Home Blog Page 825

Pomor ribe na Velikom bačkom kanalu

Foto: Srbobran.net

Tokom vikenda je započeo još jedan pomor ribe na Velikom bačkom kanalu, prenosi Srbobran.net. Od ranog jutra na obali kanala ribolovci, ali i ostali građani sa nevericom prilaze obalama kanala i gledaju stravičan prizor kako se ogromna količina ribe podigla na površinu i bori se za vazduh.

Foto: Srbobran.net

Na licu mesta novinari su zatekli i ribolovačku službu koja je o ovome obavestila nadležnu pokrajinsku inspekciju. Ono što su uspeli da saznaju je da je sve počelo tokom noći, a da se riba guši u vodotoku od Vrbasa i da je najviše ribe na površini od stare prevodnice pa nizvodno do izlaska iz Srbobrana ka Turiji.

Takođe, čulo se da je tokom noći mrežama izvađeno na tone ribe koja se bori za život. Prva je stradala bela riba, među kojima je najviše smuđeva i štuke, a kako su čuli, u delu iza objekta Roda primećeni su kapitalni primerci somova.

Foto: Srbobran.net

Ipak, najviše ribe koja se bori za život je upravo kod mosta u Srbobranu. Površina vode je bukvalno prekrivena ribom.  O čemu se radi niko ne zna, navode lokalni mediji.

Da li ćemo ikad saznati ko je odgovoran za ovaj pomor ribe, uništavanje flore i faune na Velikom bačkom kanalu je samo jedno od pitanja koja ostaju otvorena, zaključuju.

Izvor: Srbobran.net

Kompanija ABB izazvala buduće inženjere na takmičenje iz robotike!

Foto: Brand New Engineers - Od integrala do inženjera
Foto: Brand New Engineers – Od integrala do inženjera

Za sve buduće inženjere, kompanija ABB po deseti put, organizuje projekat „Brand New Engineers — Od integrala do inženjera” , koji se održava od 17. novembra do 14. decembra ove godine. Sa ponosom najavljuje i drugo takmičenje iz robotike u sklopu projekta „ABB Robo Challenge — Dodirni budućnost”.

Samo takmičenje se sastoji iz dva kola – (I: 17-18.11; II: 23.11). Svoje prijave možete poslati od 28. oktobra do 11. novembra.

Takmičenje je otvoreno za ekipe od 3 do 4 člana sa mogućnošću individualnih prijava.

Prvo kolo podrazumeva rad na računaru u vidu optimizacije unapred pripremljenih templejta za upravljanje robotom u simulacionom okruženju ABB RobotStudio. Profesori Elektrotehničkog fakulteta će ih kroz kratku obuku uvesti u samo okruženje i rad u njemu.

Foto: Brand New Engineers – Od integrala do inženjera

Dve do tri ekipe čija nadograđena rešenja budu dala najbolje rezultate, imaće priliku da svoje rešenje implementiraju na pravom industrijskom robotu.

Za učešće na takmičenju nije neophodno predznanje iz robotike, tako da je ovo savršena prilika za sve vas koji želite da se oprobate u ovoj uzbudljivoj oblasti, a ne znate odakle da počnete.

Prijave izvršite OVDE.

Za najuspešnije timove generalni pokrovitelj, kompanija ABB, obezbedila je vredne nagrade. Za sve informacije i obaveštenja pratite sajt http://brandnewengineers.rs/.

Izvor: Brand New Engineers – Od integrala do inženjera

Toksični metali u hrani za bebe

Foto-ilustracija: Unsplash (Life is fantastic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Omar Lopez)

Sve češći je slučaj da se prilikom ispitivanja dečije hrane nailazi na zastrašujuće podatke o količini otrovnih metala koji se u njoj nalaze.

Prema poslednjim istraživanjima u Americi koje je sprovedeno na 168 poznatih brendova proizvođača hrane za bebe zaključeno je da 95 odsto sadrži olovo, 73 odsto arsenik, 75 odsto kadmijum, 32 odsto živu, dok jedna četvrtina hrane za bebe sadrži sva četiri teška metala.

Najopasnijim se pokazao pirinač, naročito u žitaricama za decu, slatki krompir i voćni sokovi.

Studija sprovedena početkom novog milenijuma u Bangladešu nad decom koja su pila vodu zaraženu arsenikom donela je nove zaključke u povezivanju štetnog uticaja ovog metala. Naime, ta deca su pokazala loše rezultate na testovima za inteligenciju.

Arsenik koji se nalazi u soli, vodi i vazduhu je neorganski i upravo on je i najotrovniji. Kad uzmemo u obzir da se pirinač gaji u vodi, jasno je da je rizik od upijanja arsenika veoma visok. Situacija sa organski uzgojenim pirinčem nije se pokazala mnogo boljom.

Veliki problem predstavlja činjenica da se među prvom dečijom hranom nađe upravo pirinač.

Pedijatri savetuju roditelje da, pre svega, zamene pirinač u dečijoj ishrani drugim žitaricama, poput pšenice, ječma, zobi i kinoe, kao i da se orijentišu prema avokadu, pireu od povrća, zobenoj kaši od kikiriki putera i lososu, s obzirom na to da sve pomenute namirnice imaju dovoljno sastojaka koji su bebi neophodni, a pomažu i u formiranju ukusa sa afinitetom prema zdravijoj hrani i ne razvijaju alergije.

Kuvanje pirinač u vodi umanjuje nivo arsenika za 60 odsto.

Povrće poput krompira i šargarepe je veoma zdravo i bogato vitaminom A, ali se i u njemu beleži visok nivo kadmijuma, te se savetuje da izbor povrća bude što raznovrsniji.

Jelena Cvetić

Razvijanje projekata postrojenja na biogas je veoma složeno!

Foto: Udruženje Biogas Srbija

U organizaciji Udruženja Biogas Srbija, Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije i Udruženja Biogas Nemačka, održana je panel konferencija „Razvoj i uticaj mera na održivi rast biogas sektora u Srbiji“.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

Udruženje Biogas Srbija je reprezentativna asocijacija u sektoru obnovljivih izvora energije i sa Nemačkom biogas asocijacijom sarađuje na partnerskom projektu osnaživanje i stabilizaciji biogas sektora u Srbiji.

Glavni motiv organizacije ove panel konferencije je promocija i isticanje značaja biogas sektora u Srbiji, kao i razmena iskustava ključnih učesnika u ovom sektoru, a u cilju definisanja predloga za unapređenje i održivi razvoj sektora proizvodnje biogasa.

Na konferenciji su učestovali predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, predstavnici Udruženja Biogas Srbija, predstavnici Udruženja Biogas Nemačka, predstavnici organizacija: GIZ DKTI, UNDP, IFC, EBA, kao i predstavnik Ambasade Nemačke u Srbiji.

Konferenciju je otvorio ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, sumirajući preduslove za razvoj tržišta energije iz obnovljivih izvora.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

Ministar Antić je naglasio posvećenost resornog ministarstva ispunjavanju ciljeva prema Evropskoj energetskoj zajednici, izražavajući nedvosmislenu podršku nastavku razvoja sektora obnovljivih izvora energije, te istakao da će se u narednom periodu najviše razvijati proizvodnja struje iz biomase.

Ministar Antić je istakao da se u Srbiji uveliko razvijaju biogasna postrojenja i već je na električnu mrežu priključeno 21,2 megavata iz tog izvora energije, a oko 25 projekata ima privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije.

Ministar Antić je istakao da je do 2016. godine, kada je vlada donela određena podzakonska akta u toj oblasti, bilo jedva nešto više od četiri megavata instalisanih kapaciteta, iako biomasa i biogas predstavljaju najznačajniji resurs kada je reč o obnovljivim izvorima energije, a dodao je i da je razvijanje projekata na biogas najkompleksnije, pošto je neophodan zaokružen sistem od sirovine do tehnologije. Na kraju govora ministar Antić je zahvalio partnerima iz Nemačke na pomoći našoj zemlji. Skup je u ime Ambasade Nemačke pozdravila i šef odeljenja za međunarodnu saradnju Ambasade Nemačke u Srbiji Leoni Rajmers koja se obratila prisutnima i naglasila važnost podrške Nemačke biogas sektoru u Srbiji.

Prvim delom konferencije moderirao je predsednik Upravog odbora Udruženja Biogas, Danko Vuković i predstavio ciljeve udruženja i načine podrške razvoju biogas branše, a govorio je o budućnosti biogas sektora u Srbiji kao i o pozitivnim efektima biogasa na ekologiju kroz tretiranje bio-otpada.

Gospodin Nebojša Arsenijević iz Svetske banke govorio je o pravcima razvoja biogas sektora, te prezentovao mapu puta razvoja biogas sektora u Srbiji. Gospodin Arsenijević je naglasio da 1 MW biogasa proizvede do šest puta više energije u poređenju sa 1 MW drugih OIE (6 puta više od solarnih panela, a oko 3,5 puta više od vetrogeneratora).

Nakon gospodina Arsenijevića, prisutnima se obratio se dr Štefan Rauh iz Udruženja Biogas Nemačka i izložio iskustva i trendove razvoja biogasa u Nemačkoj, kao nosioca energetskih sistema budućnosti.

Foto: Udruženje Biogas Srbija

Industrijski inženjer Marion Vishoj, koja se potom obratila skupu, govorila je o značaju bezbednosti na biogas postrojenjima, kao i merama predostrožnosti koje se mogu preduzeti kako se nesreće ne bi događale ili se svele na minimum. Značajan doprinos konferenciji dao je dr Atila Kovač iz Evropske asocijacija za biogas – EBA, koji je govorio o razvoju biogas sektora u Evropi i dao primere dobre prakse iz evropskih zemalja.

Drugim delom konferencije, panel diskusijom pod nazivom „Buduće podsticajne mere za održiv razvoj biogas sektora u Srbiji“ moderirao je gospodin Saša Vitošević, član Upravnog odbora Udruženja Biogas Srbija.

Učesnici panela bili su:

1. prof. pr Miloš Banjac, Ministarstvo rudarstva i energetike,
2. dr Slobodan Cvetković, Ministarstvo zaštite životne sredine,
3. Slobodan Živanović, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
4. Milica Vukadinović, GIZ DKTI,
5. Dragan Stefanović, UNPD,
6. dr Štefan Rauh, Fachverband Biogas e.V.

Konstruktivna i dinamična diskusija rezultirala je zaključcima:

– Realno je očekivati da će se u Srbiji izgraditi 30 MW kapaciteta u elektranama na biogorivo (do danas je napravljeno 21.2 MW, a u procesu izgradnje i dobijanja dozvole su projekti čija je ukupna instalisana snaga 24,7 MW).
– Neophodno je kontinuirano podsticanje biogas sektora u Srbiji (fid-in tarife su neophodne, ali nisu jedini vid podsticaja, već postoji veliki broj drugih koji biogas sektoru može biti na raspolaganju), kao i usmeravanje zakonske regulative kako bi se obezbedio održivi razvoj.
– Nastaviće se sa podsticajima biogas sektora u Srbiji, a diskutovaće se o modelima koji će se dalje primenjivati. Podsticajne tarife će se analizirati, a sagledaće se sva iskustva – od Nemačke do ostalih relavantnih zemalja, koje takve projekte podržavaju i izaći sa konkretnim paketom mera, koji će definisati naše nove ciljeve, ali i podsticajne tarife koje će biti ekonomski bazirane i omogućiti razvoj takvih projekata.
– Sa intenzivnom podrškom nastaviće i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstvo zaštite životne sredine koji ističu veliki značaj biogasa za oblasti njihovog delovanja.

Izvor: Udruženje Biogas Srbija

Objavljen konkurs za pilot-projekat “Sinergija”

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)

Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske objavilo je danas, 4.10.2019. godine, Konkurs za sufinansiranje zajedničkih projekata naučno-istraživačke zajednice i privrede.

Zajednički projekti će biti realizovani u okviru pilot-programa „Sinergija”.

Ministarstvo će sufinansirati do pet zajedničkih projekata u ukupnom iznosu od 250.000,00 konvertibilnih maraka.

Konkurs je otvoren do 8.11.2019. godine.

Više o konkursu pogledajte ovde.

Izvor: Vlada Republike Srpske

Podgorica na dva točka

Foto-ilustracija: Unsplash (Solé Bicycles)
Foto: Glavni grad Podgorica

Sa novih 103 kandidata Glavni grad Podgorica potpisao je ugovore za subvencije za kupovinu bicikala kroz nastavak projekta “Podgorica na dva točka”. Na taj način potvrđuje se opredeljenje gradske vlasti na promociji alternativnih vidova prevoza, kazao je tom prilikom gradonačelnik dr Ivan Vuković. Dodao je kako je rebalansom budžeta obezbeđeno dodatnih 10 hiljada evra za nastavak projekta, a tim novcem će građanima biti subvencionirana kupovina bicikala u visini od 50 odsto, a najviše do 100 eura.

“Ovo je drugi put da se nalazimo na ovom istom mestu ovako lepim povodom, prvi put je to bilo unazad pola godine, kada smo podelili 136 subvencija našim sugrađanima. Na taj način je ovaj projekat i počeo i kada smo videli sa koliko entuzijazma i zadovoljstva su ljudi dočekali našu inicijativu i kako se ona primila, mi smo odlučili da prvom narednom prilikom opredelimo dodatna finansijska sredstva kako bi još jedan broj naših sugrađana dobio šansu da kupi bicikl po povoljnim uslovima uz podršku Glavnog grada”, kazao je Vuković.

Dodao je da današnja akcija neće biti nešto što je kratkog daha i sezonskog karaktera, već je ona stvar trajnog opredeljenja lokalne vlasti da motivišemo što veći veći broj naših sugrađanki i sugrađana da se okrenu akternativnim stilovima prevoza.

“Često to ponavljamo, Podgorica je Bogom dana za biciklizam, Podgorica je praktično u potpunosti ravan grad, u kojem imamo tokom 8 meseci u godini lepe vremenske uslove, tako da nema nijednog razloga zbog kojeg bismo pokušali da baš svuda stignemo kolima. Svedoci smo i da su gužve na našim ulicama sve veće tako da bismo mogli da uložimo zajednički napor da spojimo lepo i korisno”, istakao je gradonačelnik.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Boyle)

U ime nagrađenih obratila se Dragana Pantović iskazavši zadovoljstvo realizacijom projekta “Podgorica na dva točka”.

“Želim da iskažem zadovoljstvo što sam danas ovde među svim dobitnicama i dobitnicima subvencije za kupovinu bicikala. Zahvalnost za to dugujemo rukovodstvu Glavnog grada ne samo na materijalnoj pomoći već na tome što u svojoj agendi značajno mesto posvećuje ovakvim inicijativama koje su veoma značajne za dobrobit našeg grada”, istakla je Pantović.

Gradonačelnik je zaključio da je gradska uprava odlučila da nastavi ovaj projekat i da će se u Predlogu budžeta za narednu godinu naći dodatnih 20 hiljada evra za na subvencionisanje nabavke novih bicikala i električnih trotineta.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Baterija koja puni električni automobil za samo 10 minuta

Foto-ilustracija: Unsplash (NeONBRAND)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Kada su električni automobili u pitanju vozači su obično najviše zabrinuti u vezi sa rastojanjem koje neki model može da pređe po jednom punjenju. Moderniji automobili imaju veće kapacitete, ali je punjenje i dalje jedan od najkompleksnijih problema, budući da, iako se bitno popravilo, i dalje zahteva više vremena za punjenje nego što je potrebno da se u dizel modele natoči gorivo.

Zahvaljujući istraživačima sa univerziteta u Pensilvaniji to bi uskoro moglo da se promeni, budući da veruju da su pronašli rešenje za ovaj problem uz pomoć nove baterije koja bi za samo 10 minuta mogla da nadoknadi 80 odsto energije. Iako je punjenje običnog rezervoara i dalje brže, radi se o značajnom napretku koji bi mogao da umanji anksioznost kod vozača električnih automobila.

Rešenje ne podrazumeva super-punjenje za litijum-jonske baterije, budući da se, kada se to pokuša, formiraju takozvani litijumski „tanjiri“ koji umanjuju kapacitet baterije. Rešenje bi, tvrde istraživači, moglo da bude u zagrevanju baterije do visokih temperatura, budući da se tako sprečava formiranje „tanjira.“

Baterije su tokom testiranja bez zagrevanja počele da formiraju „tanjire“ posle 60 ciklusa, kako bi nakon zagrevanja bilo moguće da se baterije napune čak 2.500 hiljade puta, a da se litijum „tanjiri“ ne formiraju. Iako još uvek nije sigurno da bi ova tehnologija brzog punjenja mogla da se koristi u budućnosti, stručnjaci sa pensilvanijskog univerziteta veruju da će vreme punjenja uskoro uspeti da skrate na pet minuta.

Izvor: Energetika.ba

Zašto je limenka sve traženija ambalaža za pivo?

Foto: Represent

Najnoviji ukusi vrhunskog zanatskog piva 15 craft pivara iz cele Evrope privuklo je na prvi Super Can Fest istinske ljubitelje ovog pića. Bila je to prava mala avantura kroz arome piva, od onih tradicionalnih do piva sa dodirom krastavca, voća, pa i čokolade. A uživanje u pivima za svačiji ukus upotpunile su limenke, kreativne, raznobojne, 3D, taktilne…

Foto: Represent

Proizvodnja zanatskog piva je trend koji uzima sve više maha širom sveta i postala je istinska umetnost traganja za savršenim pivom. Različite i smele arome i ukusi zaslužuju i najbolje pakovanje. Limenka je najčešći izbor craft pivara zbog svojstava aluminijuma, ali i zbog grafičkih rešenja i različitih specijalnih efekata koji su u poslednje vreme sve popularniji. Limenka je prepoznata kao potpuno novi reklamni koncept na kome možete prikazati sve što poželite, ali i kao prostor za kreativnost i inovacije.

Sa druge strane, limenka je sve traženija ambalaža zbog zaštite koju pruža pivu u sebi, stoprocentno ga štiti od lošeg uticaja svetla i kiseonika, lako se transportuje, nesa­lomiva je, laka za držanje i može se svuda poneti. Takođe, brzo se hladi, dostupna je u različitim oblicima i veličinama.

Konzumiranje piva iz limenke predstavlja odraz životnog stila, obrazovanja i svesti da njenom reciklažom štitimo svet od otpada. Limenka je najrecikliranija ambalaža na svetu zahvaljujući tome što je napravljena od jednog materijala i u potpunosti je moguće reciklirati i to neograničen broj puta, a nova limenka može se naći na policama za samo 60 dana.

Foto: Represent

Zašto je limenka „ambalaža budućnosti” i zbog čega je ukus piva tako poseban baš kada se konzumira iz ovog pakovanja, posetioci Super Can Festa su mogli da čuju od najvećih stručnjaka za reciklažu, proizvodnju limenki, ali i od samih proizvođača zanatskog piva.

Organizatori festivala, Dogma Brewery i program „Svaka limenka se računa” Recan fondacije, za večernje sate su  posetiocima priredili muzički program uz Ajs Nigurtina, Timbea i Vemića.

Izvor: Represent

Koliki je značaj medija u razvijanju ekološke svesti?

Foto-ilustracija: Unsplash (Pablo García Saldaña)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan posetio je danas Radio-televiziju Vojvodine (RTV) i sa rukovodstvom, urednicima i novinarima razgovarao o značaju medija u procesu razvoja ekološke svesti našeg društva i o saradnji na podršci komunikaciji i inicijativama kojima se unapređuje i valorizuje životna sredina.

U razgovoru sa generalnim direktorom RTV-a Miodragom Koprivicom i glavnim urednicima i novinarima ministar je ukazao da nijedna institucija, organizacija, zajednica ili pojedinac ne mogu uspeti u oblasti životne sredine ukoliko deluju sami.

„Nećemo uspeti da sačuvamo i unapredimo životnu sredinu bez pomoći medija, civilnog društva i građana. Mediji imaju posebno važnu ulogu u podizanju ekološke svesti, ekološke kulture, razumevanja i odgovornosti čitavog društva prema stanju životne sredine“, rekao je Trivan, ukazujući na to da se mera civilizovanosti jednog društva iskazuje odnosom prema životnoj sredini.

„Različitost i brojnost nacionalnih zajednica koje žive na prostoru Vojvodine i njihove etno-kulture su jedinstveno bogatstvo i komparativna prednost Srbije. Mediji koji to znaju, a novinari i urednici pokrajinskog javnog servisa, koji tome svedoče svojim programskim sadržajem, pravovremenim objektivnim, i istinitim informisanjem, imaju važnu misiju u stvaranju ekološki zdravog društva“ , ukazao je ministar Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Vojvodina je važan deo realizacije investicionog plana Srbije. Dobra saradnja Republičke i Pokrajinske Vlade u rešavanju ekoloških problema, uz podršku Evropske unije, su dragoceni preduslovi koji ohrabruju da smo na dobrom putu da obezbedimo zdravu životnu sredinu za naše građane“, podvukao je ministar. On je naveo da je u planu čitav niz projekata za preradu otpadnih voda sa linijama mulja, za koje će u pripremi projektno-tehničke dokumentacije u opštinama opredeliti 500 miliona evra iz sredstava EU. Ministar je ukazao na prioritetne oblasti u zaštiti životne sredine i na aktivnosti u rešavanju pitanja otpada i otpadnih voda, zagađenja vazduha, problema buke. Govoreći o klimatskim promenama, ministar je ukazao na važnost pošumljavanja i naveo da je pošumljenost Vojvodine samo 6 do 7 odsto, što je nedovoljno. Šuma je, kako je kazao Trivan, fabrika koja apsorbuje efekte staklene bašte i proizvodi kiseonik. Ministar je odgovarajući na pitanja novinara o rešavanju problema zagađenog vazduha ukazao da je to problem koji se dugoročno rešava i koji traži finansijska ulaganja i ovom prilikom pozvao opštine koje to nisu pod hitno izrade dugoročne i kratkoročne planove za rešavanje zagađenja u svojim lokalnim samoupravama.

Generalni direktor RTV Vojvodina Miodrag Koprivica je informisao ministra Trivana o radu RTV, programskim sadržajima i o misiji te medijske kuće da se razvije i bude centar informisanja Podunavskih zemalja. On je sa ministrom obišao završne radove na na novoj zgradi, koja se uz finansijsku podršku Vlade Srbije, Pokrajinske Vlade i Grada Novog Sada podiže na mestu gde je pre 19 godina u NATO bombardovanju srušena tadašnja zgrada RTV.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Koji je glavni uzrok zbog kojeg Kalifornija gori?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Zbog strahovitih šumskih požara koji su poslednjih dana zahvatili Kaliforniju, proširivši se do Arizone, veliki broj ljudi upozoren je na evakuaciju usled životne opasnosti. Prema podacima, izgorelo je oko 95.000 hektara zemlje, pri čemu ogroman broj drveća.

Nemerljive štete koje ovakvi događaji izazivaju prete da postanu učestala pojava.

Naime, mnogi smatraju da je ovo tek početak.

Jedan od glavnih uzroka za izazivanje razornih požara jesu visoke temperature.

U Kaliforniji zabeležen je rast od 70-ih godina prošlog veka za 2,5 stepena. Klimatske promene i globalno zagrevanje izazvaju ranije topljenje snežnog pokrivača i preuranjen početak proleća i leta.

Uz periode bez kiše, to dodatno isušuje zemlju, što utiče na njenu plodnost i olakšava razvoj požara.

Još jedna od negativnih posledica je prenatrpanost klima uređajima, koji prave veliku emisiju ugljen-dioksida.

Takođe, ranije zabeleženi periodi izbijanja požara trajali su znatno kraće, dok sada počinju ranije i završavaju se kasnije tokom godine.

Beleži se i veći broj infekcija koje u šumama prave štetočine, zbog čega dolazi do propadanja drveća, koje je već u dovoljnoj meri ugroženo u širenju šumskih požara.

Nedavna studija potvrdila je da su požari u divljoj prirodi Kalifornije 8 puta češći nego u poslednjih 5 decenija i da su glavni razlog tome  klimatske promene.

Jelena Cvetić

Opština Paraćin planira energetsku rehabilitaciju 4 škole

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicole Honeywill / Sincerely Media)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mike Petrucci)

Početak dugo najavljivanih radova na energetskoj rehabilitaciju 4 javna objekta u opštini Paraćin, donatorskim sredstvima Vlade Švajcarske Konfederacije uz učešće opštine, izvesniji je nakon raspisivanja tendera za izbor izvođača.

Projektom su obuhvaćene škole u Sikirici, Popovcu, Buljanu i Stubici, gde će se sprovoditi složeni poslovi rekonstrukcije kompletnih objekata radi postizanja maksimalne energetske efikasnosti. Proceduru izbora sprovodi švajcarski donator, a firme koje nameravaju da dostave ponude, najkasnije do 2. decembra, moraju da ispune, za ovdašnje standarde, prilično komplikovane uslove. Ukoliko sve prođe bez problema, očekuje se da izabrani izvođač bude uveden u posao sredinom marta sledeće godine.

Inače, opština Paraćin od 2012. godine radi na obezbeđivanju uslova za sprovođenje projekta. Posle mapiranja 46 potencijalnih opština u Srbiji, zahvaljući dotadašnjim dobrim rezultatima u oblasti energetske efikasnosti, Paraćin je ušao u izbor od 16, a nakon posete švajcarskih konsultanata u cilju obezbeđivanja argumentacije, u 4, kojima su opredeljena sredstva.

Paraćinu se kroz projekat donira milion i dvesta hiljada franaka, uz budžetsko učešće od oko 240 hiljada, kako bi se realizovali predviđeni poslovi, po ranije potpisanom sporazumu, opštine, švajcarske Vlade i resornog ministarstva Republike Srbije.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Pošumljavanje Beograda počinje 17. novembra

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Green)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kenny Luo)

Velika akcija pošumljavanja Beograda počeće 17. novembra, u okviru akcije “Zasadi drvo”, a uporedo sa njom i akcija „Drvo generacije” u toku koje će prvaci u svim osnovnim školama posaditi po jedno drvo koje će čuvati tokom pohađanja osnovne škole, odnosno osam godina, najavio je član Gradskog veća Dragomir Petronijević.

Prema njegovim rečima, svaka sledeća generacija će imati svoje drvo sa posebnim imenom, a za sadnju na javnim površinama, javne ličnosti će posredstvom aplikacije pozivati građane da učestvuju u sadnji.

“Urbanističkim planovima određene su zelene zone i mesta gde se sadi drveće. Podigli smo nivo pošumljenosti grada i cilj nam je da dođemo do 25 odsto, što je ambiciozno, ali ako se svi udružimo i ako se uključe privrednici i velike kompanije, onda je to sasvim izvodljivo”, rekao je Petronijević.

On je ponovio da će Grad Beograd pomoći prvacima, kao i da će do marta sledeće godine, kada se završava akcija, „Drvo generacije”, biti posađeno drveće u svih 197 beogradskih škola.

“Svi koji žele da učestvuju u sadnji drveća u Beogradu mogu da se prijave „Zelenilu – Beograd” i da izaberu mesto i vrstu sadnice. U akciji pošumljavanja učestvuju i „Srbijašume” sa kojima imamo odličnu saradnju”, istakao je Petronijević.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

On je naglasio da je važno kod dece i mladih razviti interesovanje za prirodu, da uče u prirodi, da mogu da se snađu u prirodi, da čitaju mape i da zato, između ostalog, Grad Beograd podržava sve takve akcije.

“Na ideju da realizujemo ove akcije došli smo nakon poplava u Borči, kada smo videli kako se odnosimo prema okolini, prema kanalima koji su zatrpani i zato smo i krenuli sa edukacijom da se smeće ne baca van mesta koje je za to određeno. U akciji pošumljavanja grada, kao i u akciji „Drvo generacije” učestvovaće i veliki broj javnih ličnosti, glumaca, muzičara i zato verujemo da će njihova popularnost među decom i građanima uticati da se akcija omasovi”, zaključio je Petronijević, dodajući da svako treba da krene od sebe kako bi se sačuvao grad.

Izvor: Grad Beograd

Protestna vožnja zagrebačkih biciklista zbog njihovog zanemarivanja u saobraćaju

Foto-ilustracija: Unsplash (Siyuan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Morgan Vander Hart

Više od 600 biciklista ponovo je ukazalo na sistemsko zanemarivanje problematike biciklističkog saobraćaja i još uvek katastrofalnog stanja biciklističke infrastrukture u Zagrebu i celoj Hrvatskoj. Protestna vožnja gradom pod nazivom „Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi“ započela je ispred muzeja Mimara. Protestu su se u znak podrške pridružili i roditelji s decom, motociklisti i skejteri i dostavljači na biciklima.

„Grad Zagreb se hvali kilometrima ofarbanih biciklističkih staza, a u stvarnosti nijedna biciklistička staza u gradu nije propisno izvedena! Nijedna! To nije slučajno. To je sistemsko zanemarivanje i diskriminacija ovog oblika prevoza”, izjavila je Tena Šarić iz Sindikata biciklista.

Foto-ilustracija: Unsplash (Heloísa Vilicic)

Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, kojem je glavna svrha povezati biciklističku infrastrukturu u smislenu i sigurnu mrežu, stupio je na snagu još 2016. godine, a rok za prilagođavanje istekao je u proleće ove godine. U Sindikatu biciklista smatraju kako su se napravili samo delimični kozmetički pomaci, ali ništa po pitanju sigurnosti, kvaliteta i povezanosti. Na protestu su pročitali i svoje zahteve koje su uputili Ministarstvu saobraćaja, Gradu Zagrebu i Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Kao najvažnije, istakli su zahtev MUP-u da sankcionišu gradove zbog izgradnje opasne, nepropisne i ilegalne infrastrukture i zbog neprilagođenosti navedenom Pravilniku: „Sankcionišite i vozače automobila za prekršaje privremenog zaustavljanja na biciklističkim trakama i stazama i za oduzimanje prednosti biciklistima. Počnite pojačan nadzor ponašanja vozača motornih vozila prema ostalim učesnicima u saobraćaju”, zaključila je Tena Šarić i pozvala bicikliste na obzirnu vožnju. Sve zahteve uputićemo dopisom nadležnim i prozvanim institucijama u nadi da će se na biciklistički saobraćaj početi da gledaju ravnopravno i u skladu sa zakonima i Pravilnikom.

Izvor: Ekovjesnik

Sanacija propusta na Novokneževačkom kanalu

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

U toku su radovi na sanaciji propusta na trinaestom kilometru Novokneževačkog kanala, ispod državnog puta Novi Kneževac-Banatsko Aranđelovo, vredni oko 9,5 miliona dinara.

Postojeći propust napravljen je od opeke i datira iz perioda Marije Terezije. Projekat sanacije obuhvata zamenu postojećeg sa cevastim propustom, dok će kota dna biti spuštena za jedan metar, kako bi se prilagodilo postojećem radnom nivou kanalske mreže.

Radovi na propustu sprovode se u dve etape, kako bi bio omogućeno odvijanje saobraćaja. U okviru prve etape radova ugrađene su cevi u propust i napravljen je potporni zid na jednoj strani, a u toku je nasipanje materijala preko postavljene cevi. Potom će biti obavljeni isti takvi radovi na drugoj strani propusta.

Izvođač radova je „GP Graditelj NS“ d.o.o. Novi Sad.

Izvor: Vode Vojvodine

Internet iz svemira?

Foto-ilustracija: Pixabay

Aeronautička kompanija Ilona Maska SpejsEks (SpaceX) saopštila je da će sredinom 2020. godine početi da nudi svoj satelitski internet, prenosi portal SpaceNews, a prenosi Nova ekonomija.

Foto-ilustracija: Pixabay

SpejsEks planira da u okviru svog projekta Starlink u nisku orbitu lansira više desetina hiljada mini-satelita, putem kojih bi mogla da obezbedi internet pristup svim stanovnicima planete. Cena najavljene usluge i dalje nije poznata.

Predsednica te kompanije Gvin Šotvel je navela da će lansiranje šest do osam novih tura Starlink satelita omogućiti SpejsEksu da obezbedi internet stanovnicima Sjedinjenih Američkih Država.

Do kraja naredne godine je planirano još 24 lansiranja, a svaka SpejsEksova raketa u orbitu postavlja do 60 mini-satelita.

SpejsEks je još 2015. godine najavila da će započeti sa projektom Starlink, koji bi trebao da bude dodatak postojećem biznis modelu kompanije, koji se zasniva na izradi letelica za putovanje u orbitu i iznajmljivanje istih svemirskim programima pojedinih država.

Kompanija je prošle nedelje zatražila od Međunarodne telekomunikacione unije dozvolu da u budućnosti doda sazvežđe od 30.000 Starlink satelita na postojeće planove za lansiranje ukupno 12.000 satelita koje su odobrili regulatorna tela u SAD.

Astronomi upozoravaju da bi postavljanje više hiljada satelita toliko blizu Zemlje otežalo astronomska posmatranja, zato što bi bili brojniji od golim okom vidljivih zvezda.

Izvor: Nova ekonomija

Depozitni sistem u Srbiji – preskup eksperiment ili isplativo rešenje?

Foto: Wikipedia/Bidgee

Konferencija Nacionalne asocijacije čistoća Srbije (ASWA), održana 31. oktobra, je u hotelu Crown Plaza u Beogradu okupila brojne stručnjake iz oblasti upravljanja otpadom iz zemlje i inostranstva. Između ostalog, raspravljalo se i o efikasnosti primene depozitnog sistema u Srbiji.

Foto: Wikipedia/Bidgee

U panelu pod nazivom “Depozitni sistem u Srbiji – preskup eksperiment ili isplativo rešenje?” učestvovali su predsednik Upravnog odbora ASWA Goran Čabradi, direktorka Centra za zaštitu životne sredine JKP Medijana iz Niša Sonja Popović, direktor i suosnivač kompanije Greentech iz Novog Sada Mihail Mateski i direktor Udruženja hrvatskih komunalnih preduzeća UNIKOM iz Osijeka Davor Vić.

Svako od njih je na zadato pitanje ponudio odgovor iz sopstvene pozicije u procesu upravljanja otpadom, ističući i pozitivne i negativne aspekte koje bi osetila njihova struka ukoliko bi se uveo depozitni sistem. Govornici su zastupali stavove u spektru od izričitog “ne” do “da, ali uz ispunjenje određenih uslova”, a osvrnuli su se i na to kako bi se sistem upravljanja otpadom ustrojen na depozitu odrazio na neformalne sakupljače sirovina.

“JKP Medijana već duži niz godina radi na promociji primarne separacije i na iskorišćenju sirovina koje svi mi u našim domaćinstvima proizvodimo. Kao neko ko se bavi zaštitom životne sredine, apsolutno se zalažem za depozitni sistem iz samo jednog razloga. Njegovim uvođenjem, zemlje širom Evrope, pa i u našem okruženju, postigle su značajne rezultate kada je u pitanju sirovina izuzetnog kvaliteta i solidne čistoće, koja može da dostigne dobru cenu, a povrh toga su i ispoštovale principe cirkularne ekonomije. Ipak, iz ugla javnog komunalnog preduzeća moram da kažem da se bojimo kako bi se depozitni sistem odrazio na primarnu separaciju. Ona je u Srbiji tek u začetku”, objasnila je na samom početku Sonja Popović, dodavši da je reč o složenoj oblasti, ali da je ipak moguće pronaći pravi recept za našu zemlju bez kopiranja drugih.

U Hrvatskoj je depozitni sistem implementovan 2006. godine da bi potom 2014. bio automatizovan. Gosti konferencije su imali priliku da od Davora Vića, iz prve ruke, čuju kakav je on uticaj imao na privredu. “Depozitni sistem je dobar, ali ne i nužan. I bez njega, ostvarivi su naši osnovni ciljevi – zaštita našeg okruženja i zdravlja… Ostvarivanje finansijske dobiti je podstaklo neke stanovnike da razdvajaju otpad. Kako se to odražava na javna komunalna preduzeća? Kratko ću reći – negativno”, kazao je on.

“Imam nekoliko razloga za svoje protivljenje depozitnom sistemu”, istakao je Čabradi. “Dvadeset pet godina se bavim otpadom, mislim da sam jedan od pionira reciklaže u Srbiji, a trenutno sedim u Skupštini i glasam ‘protiv’ i ‘za’ te zakone”, kazao je i zaključio da je depozitni sistem, iako je brz, skup i da on zapravo poručuje “plati, ako već nećeš da radiš na edukaciji ljudi”.

“Trenutno nekoliko fabrika za preradu PET ambalaže posluje tek sa 50 odsto kapaciteta. Slično je stanje i sa staklom”, podsetio je Mateski.

Jelena Kozbašić