Home Blog Page 670

Zatvoren poziv za energetsku obnovu kuća u Hrvatskoj

Foto: Unsplash/Theme Inn

Fond je primio 7,386 prijava za sufinansiranje energetske obnove porodničnih kuća. Prva prijava dospela je iz Vojnića, dok je najviše prijava došlo iz Zagreba, Petrinje, Varaždina i Vukovara. Javni poziv privremeno je zatvoren u 10:45:15 sati.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iz dosad primljenih podataka, po kući je u proseku zatraženo oko 70-ak hiljada kuna (9.100 evra), što znači da je u većini slučajeva planirana primena više mera energetske obnove. Građani koji planiraju sprovoditi ove projekte sredstva najčešće žele uložiti u postavljanje toplotne izolacije i zamenu stolarije. Ove mere omogućavaju i najveće uštede energije jer sprečavaju energetske gubitke, a ujedno osiguravaju i zdraviji život u obnovljenim kućama.

S obzirom na to da je veliko interesoanje građana bilo očekivano, planirani budžet od 171 milion kuna (22,2 miliona evra) povećan je za dodatnih 40 miliona kuna (5,2 miliona evra), kako bi što veći broj građana već ove godine dobio sredstva za energetsku obnovu svojih domova. Fond planira da objavi novi javni poziv u 2021, tako da će se svi zainteresovani građani imati prilike da se prijave i u sledećoj godini.

Što se tiče javnog poziva za sufinansiranje energetske obnove porodičnih kuća za ugrožene grupe stanovništva, koje su u opasnosti od energetskog siromaštva, na adresu fonda stiglo je 59 prijava, a poziv je i dalje otvoren.

Započeta je obrada svih prijava prema redosledu primanja te će sredstva u okviru raspoloživog budžeta biti odobrena svima koji su dostavili odgovarajuću dokumentaciju.

Izvor: Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost

Škotska pokreće Fond za zelene poslove u iznosu od 110 miliona evra

Nikola Ferguson Sterdžon, premijerka Škotske, najavila je formiranje Fonda za zelene poslove koji će raspolagati sa 110 miliona evra (oko 100 miliona funti). Fond predstavlja jedan od instrumenata, predviđenih novim Vladinim programom za 2021. godinu, koji bi trebalo značajno da doprinesu razvoju zelene ekonomije.

Fond će uložiti 55 miliona evra kroz državne institucije, kao što je Skotiš Enterprajz, u stvaranje veće ponude održivih proizvoda i usluga sa niskim ugljeničnim otiskom, kao i za otvaranje novih radnih mesta.

Ostalih 55 miliona evra biće uloženo u podršku preduzećima iz brojnih sektora, uključujući proizvodnju i tehnologiju, a naročito u oblasti ekološkog turizma, upravljanja zemljištem i poljoprivrednom proizvodnjom, kao i na planu upravljanja životnom okolinom. Svrha ovog fonda je da se pomogne kompanijama da iskoriste naredni talas investiranja javnog i privatnog sektora u infrastrukturu sa niskim emisijama ugljenika i da se na taj način poveća broj radnih mesta.

Ova mera usvojena je nakon što je škotska vlada u junu već izdvojila fond od 70 miliona evra za pomoć naftnoj industriji.

U međuvremenu, još jedan finansijski paket u visini od 28 miliona evra biće usvojen sa ciljem pružanja pomoći ljudima koji će ostati bez posla ili će nastaviti da rade uz smanjenu zaradu. Planirano je da, kroz program obuka i prekvalifikacija, 10.000 ljudi stekne nove veštine kako bi se lakše snašli na tržištu rada.

“Stavljanje zelenog oporavka u prvi plan našeg pristupa nudi mnogim preduzećima šansu za inovacije i raznovrsniju ponudu, a pojedincima daje mogućnost da se prekvalifikuju i usavrše u novim oblastima”, izjavila je Sterdžon.

Foto: Statoil

“Upravo kao deo naše posvećenosti je i formiran Fond za zelene poslove, jer na taj način preduzećima i organizacijama dajemo signal da podržavamo nove, veće mogućnosti za otvaranje zelenih radnih mesta širom Škotske”, zaključila je premijerka.

Program će takođe podržati sva domaća preduzeća u naporima za dekarbonizaciju, razvijajući tako nove mogućnosti zapošljavanja i smanjujući emisije.

Plan je da ruralna ekonomija i bogati prirodni resursi, kao i biodiverzitet Škotske budu presudni za ekonomsku, ekološku i socijalnu dobrobit.

Kao odgovor na pomenuti plan, izvršna direktorka kompanije Skotiš Rinjuabl Kler Mak izjavila je da su ovo značajni koraci koji će zahtevati i veliki broj kvalifikovanog kadra, kao i da je njihova kompanija tokom poslednja četiri meseca intenzivno sarađivala sa političarima iz svih partija kako bi se osiguralo da obnovljiva energija treba da bude u “samom srcu” zelenog oporavka od koronavirusa.

Jovana Canić

Počela izgradnja kanalizacionog kolektora u Užicu

Foto; Grad Užice

Započeti su radovi na izgradnji kanalizacionog kolektora u Mesnoj zajednici Turica u dužini od 1,300m, čime se rešava višegodišnji problem ovog dela grada Užica. Rok za završetak radova je 90 dana.

Foto: Grad Užice

Prema rečima načelnika Gradske uprave za infrastrukturu i razvoj Miloja Marića nakon sprovedene javne nabavke i potpisanog ugovor izvođač radova “Dijamant invest” uveden je u posao.

„Radi se trasa primarnog voda, gde je planirana 31 betonska šahta, a u ostalom delu će biti plastične šahte. U ove radove nije uračunata prepumpna stanica, za koju će Grad naredne godine izdvojiti dodatna sredstva.“Nikola Maksimović direktor JP „Užice razvoj“ ističe da je izgradnja fekalnog kolektora u Turici veliki i značajan projekat za grad Užice, jer ovim projektom počinje da se rešava višegodišnji problem ovog dela naselja vezano i za kišnu i za fekalnu kanalizaciju.

„Ovo je jedan od projekata u sklopu sveobuhvatnog rešenja kanalizacije u Turici. Rešavamo kišnu kanalizaciju u Ulici Ive Andrića, trenutno se radi i kompletna rekonstrucija kišne i fekalne kanalizacije u Ulici Dušana Popovića.“

„Završetak izgradnje glavnog kolektora se očekuje do kraja godine, a iduće godine u planu je postavljanje crpne pumpe i sekundarne kanalizacione mreže, koja bi omogućila svakom domaćinstvu, kojih je oko 100 u Turici, da se priključi na novi kolektor. U dogovoru sa građanima radovi su trebali da počnu u junu, ali zbog rešavanja imovinsko-pravnih odnosa i promene trase na jednom delu, radovi počinju danas“, naveo je juče, 2. septembra, Maksimović.

Izvor: Grad Užice

Državni data centar u Kragujevcu otvara vrata i privrednim subjektima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U skladu sa Zaključkom Vlade o pružanju usluga smeštanja opreme privrednim subjektima pod komercijalnim uslovima u okviru koje se daje zakup deo nepokretnosti koje se nalaze u objektima Državnog centra za upravljanje i čuvanje podataka u Kragujevcu i Beogradu, Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu poziva zainteresovane privredne subjekte da iskažu svoje interesovanje za navedenu uslugu.

Vlada je izgradnju Državnog centra za upravljanje i čuvanje podataka u Kragujevcu utvrdila kao projekat od značaja za Republiku Srbiju.

Kancelarija za IT i eUpravu obavlja poslove koje se odnose na projektovanje, usklađivanje, razvoj i funkcionisanje sistema elektronske uprave i informacionih sistema i infrastrukture organa državne uprave i službi Vlade, a u skladu sa Zakonom o elektronskoj upravi kao nadležni organ uspostavlja i upravlja Državnim centrom za upravljanje i čuvanje podataka.

Državni centar za upravljanje i čuvanje podataka u Kragujevcu ispunjava najviše standarde predviđene za ovakav tip objekta, standard koji propisuje opšte aspekte objekta i infrastrukture koji se zahtevaju radi podrške radu telekomunikacija u centrima podataka (SPRS EN 50600), standard koji obezbeđuje dostupnost (TIER 4) i standard koji obezbeđuje potpunu redundantnost, odnosno potpuno dupliranje procesa u okviru data centra (2N).

Molimo sve zainteresovane privredne subjekte za smeštanje opreme pod komercijalnim uslovima u objektima Državnog centra za upravljanje i čuvanje podataka u Kragujevcu i Beogradu da pošalju pismo zainteresovanosti na adresu Kancelarije za IT i eUpravu: Nemanjina 11, Beograd, odnosno na adresu elektronske pošte: kancelarija@ite.gov.rs.

Izvor: Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu

Pad prodaje i otkupa poljoprivrednih proizvoda za 2,5 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukupna vrednost prodaje i otkupa proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Republici Srbiji u drugom tromesečju 2020, u odnosu na isti period prethodne godine, izražena u tekućim cenama, manja je za 2,5 odsto.

Za prvih šest meseci 2020, u poređenju sa istim periodom 2019. godine, ukupna vrednost prodaje i otkupa proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Republici Srbiji veća je za 4,1 odsto u tekućim cenama, odnosno za 3,4 odsto u stalnim cenama.

Podsetimo, raniji izveštaj Republičkog zavoda, pokazao je, na primer, da su cene proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva u junu 2020. godine, u odnosu na maj 2020. godine, u proseku smanjene za 1,4 odsto.

Takođe, cene proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva u periodu januar-jun 2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, u proseku su povećane za 0,7 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda, u periodu januar-jun 2020. godine u odnosu na isti period 2019. godine, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: “stoka” i “živina” (4,6 odsto) i “industrijsko bilje” (2,4 odsto).

Takođe, treba spomenuti da su se mnogi za vreme karantina odlučili za onlajn kupovinu što je iznenadilo brojne trgovce koji su se u početku teško snalazili s velikim brojem narudžbina, a u nekim slučajevima isporuke su trajale i do nekoliko nedelja.

Izvor: Republički zavod za statistiku/Agroklub.rs

Amazonska plemena pomoću dronova sprečavaju uništavanje Amazonije

Foto-ilustracija: Unsplash (Sébastien Goldberg)

Plemenske zajednice koje naseljavaju područje prašume Amazonije u Brazilu zavise od dobara šume za hranu, odeću i medicinske potrebe. Njihov način života, međutim, pod velikom je pretnjom zbog sve češćih i razornijih šumskih požara u ovoj regiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Studio Ócular)

Kako su požari uglavnom inicirani ilegalnom sečom i uništavanjem vegetacije zarad razvoja poljoprivrede i stočarstva na prostoru gde se nalazi šuma, plemenske zajednice su svesne da će se time narušiti važni prirodni procesi i da se uništavanjem šume dodatno ugrožava i kvalitet vazduha, ali i vode, kao i opstanak biljnog i životinjskog sveta.

Zato su krajem prošle godine Svetski fond za divlje životinje i brazilska nevladina organizacija za odbranu životne sredine organizovale obuku za upravljanjem bespilotnim letelicama za plemenske zajednice. Stanovništvo je rado prihvatilo tehnologiju upravljanja dronovima koja im je pružila priliku da šumu nadgledaju “iz ptičje perspektive” i na taj način posmatraju veliko područje i uoče potencijalnu opasnost od ilegalnog krčenja njihovog doma.

Donirano je 19 dronova i sastavljeni su timovi koji patroliraju kroz šumu i prate šumske požare i ilegalnu seču. U planu je da se sakupe dokazi pomoću kojih će biti moguće uticati na vlast da reaguje na nezakonite aktivnosti koje se odvijaju u Amazoniji.

Znanje plemena kojima Amazonija predstavlja dom veoma je važno i od velike je pomoći za očuvanje prašume. Njihova svest o složenosti ovog problema i štetnom uticaju na prirodu je veoma razvijena, jednako kao i želja da očuvaju “pluća planete” od nezakonitih aktivnosti koje se još uvek neumoljivo sprovode.

Jelena Cvetić

Koliko je ilegalno odlaganje plastičnog otpada kao vid kriminala opasno?

Foto-ilustracija: Unsplash (Vidar Nordli-Mathisen)

Novi izveštaj Interpola otkriva povećanje ilegalnih pošiljki i kriminalnih aktivnosti širom globalnih ruta za trgovinu plastičnim otpadom. WWF poziva na globalnu saradnju u rešavanju svetske krize prouzrokovane plastičnim otpadom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Elias)

Ogromna količina plastičnog otpada u celom svetu je otvorila vrata kriminalnim mrežama. Novi izveštaj Interpola pokazuje porast kriminala u globalnom sektoru plastičnog otpada, povezan sa ilegalnom trgovinom i ilegalnim postupanjem sa otpadom. Otkrivene su ilegalne pošiljke na prekoregionalnim i unutarregionalnim putevima trgovanja plastičnim otpadom. To je podstaklo WWF da pozove na globalno delovanje vlada, agencija za provođenje zakona, preduzeća i potrošača.

Interpol je istakao upletenost kriminalnih mreža u trgovinu plastičnim otpadom, ilegalnim preusmeravanjem pošiljki i neovlašćenim metodama upravljanja otpadom. Razmere lošeg upravljanja plastičnim otpadom su dalekosežne uključuje najmanje 52 od 257 trgovačkih puteva koje je analizirao Interpol.

„Kriminalne aktivnosti vezane za plastični otpad predstavljaju rastuću pretnju, a osnovni problem je u nemogućnosti upravljanja upotrebom plastike i njenom proizvodnjom. Svedoci smo uticaja plastičnog zagađenja na morske ekosisteme, a sada i njegovih kriminalnih posledica. Sistemske promene i veća odgovornost predstavljaju jedini način za rešavanje krize koja nadilazi nacionalne granice. Pozivamo svetske čelnike da se udruže i naprave sveobuhvatni sporazum o rešavanju zagađenja morskom plastikom”, rekao je Eirik Lindebjerg, rukovodilac WWF-ovog tima za pitanja plastike.

Kina je decenijama predstavljala lako rešenje za odlaganje plastičnog otpada zemalja, primajući pola svetskog plastičnog otpada. Nakon odluke za ograničenje uvoza plastičnog otpada u 2018. godini, preusmeravanje pošiljaka preplavilo je alternativne države, otvorivši vrata oportunističkom kriminalu. Azijske zemlje u razvoju, posebno one sa ograničenim kapacitetom upravljanja otpadom i sprovođenjem zakona, postale su nova mesta za skupljanje svetskog otpada.

Međunarodne mere za plastični otpad na globalnom nivou stupaju na snagu od 2021. godine prema Bazelskoj konvenciji. Ipak, Interpol je naglasio potrebu za hitnim rešavanjem problema plastičnog otpada, nakon što je dokazano da su kriminalci iskoristili promene propisa u svoju korist u poslednjih nekoliko godina.

“Globalno zagađenje plastikom jedna je od najvećih ekoloških pretnji današnjice, a njegova ispravna regulacija i upravljanje su od presudnog značaja za globalnu ekološku sigurnost”, rekao je predsednik savetodavnog odbora za zaštitu životne sredine i sprovođenje Interpola, Kalum Mekdonald, koji je ujedno je izvršni direktor Škotske agencije za zaštitu životne sredine (SEPA).

Nakon poziva Interpola na pojačanu međunarodnu i međuagencijsku saradnju u sprovođenju zakona, WWF je dao niz preporuka potrebnih u međunarodnom dogovoru vlada.

a) Ubrzati pregovore o globalnom pravno obavezujućem sporazumu, sa jasnim nacionalnim akcijskim planovima i propisima, uključujući podršku upravljanju otpadom u zemljama s niskim prihodima.
b) Ojačati postojeće mehanizme poput ukidanja plastike za jednokratnu upotrebu, poboljšati domaći kapacitet recikliranja na razvijenim tržištima i rešavati nedostatke u upravljanju otpadom u ekonomijama u razvoju.
c) Osmisliti i povećati ekološki prihvatljive alternative plastici.
d) Uložiti u istraživanja i izgradnju kapaciteta za pojačani nadzor i primenu plastičnog otpada.

Sada je pravi trenutak za sveobuhvatni globalni dogovor povodom rešavanja izvora plastičnog zagađenja. Gotovo dva miliona ljudi širom sveta potpisalo je peticiju WWF-a, pozivajući njihove vlade da uspostave pravno obavezujući globalni sporazum za rešavanje zagađenja morskom plastikom.

Izvor: Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF

Sarajevo doniralo bicikle policijskoj stanici kao pomoć u saobraćajnim gužvama

Foto: Grad Sarajevo
Foto: Grad Sarajevo

Četvrta policijska stanica Novi Grad, zahvaljujući Gradu Sarajevu, na raspolaganju će imati bicikle pogodne za korišćenje u trenucima velikih saobraćajnih gužvi.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka uručio je juče, 1. septembra, bicikle komandiru policijske stanice Novi Grad Fatmiru Hajdareviću.

Komandir Hajdarević naglasio je da će ova donacija Grada olakšati obavljanje njihovih svakodnevnih poslova.

Istakao je kako Grad Sarajevo uvijek pomaže u skladu sa svojim mogućnostima i time pokazuje da izuzetno ceni njihov rad i zalaganje.

Izvor: Grad Sarajevo

Leto 2020. smanjilo ledena područja planete

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Berger)

Svetska meteorološka organizacija (SMO) Ujedinjenih nacija saopštila je juče, 1. septembra, da će ovo leto ostaviti “duboke rane” u kriosferi, odnosno ledenim delovima planete Zemlje, zbog toplotnog talasa na Arktiku, topljenja morskog leda i lomljenja najveće kanadske ledene ploče.

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Berger)

SMO je juče saopštila da temperature na Arktiku rastu dvostruko brže od globalnog proseka.

“Brzo topljenje morskog leda zauzvrat doprinosi većem zagrevanju, a tako se stvara začarani krug i posledice ne ostaju na Arktiku”, rekla je portparolka Klar Nulis na redovnom brifingu u Ženevi. U poslednjih nekoliko meseci, navode u saopštenju, postavljeni su novi temperaturni rekordi, uključujući i ruski grad Verhoiansk, grad u Sibiru, u kom je 20. juna zabeleženo 38 stepeni.

“Ono što smo ove godine videli u Sibiru bilo je izuzetno loše i izuzetno teško”, rekla je Nulis.

Kao posledice globalnog zagrevanja navela je toplotni talas na Arktiku, šumske požare u Sibiru, gotovo rekordno nizak nivo morskog leda kao i lomljenje jedne od poslednjih potpuno netaknutih kanadskih ledenih ploča Milne velike ledene platforme.

Ledena ploča Milne se u julu odlomila, čime se njena površina smanjila za 43 odsto.

“Leto 2020. godine ostaviće duboku ranu na kriosferi”, navodi se u saopštenju Svetske meteorološke organizacije i dodaje da je rezultat “zabrinjavajući trend” poplava širom sveta.

Posledice su i gubitak retkih ekosistema, moguće utapanje glečera u okean što će dovesti do porasta nivoa mora i stvaranja novih “plutajućih ledenih ostrva”.

SMO će 9. septembra objaviti izveštaj o uticaju klimatskih promena na kriosferu.

Izvor: Zelena Srbija

Ministarstvo uputilo javni poziv hotelijerima za dodelu subvencija

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je danas javni poziv za dodelu subvencija namenjenih podršci radu hotelske industrije, zbog poteškoća izazvanih pandemijom koronavirusa. Poziv će biti otvoren do 15. septembra.

Pravo na bespovratna sredstva imaju kategorizovani hoteli, koji se nalaze u privatnom vlasništvu, sa teritorije jedne od 68 lokalnih samouprava, čiji se spisak nalazi OVDE.

“Osnovni preduslovi za sticanje prava za korišćenje subvencija su da nad privrednim subjektima nije pokrenut stečajni postupak, finansijsko restrukturiranje niti postupak likvidacije, kao i da se ne sprovodi postupak za unapred pripremljeni plan reorganizacije (UPPR)”, dodaje se u saopštenju.

Hoteli mogu dobiti 350 evra (41.147 dinara) po individualnom ležaju i 150 evra (17.643 dinara) po sobi/apartmanu, u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj po srednjem kursu Narodne banke Srbije na na dan kada je državna pomoć dodeljena.

Privredni subjekat gubi pravo na korišćenje subvencije ukoliko smanji broj zaposlenih za više od 10 odsto, u periodu od 15. avgusta zaključno sa 31. decembrom 2020. godine.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Kako softver može da pomogne pri projektovanju električnih instalacija u budućnosti

Foto: Represent
Foto-ilustracija: Pixabay

Projektovanje električnih instalacija kao i instaliranje uređaja za distribuciju električne energije su temelj izgradnje novih objekata. Svet se menja, pa samim tim i zahtevi klijenata postaju sve veći. Mada je klijentima, pre svega, važna bezbednost, sve više postaje važno pitanje efikasnosti.

Kako efikasnije projektovati?

Pored toga što je posao projektanata mnogo izazovniji nego što je nekad bio, projektni biroi se usmeravaju na izradu sve većeg broja projekata u što kraćem roku.

Mogu li se električne instalacije projektovati brzo i efikasno, a bez gubitka na kvalitetu?

“Primetili smo da među projektantima u poslednje vreme postoji potreba za projektovanjem sve većeg broja projekata električnih instalacija uz održavanje visokog nivoa kvaliteta projektovanja, ali i uvažavanje savremenih trendova u projektovanju i izboru naprednih rešenja. Iz tih razloga smo inicirali izradu novog softvera za projektovanje – EcoStruxure Power Design, sa ciljem da se pomogne projektantima u odabiru neophodnih elemenata, uz poštovanje svih standarda i normativa koji se koriste u projektovanju. Pored toga program omogućava crtanje jednopolnih šema i izradu električnih proračuna, a zahvaljujući jednostavnom interfejsu na srpskom jeziku, rezultat je intuitivan i lako se uvrštava u projektnu dokumentaciju”, izjavio je Dragan Buača, direktor prodaje u kompaniji Schneider Electric.

Na početku se projektovanje električnih instalacija završavalo uz pomoć papira, olovke i kalkulatora, kasnije se to nastavilo izradom dokumentacije u za to namenjenim softverskim rešenjima za crtanje na personalnim računarima. Ipak, kao i u svim drugim delatnostima, postoji potreba za zamenom velikog broja mehaničkih radnji automatizovanim rešenjima, koja mogu i da ukažu na to kako da se iskoristi pun potencijal predložene opreme.
Smartifikacija

EcoStruxure Power Design olakšava pripremu “pametnih” rešenja zahvaljujući dodatnoj funkciji smartifikacije (“Make it Smart!”). Projektantima smartifikacija pomaže u izboru “pametnih” uređaja, koji su intengrisani na postojeće, povezani na IoT, kojima kasnije može da se upravlja preko različitih sistema upravljanja, pa čak i preko pametnih telefona.

Ažuriranje u realnom vremenu

EcoStruxure Power Design može da radi nezavisno ili da sarađuje sa drugim softverima iz ponude Schneider Electric-a. Kada ste povezani na mrežu, softver pri pokretanju automatski proverava da li postoji novija verzija. Kao rezultat toga, softver uvek sadrži ažuriranu bazu proizvoda i garantuje da će korisnik imati najnoviju verziju instaliranog softvera.

Foto-ilustracija: Pixabay

Efikasnji projektni biroi

Naš specijalizovani softver optimizuje vreme potrebno za izradu projektne dokumentacije. Jednostavnost korišćenja povećava mogućnosti projektnih biroa, dok kod konkretnih projekata daje bolju efikasnost prilikom izrade dokumentacije. EcoStruxure Power Design je stvoren sa ciljem da olakša rad projektantima, ali da bi u potpunosti iskoristili njegove mogućnosti, potrebno je dobro se upoznati sa svim funkcionalnostima. Ukoliko želite da saznate više o samom softveru i preuzmete instalaciju posetite internet stranicu Schneider Electric-a, dok za zainteresovane  organizuju onlajn radionice uz demonstraciju softvera – dovoljno je da kontaktirate centar za podršku klijentima kako biste se upoznali sa detaljima.

O kompaniji Schneider Electric

U kompaniji Schneider veruju da je pristup energiji i digitalnom svetu osnovno ljudsko pravo. Podstiču sve da maksimalno iskoriste svoju energiju i resurse, u skladu sa njihovim sloganom “Life Is On” svuda, za svakoga, u svakom trenutku.

Obezbeđuju digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti. Kombinuju vodeće svetske tehnologije, automatizaciju u realnom vremenu, softvere i usluge u domenu energetike u integrisanim rešenjima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.

https://www.se.com/rs

Izvor: Represent

Nemačka zatvara termoelektrane uz subvencionisanje regiona oslonjenih na ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (Yannic Kreß)

Kako prenosi Nova ekonomija, novim zakonom je planirano da do 2038. godine prestanu sa radom poslednje termoelektrane na ugalj u Nemačkoj, a nadleži organi će početi sa distribucijom 40 milijardi evra namenjenih za sprovođenje tranzicije i ekonomsko snaženje regiona koji se oslanjaju na ugalj.

Od te svote, 2 milijarde će biti raspoređeno tokom ove i naredne godine, piše Euraktiv.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tobias Tullius)

Kako bi se osiguralo svrsishodno trošenje ovih 40 milijardi evra strukturne pomoći, 27. avgusta osnovan je komitet za koordinaciju, koji se sastoji od predstavnika federalne vlade i saveznih pokrajina koje se oslanjaju na lignit i antracit.

Taj komitet bi trebao da fer rasporedi novac u pokrajinama Saksoniji, Saksonija-Anhalt, Brandenburgu i Severna Rajna-Vestfalija, kako bi se ublažio udar preusmeravanja na obnovljive izvore energije.

Zakon obezbeđuje ukupno 26 milijardi evra do 2038. godine u vidu federalnih programa, dok će savezne pokrajine nameniti 14 milijardi iz sopstvenih ulaganja.

Već je primljen registracioni spisak za 80 takvih projekata, rekao je državni sekretar Ministarstva ekonomije te zemlje Ulrih Nusbaum.

Kako navodi Državni zavod za statistiku ove zemlje, Nemačka od 2016. godine ima 148 aktivnih postrojenja na ugalj, sa 33.000 ljudi koji su direktno ili posredno živeli od tog sektora.

Očekuje se da će mnoštvo ovih radnika biti zadržano, dok će oni preko 58 godina starosti imati pravo na dodatak za prilagođavanje, koji pokriva do pet godina.

Međutim, postoje brige od strane Evropske unije po pitanju finansiranja ove tranzicije. Evropski finansijski sud upozorio je da kriterijumi za potrošnju iz ovog Fonda “nisu dovoljno strogi”.

Sud je naveo da bez jasnih kriteriuma potrošnje, postoji rizik da se “potrebna strukturna promena ne desi i da će tranzicija u zelenu ekonomiju ponovo (i dodatno) morati da bude finansirana”.

Izvor: Nova ekonomija

Na Uvcu upucan suri orao

Foto: Wikipedia/Jarkko Järvinen

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) saopštilo je preko svog Tviter naloga da je na Uvcu ubijen suri orao i da je nadležnom javnom tužilaštvu podneta prijava za ubijanje strogo zaštićene vrste.

Foto: Twitter (screenshot @Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije)

U subotu, 29. avusta, radnik na obezbeđenju hidroelektrane “Uvac” primetio je povređenog mladog surog orla i obavestio čuvarsku službu SRP “Uvac”.

Podneta prijava protiv NN lica

Narednog dana pticu je pregledao doktor veteterinarske medicine Bogdan Šojić koji je konstatovao da je upucana iz vatrenog oružja. Povrede su bile stare nekoliko dana i bile su inficirane. Međutim, iako je povređenoj ptici ukazana prva pomoć, uginula je tokom transporta do Beo zoo vrta gde je trebalo da bude smeštena na lečenju i oporavku.

“Nadležnom javnom tužilaštvu podneta je prijava za ubijanje strogo zaštićene vrste, za sada protiv NN lica. Dajemo punu podršku istražnim organima na pronalaženju počinioca ovog gnusnog čina”, ističu iz Društva na svom tviter profilu.

Suri ili zlatni orao je jedna od najvećih ptica grabljivica. Hrani se glodarima, ali i kunama, lisicama i kornjačama, često i strvinama u nedostatku druge hrane. Ova ptica pripada grupi ugroženih životinjskih vrsta. Nalazi se na Crvenoj listi faune sveta, Evrope i Srbije, a njihova brojnost populacije u našoj zemlji svela se na ispod 40-50 parova. Dolina Pčinje je, na primer, predeo izuzetnih odlika, zaštićenih vrsta i organske hrane. Najkarakterističnije vrste ptica na ovom području su crvenoglavi svračak, buljina, modrovrana, vodomar, pa i suri orao.

Autorka: Julijana El Omari

Izvor: Agroklub.rs

Ponovo saobraća voz Beograd – Bar

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Nezon)

Međunarodni železnički saobraćaj na relaciji Bar – Topčider – Bar koji je bio obustavljen zbog zatvaranja granice sa Srbijom zbog KOVID-19, ponovo se uspostavlja počev od četvrtka 3. septembra 2020. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Nezon)

U početku će saobraćati samo noćni voz koji iz stanice Bar polazi u 19.00, iz Podgorice u 20.05 i iz Bijelog Polja u 22.43, sa dolaskom u Topčider u 6.12 sati. Polazak voza iz Topčidera je u 21.10. sati. U zavisnosti od interesovanja i potražnje, ubrzo će biti pokrenut i dnevni voz.

U ponudi noćnog voza će biti kola sa mestima za sedenje, kušet kola, spavaća kola i kola za prevoz praćenih automobila.

Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore i međunarodnih železničkih institucija putnici u međunarodnom saobraćaju treba da se pridržavaju sledećih mera:

  • Obavezno je nošenje zaštitnih maski prilikom kupovine vozne karte, ulaska u voz i tokom putovanja, osim za putnika dok boravi sam u kabini i decu mlađu od 5 godina;
  • Obavezan je termalni skrining pri ulasku u voz. U slučaju pojave simptoma i znakova infekcije zabranjen je ulazak u voz i obavezna je samoizolacija i testiranje i ponašanje u skladu sa rezultatom testa;
  • Obavezno je prijavljivanje kondukteru/pratiocu kola simptoma ili zdravstvenih poteškoća koje se jave tokom putovanja;
  • Obavezno je održavanje fizičke distance prilikom kupovine voznih karata, na peronima i u vozu;
  • Za putnike koji dolaze iz inostranstva obavezno je posedovanje važećeg negativnog PCR testa na koronavirus ili pozitivnog ELISA testa ne starijeg od 72 sata, prema procedurama NKT-a;
  • Sve informacije o pravilima ponašanja u međunarodnom saobraćaju možete pogledati ovde.

Mole se putnici da kupuju vozne karte unapred, kad god je to moguće.

Preporučuje se dolazak putnika na stanicu pola sata prije polaska voza u cilju smanjenja gužvi prilikom kupovine karte.

Karte su u prodaji od utorka, 1. septembra 2020. godine.

Mole se putnici da se pridržavaju svih preporučenih mera.

Izvor: Železnički prevoz Crne Gore

Posle 60 godina ponovo će se ploviti kanalom Begej

Foto: EU Info Centar

Od kada je kanal na reci Begej pre 60 godina zatvoren za plovidbu, veza između pograničnih gradova Banata, na severoistoku Srbije uz granicu sa Rumunijom, drastično se promenila. To je uticalo i na životnu sredinu u okruženju kanala, posebno na kvalitet vode zbog čega je obustavljen i rečni transport.

Tek pre tri godine srpska i rumunska strana rešile su da, prekograničnim projektom “Revitalizacija navigacione infrastrukture kanala Begej”, ovaj višedecenijski problem reše i da reci koja izvire u Rumuniji, a uliva se u reku Tisu u Srbiji, vrate stari sjaj.

Priča o kanalu Begej stara je 250 godina kada je i izgrađen, objašnjavaju iz EU info centra.

Kanal Begej (Bega na rumunskom) nalazi se u severnoj srpskoj pokrajini Vojvodini i ukupne je dužine 120 km. Od toga se 45 km nalazi u Rumuniji, a preostalih 75 km u Srbiji.

Foto: EU Info Centar

Od samog početka, Begej je imao važnu hidrološku i ekonomsku ulogu u slivu reka Begej–Tamiš i važan plovni put između Dunava u Vojvodini.

Zbog napete političke i ekonomske situacije u regionu, 1958. zatvoren je za plovidbu. Usled ovakvih okolnosti Kanal gubi hidrološku i ekonomsku funkciju, a danas se zbog dotrajalosti prevodnica Klek i Srpski Itebej ne odvija čak ni rekreativna plovidba.

To praktično znači da se voda, na ovom delu Begeja, koristi samo za navodnjavanje i snabdevanje ribnjaka.

Projektom prekogranične saradnje koji finansira Evropska unija, Srbija i Rumunija planiraju da rekonstruišu prevodnice u Srpskom Itebeju i Kleku.

To obuhvata sanaciju građevinskog dela objekta prevodnica i ustava kao i postavljanje nove hidromašinske opreme. Time će nakon 60 godina ponovo biti uspostavljena nautička veza između dve zemlje.

Projekat se finansira sredstvima iz INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Rumunija – Srbija.

Ukupna vrednost projekta iznosi 13.9 miliona evra, od čega 85 posto čine nepovratna sredstva EU u partnerstvu “Voda Banata” i Županijskog saveta Timiš sa rumunske, i “Voda Vojvodine” i Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu sa srpske strane.

Foto: EU Info Centar

“Pored sanacije prevodnica, izgradićemo biciklističke staze, plutajući dok, nabaviti plovni bager i plovnu kosačicu i izradičemo projektno-tehničku dokumentaciju za izmuljenje kanala Begej. Uz tu dokumentaciju kompanija “Vode Vojvodine” moći će da konkuriše i za izmuljenje kompletnog kanala Begej od mesta Klek u Srbiji do granice sa Rumunijom, kako bi postao plovan i za teretne brodove do 500 tona”, rekli su u  Vodama Vojvodine.

Tada će se ponovo otvoriti plovidba na kanalu Begej, biće uslova za razvoj turizma, izgradnju infrastrukture i povezivanje prekograničnog regiona kroz povećanje transporta.

Građani se raduju ponovnom razvoju nautičkog i biciklističkog turizma jer će posle više od 60 godina Zrenjanin (u Srbiji) i Temišvar (u Rumuniji) obnoviti stare veze.

Izvor: EU Info Centar

Mogu li “uragani” svratiti i do Srbije?

Foto-ilustracija: Pixabay

Savezne američke države Luizijana i Teksas još se oporavljaju od posledica uragana “Lora”. Obala Luizijane je opustošena u udaru uragana, a više hiljada kuća potpuno je stavnjeno sa zemljom. Kako nastaju uragani, za koje delove planete su karakteristični, koliko mogu biti jaki i mogu li “svratiti” i do Srbije?

Foto-ilustracija: Pixabay

Klimatolog Vladimir Đurđević je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, naveo da su uragani tipični za tropski pojas naše planete, kao i da se ne pojavljuju onim širinama gde se mi nalazimo.”Desi se poneki put pa neki taj atlanski uragan zaluta malo do severnijih širina, bilo je slučajeva da se približio Irskoj ili Engleskoj ili severnoj Francuskoj, međutim u toj tranziciji od tropskih širina u umerene širine uragani pređu u vantropske ciklone”, rekao je Đurđević.

Dodao da je stručni naziv za uragane tropski cikloni i da je to univerzalan naziv za celu planetu, ali da se u različitim delovima sveta oni različito zovu – u Atlantskom okeanu i oko Amerike se zovu uragani, na obalama Azije se zovu tajfuni, a u Indijskom okeanu se zovu tropski cikloni.

“Tipično za njih je da mora da bude topla voda na okeanu, to je i razlog zašto nastaju u tim tropskim pojasevima. Mora površina okeana da bude izuzetno topla da bi bio veliki priliv vlage koji ustvari održava te sisteme”, objasnio je Đurđević.

Uragan “Lora” jedan od najbolje prognoziranih

Najmanje 14 osoba poginulo je od kada je uragan “Lora” pogodio savezne američke države Luizijana i Teksas, kao uragan četvrte kategorije. Obala Luizijane, koja je opustošena u udaru uragana, počela je dug oporavak. Više hiljada kuća potpuno je stavnjeno sa zemljom.

Još se sve poredi sa uraganom “Katarina” koji je skoro uništio Nju Orleans pre desetak godina, kada je poginulo oko 1.200 ljudi. Đurđević objašnjava da uragan ima pet kategorija uragana, a svaki uragan iznad treće kategorija se smatra izuzetno opasnim za priobalna područja.

“Ovaj uragan je bio potpuno sličnih karakteristika tom uraganu ‘Katarina‘ s tim što je pogodio oblast koja je manje naseljena. Ovoga puta nije bilo baš toliko ljudi na njegovom udaru, iako smo imali žrtve, ali to je oblast koja je manje naseljena od Nju Orleansa”, rekao je Đurđević.

Ukazao je da je to najjači uragan koji je pogodio Luizijanu ikada, da je neneo velike štete, ali i da je bio jedan od najbolje prognoziranih uragana.

“Čak šest dana pre uragana lokacija gde će uragan da uđe u kopno je prognozirana vrlo precizno, samo nekoliko kilometara je pogrešeno kada se govori o tom centru uragana, tj. oku uragana”, dodao je Đurđević.

Ukazao je da je to veoma važno kako bi se smanjio broj žrtava uragana.

“Broj žrtava uragana je drastično pao poslednjih dvadesetak godina. U prošlosti su desetine hiljada ljudi, a bilo je slučajeva i da su stotine hiljada ljudi stradale zbog uragana ne samo u Americi nego i drugim delovima sveta”, naveo je Đurđević.

Mogu li uragani da utiču na klimu u Srbiji?

Uragani ne mogu da se pojave u Srbiji, a na pitanje da li mogu da utiču na klimu u Srbiji, Đurđević kaže da na neki način da, jer je cela planeta povezana, ali da ne postoje neke direktne veze

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

“Za uragane je zanimljivo da oni nastaju na obalama zapadne Afrike, negde kod Zelenortskih ostrva, i tu se pojave neki mali poremećaji koji polako putuju preko Atlantika prema Americi i na tom putu se ti kumulativni oblaci organizuju i iz toga nastaje to vrtložno kretanje”, rekao je Đurđević.

Odgovarajući na pitanje da li bi moglo u budućnosti da bude još jačih uragana, zbog povećanja temperature planete, Đurđević kaže da je jedan od razloga zašto je ova godina rekordna po pitanju uragana to što je naša planeta izmenjena po pitanju klimatskih uslova.

“Jedan od predusova za nastanak tih jakih uragana je da temperatura površine okeana bude izuzetno topla, jer to omogućava veliki priliv vodene pare u taj sistem, tj. vodena para je pogonsko gorivo za tu vrstu kretanja u atmosferi”, rekao je Đurđević.

Pored toga, dodao je da klimatske promene podgrevaju te oluje da budu još snažnije nego što su bile.

“Velika šteta nije od vetrova nego od guranja okeana u kopno. Jaki vetrovi guraju okean koji je danas viši za jedno dvadesetak centimetara, tako da uragani imaju više vode na raspolaganju koje mogu da unesu u kopno”, naglasio je Đurđević.

Izvor: RTS