik

Vetra ima dovoljno za zadovoljenje globalnih potreba za električnom energijom!

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicholas Soherty)

Don Kihot se od 17. veka, kada ga je stvorio Migel de Servantes, bori protiv vetrenjača. Iako o njegovim dogodovštinama i u današnje vreme rado čitamo, neosporivo je da su njegovi protivnici prešli na istu borbenu liniju na kojoj su i ljudi. Nasuprot vetrenjača i nas stoje klimatske promene.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicholas Soherty)

Prema nedavno objavljenom izveštaju Međunarodne agencije za energetiku, vetroelektrane na moru mogle bi da proizvedu dovoljno električne energije za snabdevanje čitavog sveta. Ipak, današnje tržište “morske vetroenergije” nije ni približno ostvarivanju svog potpunog potencijala.

Veruje se da bismo, zahvaljujući vetru koji duva nad vodama širom naše planete, bili u prilici da godišnje proizvedemo čak 420.000 TWh  energije, tj. čak 18 puta više nego trenutno.

Međunarodna agencija za energetiku je svoje istraživanje kapaciteta vetra na moru opisala kao najsveobuhvatnije tog tipa u istoriji. Stručnjaci očekuju da će, smanjenjem troškova tehnologije i ulaganju vlada brojnih zemalja, do 2040. godine u sektor biti uložen gotovo 1 bilion evra (1.000.000.000.000 – to je baš dosta novca, složićete se).

Jelena Kozbašić

 

Tužbe protiv kineske kompanije zbog rasta deponija na reci Tari

Foto: Wikipedia/Bojana Smiljanić

(Izvor: “Politika”)

Foto: Wikipedia/Cornelius Bechtler

Korito reke Tare nasuto je betonom i šljunkom, a tok jednim delom promenjen. Deponije rastu, a institucije nemaju plan za obnavljanje ovog dela reke upozoravaju iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Meštani Mateševa najavljuju tužbe protiv Kineza.

Tone betona, metalne konstrukcije, visoki betonski stubovi i sećanje na nekadašnji prirodni tok reke Tare, Suze Evrope. Takvu su situaciju juče na gradilištu dela auto-puta Bar-Boljari zatekli novinari, ali i ekološki aktivisti, prenose Vjesti.

Ceo tekst pročitajte na linku.

Besplatno odnošenje kabastog otpada tokom vikenda u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ben Neale)
Foto: Grad Beograd

Ekipe JKP „Gradska čistoća” će 2. i 3. novembra besplatno odnositi kabasti otpad sa beogradskih ulica, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Sugrađani nepotrebne kabaste stvari mogu da ostave pored kontejnera ili ispred svojih dvorišta, odakle će ih ekipe „Čistoće” ukloniti.

Ova besplatna akcija tradicionalno se sprovodi svakog prvog vikenda u mesecu. „Čistoća” apeluje na sugrađane da iskoriste ovu akciju, kako se kabasti otpad ne bi gomilao na javnim površinama ostalim danima u mesecu, kada se ta usluga naplaćuje.

Sugrađani koji raspolažu većim količinama otpada, o tome mogu obavestiti službu „Pozivni centar” na besplatan broj telefona 0800-000-807. Ova služba je dežurna svakog prvog vikenda u mesecu od 7 do 14 časova.

Izvor: Grad Beograd

Kolgejt najavljuje četkice za zube napravljene od bambusa

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Jedan od najpoznatijih proizvođača pasti za zube “Kolgejt” najavio je zdravu novinu u svojoj kompaniji. Naime, u planu im je proizvodnja linija četkica za zube koje neće nanositi štetu životnoj sredini.

Četkice će biti izrađene od bambusa koji je u potpunosti biorazgradiv. Drška će biti presvučena pčelinjim voskom, što će sprečiti apsorpciju vode i time poboljšati dugotrajnost.

Za potrebe lansiranja ove nove četkice  otvorena je oaza – urbana bašta sa stablima bambusa u Vaterlou, u Londonu. Kompanija “Groundwork London” podržala je ovu “zelenu” inicijativu, jer neguje potrebu da postoji pristup zelenim površinama.

Kolgejt je već dugo posvećen smanjenju plastičnog otpada, te su sve ambalaže izrađene od materijala koji se može reciklirati.

Generalni direktor predstavništva “Kolgejta” u Velikoj Britaniji Filip Duročer izjavio je da je proizvodnja zubne četkice “Colgate® Bamboo” jedan od koraka koje kompanija pravi u pogledu smanjenja upotrebe plastike. Istakao je da stalno rade na unapređivanju odgovornosti prema životnoj sredini, tražeći načine na koje se mogu njihovi proizvodi upotrebiti i nakon korišćenja. Tako su došli na ideju da naprave prvo dečije igralište u Velikoj Britaniji od recikliranih “Kolgejt” proizvoda.

U okviru programa reciklaže proizvoda za oralnu higijenu koji su pokrenuli prošle godine do sada je reciklirano preko 240.000 komada.

Jelena Cvetić

Rešite problem u svom poslovanju uz inovacione vaučere u vrednosti do 800.000 dinara!

Foto: Fond za inovacionu delatnost

Potrebna vam je usluga naučno-istraživačke organizacije da razvijate svoj proizvod? Mikro, mala i srednja preduzeća od juče mogu da konkurišu za inovacione vaučere vrednosti do 800.000 dinara za dobijanje usluga od javnih naučno-istraživačkih organizacija kako bi rešila tehnički ili tehnološki problem na koji nailaze u svom poslovanju (primera radi, za razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda, izradu demonstracionog prototipa, različite vidove ispitivanja).

Foto: Fond za inovacionu delatnost

Fond za inovacionu delatnost nastavlja sa dodelom inovacionih vaučera sa dodatnih 48 miliona dinara. Javni poziv biće otvoren do utroška opredeljenih sredstava. Vaučeri će se dodeljivati po redosledu pristiglih prijava, u roku od sedam dana od dana dostavljanja prijave od strane preduzeća. Sredstva su opredeljena iz budžeta Republike Srbije, sa razdela Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Inovacionim vaučerom se pokriva 80 odsto ukupnih troškova usluga, ne uključujući porez na dodatu vrednost (PDV). Dobitnici inovacionih vaučera pokrivaju ostatak od 20 odsto ili više i troškove PDV-a. Jednom podnosiocu prijave mogu biti odobrena najviše dva inovaciona vaučera u maksimalnom iznosu od 1.200.000 dinara. Inovacioni vaučer se može iskoristiti u roku od šest meseci od dana potpisivanja ugovora o dodeli vaučera.

Postupak prijave se odvija preko portala Fonda za inovacionu delatnost, bez potrebe dostavljanja prijave u papirnoj formi.

Potrebna dokumentaciju za prijavu i uslovi Programa se nalaze na internet prezentaciji Fonda za inovacionu delatnost.

Za sva dodatna pitanja, možete nam pisati na ivauceri@inovacionifond.rs.

Izvor: Fond za inovacionu delatnost

Los Anđeles gradi ulice od reciklirane plastike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Finnigan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kayle Kaupanger)

Gradska uprava Los Anđelesa u saradnji s kompanijom “Technisoil” radi na inovativnom rešenju problema zbrinjavanja plastičnog otpada i to njegovim korišćenjem za izgradnju saobraćajnica. Ulice „Grada anđela“ uskoro bi umesto asfaltom mogle biti presvučene recikliranim plastičnim otpadom čime bi se plastika konačno mogla potvrditi kao vredan resurs.

Poznato je da se još uvek recikliraju vrlo male količine plastičnog otpada koji je postao prevelika pretnja životnoj sredini i najčešće završava u svetskim morima i okeanima i ugrožava njihove ekosisteme, a osećaju se posledice i po ljudsko zdravlje. Kako bi se barem delimično rešio problem zbrinjavanja plastičnog otpada, a istovremeno smanjili troškovi održavanja gradskih saobraćajnica, u Los Anđelesu su odlučili da utiču na rešavanje oba ključna problema i u saradnji s kompanijom “Technisoil”, specijalizovanom za „inovativne urbane predele“, pronaći rešenje održivog upravljanja i izgradnje ulica korišćenjem reciklirane plastike.

Ova inovativna metoda će se na početku testirati na uglu ulica “West First Street”0 i “North Grand Avenue”. Plastični otpad će se najpre fragmentirati u pelete koji će se potom otopiti u bitumen, vezivno sredstvo na bazi nafte u asfaltu. Tako će se „plastično ulje“ pomešati sa ostalim materijalima za popločavanje kako bi se stvorila vrsta asfalta natopljenog plastikom.

Prednosti „plastičnih ulica“ su znatne. Ponajpre, one predstavljaju jeftiniju alternativu u poređenju sa tradicionalnim asfaltom, od kojeg je plastika značajno ekološki prihvatljivija. Osim što se korišćenjem plastičnog otpada smanjuje količina nafte u asfaltu, celi proces izgradnje ovih cesta je održiviji i zahteva znatno manje vremena, što ih i finansijski čini daleko boljim izborom. Takođe, ove ulice imaju i znatno manji otisak ugljen-dioksida jer se korišćenjem reciklirane plastike stvara manje emisija. Plastične ulice su izdržljive, imaju veću toplotnu otpornost i duži vek trajanja. Čak sedam puta su jače od običnog asfalta. Pored toga omogućavaju manju buku i lakše su, tako da se u njih mogu ugraditi razne instalacije i cevi. I, konačno, njihovo održavanje je znatno jeftinije.

Zaštitnici životne okoline su, međutim, zabrinuti zbog mogućnosti otpuštanja toksičnih materija iz plastike u vodene tokove. Ipak, Grad Los Anđeles i kompanija “Technisoil” tvrde da su obavili testove koji dokazuju upravo suprotno.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

S obzirom na nemogućnost izvoza plastičnog otpada u Kinu, u kojoj su završavale velike količine plastike iz Los Anđelesa, vreme za ovo inovativno rešenje nije moglo biti bolje. Umesto da se plastični otpad gomila na odlagalištima južne Kalifornije, ovaj način njegovog zbrinjavanja istovremeno može ublažiti problem upravljanja otpadom i smanjiti troškove ulične gradnje.

Ako se ovo rešenje pokaže uspešnim, može postati model koji mogu primeniti i ostali gradovi u Sjedinjenim Državama. Time će se na nacionalnom nivou ublažiti kriza plastičnog otpada i istovremeno poboljšati ogromna mreža puteva koje tek treba popraviti ili obnoviti.

„Ovo je uzbudljiva i održiva tehnologija“, rekao je Kejt Mozi, pomoćnik direktora gradskog odeljenja za izgradnju puteva. „Verujemo da bi se zahvaljujući našem rešenju mogao ostvariti veliki napredak, naravno ako bi se implementiralo u celoj zemlji.“

Izvor: Ekovjesnik