Home Blog Page 82

Ziđin otkrio novo nalazište zlata i bakra u istočnoj Srbiji

Foto-ilustracija; Unsplash (Miningwatch Portugal)

Kineska firma Ziđin majning otkrila je novo nalazište zlata i bakra na projektu Timok u istočnoj Srbiji. Nalazište se zove Malka Golaja i na njemu je potvrđeno ležište od oko 150 miliona tona rude, objavila je kompanija „EMX Royalty”, partnerska korporacija Ziđina.

Na oko sedam kilometara od rudnika Čukaru Peki kod Bora, potvrđeno je novo nalazište zlata i bakra u Srbiji. Reč je o lokaciji nazvanoj Malka Golaja, blizu mesta Nikoličevo, u takozvanom timočkom mineralnom kompleksu. Potvrdu nalazišta objavila je kineska kompanija Ziđin majning u godišnjem izveštaju za 2024, a u javnost iznela partnerska firma „EMX Royalty”.

„Prema preliminarnim procenama, potvrđeno je ležište od oko 150 miliona tona rude. Sadrži 2,81 milion tona bakra sa prosečnim sadržajem od 1,87 odsto i 92 tone zlata sa prosečnim sadržajem od 0,61 gram po toni. Pored toga, ležište ostaje otvoreno na periferiji, što ukazuje na značajan potencijal za istraživanje minerala”, navodi se u saopštenju kompanije „EMX Royalty”.

Predrag Mijatović, zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije ukazuje da potvrda ovog ležišta zlata i bakra u Srbiji ima veliki značaj, jer će povećati rezerve ovih sirovina i otvoriti mogućnost njihove dalje eksploatacije, te da će, s druge strane, doprineti povećanju zlatnih rezervi Srbije.

Pročitajte još:

„U suštini ovo ležište koje je potvrđeno je još ranijim geofizičkim radovima iz osamdesetih godina obeleženo kao prostor velikog novog ležištta, ista je situacija bila i sa prethodnim ležištem koje je otkriveno – Čukaru Peki”, dodaje Mijatović.

Rudnik Čukaru Peki otvoren je 2021., nakon više od 15 godina istraživanja i pripreme. Zato stručnjaci objašnjavaju da sada potvrđene rezerve na nalazištu Malka Golaja ne moraju biti i konačne, niti znači da će tu i biti rudnik.

„Od tih teorijskih rezervi do eksploatacije šta će se dobiti iz tog ležišta proći će duži vremenski period, a te tolike rezerve zlata, bakra i srebra, pitanje je da li se mogu izvaditi, pošto bi procenat iskorišćenja bio bi nešto više od 50 odsto”, navodi Predrag Mijatović, zamenik direktora Geološkog zavoda Srbije.

Procenjuje se da Srbija raspolaže sa oko 700 do 1.000 tona rezervi zlata. Među najvećim nalazištima su rudnici – Čukaru Peki, Čoka Rakita kod Žagubice i lokacija na Rogozni kod Novog Pazara, na kojoj se još rade istraživanja.

Izvor: RTS

Naftovod Mađarska-Srbija: Usvojen Prostorni plan za infrastrukturni koridor

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Vlada je donela Uredbu o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora naftovoda granica Mađarske – Novi Sad sa elementima detaljne regulacije.

Granica teritorije koja obuhvata Prostorni plan nalazi se na delovima teritorija opština Kanjiža, Senta, Ada, Bečej, Žabalj i grada Novog Sada.

Granica Prostornog plana posebne namene određena je prema planiranoj trasi naftovoda i prateće infrastrukture – blok stanica, čistačke stanice, merne stanice i sistema katodne zaštite. Obuhvata pojas širine oko 200 metara sa obe strane cevovoda, uključujući zaštitni pojas (200 metara), užu zaštitu (30 metara) i radni pojas (pet metara sa svake strane), duž ukupno 120 kilometara.

Trasa naftovoda utvrđena je na osnovu tehničke dokumentacije i uslova relevantnih institucija, što je dovelo do korekcije prvobitno definisane granice Prostornog plana. Preliminarna granica, određena prilikom donošenja odluke o izradi plana, smatrana je širim područjem posmatranja i prikazana je na referentnim kartama.

Pročitajte još:

Ukupna površina obuhvaćena Prostornim planom iznosi 4535,43 hektara.

Ovaj Prostorni plan donosi se u cilju energetske sigurnosti radi stvaranja uslova za realizaciju nacionalnih interesa u oblasti energetske infrastrukture i diversifikacije pravaca snabdevanja sirovom naftom Republike Srbije, navodi se u dokumentu.

Naftovod počinje na granici sa Mađarskom kod Horgoša 2.

Prisećanja radi, Srbija i Mađarska su 20. juna 2023. godine, u okviru prve sednice Strateškog saveta za saradnju Srbije i Mađarske, potpisale Memorandum o razumevanju o izgradnji Naftovoda Mađarska–Srbija.

Energetski portal

Stabilnija situacija u Srpskoj, vodostaji u blagom opadanju

Foto: Energetski portal

U Prijedoru je ukinuto stanje vanredne odbrane od poplava nakon što se stanje na poplavljenim područjima počelo stabilizovati i voda povlačiti.

Ipak, stotine objekata u potkozarskim opštinama i dalje su pod vodom. Najteža situacija je u prijedorskim prigradskim naseljima Gomjenica i Tukovi.

Vodostaj Sane je niži za pola metra, a Gomjenice za više od metar.

Pročitajte još:

I dalje je na snazi preporuka iz gradskog Vodovoda da je vodu prije upotrebe za piće neophodno prokuvati. U Kozarskoj Dubici i Novom Gradu pod vodom je po deset objekata, a u Kostajnici šest.

U Kozarskoj Dubici vodostaji se smanjuju i stagniraju. Ukinute su vanredne mjere odbrane od poplava u Kostajnici i Kozarskoj Dubici.

Izvor: RTRS

Solarni projekat na obali Tamiša

Foto: MT-KOMEX

Izgradnja solarne elektrane kao infrastrukturni poduhvat zahteva temeljno planiranje, projektovanje i precizno izvođenje radova kako bi se osigurala efikasnost i dugotrajnost sistema. U blizini reke Tamiš, jedan takav projekat privodi kraju kompanija MT-KOMEX, poznata po realizaciji preko 250 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima. Na oko 30 kilometara istočno od Zrenjanina, nalazi se naseljeno mesto Sutjeska, u opštini Sečanj, gde je pozicionirana elektrana čija je izgradnja protekla bez većih smetnji. Projekat se nalazi u završnoj fazi, preciznije, u fazi priključenja na elektroenergetsku mrežu.

Na ovom prostoru nalazi se 5.400 solarnih panela, pojedinačne snage 580 Wp, nemačkog proizvođača „Luxor Solar”. Paneli su postavljeni vertikalno pod uglom od 25  stepeni, što optimizuje njihovu efikasnost u sakupljanju sunčeve energije. Prikupljena električna energija se do invertora prenosi putem DC kablova. Invertori, proizvođača „Huawei”, igraju potom ključnu ulogu u konverziji jednosmerne struje (DC) iz panela u naizmeničnu struju (AC).

Što se tiče daljih komponenti, solarna elektrana na zemlji ukupne aktivne snage priključenja 2,4 MW sa celokupnom predajom energije u distributivni sistem ima 24 instalirana invertora, svaki sa kapacitetom od 100 kW, što omogućava efikasno upravljanje proizvedenom energijom. Zatim se električna energija preko kablova distribuira do lokalnih trafostanica, koje zatim povećavaju napon na 20 kV kako bi energija bila efikasno prenesena do centralnog razvodnog postrojenja.

U FOKUSU:

Bezbednost i stabilnost sistema su od velike važnosti. Uzemljenje solarne elektrane i gromobranska zaštita su samim tim neizostavni deo projekta kako bi se osiguralo da oprema i infrastruktura budu zaštićene od mogućih električnih pražnjenja i udara groma. Takođe, za potrebe bezbednog održavanja i rada, instalirano je adekvatno osvetljenje unutar celokupne elektrane.

Kompanija MT-KOMEX, koja stoji iza realizacije projekta elektrane u Sutjesci, ponovo je primenila princip rada – „ključ u ruke”, što znači da preuzima potpunu odgovornost – od projektne dokumentacije i dobijanja svih neophodnih dozvola, do finalnog tehničkog prijema i puštanja postrojenja u rad, što je već utabana staza u poslovanju kompanije.

– Nismo naišli na probleme prilikom realizacije projekta, sve je uglavnom teklo prema planu. Jedina izmena u odnosu na prvobitno idejno rešenje odnosila se na područje izgradnje elektrane. Zbog kanala koji protiče kroz predviđeno područje, koje je obuhvatalo tri parcele, bilo je potrebno izmeniti prvobitno rešenje. Shodno tome, solarna elektrana je izgrađena samo sa jedne strane kanala – objasnio je Filip Stojović, inženjer kompanije MT-KOMEX, kome je povereno vođenje projekta.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Međunarodni dan nultog otpada 2025: Fokus na održivosti u modi i tekstilu

Photo-illustration: Pixabay

Svet se suočava sa ozbiljnom krizom otpada, a ovogodišnji Međunarodni dan nultog otpada, koji se obeležava 30. marta, stavlja poseban akcenat na modnu i tekstilnu industriju. Pod sloganom „Ka nultom otpadu u modi i tekstilu”, globalni lideri, organizacije i aktivisti okupljaju se kako bi podigli svest o nužnosti smanjenja otpada i prelaska na održive prakse u ovom sektoru.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, samo domaćinstva, mala preduzeća i pružaoci javnih usluga širom sveta generišu između 2,1 i 2,3 milijarde tona čvrstog komunalnog otpada godišnje, dok čak 2,7 milijardi ljudi nema pristup adekvatnom prikupljanju otpada.

Tekstilna industrija je jedan od glavnih izvora ekološkog zagađenja – svake sekunde jedan kamion odeće završi na deponijama ili u spalionicama. Brza moda dodatno ubrzava ovaj problem, jer proizvodnja odeće raste brže nego što održivi pristupi uspevaju da ga ublaže.

Ključne mere za suzbijanje otpada

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Stručnjaci naglašavaju da je pristup bez otpada ključno rešenje za održiviju budućnost. Potrošači mogu doprineti smanjenju otpada kroz ponovnu upotrebu, popravku i reciklažu odeće, dok bi modna industrija trebalo da pređe na dugotrajnije, reciklažne i ekološki prihvatljive materijale.

Privatni sektor snosi odgovornost za dizajniranje proizvoda koji imaju duži životni vek, dok vlade širom sveta rade na sprovođenju politika poput proširene odgovornosti proizvođača (EPR), regulisanju štetnih hemikalija i jačanju infrastrukture za reciklažu.

Generalna skupština UN proglasila je 30. mart Međunarodnim danom nultog otpada rezolucijom iz 2022. godine, čime je dodatno naglasila važnost smanjenja otpada za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.

Kroz podizanje svesti, angažovanje civilnog društva, privatnog sektora i državnih institucija, ovaj dan podstiče globalni dijalog i konkretne akcije u borbi protiv otpada, sa ciljem očuvanja planete za buduće generacije.

Energetski portal

Istorijski trenutak za Rumuniju – Započela eksploatacija gasa iz Crnog mora u okviru projekta Neptun Deep

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Rumunija je označila početak istorijskog poduhvata u svom energetskom sektoru – pokrenuto je bušenje prve od deset planiranih bušotina u okviru projekta Neptun Deep, najvećeg offshore projekta eksploatacije prirodnog gasa u Crnom moru. Ovaj strateški potez približava Rumuniju energetskoj nezavisnosti i jača njenu ulogu ključnog igrača u energetskoj bezbednosti regiona, navedeno je u saopštenju Ministarstva energetike Rumunije.

Procenjuje se da Neptun Deep sadrži rezerve od preko 100 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, a projekat, koji realizuju kompanije Romgaz i OMV Petrom, predstavlja najvažniju energetsku investiciju u Rumuniji, vrednu oko četiri milijarde evra.

Bušenje svih deset bušotina odvijaće se postepeno, a prve količine gasa trebalo bi da uđu u nacionalnu mrežu od 2027. godine. Kada dostigne pun kapacitet, Neptun Deep će godišnje proizvoditi oko osam milijardi kubnih metara gasa, čime će Rumunija udvostručiti svoju domaću proizvodnju i postati neto izvoznik gasa u regionu.

Trenutno je Rumunija najveći proizvođač prirodnog gasa u Evropskoj uniji, sa godišnjom proizvodnjom od oko devet milijardi kubnih metara. Eksploatacija Neptun Deepa dodatno će učvrstiti ovu poziciju i značajno smanjiti energetsku zavisnost Centralne i Istočne Evrope od uvoza.

Pročitajte još:

Osim energetske sigurnosti, projekat će doneti i značajne ekonomske benefite – privućiće investicije, otvoriti nova radna mesta, povećati državne prihode i podstaći razvoj energetske infrastrukture.

Ministar energetike Rumunije, Sebastijan Burduž, istakao je da početak bušenja u Neptun Deepu predstavlja ključni trenutak za Rumuniju i njenu energetsku budućnost. Naglasio je da ovaj projekat garantuje energetsku sigurnost i ekonomsku stabilnost u narednim decenijama, kao i da će eliminisati zavisnost od ruskog gasa. Takođe je rekao da Rumunija neće samo osigurati sopstvene energetske potrebe, već će moći da pruži podršku i drugim zemljama u regionu.

Rumunija koristi resurse Crnog mora u sklopu šire strategije uravnoteženog energetskog miksa, koji obuhvata ne samo eksploataciju prirodnog gasa, već i razvoj obnovljivih izvora energije, ulaganja u vodonik i nuklearnu energiju.

Energetski portal

Zelena arhitektura: Novi Sad domaćin konferencije ArchyEnergy 2025

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Novi Sad će 10. i 11. aprila 2025. godine biti domaćin drugog izdanja regionalne konferencije i sajamske izložbe ArchyEnergy, koja stiče sve veću reputaciju kao centralno mesto susreta stručnjaka iz oblasti zelene arhitekture, održive gradnje i tehnoloških inovacija u građevinskom sektoru.

Prisustvovaće više od 45 govornika kroz sedam tematskih panela, stručne prezentacije i dodatne događaje namenjene razmeni znanja i iskustava.

Teme koje će biti obrađene kreću se od odnosa arhitekture sa investicijama i finansijama, preko energetske efikasnosti građevinskih otvora, do primene pametnih tehnologija i održivih materijala. Biće reči i o reciklaži građevinskog otpada, primeni aluminijuma i stakla u savremenim objektima, kao i o uticaju velikih infrastrukturnih projekata na urbani pejzaž. Posebno mesto u programu biće posvećeno budućnosti arhitektonske profesije u Srbiji.

Pored zvaničnog konferencijskog dela, učesnici mogu očekivati i intervjue sa predstavnicima industrije, specijalne prezentacije za arhitekte, kao i večernji networking događaj uz živu muziku, koji će zatvoriti prvi dan programa u neformalnijoj atmosferi pogodnoj za umrežavanje i razmenu ideja.

Interesovanje za događaj već je veliko – više od 100 kompanija iz regiona najavilo je svoje učešće, uključujući investitore, izvođače, projektantske timove i proizvođače materijala. U okviru sajamskog dela konferencije, preko 40 firmi predstaviće svoja inovativna rešenja, proizvode i tehnologije.

Energetski portal

Kako AI može učiniti modnu industriju održivijom

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez 🇨🇦)

Primena veštačke inteligencije (AI) izaziva različite reakcije – od strahova o granicama njenog razvoja, do prepoznavanja prilika za poboljšanje efikasnosti u različitim društvenim sferama. Modna industrija, koja je često kritikovana zbog svog uticaja na životnu sredinu, suočava se sa izazovima vezanim za korišćenje resursa, poput materijala, energije i vode, kao i za zagađenje, od mikroplastike do drugih štetnih emisija tokom upotrebe proizvoda i njihovog zbrinjavanja na kraju životnog ciklusa.

AI se sve više smatra mogućnošću za unapređenje održivosti ove industrije. Korišćenjem naprednih algoritama, može se smanjiti otpad i efikasnije koristiti resursi u procesu dizajniranja. Takođe, AI može analizirati trendove i predvideti šta potrošači zaista žele, što omogućava usmeravanje proizvodnje prema stvarnim potrebama tržišta, čime se smanjuje verovatnoća da proizvodi postanu otpad.

Posebna pažnja posvećuje se optimizaciji proizvodnih procesa. AI pruža detaljnu analizu podataka o izboru materijala i njegovoj efikasnijoj upotrebi, čime se resursi bolje koriste, a otpad od tkanine smanjuje. Na primer, u procesu krojenja, AI može pomoći da se materijal iskoristi u potpunosti, ostavljajući minimalne ostatke.

Pročitajte još:

Takođe, primena AI u prodaji može poboljšati korisničko iskustvo, prikazujući proizvode koji najbolje odgovaraju potrebama kupaca, čime se smanjuje broj neodgovarajućih kupovina, naročito u online trgovini.

AI takođe poboljšava logistiku optimizovanjem ruta i smanjenjem nepotrebnih isporuka, što doprinosi smanjenju emisije ugljen-dioksida.

Međutim, ako želimo da iskoristimo pun potencijal AI, postoje izazovi koje treba prevazići. Ulaganje u tehnologiju zahteva značajna finansijska sredstva, a data centri i AI sistemi troše veliku količinu energije, zbog čega je ključno da se napajaju iz obnovljivih izvora. Takođe, etička pitanja su neizbežna – važno je da AI bude korišćen u pravične svrhe, a ne da bude zloupotrebljen, što uključuje i zaštitu radnih mesta i očuvanje transparentnosti u korišćenju tehnologije.

Energetski portal

Cirkularna ekonomija – investicija u budućnost

Foto: Pexels (Artempodrez)

Cirkularna ekonomija postaje sve važniji koncept u globalnim naporima za održivi razvoj, a njena primena u Srbiji može doneti brojne ekonomske, ekološke i društvene benefite. O tome kako cirkularna ekonomija može doprineti konkurentnosti domaće privrede, koji su njeni ključni izazovi i na koji način je možemo uspešno implementirati, razgovarali smo sa Sinišom Mitrovićem, rukovodiocem Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije.

Šta je suština pojma cirkularna ekonomija i koje su prednosti njene primene u odnosu na linearnu?

Foto: Ljubaznošću Siniše Mitrovića

– Svakog dana se sve više priča i raspravlja na temu cirkularne ekonomije. Imamo mnogo definicija i mnogo tumačenja šta je i dokle seže cirkularna ekonomija. Dobar deo ljudi vidi cirkularnu ekonomiju kroz prizmu upravljanja otpadom, što je samo deo cirkularnosti. Linearna ekonomija, koju toliko dugo živimo, udaljila nas je i konfrontirala sa prirodom i svaka sledeća generacija je uzimala više prirodnih resursa i raubovala životni prostor. Danas smo, nažalost, možda i kasno počeli da se treznimo, i to pod prisilom klimatskih promena koje menjaju naše živote kroz nenormalne prirodne nepogode koje pogađaju i teritoriju Zapadnog Balkana. Zemljina temperatura je prvi put u 2024. godini na godišnjem nivou premašila 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog proseka, tako da je i poslednja prilika da se ispune ciljevi Pariskog sporazuma o klimi dovedena u pitanje. Cirkularna ekonomija nije ’nova religija’ koju je evropska politička elita proizvela, već ona dolazi u ’nemoći’ evropske industrije da opstane bez kritičnih materijala i da zadrži konkurentnost u izazovu Amerikanaca, Kine i BRIKS ekonomija. EU mora hitno da se pozabavi dugogodišnjim preprekama i strukturnim slabostima koje je sputavaju. Više od dve decenije Evropa nije držala korak s drugim velikim ekonomijama, zbog stalnog jaza u rastu produktivnosti, a posebno je zaostajala u inovacijama. Danas je industrija Evrope pritisnuta visokim cenama energije i zahtevnim regulatornim rešenjima. Cirkularna ekonomija je na našim prostorima bila i pre dve stotine godina. Naši preci su živeli održivo, sa nula otpada, i čuvali su od zagađenja izvore, potoke i negovali regenerativnu poljoprivredu. A onda je došao socijalizam, industrijalizacija, komandna ekonomija, pa liberalni kapitalizam koji je doneo potrošačko društvo. Danas potrošimo resurse Srbije do polovine godine, a preko toga je prekomerno uzimanje iz prirode, što ona fakturiše kroz suše, poplave, erozije, ćelijske oluje i slične hazarde. Na kraju, najbolja definicija, koja se lako pamti: linearna ekonomija je proizvedi–upotrebi–baci, a cirkularna proizvedi–upotrebi–proizvedi.

U FOKUSU:

Kako ocenjujete trenutnu implementaciju cirkularne ekonomije u Srbiji i koji su najveći izazovi u ovom procesu?

Foto: Pixabay (TyliJura)

– Cirkularna ekonomija u Srbiji ne zaostaje mnogo za EU, štaviše, neke naše kompanije su uveliko cirkularne, ali ne zbog populizma, nego zbog zdrave odluke da nije profit najvažniji nego napredak lokalne zajednice. Ono što otežava kompanijama poslovanje je što država trenutno nema mehanizam da nagradi takve kompanije, npr. smanjenje poreza na dobit ili oslobađanje od ekoloških naknada. Da se razumemo, ni EU nije rešila taj problem, ali uveliko radi na tome. Cirkularni proizvod je skuplji i samim tim ima nezdravu konkurenciju od istog proizvoda koji nije cirkularan. Trenutno se sa puno napora radi na sistemu merenja cirkularnosti, tako da će svaki proizvod imati svoj takoreći pasoš, u kojem će biti zabeleženi i potrošnja energije i vrsta energije, vrsta sirovine, da li je korišćen reciklažni materijal i na kraju kako se reciklira proizvod i u kom procentu. Biće u tom pasošu još podataka, ali u svakom slučaju, kupci će imati dosta informacija. Naša vodeća misija u Privrednoj komori Srbije jeste transfer znanja ka kompanijama, posebno u delu dekarbonizacije poslovanja. Moramo ohrabriti kompanije da gledaju u budućnost i da menjaju vid poslovanja. Inače, konkurentnost će sve više zavisiti od toga koliko ozelenjavamo proizvodnju. Srbija ima strateške dokumente u cirkularnoj ekonomiji i najvažniji i najteži je proces primene i uvođenja predviđenih mera. Zelena transformacija Srbije omogućiće rast od jedan odsto BDP-a godišnje. Ali nekako od sredine 2024. godine čini mi se da zelena misija gubi trku jer mala i srednja preduzeća ne registruju benefit zelene regulacije osim povećanja administriranja i povećanja troškova proizvodnje. Sve su otvoreniji napadi na Evropski zeleni dogovor, pritisak da se odlože mere taksonomije, posebno porez na ugljenik. Sada je kod nas u Srbiji najskuplja reč – predvidivost poslovanja. Mnogo je faktora rizika, trampizam, nove carine, sankcije NIS-u, dekarbonizacija energetskog sektora, cene resursa, dobavljački lanci… Sve to zajedno nas motiviše da izgradimo strateške politike koje će nositi Srbiju ka razvijenom svetu i budućim ekonomskim grupacijama.

Kako primena cirkularne ekonomije utiče na smanjenje industrijskog otpada i unapređenje sistema reciklaže u Srbiji?

– Kada imamo pet milijardi stranih direktnih investicija i rast ekonomije od četiri odsto na godišnjem nivou, onda ta industrija mora da ima gotova rešenja za otpad koji se generiše. Mislim da sada imamo najskuplja rešenja za zbrinjavanje industrijskog otpada u Evropi, siromašnu infrastrukturu za sakupljanje i tretman, nedovoljno znanja i dobrih praksi i naravno finansija da se sve to organizuje. Uz to dolazi i otpor javnosti, opravdan otpor građanstva ako na vreme ne ispregovarate sa građanima i civilnim sektorom o najboljim rešenjima za okolinu. Moramo biti hrabri, posebno na lokalu, transparentni i sa poverenjem da su investicije u infrastrukturu za industrijski otpad (skladišta, treman) mnogo bolja rešenja nego rasipanje u prirodu, vodotokove ili zakopavanje. Industrijski otpad može postati resurs za druge industrije i to jeste razlog zašto mi u Privrednoj komori Srbije zagovaramo ’industrijsku simbiozu’, da otpad iz jedne industrije postaje sirovina za mala i srednja preduzeća, posebno u generisanim količinama plastike, otpadnih guma, crnih i obojenih metala, kablova i drugo.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Treba li građani da brinu zbog seče stabala u Košutnjaku?

Foto: Wikipedia/Vladakul

Na društvenim mrežama pojavio se snimak isečenih stabala u Košutnjaku koji je zabrinuo građane za omiljeno izletište. Iz „Srbijašuma“ potvrđuju za RTS da se ne radi o nelegalnoj seči, već o planskoj, seku se stara stabla, kako bi vegetacija bila zdrava.

Adiba Džudović iz tog javnog preduzeća, ističe da Šumsko gazdinstvo „Beograd“ gazduje na oko 15.000 hektara državnim šumama na teritoriji grada. Napominje da se stabla uklanjaju propisno i da moraju imati šumski žig.

Građani često upozoravaju na seču drveća i na to su posebno osetljivi. Čest nisu svesni da to rade radnici Javnog preduzeća „Srbijašume“ ili „Zelenila“ i da imaju dozvolu.

U pitanju je planska seča koju sprovodi „Srbijašume“, a nelegalne seče, ističu iz tog preduzeća, u  poslednje vreme nisu primetili.

Na društvenim mrežama pojavio se snimak isečenih stabala u Košutnjaku koji je zabrinuo građane za omiljeno izletište. Iz „Srbijašuma“ potvrđuju za RTS da se ne radi o nelegalnoj seči, već o planskoj, seku se stara stabla, kako bi vegetacija bila zdrava.

Adiba Džudović iz tog javnog preduzeća, ističe da Šumsko gazdinstvo „Beograd“ gazduje na oko 15.000 hektara državnim šumama na teritoriji grada. Napominje da se stabla uklanjaju propisno i da moraju imati šumski žig.

Građani često upozoravaju na seču drveća i na to su posebno osetljivi. Čest nisu svesni da to rade radnici Javnog preduzeća „Srbijašume“ ili „Zelenila“ i da imaju dozvolu.

Pročitajte još:

U pitanju je planska seča koju sprovodi „Srbijašume“, a nelegalne seče, ističu iz tog preduzeća, u  poslednje vreme nisu primetili.

Seku se stara stabla po planu, kako bi vegetacija bila zdrava. Po preseku stabla, vidi se koliko je trulo. Stručnjaci ukazuju da, ukoliko se ovakvi delovi ne raščiste, nova stabla ne mogu da niknu. Nakon seče, sledi pošumljavanje.

Zoran Davorija, direktor „Srbijašuma“, naglašava da šumarska služba čuva i nadzire šume 24 časa, kako ne bi došlo do nelegalne seče ili požara.

„Oni nas uvek izveštavaju ako primete u šumi neke radnje koje nisu očekivane. Ovo je zaštićeno prirodno dobro, imamo čuvare šuma kao i u ostalim zaštićenim prirodnim dobrima. U Beogradu ih je šest“, navodi Davorija.

Kako se gazduje šumama

Šumsko gazdinstvo „Beograd“ gazduje državnim šumama na teritoriji grada Beograda na gotovo 15.000 hektara.

Adiba Džudović iz „Srbijašuma“, navodi da je Košutnjak samo jedna od tih površina, kao i najznačajnije i omiljeno izletište Beograđana.

Posebna pažnja posvećena gradskim šumama

Posebna pažnja posvećuje se nezi gradskih šuma, s obzirom na to da ih posećuje veliki broj ljudi, navode iz Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

To podrazumeva i uklanjanje određenog broja stabala radi optimizacije gazdovanja i bezbednije rekreacije u šumama. Kroz određeni deo ovih šuma, kažu, prolazi i saobraćaj, pa je i zbog toga neophodno ukloniti pojedina suva ili bolesna stabala, a ponekad i zdrava.

Država, kao donosilac Zakona o šumama, prati njegovo sprovođenje preko Republičke šumarske i lovne inspekcije. Ministarstvo, prevashodno, primenjuje preventivne mere, a ukoliko to pojedinačni slučajevi zahtevaju, i kaznene, u skladu sa Zakonom.

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: Danas

Apel naučne zajednice za očuvanje reke Studenice podržalo više od 200 članova

Foto: Predrag Ilić

Više od 200 naučnica i naučnika uputilo je javni apel za očuvanje reke Studenice i sprečavanje izgradnje mini-hidroelektrane (MHE) „Studenica S4 – Gradina” u gradu Kraljevu.

U obrazloženju navode da bi pregrađivanje i potapanje dela klisure Studenice izazvalo trajne i nepovratno štetne posledice po Park prirode Golija i na sveukupne ekosisteme koji uključuju i veliki broj retkih, reliktnih, zaštićenih, strogo zaštićenih i endemičnih vrsta biljaka i životinja i čineći ovo područje jedinstvenim refugijumom flore i faune od svetskog značaja.

„Studenica je osnovna vrednost i žila kucavica ekosistema planinskih masiva Golije, Čemernog i Radočela zbog čega je uključena u UNESKO program Čovek i biosfera kao rezervat biosfere Golija – Studenica. Izgradnja mini – hidroelektrane Studenica S4 – Gradina, kao i eventualni drugi zahvati duž čitavog toka reke Studenice predstavljali bi remetilački faktor, ne samo u delu klisure predviđenom za potapanje, već na celom slivu i ozbiljan rizik po ekološke i predeone vrednosti PP Golija i RB Golija – Studenica”, navedeno je u apelu naučne zajednice.

Foto: Predrag Ilić

Područje predviđeno za izgradnju MHE Studenica S4 – Gradina, prema CORINE bazi podataka o zemljištu, odlikuje se izuzetnom biološkom raznovrsnošću. Ovde se smenjuju poljoprivredne površine, prirodni elementi poput šumaraka i šuma bogatih ugroženim i retkim vrstama biljaka.

Iako se mini-hidroelektrane javnosti često predstavljaju kao ekološki prihvatljiv izvor energije, naučnici upozoravaju da njihova izgradnja ima ozbiljne posledice po Prirodu jer narušavaju vodni režim, ugrožavaju biodiverzitet i menjaju prirodnu dinamiku reka.

Pročitajte još:

„Svaka promena u vodotoku, a posebno prouzrokovana izgradnjom 30m visoke i u kruni 100m široke brane, će izvesno imati dalekosežne negativne posledice po reku, njen sliv i zaštićeno područje kojim skoro celim svojim tokom teče. Poremećaj u ovom prirodnom ciklusu može dovesti do gubitka staništa i prekida ekoloških procesa. Osim toga, dodatnu štetu donosi izgradnja pristupnih puteva i prateće infrastrukture, što dovodi do krčenja šuma, isušivanja vlažnih staništa, erozije tla i gubitka prirodnog pokrivača”, tvrde naučnici.

Na slivu Studenice se već nalazi šest mini – hidroelektrana, a sada se planira i sedma, što dodatno povećava pritisak na ovaj krhki ekosistem.

Stoga naučnici apeluju na organe grada Kraljeva, Vladu Republike Srbije, UNESKO i IUCN da učine sve što je u njihovoj nadležnosti da spreče devastaciju reke Studenice i preduzmu mere radi njene zaštite i zaštite prirodnog bogatstva ovog područja.

Energetski portal

Novi iskorak u organskim solarnim ćelijama – stvoren put ka komercijalnoj primeni

Foto-ilustracija: Unsplash (Jadon Kelly)

Naučno interesovanje za organske solarne ćelije (OSCs) značajno je poraslo u poslednjim godinama. Nova studija istraživača sa University Illinois Urbana-Champaign donosi revolucionarno otkriće u oblasti OSC, čime se ova tehnologija približava komercijalnoj upotrebi.

OSC su fascinantna tehnologija koja može pretvoriti bilo koju površinu u izvor energije, poput šatora, koji opremljeni OSC mogu generisati energiju u prirodi.

Njihova lagana, providna i savitljiva svojstva čine ih idealnim za mnoge primene gde su tradicionalne silicijumske solarne ćelije nepraktične.

Međutim, iako OSC nude brojne prednosti u odnosu na silicijumske solarne ćelije i dobro funkcionišu u laboratorijskim uslovima, nisu idealne za praktičnu primenu jer im se efikasnost i stabilnost značajno smanjuju tokom procesa proizvodnje.

Pročitajte još:

Kako bi se ovaj problem prevazišao, istraživači, predvođeni profesorkom hemijskog i biomolekularnog inženjerstva Ying Diao, fokusirali su se na proces molekularne skupštine tokom proizvodnje (procesa u kojem molekuli spontano formiraju složene strukture poput tečnih kristala).

OSC se sastoji od nekoliko slojeva filma debljine nanometara, a manipulisanjem uslova tokom štampe filmova, molekuli se mogu naterati da usvoje različite strukture.

„Mastilo isparava dok štampamo, tako da – u zavisnosti od brzine štampe i sporosti isparavanja – možemo zaključati skupštinu u različitim fazama. Ono što smo u ovom radu primetili je da spora štampa omogućava da proces isparavanja dominira, što forsira polimere da se skupe u strukture tečnih kristala pre nego što se film formira”, kaže Alek M. Damron, koautor rada.

Ovo otkriće je važno jer su se strukture tečnih kristala pokazale da imaju bolju stabilnost i efikasnost OSC u poređenju sa ćelijama izrađenim putem nasumičnih agregacionih puteva.

Daljim radom istraživači su poboljšali efikasnost za 56 odsto, a stabilnost čak 50 puta, tako da ovi rezultati obećavaju uspešnu proizvodnju.

Energetski portal

Zamena električnog kotla toplotnom pumpom može da se isplati za samo četiri godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandra Grünewald)

Jedna nedavno objavljena studija slučaja porodične kuće u Srbiji pokazala je da zamena električnog kotla toplotnom pumpom može da se isplati za samo četiri godine.

Razlog tako brzog povraćaja investicije je u smanjenoj potrošnji električne energije: nakon što je zamenila električni kotao toplotnom pumpom, porodična kuća iz studije, koja se nalazi u Kragujevcu, površine 130 m2, napravila je drastičnu uštedu u potrošnji – čak 30 odsto u zimskim mesecima, dok su troškovi za grejanje bili smanjeni za 50 do 70 odsto.

Da bi se ostvarili ovako dobri rezultati, bilo je neophodno da se ispune neki konkretni uslovi. Porodična kuća iz studije je relativno nova, izgrađena 2018. godine, sa podnim grejanjem, a objekat je dobro izolovan – energetski razred „C”, troslojna stakla, PVC stolarija, 12 cm izolacija.

Pročitajte još:

Usled upotrebe električnog kotla, njena potrošnja električne energije je u zimskim mesecima prelazila u crvenu zonu, pa su računi za električnu energiju u zimskim mesecima iznosili i 30.000 dinara mesečno.

Prelaskom na toplotnu pumpu, ovakav objekat smanjio je potrošnju električne energije na godišnjem nivou za oko 7.000 kWh, što je rezultiralo i manjom prosečnom cenom kilovat-časa i omogućilo tako brz period povraćaja investicije.

Međutim, vreme povraćaja investicije može drastično da se razlikuje u zavisnosti od okolnosti. Evo šta o prelasku na grejanje toplotnom pumpom u Srbiji kažu saznanja iz energetike.

Prvo i osnovno: period otplate investicije može da se izračuna na osnovu detaljne tehno-ekonomske analize i on značajno zavisi od toga koji je sistem grejanja prvobitno bio u objektu.

Kao što se vidi na primeru iz studije, najbrže se isplati ako se menja sistem čiji se rad zasniva na potrošnji električne energije, kao što su električni kotlovi ili grejalice, i tada se period otplate kreće u granicama od tri do pet godina, u zavisnosti od složenosti sistema grejanja, izbora proizvođača pumpe i drugih odluka od kojih zavisi cena ugradnje.

Međutim, ako se objekat greje na gas, tj. ako se sa grejanja na gas prelazi na toplotnu pumpu to može biti daleko manje isplativo, a ponekad i neisplativo.

Foto-ilustracija: Feepik (freepik)

Naime, u tom slučaju period otplate može da bude i veći od 20 godina, jer su mesečne uštede u računima za grejanje relativno male, a inicijalna investicija je visoka: za dobro izolovan objekat od 120 do 150 m2, toplotna pumpa vazduh-voda može koštati između 3.000 i 7.000 evra.

Ako je domaćinstvo veliko, i već predstavlja značajnog potrošača električne energije iako se greje na gas, onda je situacija još nepovoljnija, jer prelazak na toplotnu pumpu može da mu pomogne da „pređe” u crvenu zonu potrošnje električne energije, da drastično poveća svoje mesečne troškove i tada investicija može da postane sasvim neisplativa.

Pored sistema grejanja sa kog se prelazi na toplotnu pumpu, važan faktor je i lokacija, odnosno vremenski uslovi.

Hladniji krajevi uslovljavaju neku drugu toplotnu pumpu, a ne vazduh-voda, jer njima opada efikasnost kako opada temperatura; ako su dnevne temperature niske, treba razmišljati o pumpama zemlja-voda, jer one rade sa značajno većom efikasnošću. Međutim, one su istovremeno i skuplje, što opet menja računicu isplativosti.

Najbolje rešenje, koje kombinuje i ekonomsku isplativost i ekološke benefite, je kombinacija toplotne pumpe i solarnih panela.

Naime, ovakva investicija omogućuje velike uštede jer fotonaponski paneli mogu smanjiti troškove električne energije za grejanje, kao i za druge potrošače u domaćistvu.

Grubom procenom, za gorenavedeno domaćinstvo od 130 m2, inicijalna investicija od oko 10.000 evra za solarnu elektranu snage osam kilovata i toplotnu pumpu vazduh-voda višestruko bi smanjila troškove za električnu energiju, to jest na oko samo 20.000 dinara godišnje.

Piše dr Mladen Josijević sa Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu za portal Klima101

Tekst u celosti pročitajte ovde

Industrija uglja u Australiji povećala proizvodnju, dok su emisije ostale iste – Istinski uspeh ili privid?

Foto-ilustracija: Unsplash (albert-hyseni)

Organizacija Ember objavila je izveštaj u kojem je analizirala fugitivne emisije u industriji uglja u Australiji između 1990. i 2022. godine. Reč je o emisijama gasova staklene bašte koje nastaju usled curenja ili neplaniranog otpuštanja gasova, a koje se ne kontrolišu direktno.

U analiziranom periodu, industrija uglja u ovoj zemlji povećana je za 170 odsto, čime je i proizvodnja uglja porasla sa 200 miliona tona na oko 540 miliona tona. Interesantno je da iako je proizvodnja uglja značajno porasla, emisije iz rudnika uglja porasle su za svega 0,17 odsto.

Kao dva ključna razloga za ovakav rezultat postavlja se zatvaranje rudnika sa visokim sadržajem gasa, odnosno metana, kao i značajni porast površinskog kopanja, koji ima niže emisije po jedinici uglja.

Pročitajte još:

Ipak, razlog za smanjenje prijavljenih emisija jeste i promena metodologije procene. Prema novoj metodologiji, emisije se sada računaju za svaki rudnik posebno, umesto da se koristi prosečna vrednost za sve rudnike. Međutim, ove procene često nisu proverene, pa mogu prikazati niže emisije nego što su stvarno, što znači da izveštaji mogu biti netačni i podcenjeni.

Proizvodnja uglja u Australiji rasla je u ovom periodu više od dvostruko brže od rasta emisija. Međutim, ovaj uspeh ne treba da zavara da je ova industrija može da zanemari dalje napore u smanjenju emisija.

Naime, smanjenje emisija nije u potpunosti rezultat naprednih tehnologija ili smanjenja emisija u samim rudnicima, već i zbog promena u metodologiji računanja emisija i zatvaranja rudnika sa visokim emisijama. U ovom trenutku i dalje postoji nekoliko rudnika koji imaju visok sadržaj gasa, a za koje postoji plan da budu prošireni, što može dovesti do ponovnog povećanja emisija ukoliko se ne uvedu dodatne mere smanjenja emisija.

Energetski portal

Osmi paket mera pomoći građanima u Hrvatskoj: Stabilne cene i pomoć najranjivijim grupama

Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno je predstavljen i usvojen sveobuhvatan paket podrške građanima i privredi u Hrvatskoj. Reč je o osmom po redu paketu mera čija ukupna vrednost iznosi 296 miliona evra, a glavni fokus stavljen je na pristupačnost energenata i pomoć najranjivijim grupama stanovništva.

Akcenat je dakle na zadržavanju stabilnih cena električne energije, gasa i toplotne energije. Sredstvima u iznosu od 140 miliona evra osigurava se da cene za domaćinstva ostanu nepromenjene, dok se nastavlja i subvencionisanje troškova za mikro, male i srednje poduzetnike sa potrošnjom do 250.000 kilovat-sati, dok će mera biti na snazi do kraja septembra 2025. godine, kako se navodi na sajtu resornog ministarstva.

Pročitajte još:

Poseban segment mera usmeren je na finansijsku pomoć najugroženijima – građanima sa nižim prihodima i korisnicima socijalnih usluga. Više od 105 hiljada korisnika imaće pravo na mesečnu naknadu od 70 evra. Ukupan iznos namenjen ovoj vrsti pomoći doseže više od 60 miliona evra. Podrška je proširena i na ustanove i pojedince koji pružaju socijalne usluge poput hraniteljskih porodica i službi za pomoć u kući. Njima je predviđena mesečna naknada u rasponu od 70 do 540 evra.

Takođe je ažuriran nacionalni energetski i klimatski plan, koji dalje definiše smernice za dekarbonizaciju, povećanje obnovljivih izvora energije i modernizaciju energetskih sistema do 2030. godine.

Energetski portal

Poplave u BiH: Vodostaji reka rastu, vanredna situacija u nekoliko opština

Foto: Energetski portal

Vodostaji reka širom Republike Srpske i Federacije BiH su u porastu, a obilne padavine izazvale su brojne probleme na putevima i u domaćinstvima. Više putnih pravaca je neprohodno, uključujući deo auto-puta Gradiška–Banjaluka, saopštio je Auto-moto savez Srpske.

U Banjaluci su kiše prouzrokovale probleme u saobraćaju, a u naselju Priječani devet domaćinstava je potpuno odsečeno. Predsednik mesne zajednice Priječani David Ponorac rekao je za RTRS da je neophodno dugoročno rešavanje problema kroz uređenje kanala i neophodne modifikacije.

Pročitajte još:

Vanredna situacija u Laktašima i Modriči

Zbog visokog vodostaja Une, Civilna zaštita u Bihaću dostavlja vreće s peskom ugroženim građanima, dok u Laktašima voda prodire u donje spratove kuća. Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić potvrdio je da je na tom području proglašena vanredna situacija, a jedna porodica je evakuisana, prenosi BHRT.

Slična situacija je i u Modriči, gde je proglašen drugi maksimalni stepen pripravnosti zbog rasta nivoa Bosne i njenih pritoka. Ekipe su tokom noći bile na terenu, a voda je ušla u podrumske prostorije brojnih domaćinstava. I u Doboju su nadležne službe u pripravnosti, ali kako navode iz Gradske uprave, trenutno nema razloga za paniku.

Foto: Energetski portal

Zbog porasta vodostaja Ukrine, u Derventi je iz bezbednosnih razloga obustavljena nastava u svim školama.

S druge strane, na području Kantona Sarajevo situacija se stabilizuje – vodostaji reka su u opadanju. Prema podacima Operativnog centra Kantonalne uprave civilne zaštite, reka Željeznica je jutros niža za 25 centimetara nego prethodnog dana, dok je nivo Bosne u Sarajevskom polju opao za 70 centimetara.

Civilna zaštita Republike Srpske nastavlja da prati stanje na terenu i koordinira aktivnosti u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Energetski portal