Home Blog Page 75

Šta nam El Ninjo sprema ove godine?

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (mb-photoarts)

Prošlog leta, podelila sam sa vama svoje utiske sa obale Dalmacije. Kao što sam tada napisala, Jadransko more pretežno je hladno, međutim, 2023. godinu obeležile su izuzetno visoke temperature površine mora. U nekim danima gotovo da je bilo neprijatno toplo more, koje nije moglo da vas rashladi. U istom trenutku klimatski uslovi su bili drugačiji u različitim područjima koji su relativno blizu. Dok su u Dalmaciji dani bili tropski, na severu Hrvatske došlo je do nevremena, praćenih snažnim vetrovima i kišom.

Uzrok ovakvim danima bio je fenomen El Ninjo, koji predstavlja zagrevanje Pacifika. Svetska meteorološka organizacija (WMO) nedavno je potvrdila da je El Ninjo u 2023. godini bio jedan od pet najjačih u istoriji. Iako su novi podaci pokazali da on u ovom trenutku postepeno slabi, njegov uticaj na globalnu klimu u narednim mesecima će se nastaviti. Sve to dovešće do viših temperatura u gotovo svim kopnenim delovima sveta u periodu marta i maja.

Praćenja pokazuju da se El Ninjo javlja u proseku svake dve do sedam godina i zadržava se oko 12 meseci, ali nekada mogu trajati i godinama. Iako ovaj fenomen ima uticaj na visoke temperature u moru, WMO kaže da ne mogu sve da se objasne samo El Ninjom. Naime, vrlo zabrinjavajuće je to da je temperatura mora u januaru 2024. godine bila najviša zabeležena ipak za ovaj period godine. Štaviše, nije reč o malom povećanju, već značajnom.

Analiza WMO pokazala je da oko 60 odsto podsto šansa da El Ninjo opstane tokom perioda mart-maj i 80 odsto šansa za neutralne uslove u periodu april-jun, odnosno da ne dođe ni do fenomena El Ninjo ni La Ninja. Šta je sada La Ninja? Možda su neki čuli, ali ipak se češće sluša o fenomenu El Ninjo.

Zanimljivo je da na španskom jeziku ova dva fenomena u prevodu znače mali dečak (El Ninjo) i mala devojčica (El Ninja). Mali dečak uzrokuje toplije u Pacifiku što dovodi do toga da vremenski uslovi na severu Sjedinjenih Država i Kanade postaju topliji i sušniji, dok na jugoistoku Meksičkog zaliva dolazi do vlažnijih uslova i učestalijih poplava. Sa druge strane, mala devojčica ima potpuno suprotan uticaj. Njene hladne vode u Pacifiku dovodi do suša na jugu SAD i intenzivnijih kiša i poplava na severozapadu Pacifika i u Kanadi.

Brojne su posledice do kojih dovode ova dva fenomena. Iako predstavljaju dva suprotna klimatska fenomena, i jedan i drugi narušavaju normalne uslove. El Ninjo se ipak javlja češće.

Koliko su prognoze WMO tačne, kada je reč o mesecima pred nama, ostaje da vidimo. Druga predviđanja pokazuju da bi El Ninjo mogao da dovede do toga da 2024. godine obori novi rekord kada je reč o najtoplijoj godini.

Katarina Vuinac

Kako beogradske toplane postaju ekološki prihvatljivije

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

U toplani ,,Cerak’’ u toku su radovi na rekonstrukciji i modernizaciji postrojenja, sa ciljem da postane energetski efikasnije i da emisije ugljen-dioksida budu smanjene.

Kako se navodi na sajtu Beogradske elektrane, toplana “Cerak” pored grejanja, isporučuje korisnicima i toplotnu energiju za pripremu potrošne tople vode.

U ovom trenutno u toku su radovi na izgradnji novog dela pogona u kom će biti smešteni ekspanzioni sudovi, nakon čega će se početi i sa uvođenjem nadzorno upravljačkog sistema kojim će biti omogućeno pravovremeno i optimizovano vođenje proizvodnog procesa u toplani. U planu je da u ovoj godini bude započeta i rekonstrukcija toplane „Miljkovac”.

U okviru proizvodnih postrojenja ugrađuju se ekonomajzeri na kotlovima, modernizuje se sistem za upravljanje sagorevanjem, optimizuje se upravljanje pumpnim postrojenjima i postepeno se uvode nove tehnologije koje će pomoći u ostvarenju postavljenih ciljeva. Pored toga, tu je i zamena dotrajalih deonica toplovodne mreže, kroz uvođenje sistema daljinskog očitavanja utrošene energije, kao i kontrolu unutrašnjih temperatura zagrevanih objekata i balansiranje mreže.

Treba pomenuti i korišćenje toplotne energije iz TENT-a u Obrenovcu, interkonekcija grejnih područja, upotreba obnovljivih izvora energije i izgradnja kogenerativnih postrojenja, kao strateške mere i kapitalne projekte za unapređenje energetske efikasnosti.

Pročitajte još:

Vanja Vukić, direktor JKP „Beogradske elektrane’’, rekao je da se aktivno razvijaju i projekti koji su u potpunosti u skladu sa predloženim nacrtom Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije, kao i regulativom EU i evropske Energetske zajednice.

,,Beogradske elektrane’’, sprovode i program gašenja individualnih i blokovskih kotlarnica u kojima se kao energent koriste ugalj i mazut, kao i program zamene pomenutih energenata onima koji su prihvatljiviji za životnu sredinu. Sve ovo ima za cilj maksimalno smanjenje negativnog uticaja štetnih sastojaka u produktima sagorevanja, prvenstveno ugljen-dioksida i azotnih oksida, ali i prilagođenje evropskim normama.

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

Kako se navodi, kotlarnije koje ne bude moguće ugasiti, zbog udaljenosti od toplovodne mreže daljinskog sistema grejanja, biće rekonstruisane. Preciznije, vršiće se supstitucija pogonskog goriva ekološki prihvatljivim. Tokom prethodnih nekoliko godina rekonstuisane veće kotlarnice u naselju Sava Kovačević u Zemunu, Barajevu, Železniku, Borči, Višnjičkoj banji i Resniku.

Novina je da JKP ,,Beogradske elektrane’’ pripremaju izgradnju potpuno nove toplane u okviru kompleksa EXPO i Nacionalnog stadiona. Reč je o trigenerativnom postrojenju i tako će prvi put na teritoriji Beograda uz toplotnu energiju, biti isporučivana i rashladna energija. Treba pomenuti i izgradnju vangradskog toplovoda od Obrenovca do Novog Beograda, kao veliku investiciju. Naime, na taj način će biti preuzeto oko 600 megavata toplotne energije iz termoelektrane „Nikola Tesla’’ i biće plasirano u Novom Beogradu. Završetak projekta očekuje se kroz nekoliko godina.

Planovi postoje i kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

,,Zajedno sa Rudarsko geološkim fakultetom radimo jedno značajno istraživanje, odnosno ispitivanje geotermalnih resursa na lokacijama naših toplana. Preliminarni rezultati su pokazali da na nekoliko lokacija postoji mogućnost korišćenja geotermala kao energenta i intencija je da se u budućnosti primeni u toplanama Borča, Batajnica i Dunav. Taj projekat, zajedno sa izgradnjom vangradskog toplovoda Obrenovac-Novi Beograd, kao i upotrebom solarne energije na Ceraku i preuzimanjem toplotne energije iz spalionice otpada u Vinči, dovešće nas do energetske nezavisnosti što nam je i primarni cilj’’, rekao je Vukić.

Energetski portal

EduEnergy Conference: Building Bridges for Sustainable Energy Learning

Foto: ERI SEE i studio triD

Online konferencija EduEnergy Conference: Building Bridges for Sustainable Energy Learning biće održana 15. marta od 10:00 do 13:00 časova.

Konferencija je međunarodnog karaktera i ima za cilj da okupi zainteresovane strane iz oblasti obrazovanja i energetike; uključujući stručnjake za implementaciju Zelene agende, razvoj obrazovanja i društvene održivosti; preduzetnike; profesionalce za usavršavanje u privatnom sektoru; kompanije itd. Okupljanjem predstavnika relevantnih institucija, stručnjaka i praktičara, konferencija ima za cilj otvaranje društvenog dijaloga o tome kako podržati zelenu tranziciju kroz održivo obrazovanje.

Učesnici konferencije imaće priliku da nešto više čuju o RESET (Renewable Energy Services in Education and Training) projektu ERI SEE-a., koji je integralni deo šireg projekta Green Agenda: Decarbonisation of the Electricity Sector in the Western Balkans, kojeg sprovodi GIZ. Projekte podržava Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), sa ciljem stvaranja sveobuhvatnih rešenja ka zadovoljenju rastućih potreba u sektoru zelene energije u regionu.

Zvanični jezik konferencije je engleski, s obezbeđenim prevodom na srpski, crnogorski, hrvatski, bosanski i albanski jezik.

Registracija je otvorena do 11. marta, mesto možete obezbediti popunjavanjem podataka na Zoom Link za Registraciju.

Učesnici panela Obrazovanje kao podrška sektoru obnovljive energije: 

  • Dr Ejvis Gishti, Generalni direktor, Nacionalna agencija za stručno obrazovanje i kvalifikacije, Albanija
  • Valbona Kadrijaj, Direktorka za kvalitet, bezbednost na radu i obuku u Kompaniji za distribuciju i snabdevanje električnom energijom – KEDS Akademija, Kosovo*
  • Mirjana Kovačević, Načelnica Centra za obrazovanje i dvojno obrazovanje i direktorka Poslovne akademije, Privredna komora i Industrija Srbije
  • Sandra Brkanović, Načelnica Odeljenja za istraživanje i razvoj kvalifikacija, Centar za stručno obrazovanje, Crna Gora
  • Dr Susan Gill, Menadžerka Klimatske strategije i veština, SOLAS, Irska
  • Hamid Mehinović, Viši energetski ekspert, Centar za ekonomski, tehnološki i ekološki razvoj Sarajevo – CETEOR, Bosna i Hercegovina

Za dodatne informacije o samoj konferenciji, agendi, govornicima i panelu koji će omogućiti diskusiju o održivom obrazovanju za zeleni energetski sektor, posetite stranicu događaja.

Konferencija je rezultat saradnje Inicijative za reformu obrazovanja u Jugoistočnoj Evropi (Education Reform Initiative of South Easten Europe – ERI SEE), Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ) i Privredne komore Srbije (PKS).

Kompletnu agendu možete pogledati na linku.

Izvor: ERI SEE Secretariat

Vaučeri za najugroženije poljoprivrednike pogođene poplavama u 2023. godini

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Boyer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kato Bergli)

Dodela finansijske podrške najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima pogođenim poplavama u 2023. godini, započeta je od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Prvog dana u Trsteniku je poljoprivrednicima dodeljeno 47 vrednosnih vaučera. U cilju dugoročnog rešavanja zaštite ovog područja, izvršeni su sanacioni radovi na stabilizaciji korita Ljubostinjske reke od postojeće regulacije nizvodno u dužini od 350m radi smanjenja efekata zasipanja reke Zapadne Morave u zoni autoputa.

Vrednost ove faze sanacionih radova iznosi oko 40 milona dinara, dok je prethodno završena faza u dužini od 400 metara iznosila oko 50 miliona dinara. Završetkom svih ovih radova stanovnicima ovog predela biće obezbeđeni neophodni uslovi za život i rad i sprečene ponovne štete i plavljenje reke.

U narednim danima pomoć će biti distribuirana i u Varvarinu, Ćićevcu, Kuršumliji, Brusu, Ćupriji i Ražnju. Sredstva su opredeljena za ukupno 222 poljoprivredna gazdinstva iz ovih sedam opština, koja su pretrpela najveću štetu na usevima, zemljištu i plastenicima za vreme prošlogodišnjih poplava.

Pročitajte još:

Jelena Tanasković, ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ovom prilikom je istakla da je ovo prva pomoć za sve one koji su pretrpeli štetu od poplava i podstrek da otpočnu novu proizvodnju. Takođe, zahvalila se FAO na brzoj reakciji i istakla važnost saradnje između Ministarstva i ove organizacije, koja je započeta 2002. godine.

Poplave su pogodile 56 opština, pretežno u centralnoj i južnoj Srbiji, nanevši veliku štetu kako infrastrukturi, tako i poljoprivrednom zemljištu. Mnoga mala i porodična poljoprivredna gazdinstva, koja su posebno osetljiva na elementarne nepogode, su bila direktno pogođena ovim poplavama.

Vrednosni vaučeri se mogu koristiti za kupovinu robe i proizvoda namenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, uključujući seme, sadni materijal, đubrivo, poljoprivredne alate i opremu, kao i rezervne delove i materijal za popravku poljoprivrednih mašina.

Svetska banka dodeljuje bespovratna sredstva

Ministarstvo poljoprivrede, u saradnji sa Svetskom bankom, realizuje novi model finansiranja. Treći javni poziv malim i srednjim preduzećima, koja se bave otkupom, preradom i plasmanom poljoprivrednih proizvoda, raspisan je 27. novembra.

Foto-ilustracija: Pixabay (TheDigitalArtist)

Milan Stevanović, koordinator Projekta Konkurentna poljoprivreda rekao je sa RTS da Ministarstvo poljoprivrede sa Svetskom bankom daje do 200.000 evra po zahtevu, odnosno po biznis planu, bespovratnih sredstava za investicije po biznis planu do 400.000 evra. Prema njegovim rečima, poziv je raspisan za agregatore, otkupljivače, prerađivače, izvoznike i za sve sektore, meso, mleko, voće, povrće, ratarske kulture, ali i u oblasti pčelarstva.

Model „50-40-10“ se, ističe, pokazao izuzetno dobrim za male poljoprivrednike.

,,Pedeset odsto bespovratnih sredstava Ministarstva i Svetske banke, četrdeset odsto poljoprivrednih kredita sa jednom od 11 banaka sa kojima sarađujemo i samo deset odsto učešća naših poljoprivrednika dovoljno je da bi ostvarili investicije u razvoju njihovih biznis planova. Na taj način oni nemaju pretfinansiranje, već onda kada potpišu ugovor, tada kreću investicije njihovih biznis planova i dobiju tačno ono za šta su aplicirali’’, objašnjava Stevanović.

Navodi da je konkurs otvoren do 15. marta i da je podnošenje prijava u skladu sa naporima ministarstva da digitalizuje sve procese preko onlajn aplikacije.

Energetski portal

Pravilnik za registraciju trotineta stupio na snagu, od 15. juna obavezna nalepnica

Foto-ilustracija: Unsplash (Ernest Ojeh)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasnici električnih trotineta imaju vremena od 5. aprila do 15. juna da izvrše registraciju, nakon čega počinje kontrola, izjavio je Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Stupio je na snagu pravilnik za registraciju lakih električnih vozila – trotineta. Pravilnik reguliše način izdavanja, vođenje evidencije, izgled i način postavljanja nalepnica.

Laka električna vozila, odnosno električni trotineti, od 5. aprila će moći da se registruju, dok će 15. juna samo laka električna vozila sa važećom registracijom moći da učestvuju u saobraćaju, izjavio je Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Vlasnici takvih vozila će od 5. aprila moći da od institucija zatraže nalepnicu koja će pokazivati karakteristike vozila, a nakon 15. juna u saobraćaju mogu učestvovati samo vozila sa nalepnicom, rekao je Koković.

Pročitajte još:

AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA IDE KA ZACRTANOM CILJU – „NULTOJ EMISIJI“

PORAST POLOVNIH TEŠKIH VOZILA ZNAČAJNO DOPRINOSI ZAGAĐENJU – POZIV NA STROŽE PROPISE

U NEMAČKU STIGLI ELEKTRIČNI AUTOMOBILI IZ KINE

„Veoma je važno naglasiti da pod lakim električnim vozilom podrazumevamo isključivo trotinet“, istakao je Koković.

Da bi se dobila nalepnica, kaže, potrebna je tehnička dokumentacija iz koje se može utvrditi marka samog trotineta, najveća nominalna snaga elektromotora koji ga pokreće, zatim brzina koja ne sme biti veća od 25 kilometara na čas, kao i masa praznog vozila.

Agencija za bezbednost saobraćaja će objaviti na sajtu na kojim će mestima moći da se obavi registracija, dodaje Koković.

Izvor: RTS

Koja ambalaža stiže na listu zabranjenih u EU?

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Rich Smith)

Evropska unija nastavlja da se bavi pitanjima životne sredine, plastikom i otpadom, a trenutno je aktuelan sporazum između Parlamenta i Saveta o reviziji postojećih pravila za upotrebu i reciklažu ambalažnog otpada, sa ciljem da se poboljša održivost i bezbednost pakovanja koja se koristi u EU. 

U skladu sa Direktivom EU o jednokratnoj plastici zabranjeni su određeni jednokratni plastični proizvodi kao što su plastične slamčice, pribor za jelo, tanjiri, štapići za balone, čaše i posude za hranu i piće napravljene od polistirena, kao i sve proizvode napravljene od oxo-razgradive plastike.  EU je takođe razmatrala i mnoge druge materijale, mikroplastiku, i postepeno pooštrava svoje ciljeve.

Kako svaki Evropljanin proizvede skoro 190 kilograma otpada ove vrste godišnje, nova inicijativa nastoji da obezbedi da se sva ambalaža može reciklirati, da se drastično smanji nepotrebna i štetna ambalaža i da se poveća upotreba recikliranog sadržaja u novim materijalima za pakovanje. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se navodi na sajtu Evropskog parlamenta, određene vrste plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu, kao što su ambalaža za neprerađeno sveže voće i povrće, pakovanje za hranu i piće koje se koristi u kafićima i restoranima poput kesica za začine, sos, šećer i slično, mini ambalaža za kozmetičke proizvode i termoskupljajuća folija za kofere na aerodromima, biće deo liste zabranjenih pakovanja od 1. januara 2030.

Takođe, biće zabranjena upotreba PFAS supstanci kada je reč o ambalaži koja je u kontaktu sa namirnicama. Pomenute supstance su sintetičke hemikalije koje se koriste zbog svoje otpornosti. Iako često korisne kada je reč o vodootpornoj odeći, peni za gašenje požara i mnogim drugim, neće se primenjivati za pakovanje hrane.

Ciljevi se odnose i na dostavljače hrane koji bi trebalo da obezbede sopstvene kontejnere za svoje potrošače, i trebalo bi da ponude 10 odsto proizvoda u pakovanjima za višekratnu upotrebu.

Odluka o primeni ovih novih pravila odražava široku posvećenost u smanjenju uticaja ambalaže na životnu sredinu, podsticanju upotrebe održivih materijala i podsticanju inovacija u industriji ambalaže.

Energetski portal

Planeta traži „eko“ a ne „ego“ sistem

Foto-ilustracija: Unsplash (joshua-woroniecki)
Foto: Siemens

„U vreme kada svedočimo brojnim izazovima u globalnoj ekonomiji, geopolitičkoj situaciji i po pitanju klimatskih promena, zahtev za ubrzavanjem digitalne i održive transformacije nikada nije bio veći. Znanje i nove tehnologije su ključne u odgovoru na izazove s kojima se planeta suočava“, istakla je Medeja Lončar, direktorka kompanije Siemens Srbija, na ovogodišnjem Kopaonik biznis forumu i dodala da kad je reč o brizi za planetu, ne treba da važi „ego“ već „eko“ sistem.

U okviru panela na temu Akcionog plana za zelenu tranziciju u Srbiji, direktorka Siemensa je naglasila da je ova kompanija smanjila CO2 otisak iz sopstvenog poslovanja za 50 odsto u odnosu na 2019. i cilj joj je smanjenje od 90 odsto do 2030. „Inovativna tehnologija ima ključnu ulogu u stvaranju održive budućnosti. A koliki je konkretni uticaj odgovornog poslovanja na održivost, a time na živote svih nas, govori podatak da će Siemensovi proizvodi prodati samo u fiskalnoj 2023. tokom svog životnog veka, sprečiti oko 190 miliona metričkih tona ekvivalentne emisije CO2. Ovo predstavlja više od, recimo, emisije jedne Holandije“, izjavila je Lončar pozivajući se na nalaze globalnog Izveštaja o održivom razvoju ove kompanije za fiskalnu 2023.

Pročitajte još:

Foto: Siemens

Prema njenim rečima, da bismo sačuvali planetu neophodno je da svi promenimo navike. „Budućnost zavisi od svih nas, institucija, organizacija, kompanija ali i svakog pojedinca, od toga kako postupamo prema prirodi, društvu i u svom poslovanju“, rekla je direktorka Siemensa u Srbiji.

Ona je podsetila da je Siemens jedna od prvih globalnih kompanija koja se još 2015. obavezala da će do 2030. postati karbon neutralna sa dodatnim ciljem u okviru svog DEGREE okvira da do tog roka za 20 odsto smanji emisiju CO2 i unutar svog lanca dobavljača. Koliko je znanje važno za ovu kompaniju, najbolje svedoči podatak da je ona tokom fiskalne 2023. uložiila 416 miliona evra u kulturu aktivnog učenja, obezbeđujući održivu zapošljivost na tržištu rada koje se ubrzano menja.

Izvor: Siemens

Odgovoran biznis podržava zajednicu

Foto: NIS
Foto: NIS

Pružanje podrške razvoju društva izuzetno je važno u poslovanju modernih kompanija. Najveću vrednost u smislu podrške imaju ulaganja u budućnost zajednice, tačnije u mlade koji su nosioci razvoja našeg društva. Takođe, izuzetno su značajni projekti za unapređenje zdravlja, jačanje ekološke svesti i zaštite životne sredine, podrške obrazovnim i naučnim ustanovama, brige o osetljivim grupama, kao i sve one teme koje su suštinski značajne za unapređenje života lokalne zajednice.

Ovoj modernoj filozofiji poslovanja priklanja se sve više kompanija. Na ovaj način kompanije svoje poslovne uspehe dele sa zajednicom, kojoj vraćaju deo svog profita, dok istovremeno i same ostvaruju brojne benefite, pre svega kada je reč o reputaciji. Brižan odnos prema zajednici pozitivno utiče na lojalnost i motivaciju zaposlenih, privlačenje novih stručnih kadrova, porast ugleda kompanija i njenih brendova u najširoj javnosti, kao i mnogo toga drugog.

Dobre primere društveno odgovornog poslovanja možemo videti u svetu, ali sve više i u našoj zemlji. Jedan od njih je i kompanija NIS, koja ove godine obeležava značajan jubilej, budući da najznačajniji CSR program ove kompanije Zajednici zajedno obeležava 15 godina postojanja i kontinuiranog ulaganja u partnerske gradove i opštine. Ovaj Program nije jedinstven samo po tome što se sprovodi već deceniju i po unazad nego i po broju zajednica sa kojima gradi partnerske odnose i čiji razvoj podstiče, kao i po obuhvatu tema na koje se fokusira i postignutim rezultatima.

U FOKUSU:

Program Zajednici zajedno sprovodi se u 13 partnerskih gradova i opština širom Srbije u kojima kompanija NIS obavlja najviše svojih poslovnih aktivnosti i u čiji razvoj je u prethodnih 15 godina kompanija uložila više od 1,7 milijardi dinara. Pažljivo slušajući potrebe sugrađana, fokus Programa je iz godine u godinu usmeren na oblasti suštinski značajne za razvoj društva kao što su nauka i obrazovanje, javno zdravlje i socijalna zaštita, zaštita životne sredine, kultura i sport, te podrška mladima.

Foto: NIS

U godini jubileja ovaj Program donosi rekordni godišnji iznos sredstava od čak 144,5 miliona dinara za realizaciju 54 projekta iz oblasti nauke i obrazovanja koji za cilj imaju unapređenje uslova za obrazovanje mladih i podršku radu naučnih ustanova kako bi naučnici i naučnice razvijali svoje pune potencijale. Ovogodišnji programski ciklus kompanija NIS realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvete i Ministarstvom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije. Zahvaljujući projektima koji će biti realizovani u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Čačku, Kikindi, Pančevu, Zrenjaninu, Požarevcu, Kanjiži, Srbobranu, Novom Bečeju, Žitištu i Velikom Gradištu, mnogi učenici i naučnici imaće značajno bolje uslove za učenje i istraživanje, uz dodatni podsticaj tokom rada na novoj savremenoj opremi koja će im omogućiti da primene i dodatno unaprede svoja znanja.

Ostvareni rezultati programa Zajednici zajedno tokom prethodnih 15 godina su impresivni. Unapređen je rad više od 180 obrazovnih ustanova, više od 40 ustanova kulture, opremljeno je 45 bolnica i domova zdravlja, donirano 14 sanitetskih i patronažnih vozila, uređeno više od 150 dečjih igrališta, parkova, sportskih terena i objekata. U kompaniji NIS navode da su izuzetno ponosni na partnerstva koja neguju sa lokalnim zajednicama, 1.136 realizovanih projekata tokom 15 godina sprovođenja Programa, brojne osvojene nagrade i priznanja, koje kompaniju obavezuju da će podrška zajednici i ubuduće biti jedan od strateških prioriteta.

NIS

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Za poljoprivredu izdvojena rekordna sredstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

U prethodnih nekoliko godina, poljoprivredno tržište u Srbiji je značajno unapređeno, a uspešno je sproveden i proces digitalizacije poljoprivrede i obezbeđena nikada veća sredstva za subvencije.

Prema rečima Jelene Tanasković, ministarke poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prošle godine budžet za poljoprivredu bio je rekordan, a ove godine iznosi 119 milijardi dinara.

Ministarka je istakla usmerenje prema stočarstvu i povećanju stočnog fonta, te je projektovan rast ovog fonda na pet do osam odsto godišnje, sa očekivanjem da bude i viši.

Kada je reč o digitalizaciji, ono je značajna zato što se svi podaci nalaze na jednom mestu, zna se ko su korisnici i svaki poljoprivredni region može da se targetira merama za taj region i da svaki poljoprivrednik dobije baš ono što njemu nedostaje u njegovom kraju, objasnila je ministarka.

Sumirajući prethodnu godinu, ministarka Tanasković je podsetila da je urađeno mnogo intervencija i interventnih mera u 2023. godini.

Pročitajte još:

„Imali smo neverovatnu situaciju i stanje na evropskom tržištu gde vam Ukrajina kao jedan od najvećih proizvođača kompletnu proizvodnju izruči u EU, i svi mi smo time pogođeni’’, navela je ministarka i istakla da su pojedine subvencije kao odgovor na to povećane, uvedeni su prelevmani, interventne mere za viškove i drugo.

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Kako je ministarka napomenula, uloga države nije da garantuje minimalnu cenu nekog proizvoda, već da se stvori povoljan privredni ambijent, a dodala je i da država mora da ima jasno razvijenu „sociološku stranu’’ koja je fokusirana na male proizvođače. Kako je najavila, strategija poljoprivrede sa jasnim ciljevima će do kraja ove godine ugladati svetlost dana.

Ministarka je rekla da veću efikasnost očekuje krajem ove godine i svake sledeće.

,,Pored nacionalnog budžeta, mi imamo IPARD program 3, završili smo IPARD 2 koji je trajao pet godina. To je predugačko, više od pet godina trošite grant. To ne sme da se desi. Krenuli smo sada sa prvom merom IPARD 3 i to je još novih 500 miliona evra investicije u poljoprivredu’’, istakla je ministarka Tanasković.

Takođe, ministarka je ponovila da postoje i posebni grantovi države i da je sve namenjeno malim poljoprivrednicima, jer oni mogu da rastu samo uz odgovarajuće investicije.

Energetski portal

Nikla nova deponija uz auto-put u Vrčinu – ni kamere ne mogu da spreče građane da bacaju i pale smeće

Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Od trenutka kada je odnošenje mešanog kabastog smeća na deponiju u Vinči poskupelo, građani, ali i firme traže najbliže mesto da izbace otpad. Tako je uz auto-put u Vrčinu nikla deponija, a ni kamere nisu odvratile građane od bacanja smeća tamo gde mu nije mesto.

Ne obazirući se na kamere, jedan muškarac je na deponiju koja je već gorela, neposredno uz auto-put u Vrčinu, istovario pun gepek kabastog smeća. Ne samo da dim prekriva okolinu, već se i otpadne vode slivaju u obližnji potok koji prolazi kroz naselje.

Građani tu ne viđaju samo svoje komšije, već i vozila komunalnog preduzeća „Eko Grocka“, što kod mnogih stvara zabunu.

,,Ima godinu dana, možda i više, čistilo se koliko je moglo, ali sad su nešto zatajili ljudi. Mnogo ljudi baca smeće, ima nešto što možemo i sami da pomognemo sebi, da bude manja šteta“, kaže jedan od meštana.

Iz preduzeća „Eko Grocka“ kažu da oni ne istovaraju smeće, već iz manjih kamiona pretovaruju u veće da bi ga transportovali do deponije u Vinči. Direktor tog preduzeća Nikola Macanović kaže da ta deponija tu postoji već više od 20 godina, kao i da oni tu vrše isključivo pretovare.

,,Mi na godišnjem nivou čistimo tu lokaciju po nalogu komunalne inspekcije i po samoj prijavi građana. Čistimo je tri do četiri puta godišnje i sa te lokacije godišnje odnesemo između 200 i 300 tona građevinskog, komunalnog i svih vrsta otpada. Građani imaju tu slobodu i mogu bez ikakvih sankcija da bacaju otpad i rade to noću. Nije ograđeno, lokacija je veoma pristupačna sa više strana“, objašnjava Macanović.

Pročitajte još:

Lakše da se prospe, nego odnese na deponiju u Vinči

Od trenutka kada je odnošenje mešanog kabastog smeća na deponiju u Vinči poskupelo, građani, ali i firme traže najbliže mesto da izbace otpad.

,,Odgovara im više da uzmu i da prospu negde u nekoj ulici, na nekoj njivi, nego da odu na deponiju i da istovare taj otpad i da moraju da plate za taj isti za koji ranije nisu plaćali. Tako da se ta količina generalno otpada, odnosno divljih deponija na našoj teritoriji, udvostručila u prethodne dve godine. Lokacija na kojima se stvaraju divlje deponije imamo dvadesetak nekih standardnih, ali pored njih imamo još sigurno 20-30 koje se stvaraju s vremena na vreme, mi ih očistimo pa se ne pojave neko vreme“, rekao je Macanović.

Kada se odnošenje smeća plaća

„Eko Grocka“ na poziv građana, dva puta godišnje odnosi besplatno do dva kubika kabastog smeća, a mesečno im se obrati stotinak građana. Ukoliko se odnosi građevinski materijal ili smeća ima više, odnošenje se plaća.

Komunalno preduzeće „Eko Grocka“ pobedilo je na tenderu opštine za čišćenje nelegalnih deponija. Novac obezbeđen iz opštinskog budžeta dovoljan je da se sa tih deponija odnese oko 1.000 tona otpada, a pored puteva obično završi mnogo više.

Sistem nadzornih kamera, veći broj inspektora, strože kazne – sve to bi moglo da bude deo rešenja.

Tek kada bude obavezan dokument o kretanju građevinskog otpada, kojim bi se dokazivalo gde je sakupljen i odložen, mogli bismo da očekujemo da će se broj nelegalnih deponija smanjiti.

Izvor: RTS

Održana prva od 45 edukacija za učenike u oblasti energetske efikasnosti

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Na Svetski dan energetske efikasnosti u Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ u Novom Sadu održana je prva od 45 radionica u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, koje će u narednom periodu biti održane u 20 škola u Južnobanatskom okrugu. 

Edukacije su namenjene učenicima osmog razreda osnovnih škola, sa ciljem da se upoznaju sa obnovljivim izvorima energije i njihovom upotrebom i energetskom efikasnošću, to jest merama energetske efikasnosti i neophodnošću njihove primene. Edukacijama će biti obuhvaćeno oko  1200 učenika. 

„Radionice će trajati sat i po vremena, a biće organizovane pojedinačno za svako odeljenje osmog razreda u okviru redovne nastave iz predmeta Tehnika i tehnologija. U toku sat i po, koliko traje radionica, najviše pažnje će biti posvećeno solarnoj energiji i sistemima za njenu eksploataciju kao i energetskoj efikasnosti i merama za njeno sprovođenje. Praktični deo radionica, koji obuhvata sastavljanje maketa električnih automobila sa različitim tipovima izvora energije, prikazaće će učenicima mogućnosti primene solarnih ćelija, kondenzatorskih baterija i vodoničnih gorivnih ćelija. Program radionica smo osmislili tako da ih informišemo i zainteresujemo za teme iz ove oblasti i da njihovo razmišljanje o profesijama u okviru energetskog sektora usmerimo ka ovoj tematici,“ objasnio je medijima koji su prisustvovali konferenciji organizovanoj uoči radionice prof. dr Filip Kulić, redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, koordinator projekta ispred Udruženja građana E-NERGIJA.

Pročitajte još:

Direktorka škole Snežana Bajat istakla je da učenici osmog razreda, koji će učestvovati u radionicama, u okviru redovne nastave usvajaju osnovna saznanja iz ove oblasti, ali da je veoma zadovoljna što će to znanje proširiti jer je u pitanju jedna od najznačajnijih tema budućnosti. 

Foto: GIZ

Na radionicama će poseban fokus biti stavljen na zanimanja u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije od kojih su, kako je rekao profesor Kulić, pojedina već veoma tražena, poput instalatera solarnih panela i operatora vetroelektrana. „Dekarbonizacija nije moda već realnost, jer prelazak na obnovljive izvore energije je neminovnost. Edukacije smo zato namenili učenicima osmog razreda, jer oni u narednih nekoliko godina biraju svoja zanimanja i važno je da budu infomisani o profesijama koje sada možda nisu toliko aktuelne ali će tada biti, poput menadžera hidrogenskih pumpi, specijaliste za letove na solarni pogon, servisera automobila na vodonik i inteligentnih vozila,“ rekao je Kulić.

Edukacije u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za učenike osmog razreda se realizuju u okviru programa Nemačke razvojne saradnje, koji sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike Republike Srbije. U okviru ovog programa, kako je objasnila Jelena Aleksić iz GIZ-a, sprovodi se niz aktivnosti koje podržavaju energetsku tranziciju u Srbiji ka obnovljivim izvorima energije i primeni energetske efikasnosti. 

Izvor: GIZ

Novi ekološki projekti u Sremskoj Mitrovici

Foto: Wikipedia (Ant83)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Sremskoj Mitrovici je u toku realizacija ekoloških projekata, čiji je cilj unapređenje kvaliteta vazduha, zemljišta i ujedno kvaliteta života građana.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, zajedno sa Svetlanom Milovanović, gradonačelnicom, obišla je divlju deponiju u selu Laćarak koja će biti očišćena kao i novi kotao za grejanje izdvojenog odeljenja Osnovne škole „Dobrosav Radosavljević – Narod’’ u selu Radenković, koji koristi ekološki prihvatljiviji energent.

Prema rečima ministarke, zamenjen kotao u ovom školskom objektu sada ima mogućnost da se greje na pelet. Ovime su za 33 mališana školskog i predškolskog uzrasta obezbeđeni čistiji vazduh i bolji uslovi boravka u ovom objektu.

,,Projekat je realizovan po javnom konkursu iz prethodne godine, kada smo nastavili sa ulaganjima i u projekte ozelenjavanja saobraćajnica, kroz koje je u ovom gradu ukupno posađeno više od 3.100 sadnica’’, rekla je ministarka.

Kako je dodala, ove godine su obezbeđena sredstva i za uklanjanje divlje deponije u selu Laćarak, koju su građani 16 puta prijavili putem gReact aplikacije, a koja se nalazi u blizini kuća i reke Save.

Pročitajte još:

Ministarka je istakla da uskoro kreće realizacija kapitalnog projekta nadogradnje i modernizacije regionalnog centra za upravljanje otpadom Srem-Mačva.

„Pre nekoliko dana završena je javna nabavka, pregleda se dokumentacija ponuđača i očekujem da će početkom juna moći da se krene sa radovima na proširenju i modernizaciji regionalnog centra Srem-Mačva. Po završetku ovog projekta, otpad sa teritorije Sremske Mitrovice, Rume, Šida, Šapca i Bogatića tretiraće se po najsavremenijim standardima. Time ćemo imati uslove da svih pet lokalnih samouprava koje gravitiraju ka ovom centru, ostanu čiste’’, navela je ministarka.

Ministarka je pozvala nadležne da budu strožiji prema neodgovornim pojedincima, koji otpad odlažu na mesta koja nisu za to predviđena, a sve građane da zajedno brinemo o očišćenim lokacijama, jer samo zajedno možemo da sačuvamo životnu sredinu za buduće naraštaje.

Energetski portal

Kako će Azerbejdžan unaprediti primenu energije vetra

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: Pexels (Jem Sanchez)

Kako bi se unapredila primena energije vetra na kopnu i moru u Azerbejdžanu i širem području Kaspijskog mora, WindEurope i Azerbejdžanska agencija za obnovljivu energiju potpisali su Memorandum o razumevanju.

U ovom području vetar će odigrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji, doprinoseći ujedno globalnom cilju utrostručenja kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine.

Kako se navodi, Azerbejdžan ima veliki potencijal za razvoj ove energije, što je prepoznala i njihova Vlada. Za cilj se postavlja da do 2030. godine, 30 odsto ukupno instalisanog kapaciteta električne energije bude iz obnovljivih izvora.

Još jedan od ciljeva kojem teže jeste da veći deo svoje energije vetra izvoze u Evropu preko Kaspijskog koridora zelene energije. Za sada su Memorandum o razumevanju potpisali sa Gruzijom, Rumunijom i Mađarskom za podmorski kabl ispod Crnog mora, navodi se na sajtu WindEurope.

Pročitajte još:

Potpisivanjem pomenutog Memoranduma, WindEurope i Azerbejdžanska agencija za obnovljivu energiju obavezali su se za saradnju u različitim oblastima. Neke od njih su pojednostavljenje procesa izdavanja dozvola kako bi se omogućila efikasna izgradnja novih vetroelektrana. Takođe, reč je i o razmeni najboljih praksi i znanja za primenu energije vetra i interkonektora električne mreže, kao i o razvoju zelenog energetskog koridora Kaspijsko-EU. Pored toga, saradnja se odnosi i na povezivanje evropskih otkupljivača električne energije sa energijom vetra proizvedenom u Azerbejdžanu, zbog optimizacije protoka električne energije…

Ovakva saradnja značajna je ne samo sa aspekta osiguranja zelenije električne energije, već i zbog ekonomskih koristi. Kako se navodi, svaka nova vetroturbina izgrađena u Evropi i susedstvu generiše u proseku 13 miliona evra ekonomske aktivnosti.

Energetski portal

Svetski dan energetske efikasnosti – kojim putem ide Srbija?

Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)
Foto-ilustracija: Unsplash (l-s)

Svakog 5. marta obeležava se Svetski dan energetske efikasnosti kako bi se više vremena posvetilo temi racionalne potrošnje električne energije, bilo da je reč o sopstvenom domaćinstvu, kompaniji ili industriji. Svetski dan energetske efikasnosti iz godine u godinu dočekuje se sa sve ambicioznijim ciljevima kako u Evropskoj uniji (EU), tako i u našem regionu. 

Što se tiče Evropske unije, prethodne godine je usvojen obavezujući cilj koji podrazumeva smanjenje potrošnje energije za 11,7 odsto do 2030. godine. Ovo predstavlja povećanje od skoro tri odsto u odnosu na cilj dogovoren 2021. godine. To znači da je EU nakon revidiranja Direktive o energetskoj efikasnosti, zemljama članicama postavila viši cilj, a to je prosečna godišnja stopa uštede energije od 1,49 odsto od 2024. do 2030. godine, navodi se na sajtu OIE Srbija. Kako je jedan od ciljeva EU da bude klimatski neutralna do 2050. godine, razvoj obnovljivih izvora energije je put kojim direktive i javne politike njenih zemalja moraju da se kreću, što doprinosi i uštedi energije, očuvanju zaliha prirodnih resursa i smanjuju emisije CO2. Unija stoga teži povećanju udela OIE u svojoj sveukupnoj potrošnji energije na najmanje 32 odsto do 2030. godine.

Uprkos tome što Srbija nije članica EU, zemlja postaje sve aktivnija na polju energetske efikasnosti kroz raznovrsne mere za racionalnu potrošnju kako bi se ostvarili dodatni popusti na račune. S obzirom na to da 85 odsto stambenih zgrada ne zadovaljava ni minimalne uslove energetske efikasnosti, potrebno je puno vremena i novca da se ova situacija promeni.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (karsten-wurth)

Jedan od projekata koji radi upravo na otklanjanju ovog problema zove se ,,Čista energija i energetska efikasnost za građane“ i realizuje se u saradnji sa Svetskom bankom, koja pruža pomoć u iznosu od 1,79 milijardi dinara bespovratnih sredstava namenjenih za energetsku sanaciju oko 10.000 domaćinstava. Država subvencioniše mere poput zamene stolarije, izolacije, ugradnje solarnih panela, solarnih kolektora, toplotnih pumpi i zamene kotlova. Do sada je 5.500 porodičnih kuća dobilo subvencije za energetsku efikasnost, dok je polovina iskoristila sredstva za zamenu stolarije što u velikoj meri utiče na štednju energiju jer tokom zimskih meseci velike količine toplote ne uspevaju da se zadrže u prostoriji zbog stare stolarije i loše izolacije, zbog čega su i računi za struju automatski viši, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike. Stoga, mnogi građani odlučuju se za energetski efikasnu stolariju koja ne dovodi do kondenzacije, smanjuje potrebu kako za grejanjem, tako leti i za hlađenjem, a poboljšava i kvalitet vazduha. 

Očekivane uštede energije ovih mera jednaka godišnjoj proizvodnji gradske toplane u Nišu, uz smanjenje emisije CO2 ekvivalentno emisijama oko 28.000 automobila.

Program će trajati do kraja 2027. godine, sa planom ulaganja od 50 miliona dolara za energetsku sanaciju oko 50.000 domaćinstava širom zemlje. Građani mogu dobiti subvenciju države do 65 odsto vrednosti investicije energetske sanacije, zavisno od odabranih mera.

Jedna promena koju možemo i sami napraviti kako bismo efikasnije trošili električnu energiju, bez potrebe za subvencijama, jesu štedljive sijalice koje za istu količinu osvetljenja troše pet do šest puta manje energije, a sa druge strane imaju do 10 puta duži radni vek u odnosu na obične. Kako je objašnjeno na sajtu “Elektroprivrede Srbije”, obične sijalice traju prosečno do 1.000 sati, a štedljive više od 10.000 sati, a takođe kod običnih sijalica u svetlost se pretvara samo pet odsto uložene energije, dok se ostatak pretvara u toplotu.

Milica Vučković

Trebinje prerasta u centar kongresnog turizma

Foto: SET Trebinje
Foto: Promo

Trebinje se već odavno potvrdilo kao popularan centar verskog, tranzitnog i vinskog turizma, a zahvaljujući brojnim manifestacijama, kongresima, i naučnim skupovima koji se održavaju u ovom gradu, na putu je da postane i centar kongresnog turizma.

Svakako, najeminentniji i najposećeniji skup ovog tipa u godišnjem kalendaru dešavanja je Samit energetike koji se u Trebinju održava od 2020. godine, i ovog proleća beleži mali jubilej – pola decenije uspešnog postojanja i rada.

Jedan od najprepoznatljivijih skupova u ovom delu Evrope, koji iz godine u godinu okuplja sve više stručnjaka i poslovnih ljudi iz oblasti energetike, održava se u Kulturnom centru u Trebinju, čija sala sa oko 300 mesta odavno ne zadovoljava potrebe ovog, ali i drugih sličnih poslovnih i stručnih okupljanja kojima je Trebinje domaćin.

Elektroprivreda Republike Srpske raspisala je konkurs za idejno rešenje budućeg kongresnog centra. 

“Samit energetike je pokazao da postoje potrebe za jednim takvim objektom. Konkurs je otvoren do 7. marta i nakon izbora najboljeg rešenja, koje će oceniti komisija sa dekanima arhitektonskih fakulteta iz regiona, sledi izrada projektne dokumentacije. Gradnja Kongresnog centra trebalo bi da počne u 2025. ili 2026. godini. Verujem da ćemo izabrano rešenje predstaviti javnosti tokom Samita energetike, koji počinje 20. marta“, najavio je Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske.

Pročitajte još:

Ove godine Samit energetike Trebinje okuplja oko hiljadu učesnika i taj broj je iz godine u godinu sve veći.

“Samit je i vesnik dolaska turističke sezone, i u to vreme smeštajni kapaciteti u gradu su maksimalno popunjeni i traži se mesto više. Zato je i važna incijativa za gradnju kongresnog centra koji bi zadovoljio potrebe  ovako velikog i važnog skupa”, kaže Aleksandar Branković, direktor Samita energetike.

Puna podrška Grada Trebinja

“Već prošle godine smo za vreme trajanja Samita energetike konstatovali da postoji realna potreba za gradnjom kongresnog kompleksa jer su potrebe prevazišle naše kapacitete. Mi u Kulturnom centru imamo salu sa nekih 300 mesta, a Samit je imao 900 učesnika. Ove godine najavljeno je oko hiljadu učesnika, što znači da su potrebe sve veće. Zato smo u saradnji sa Elektroprivredom i Vladom Republike Srpske ušli u tu priču, da se raspiše konkurs za gradnju budućeg kongresnog centra“, kazao je Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.

Kongresni centar sa pratećim sadržajima trebalo bi da bude izgrađen u zoni Novog Trebinja, na potezu Dražin do Gomiljani-Duži.

Izvor: SET Trebinje

Građani Srbije ostvarili popuste na januarske račune za struju

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Pixabay

U poslednjem mesecu 2023. godine u Srbiji je više od 1,6 miliona domaćinstava ostvarilo popust za racionalnu potrošnju poslednjeg meseca 2023. godine. Tokom januara, „Elektroprivreda Srbije“ zabeležila ponovo značajne uštede električne energije među domaćinstvima.

U ovom periodu, 47 odsto domaćinstava uspelo je da smanji svoju potrošnju za više od pet odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne dve godine, čime je ukupno 1,57 miliona domaćinstava ostvarilo pravo na popuste na računima za struju.

Najveći popust od 40 odsto odobren je za 19 odsto domaćinstava, odnosno za 637.787 domaćinstava koja su uštedela više od 30 odsto električne energije. Pored toga, 13,4 odsto korisnika je ostvarilo pravo na 20 odsto popusta, dok je 5,85 odsto domaćinstava dobilo popust od 25 odsto. Manji procenti domaćinstava su ostvarili popuste od 30 odsto i 35 odsto, odnosno 4,85 odsto i 3,89 odsto domaćinstava, navodi se na sajtu „Elektroprivrede Srbije“.

Pročitajte još:

Popust od pet odsto na decembarske račune dobilo i 420.573 domaćinstva, što je 13 odsto ukupnog broja, zahvaljujući povećanju potrošnje u nižoj tarifi za pet odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine. Program štednje je naišao na posebno dobar odziv među stanovnicima velikih gradova kao što su Beograd, Niš, Kragujevac, Smederevo, Vranje i Zrenjanin.

Unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje ukupne potrošnje električne energije u zemlji, sa ciljem promocije održivog razvoja i racionalnog korišćenja resursa.

Energetski portal