Home Blog Page 676

Zamena dela toplovoda u Kikindi privodi se kraju nakon 15 godina odlaganja

Foto-ilustracija: Pixabay

Javno preduzeće “Toplana” u Kikindi uveliko se priprema za grejnu sezonu. Trenutno se završava zamena dela magistralnog toplovoda. U pitanju je posao koji je zbog svoje kompleksnosti odlagan 15 godina. Pored toga, do početka sezone u planu je da se završi deo toplovoda u delu grada Mikronaselje, kao i da se ugradi novi kotao u Banatskom Velikom Selu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ugao ulica Miloša Velikog i Jovana Jovanović Zmaja u Kikindi do 23. avgusta biće zatvoren za saobraćaj zbog radova Javnog preduzeća “Toplana”. Toplovodne cevi u tom delu šireg centra grada stare su više od trideset godina i nalaze se ispod jedne od najprometnijih raskrsnica, pa je njihova zamena odlagana više godina.

“Pre 15 godina su krenuli radovi u Ulici Miloša Velikog na zameni magistralnog voda. Ovaj deo ovde bio je i najzahtevniji u tom momentu, zato je i preskočen. Ostalo je još presecanje puta. Ove godine smo se opredelili da ipak to uradimo”, kaže Dušan Marjanović, v.d. direktora “Toplane”.Radovi su počeli 3. avgusta. Kako ističu u JP “Toplana”, odvijaju se predviđenom dinamikom.

“Sada trenutno se vari prva cev, druga će se završiti u predviđenom vremenskom periodu. Radovi idu po planu, tako da u nekim rokovima koji su zacrtani biće sve urađeno”, ističe Nikola Linjački, inženjer za distribuciju i proizvodnju toplotne energije.

Osim trase u Ulici Miloša Velikog, do početka grejne sezone planirani su i radovi na toplovodu u delu grada Mikronaselje, kod Osnovne škole “Žarko Zrenjanin”.

“Dužina trase od 60 do 70 metara, ne znamo sad precizno. Imamo u planu i da nabavimo novi kotao i da ga ugradimo u kotlarnici u Banatskom Velikom Selu”, dodaje Nikola Linjački.

Investicije JP “Toplana” u protekle dve godine smanjile se broj havarija u sezoni. Tako je u grejnoj sezoni 2018/2019 bilo 25 havarija, a već u narednoj 12. Vrednost pomenutih radova je oko 20 miliona dinara, a finansiraju se iz sredstava samog preduzeća.

Autorka: Lidija Vučković

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Priroda uzvraća udarac – zaraznim bolestima

Foto-ilustracija: Unsplash (Mert Guller)

Analize pokazuju da pacovi i šišmiši koji su rezervoari pandemijskih patogena kao što je bolest KOVID-19, izazvana koronavirusom, postaju brojniji u narušenim ekosistemima.

Ljudska populacija sve je ugroženija bolestima koje vode poreklo iz divljine, kao što je HIV, Zika, SARS i MERS. Od početka izbijanja pandemije koju je izazvao koronavirus, Ujedinjene nacije (UN), Svetska zdravstvena organizacija (SZO) su slali upozorenja da se svet mora suočiti sa uzrokom širenja zaraze – uništavanje prirode – ne samo sa zdravstvenim i ekonomskim posledicama. Razlog zašto su životinjske vrste kao glodari i slepi miševi u porastu u ekosistemima koje su narušili ljudi leži u tome što su mali, pokretni, prilagodljivi i brzo se razmnožavaju.

Veliki nestaju, mali se razmnožavaju

Britanski Guardijan citira Dejvida Redinga sa ZSL Instituta za zoologiju u Londonu, koji je jedan od autora istraživača studije objavljene u naučnom časopisu “Nature”: “Ultimativni primer je običan pacov. (…) U poređenju sa slonovima, koji imaju mlade svakih nekoliko godina, (ova vrsta) mora da osigura vrlo jak i prilagodljiv imuniloški sistem mladunčeta kako bi preživelo”.

Foto-ilustracija: Unsplash (James Wainscoat)

Suprotno tome, glodari imaju evolutivnu strategiju koja daje prednost velikom broju potomaka ispred visoke stope preživljavanja svakog pojedinačno, što znači da ova vrsta investira relativno malo u imuni sistem jedinke, pojašnjava se u Guardijanu.

Izvedena istraživanja procijenjivala su gotovo 7.000 životinjskih vrsta na šest kontinenata i otkrila da pretvaranje prirodne divljine u poljoprivredna zemljišta ili naseljavanje ljudi često izbriše sa lica zemlje velike vrste. Nasuprot njima, manje vrste profitiraju – prilagodljivija bića nose većinu patogena koji mogu preći na ljude. Među ispitanim vrstama za 376 je poznato da nose patogne koje dele sa ljudima.

Procena je pokazala da životinjske vrste koje su domaćini zoonotičkih bolesti ili zoonoza postaju 2,5 puta veće u mestima gde je priroda narušena i da njihovi brojevi porastu do 70 odsto u poređenju sa nenarušenim ekosistemima.

U tekstu magazina “Psichology Today” koji prenosi portal “Peščanik” navodi se da su smrtonosni virusi poput malih boginja, kuge, ovčjih boginja i gripa evoluirali u uslovima velike koncentracije ljudi, životinja, njihovih ostataka i izlučevina. Tačnije, uporedo s njima, pod novim selektivnim pritiscima na ljude, biljke i životinje koji su pripitomljavali jedni druge u doba neolita, koje je počelo pre 12.000 godina, evoluirale su zoonotičke bolesti (prvobitno životinjske, a onda prenete i na ljude). “Pripitomljavanje” ovde označava evolucionu strategiju vrsta koje selektivno gaje druge vrste i preoblikuju njihove životne istorije za svoje potrebe.

Pre milion godina, posle pripitomljavanja vatre, na primer, naši preci bili su u stanju da spale velike delove šuma i savana kako bi promenili obrasce životinjske migracije za potrebe lova. Ljudi neolita započeli su i trend selektivnog gajenja biljnih vrsta (prosa, žita, pirinča), kao i životinjskih (pasa, kamila, svinja, koza, ovaca, krava) za potrebe svoje ishrane, opstanka i održavanja energije.

Dok su ljudska i životinjska populacija neolita rasle, za trpezom su im se pridruživali talasi nezvanih gostiju – pacova, miševa, vrabaca, golubova – a onda su došle buve, vaške, krpelji, mravi, muve, pčele i drugi insekti. Za njima su ubrzo pristigli i paraziti, bakterije i virusi. Antropolog Džejms C. Skot govori o tim radikalnim transformacijama kao o “poznoneolitskim logorima za naseljavanje raznih vrsta”.

Kako sprečiti prelazak patogena sa životinje na čoveka?

Foto-ilustracija: Unsplash (Elena Mozhvilo)

Za organizam se kaže da je patogen (grč. pathos – bolest; gen – koren) ako je sposoban da izaziva određeno oboljenje. Patogeni organizmi su specifični za posebnu vrstu domaćina i posebnu vrstu tkiva. Neke vrste bakterija uništavaju ćelije svog domaćina. Međutim, najveći broj vrsta bakterija proizvodi toksine (otrove) koji nanose štetu metabolizmu ćelije domaćina. Termin patogen počeo se koristiti tokom 1880-ih i tipično je označavao infektivne mikroorganizme kao što su virusi ili bakterije.

Mnogo je faktora u procesu koji naučnici nazivaju ‘prelivanje’ ili prelazak patogena sa životinje na čoveka, što zatim izaziva izbijanje zaraze koje mogu postati i pandemije kao u slučaju bolesti KOVID-19.

Najbliži kontakt sa divljim životinjama ostvaruje se preko lova, trgovine ili narušavanja staništa – sve ovo povećava rizik od izbijanja infekcija novih bolesti, piše BBC.

Za koronavirus se veruje da vodi poreklo sa slepih miševa koji su zajedno sa drugim divljim životinjama odigrali ulogu u prelasku virusa na ljude.

Divlje životinje koje su opasnosti od izumiranja zbog ljudi koji ih iskorištavaju, kako je potvrđeno, nose više od duplo više virusa koji mogu izazvati zaraze. BBC napominje da je zabluda da divlja priroda, kao što su džungle, najveći izvor zaraznih bolesti. Zapravo, najveću pretnju predstavljaju pordučja gdje je prirodna pretvorena u nasade, pašnjake, gradove i predgrađa.

“Pošto se predviđa da će se poljoprivredna i urbana zemljišta u narednim decenijama nastaviti širiti, trebali bismo pojačati nadzor bolesti i pružanje zdravstvene zaštite u onim područjima koja su značajno poremećena jer će na njima verovatnije biti životinje koje bi mogle biti domaćini štetnim patogenima”, rekla je profesorka Kejt Džons sa UCL-a za BBC,, navodeći strategije koje bi mogle pomoći da se ublaže pretnje od budućih rizika po javno zdravlje.

Autorka: Asja Hafner

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Solarna sušara za voće i povrće iz Bugarske – štedi energiju, povećava prihode

Foto: Facebook (screenshot @Bušan Trivedi)

Mladi tim iz Bugarske smatra da je ovo rešenje za mala poljoprivredna gazdinstva koja ulažu mnogo novca u uzgoj voća i povrća, a u sušenom stanju bi mogli da ih prodaju po višim cenama.

Foto: Facebook (screenshot @Bušan Trivedi)

Mladi bugarski tim iz poduzetničkog programa ABLE Activator razvio je solarnu sušaru za voće i povrće. Uređaj je rezultat projekta “Ponos farmera” i, kako kažu, rešenje za mala poljoprivredna gazdinstva koja ulažu puno novca u uzgoj voća i povrća, a u sušenom stanju bi mogli da ih prodaju po višim cenama i dalje sačuvaju njihov rok trajanja, piše agronovinite.

Sunčeva energija koristi se za sušenje koje se odvija u zatvorenom prostoru što štiti proizvode od prašine i štetočina.

“Solarna sušara je brža i jeftinija od električnih dehidratora”, tvrde njeni tvorci.

U timu koji je stvarao uređaj je i Bušan Trivedi, inženjer mašinstva iz Mumbaja u Indiji koji je u svojoj domovini radio na projektu snabdevanja solarnom energijom socijalno ugrožene porodice. Za potrebe siromašnih domaćinstava u susednom Mijanmaru stvorio je i šporet sa malom potrošnjom drva. To je poboljšalo kvalitet vazduha u domaćinstvima i smanjilo krčenje šuma na tom području.

Projekat ovog inženjera i njegovih kolega osvojio je prvo mesto na ovogodišnjem proletnom izdanju “ABLE Activator”-a.

Na tržištu postoje slični proizvodi

Trenutno na tržištu postoji još sličnih proizvoda, a jedan je osmislila i kompanija “SolarFlex” koja je htela da reši pitanje bezbednosti hrane i pokrene mikro poduzeća u zemljama u razvoju. Tako su razvili proizvod koji ima fleksibilan dizajn i jeftin je za proizvodnju.

Sušenje voća i povrća ovim sistemom je efikasno rešenje za dugoročno skladištenje hrane koje ne zahteva struju i eliminiše potrebu za hemijskim konzervansima.

Korišćenje solarne energije u ovu svrhu već se uspešno primenjuje u mnogim zemljama, uključujući Portugal. Lokalni uzgajivači bilja koriste je na svom imanju kako bi uštedeli energiju tokom procesa sušenja i smanjili troškove proizvodnje. Uvođenjem inovacija njihovi troškovi energije smanjeni su za čak 70 odsto.

Autorka: Martina Popić

Izvor: Agroklub.rs

Najavljen tender za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kolektori, oko 26 km kanalizacione mreže u selima i postrojenja za preradu otpadnih voda nešto je što se godinama najavljuje i planira, a sada je početak izgradnje izvesniji jer Ministarstvo finansija – Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije najavilo raspisivanje međunarodnog tendera za ovo postrojenje. Ovaj tender prvobitno je najavljen za 2019. godinu.

Nakon što je urađena projektna dokumentacija, sada su se stekli svi preduslovi da se ovaj tender raspiše.

Sem prečišćavanja vode i pozitivnog uticaja na zaštitu životne sredine, ovaj projekat bi, ranije je najavljeno, trebalo da reši i plavljenje kritičnih delova Niša.

“Projekat obuhvata sanaciju oko 4 km postojećih kolektora, oko 20 km novih, oko 26 km nove kanalizacije u selima, pumpne stanice na mreži, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Ciganski ključ i prečišćavanje otpadnih voda na VTP Medijana”, stoji u najavi tendera.

Pročitajte još:

Postrojenje za preradu otpadnih voda je već nekoliko decenija na dnevnom redu, a skoro da nema garniture vlasti koja nije njegovu izgradnju najavljivala kao svoj prioritet. Marta 2017. najavljeno da će gradnja početi 2019. godine i da će trajati tri godine.

Autor: M.J.

Izvor: Južne vesti

Poslednja decenija je najtoplija u istoriji merenja

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema jučerašnjem izveštaju koje je objavilo Američko meteorološko društvo, poslednja decenija pokazala se kao najtoplija otkako se vrše merenja. Dodatna upozoravajuća okolnost bila je da su upravo tokom protekle godina zabeležene natprosečne temperature i brojne vremenske nepogode, te da se vodi kao jedna od tri najtoplije godine, pored 2015. i 2016.

Foto-ilustracija: Pixabay

Razorni požari, kojima su prethodile suše, naročito su pogodili Australiju, ali i Sibir i Afriku. Toplotni talasi zabeleženi su u brojnim regijama širom sveta, uključujući Evropu, Indiju, Pakistan i Japan. Istovremeno, glečeri u najhladnijim područjima na planeti, nastavili su da se ubrzano tope, a suše i poplave imale su strahovit uticaj na useve, ali i infrastrukturu.

Na Antarktiku je 2019. bila izmerena najviša temperatura do sada.

Grenlandska ledena ploča, druga najveća na svetu, prošle godine izgubila je rekordno mnogo leda, što je podsetilo na 2012 godinu, u kojoj je takođe zabeleženo rekordno topljenje leda.

Naučnici procenjuju da je samo u julu 2019. istopljeno 197 milijardi tona leda na Grenlandu, što je jednako veličini 80 miliona olimpijskih bazena.

Pored toga, tokom 2019. zabeleženi su najviši nivoi gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi.

U studiji se napominje da, iako je svaka decenija od 1980. toplija od prethodne, najveća razlika se oseća u poslednjih nekoliko godina, odnosno od 2014.

Jul 2019. smatra se najtoplijim mesecom otkako se vode evidencije.

Prosečna globalna temperatura porasla je za 0,2 ° C u poređenju sa prethodnom decenijom.

Sve to dovelo je i do porasta nivoa mora, koje već osmu godinu zaredom beleži rekordan nivo. Mnogi naučnici smatraju da nam suočavanje sa pandemijom može biti pouka da se pripremimo za krize u budućnost, koje će nastati usled nezaustavljivih klimatskih promena, ali da to može pomoći u pripremi i ubrzanom planskom delovanju na ublažavanje klimatske krize, smanjenje štetnih emisija i sprovođenje neophodne klimatske politike na globalnom nivou.

Jelena Cvetić

Još jedna “ofarbana” reka – Vardar

Foto: Wikipedia/Македонец
Foto: Twitter (screenshot)

Reka Vardar u Makedoniji promenila je boju u crveno, najverovatnije zbog zagađenja. U toku je istraga.

Državni inspektorat za životnu sredinu (SEI) primio je izveštaj o zagađenju reke Vardar crvenom bojom u blizini Betonske baze – Beton.

Beton je pregledan na naznačenoj lokaciji, uzeti su uzorci i odneti u akreditovanu laboratoriju i njihovo ispitivanje je u toku, prenose makedonski mediji.

Vanredni pregled izvršen je i utvrđeno je da fabrika “Luzilnica” u vreme inspekcije nije radila, odnosno da je proizvodni proces potpuno obustavljen.

Postrojenje je prestalo sa radom 10. jula u večernjim časovima, pojašnjeno je u izjavi iz SEI. Inače, navodi se u saopštenju, ni fabrike “Liberti” AD Skoplje, “Makstil” AD nisu prijavili bilo kakav incident ili nesreću u njihovim postrojenjima, a tokom pregleda njihovih uređaja za prečišćavanje nije primećeno promenu boje otpadnih voda.

“Otpadna voda iz kolektora koja se uliva u reku Vardar bila je vidljivo crvene boje, zbog čega su uzorci odmah uzeti iz otpadnih voda koje izlaze iz kolektora na hemijsku analizu. Uzorci su odneti u akreditovanu laboratoriju i njihovo ispitivanje je u toku”, saopšteno je iz SEI.

Izvor: RTS

Evropska komisija pokrenula reviziju direktiva o OIE i EE

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zhang Fengsheng)

Evropska komisija preduzela je prve korake u postupku revizije Direktive o obnovljivoj energiji i Direktive o energetskoj efikasnosti i pozvala građane i učesnike da iznesu svoje komentare na temu planova za njihovu izmenu. Revizija te dve direktive važna je pri utvrđivanju kako će politike koje se odnose na obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost pomoći u postizanju ciljeva Evropskog zelenog plana kad je reč o pitanjima klime i zaštite okoline. Revizije su deo šireg procesa koji se temelji na predviđenom donošenju Plana za klimatske ciljeve.

U okviru Plana za direktivu o obnovljivoj energiji proceniće se treba li povećati udeo obnovljive energije u Evropskoj uniji, za koji je sada predviđeno da treba biti najmanje 32 odsto u 2030. godini, i treba li prilagoditi druge delove Direktive u skladu s Evropskim zelenim planom, uključujući Strategiju za bioraznolikost.

U okviru Plana za Direktivu o energetskoj efikasnosti oceniće se prikladnost postojećih propisa za ostvarivanje aktuelnih ciljeva u pogledu energetske efikasnosti od najmanje 32,5 odsto za 2030.

Odgovore koji se odnose na ta dva plana treba poslati do 21. septembra.

Sledeća faza u reviziji tih direktiva biće otvoreno javno savetovanje koje će započeti krajem ove godine.

Više informacija možete pronaći ovde.

 Izvor: OIE Hrvatska

Zelena gradska vlast u Marseju objavila rat opušcima na plažama

Foto-ilustracija: Unsplash (Flori Braunhofer)

Grad Marsej uvodi zabranu pušenja na četiri gradske plaže koja će vrediti od 15. avgusta do 31. oktobar ove godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Ova zabrana bi drugom najvećem francuskom gradu trebala pomoći u borbi protiv „najčešćeg otpada na svetu“, ali i doprineti njegovoj zelenijoj budućnosti.

Naravno, za uvođenje ove zabrane svakako je zaslužna nova „zelena“ gradska vlast na čelu s novom gradonačelnicom Mišel Rubirola, izabranom posle drugog kruga ovogodišnjih lokalnih izbora. Tako će od ove subote, 15. avgusta, pušenje biti zabranjeno na četiri marsejske plaže: “Pointe Rouge”, “Borély”, “Bonneveine” i “Prophète”.

Grad Marsej zabranom želi da osigura veću čistoću plaža i spreči da ova često najzastupljenija vrsta otpada na svetskim plažama dospe u more. U marsejskoj gradskoj upravi naglašavaju potrebu hitnog delovanja s obzirom na to da samo jedan neodgovorno odbačen opušak može zagaditi čak 500 litara vode, a ove godine sve lokalne plaže beleže nagli porast posećenosti.

Kako bi se ova zabrana uspešno sprovodila, gradska uprava će organizovati dodatnu edukacionu kampanju s ciljem podizanja svesti o opasnosti ove vrste otpada, a tokom koje će se na području celog grada takođe deliti i pepeljare za jednokratnu upotrebu, postaviti dodatni kontejneri s pepeljarama, ali i uvesti nadzor na plažama.

Sličnu akciju pokrenula je hrvatsko Udruženje “Volim Vlašići” još pre dve godine kada je u sklopu projekta „Molimo ne bacajte opuške, naše ribe i ptice ne puše“ na plaži u Vlašićima na ostrvu Pagu postavila tri info-table s nosačima besplatnih papirnatih pepeljara, koje su se mogle pronaći i u obližnjim ugostiteljskim objektima.

Takođe, Turistička zajednica opštine Sutivan na ostrvu Braču odlučila je prošlog leta uticati na rešavanje problema sve većeg broja opušaka na sutivanskim plažama i to izradom „plažnih“ pepeljara koje su se mogle preuzeti u njihovoj kancelariji.

Izvor: S. F./Ekovjesnik

Kompanija MT-Komex traži inženjera prodaje

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ukoliko ste u potrazi za poslom, a završili ste elektrotehnički fakultet, naš partner  kompanija MT-Komex d.o.o. iz Beograda traži timskog igrača koji bi se pridružio iskusnoj ekipi inženjera usled povećanog obima posla.

Ako volite rad u dinamičnoj i brzorastućoj kompaniji, pošaljite svoju radnu biografiju na mejl info@mt-komex.co.rs. Razgovori sa kandidatima biće obavljeni tokom naredne dve nedelje.

O poslodavcu: 

MT-Komex je  kompanija sa više od 27 godina iskustva, koja u poslednjih deset godina najviše posluje u oblasti u izgradnje solarnih elektrana i elektromobilnosti. Njihov stručan tim kreira rešenja prema potrebama i idejama klijenata. Uporedo sa brojnim tehnološkim promenama na tržištu, zaposleni su usvajali nova znanja i veštine, te se danas u njihovom portfoliju, između ostalog, nalazi i više od 4.000 kW solarnih elektrana koje su izgradili u Srbiji.

Opis posla: 

  • Direktna prodaja solrne opreme i elektičnih punjača premium brendova
  • Podešavanje i puštanje opreme u rad
  • Izrada specifikacije nabavke i isporuke opreme
  • Rad u sprecijalizovanim softerima
  • Razvoj kontakata sa kupcima i praćenje ponuda, realizacija i naplata
  • Savetovanje kupaca o primeni proizvoda, prednostima i benefitima
  • Prezentacija proizvodnog programa i nastup na sajmovima i seminarima
  • Prikupljanje podataka i analiza tržišta
  • Izrada idejnih rešenja projekata i tehničkih rešenja
  • Odabir i izrada liste potrebnih materijala i specifikacija radnih sati za projekte
  • Praćenje i analiza završenih projekata

Uslovi za kandidate:

  • VII stepen stručne spreme elektrotehničkog  fakulteta
  • Odgovornost, sistematičnost, komunikativnost, istrajnost
  • Dobre organizacione sposobnosti
  • Preciznost u izvršavanju radnih zadataka
  • Snalažljivost, pedantnost i analitičnost
  • Aktivno znanje engleskog jezika
  • Dobro poznavanje rada na računaru (MS Office)
  • Vozačka dozvola B kategorije

Zaposlenima nudimo:

  • Mogućnost napredovanja i stručnog usavršavanja
  • Mogućnost rada na inovativnim projektima (nema 2 ista projekta)
  • Rad u mladom, ambicioznom timu i prijatnom okruženju
  • Stimulativnu platu

Posebnu pažnju posvećuju stvaranju prijateljskog radnog okruženja u kome se podstiču timski rad i razmena ideja.

 

Meštani sela Kuti blokirali transport drvne građe na putu u rekonstrukciji

Foto: Jasmina Đukić
Foto: Jasmina Đukić

U selu Kuti u opštini Andrijevica, na državnoj međi Crne Gore i Albanije, meštani su se pobunili protiv  transporta drvne građe na putu do njihovih domova. Glavni razlog zbog kog su žitelji ovog crnogorskog sela zaustavili nekoliko kamiona “Boj komerca” leži u tome što smatraju da se na ovaj način uništava put, čija rekonstrukcija nije ni završena.

Kućani su složni u tome da ne dozvole transport iz šume dok se ne izvrši tehnički prijem radova na rekonstrukciji puta između sela Đulića i Kuti i ne odredi dozvoljeno osovinsko opterećenje za kamione.

Meštani napominju da je težina svakog pojedinačnog kamiona sa teretom iznosila više od 20 tona, što je dovoljno da uništi asfaltnu podlogu delimično postavljenu, na kojoj su pukotine već vidljive. Podsećaju da su decenijama čekali na rekonstrukciju puta, a da su sada na dvostrukom gubitku jer im ujedno seku šume i uništavaju put.

Jelena Cvetić

Električna cigla: Zamislimo budućnost u kojoj su zgrade elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay

Obična opeka za gradnju kuće pretvorena je u bateriju koja može da pohrani električnu energiju, čime se otvara mogućnost da zgrade jednog dana postanu elektrane.

Nova tehnologija iskorišćava poroznu strukturu pečenih opeka ispunjavajući njene pore sitnim česticama nanovlakana koja mogu da skladište statički naboj. Prvi prototipi cigle napravljene ovim putem pohranile su dovoljno električne energije za napajanje jedne LED sijalice. Međutim, ako bi se njihov kapacitet mogao povećati, opeke će postati jedina alternativa litijum-jonskim baterijama za skladištenje energije, piše Guardijan.

Foto-ilustracija: Pixabay

Može se reći da su ove „električne cigle“ pre superkondenzatori nego baterije. Superkondenzatori mogu da skladište električnu energiju kao statički naboj u čvrstom telu, a ne u hemijskim reakcijama kao u baterijama. Njihova prednost je da se pune i prazne daleko brže od baterija, ali zasad mogu zadržati samo mali deo energije.

Istraživači širom sveta rade na povećanju gustoće energije superkondenzatora, kao i na brzini punjenja baterija. Pronalaženje boljih načina za skladištenje električne energije ključni je deo borbe protiv klimatskih promena, jer bi se omogućilo skladištenje velike količine obnovljive energije.

“Solarna ćelija na krovu vaše kuće mora negde da skladišti struju i za to obično koristimo baterije. Sada imamo novu opciju, koja doduše mora još da se istražuje”, rekao je Julio D’Arsi sa Univerziteta Vašington u Sen Luisu u SAD-u, koji je bio deo istraživačkog tima.

Gustoća energije prvih „električnih cigli“ iznosi samo 1 odsto litijum-jonskih baterija, kako se navodi u časopisu “Nature Communications”. D’Arsi veruje da se to može povećati desetostruko dodavanjem materijala poput metalnih oksida za skladištenje veće količine statičkog naboja u ciglu, što bi električnu opeku učinilo komercijalnom. Nada se da će na kraju moći da dosegnu gustoću energije identičnu kao kod litijum-jonskih baterija.

“Ako uspemo, ova tehnologija će biti daleko jeftinija od proizvodnje litijum-jonskih baterija. Bio bi to drugačiji svet i više nikada ne biste čuli reč litijum-jonska baterija”.

Zgrada kao elektrana

Dan Bret, profesor elektrohemijskog inženjerstva na Univerzitetu u Londonu rekao je:

“Toplota je najvažnije područje interesa kada se razmišlja od skladištenju energije unutar zidova građevine. Ovo istraživanje pokazuje da postoji potencijal za novi način skladištenja električne energije. Ovaj eksperiment je daleko od najboljih superkondenzatora, ali načelno je dokazano da postoji značajan prostor za poboljšanje.”

Ukoliko bi se od opeke napravila dovoljno efikasna baterija, naše zidane kuće bi se pretvorile u prave male elektrane.

Istraživači su stvorili prototipe električne cigle koristeći hemijska isparenja koja su reagovala s oksidima gvožđa, a zatim su stvorili mrežu plastičnih nanovlakana. Koristili su posebnu plastiku, koja se zove Pedot, jer je dobar provodnik električne energije. Rezultat je pretvaranje crvene cigle u tamno plavu.

Još jedna prednost superkondenzatora je ta što se mogu puniti i dopunjavati mnogo više puta od baterija pre nego što izgube sposobnost skladištenja električne energije. Ovakve električne cigle mogu se koristiti 10.000 puta pre nego što njihov kapacitet značajno padne.

Pročitajte više na portalu Gradnja!

Sombor dobio sredstva za Regionalni centar za upravljanje otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Sombor

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović potpisala je u utorak, 11. avgusta, u Beogradu Ugovor o sufinansiranju realizacije projekta „Tehnička kontrola projekta za građevinsku dozvolu“ sa Ministarstvom zaštite životne sredine.

Gradu Somboru dodeljena su sredstva u iznosu od 1.600.000,00 dinara putem Javnog konkursa za sufinansiranje realizaccije projekata izgradnje sistema upravljanja otpadom, dok je Grad obezbedio iznos od 400.000,00 dinara.

Ovim sredstvima finansiraće se Tehnička kontrola projekta za građevinsku dozvolu, u cilju uspostavljanja Regionalnog centra za upravljanje otpadom.

Regionalni centar za upravljanje otpadom predstavlja prioritet i preduslov zaštite životne i društvene sredine, čijom izgradnjom će se dobiti primeren način upravljanja otpadom u skladu sa evropskim standardima.

Izgradnjom Regionalnog centra za upravljanje otpadom Rančevo uspostaviće se sistem upravljanja komunalnim otpadom koji obuhvata minimizaciju stvaranja otpada, uspostaviće se kontrola tokova i količine otpada, recikliranje otpada, i njegova ponovna upotreba, bezbedno odlaganje nereciklabilnog dela, saniranje i zatvaranje postojećih divljih smetlišta, kao i dobijanje alternativnih goriva iz otpada, koje je od posebnog značaja sa ekološkog i ekonomskog aspekta.

Projekat Regionalnog centra za upravljanje otpadom, koji će u okviru prerade koristiti mehaničko-biološki tretman komunalnog otpada, prvi je ovakve vrste u Republici Srbiji, ali i širem okruženju.

Izvor: Grad Sombor

Grčka traži samit od EU zbog turskog broda za istraživanje nafte i gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (David Burner)

Grčka je zatražila hitan samit Evropske unije o Turskoj, objavila je 11. avgusta kancelarija grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa posle dolaska turskog broda za istraživanje nalazišta nafte i gasa u spornu zonu u istočnom Sredozemlju, što je ponovo pojačalo tenzije između dve zemlje. Predsednik Turske je rekao da neće ograničiti istraživanja samo na priobalne delove, ail je izrazio spremnost da spor rešava dijalogom.

Grčka i Turska su rasporedile ratne brodove u istočnom Sredozemlju, gde je Turska ponovo poslala brod za istraživanje energetskih resursa. Grčka kaže da se ta oblast preklapa s njenim epikontinentalnim pojasom.

Grčka Ratna mornarica je 11. avgusta lokalizovala turski brod jugoistočno od ostrva Krita, a prati ga turska flotila uz nadzor grčkih ratnih brodova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Alcock)

Atina je ocenila da Ankara ugrožava mir slanjem istraživačkog broda što je “nova ozbiljna eskalacija” i ukazala na “destabilizirajuću ulogu” Turske.

“Grčka neće prihvatiti nikakvu ucenu i braniće svoj suverenitet i svoja suverena prava”, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova 10. avgusta posle hitnog sastanka šefova Oružanih snaga, pozivajući Tursku “odmah da prekine sa ilegalnim akcijama koje podrivaju mir i stabilnost u regionu”.

Šef evropske diplomatije Žozep Borel izarzio je veliku zabrinutost zbog toga što je Turska nastavila istraživanja u Sredozemlju i rekao da se pomorske granice moraju definisati kroz dijalog i pregovore, a ne jednostrane akcije i mobilizaciju pomorskih snaga.

“Najnovija pomorska mobilizaja u istočnom Sredozemlju dovešće do većeg antagonizma i nepoverenja”, navodi se u saopštenju Borela od 9. avgusta.

Turska je ranije navela da će brod obavljati seizmička istraživanja od 10. do 23. avgusta u velikoj zoni između Krita – na jugu Grčke, i Kipra – u istočnom delu Sredozemnog mora.

Nedavni pronalasci prirodnog gasa i planova za sprovođenje bušenja u istočnom Sredozemlju dovelo je do novog porasta tenzija. U središtu spora je kako se računa epikontinentalni pojas primorske države i da li ostrva treba da se uračunaju. Turska smatra da ne treba, a stav Grčke je da se time krši međunarodno pravo. Grčka ima oko 6.000 ostrva i grebena u Egejskom i Jonskom moru, od kojih je više od 200 naseljeno.

Turska ne odustaje od istraživanja, ali spremna za dijalog

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je 10. avgusta upozorio da Turska neće ograničiti svoja morska istraživanja samo na priobalne delove, ali je osim toga zvučao pomirljivo.

“Spojimo se kao Mediteranske zemlje, nađimo formulu koja je prihvatljiva za sve, koja štiti svačija prava. Mi smo uvek tu i spremni za rešenje sporova kroz dijalog na fer osnovi. Nastavićemo da primenjujemo sopstvene planove (u istočnom Sredozemlju) i na polju diplomatije dok ne prevlada zdrav razum po ovom pitanju”, rekao je on u televizijskom obraćanju.

Turska je u julu saopštila da suspenduje svoje operacije istraživanja u istočnom Sredozemlju, što je viđeno kao vrsta smirivanja situacije.

Međutim, 6. avgusta Grčka i Egipat su potpisali sporazum o demarkaciji pomorskih granica i ekskluzivnim ekonomskim zonama za prava na traganje za naftom i gasom, što je Ankara osudila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Waring)

Sličan sporazum Turska je 2019. potpisala sa libijskom vladom u Tripoliju, što je izazvalo bes Grčke, Kipra i Egipta koji smatraju da taj sporazum krši njihova ekonomska prava u Sredozemlju. EU je navela da taj turski sporazum sa Libijom predstavlja kršenje međunarodnog prava i preti stabilnosti u regionu.

Egipatski ministar spoljnih poslova Sameh Šukri je posle potpisivanja sporazuma rekao da su “egipatski-grčki odnosi presudni za održavanje bezbednosti i stabilnosti u regionu istočnog Mediterana i za suzbijanje pretnji izazvanih neodgovornom politikom koja podržava ekstremizam i teror” što se odnosi na podršku Ankare vladi u Tripoliju.

Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias ocenio je sporazum Egipat-Grčka kao “primeran sporazum”. Međutim, ni jedan od dvojice ministara nije otkrio nikakve detalje sporazuma. “To je potpuna suprotnost ilegalnom, nevažećem i pravno nepostojećem memorandumu o razumevanju Turske i Tripolija”, dodao je Dendias.

NATO saveznici i susedi Grčka i Turska decenijama su u sukobu oko niza pitanja, uključujući pomorske granice i bile su na ivici rata tri puta od sredine 1970-ih, uključujući jednom oko prava na istraživanje nafte u podmorju.

Izvor: Beta, EurActiv.rs

Razmatra se zabrana letova iznad Uvca gde žive zaštićeni beloglavi supovi

Foto: Wikipedia/ Pierre Dalous
Foto: Wikipedia/ Pierre Dalous

Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije objavio je juče, 11. avgusta, da je predložio da se na sastanku s nadležnim organima krajem ove nedelje razmotri uspostavljanje uslovno zabranjene zone letova vazduhoplova iznad Specijalnog rezervata prirode “Uvac”.

U Specijalnom rezervatu prirode “Uvac” nedavno je zbog niskog leta helikoptera šest mladunaca beloglavog supa, strogo zaštićene vrste ptica, od straha pobeglo iz gnezda i upalo u kanjon, a spasena su samo tri.

Zavod za zaštitu prirode Srbije je demantovao informacije medija da je Direktoratu za civilno vazduhoplovstvo dao odobrenje za letove u tom području, i istakao da je protiv preleta zaštićenih područja, što je utemeljeno u Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta.

Direktorat civilnog vazduhoplovstva je na sastanak u petak, 14. avgusta, pozvao predstavnike ministarstava odbrane, unutrašnjih poslova, saobraćaja i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Izvor: Zelena Srbija

Podgorica bogatija za više od 110 LED svetiljki

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Gradsko preduzeće Komunalne usluge Podgorica u skladu sa preporukama za projektovanje, izgradnju i održavanje javne rasvete završilo je još jedan značajan i vredan projekat rekonstrukcije javne rasvete. Radi se o zameni zastarelih, energetski neefikasnih svetiljki savremenim LED svetiljkama na trasi saobraćajnice Cetinjski put, kao i na delu Bulevara 21. maj. Ovom rekonstrukcijom su obuhvaćena i dva kružna toka kod šoping mol-a „Delta City“ kao i u blizini zgrade RTCG. Pored zamjene 110 svetiljki, radovi su obuhvatali skraćivanje, čišćenje i farbanje stubova, a vrednost investicije je oko 60.000 evra.

Ranije, prilikom izgradnje Bulevara 21. maj, već je ugrađena LED rasveta na delu navedene saobraćajnice, pa je sada ovaj putni pravac dužine oko 5.5 km u potpunosti osvetljen savremenom LED rasvetom. Pored kvalitetnije osvetljenosti glavne saobraćajnice sa pratećim pešačkim i biciklističkim površinama, kod nove LED rasvete je značajno bolji indeks reprodukcije boje, a potrošnja električne energije je smanjena za preko 50 odsto, kao i emisija štetnih gasova.

Glavni grad će i u naredenom periodu nastaviti sa projektima u cilju unapređivanja komunalne infrastrukture i poboljšanja uslova života u svim delovima grada. Shodno tome, na zahtev velikog broja građana, po istom modelu rekonstruisaće se i javna rasveta glavnih saobraćajnica na Zabjelu, odnosno ulica Ilije Plamenca i 27. marta.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Koliko se krčenje Amazonije tiče mesne industrije?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kenny Luo)

Najveća svetska kompanija za preradu mesa JBS ovih dana se našla “pod lupom” i izazvala zabrinutost jer se čini da nema jasnu evidenciju o mesu koje nabavlja i da postoji šansa da se u njenom lancu snabdevanja podrazumeva i govedina koja stiže sa farmi nastalih krčenjem šuma u Amazoniji.

Odnedavno je pojačan pritisak investitora na ovu kompaniju jer se, prema ispitivanjima, čini da ne polaže mnogo brige na ekološke aspekte svog poslovanja.

Prema procenama, godišnji prihod kompanije iznosi 50 milijardi dolara. Dnevno usmrćuje čak 35.000 goveda u Brazilu. Ipak, stručnjaci navode da nije izvesno da ova kompanija može nositi titulu nekog ko će predložiti rešenje za krčenje šuma u Brazilu.

Analitičari HSBC-a, multinacionalne investicione banke i kompanije za finansijske usluge, više puta su pokušavali da dobiju odgovor od JBS-a po pitanju plana kompanije da se pozabavi problemom ilegalnog krčenja Amazonije, ali jasni plan, vizija, a ni rešenje, nisu dobili.

HSBC je nedavno sprovela istragu oko prebacivanja stoke sa ranča koji je sankcionisan zbog ilegalnog krčenja šume, koja je prodavana klanicama JBS-a. Iako je kompanija osporila nalaze, nije iznela podatak odakle nabavlja stoku.

Zato su nakon istrage veliki supermarketi i lanci brze hrane pozvani da obustave trgovinu sa JBS-om. Već je isključena iz prodaje “Nordea Asset Management”, pod čijom kontrolom je fond od 230 milijardi evra.

Naučnici smatraju da je očuvanje Amazonije od suštinskog značaja za rešavanje klimatske krize. Istovremeno, podaci govore da je globalni izvoz govedine JBS-u tokom 2019. bio odgovoran za krčenje čak 300 kilometara ove tropske šume.

Jelena Cvetić