Home Blog Page 651

Prvostepena presuda protiv Ziđina – kompanija kriva za zagađenje u Boru

Foto ilustracija: Pexels

Kompanija Ziđin Bor Koper, nekadašnji RTB Bor, i Boban Todorović, rukovodilac pogona Topionica i rafinacija bakra (TIR), prekršili su Zakon o zaštiti vazduha jer su doveli do prekomernog zagađenja vazduha u Boru 21. i 22. novembra 2019, kao i 14. i 15. januara 2020. Oni su odgovorni što nisu obustavili proizvodnju u postrojenjima nove topionice i fabrike sumporne kiseline i tako prekomerno ispustili sumpor-dioksid (SO2) u vazduh tokom četiri sporna dana, pokazuje presuda Privrednog suda u Zaječaru iz jula ove godine.

Tih dana u pojedinim satima u centru Bora koncentracija SO2 bila je i do 8.3 puta veća od dozvoljene, zaključila je inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine koja je inicirala sudski postupak.

Kompanija Ziđin zbog toga treba da plati 400.000 dinara, a rukovodilac TIR-a 50.000. Ova odluka, međutim, nije pravosnažna jer su se na nju žalili i osuđeni, ali i Osnovno javno tužilaštvo u Zaječaru, koje ovaj postupak vodi po prijavi Ministarstva. Konačnu odluku o ovom slučaju doneće Privredni apelacioni sud u Beogradu gde je predmet stigao 21. septembra. Dok tužilaštvo traži veću kaznu, advokat kompanije Ziđin i Bobana Todorovića predlaže da se one ublaže na sudsku opomenu ili potpuno ukidanje.

Prema Zakonu o zaštiti vazduha, kazna za Ziđin je mogla da bude i daleko veća – do tri miliona dinara, uz kaznu srazmernu učinjenoj šteti, ali je sud u obzir uzeo olakšavajuće okolnosti: kompanija ima više zaposlenih radnika, do sada nije osuđivana, pri čemu je društveno odgovorna i nastoji da preduzme mere za smanjenje zagađenja. Sud je primetio i da je u pitanju stara tehnologija i satno zagađenje (ne celodnevno), zbog čega je takođe smanjio kaznu, pokazuje presuda.

Kroz sudski proces odbrana je pokušala da ospori da je Ziđin jedini zagađivač u Boru, upirući prstom najviše na gradsku toplanu.

Sudu su priloženi i dokazi da tokom spornih dana gradska toplana nije prekomerno ispuštala zagađujuće materije u vazduh, a inspektorka Ministarstva koja je kontrolisala aerozagađenje u Boru, Emila Tošić, kao svedok na sudu je navela da služba za zaštitu životne sredine u borskoj kompaniji prati zagađenje iz minuta u minut i da je u kritičnim danima izmerila prekoračenje zagađenja SO2.

Požar u Ziđinu i remont topionice

Zbog prekomernog zagađenja vazduha, Gradska uprava Bora podnela je krivičnu prijavu protiv odgovornih u Ziđinu, preneo je portal Ist Media sredinom septembra. Sutradan su mediji preneli da je u pogonu topionice i fabrike sumporne kiseline izbio požar. Odmah zatim kineska kompanija je saopštila da je zaustavila rad topionice zbog remonta, preneo je Bor030. Kako navode, popravke su bile planirane za novembar, ali su požurili zbog kvara na opremi pogona, „što je negativno uticalo na kvalitet vazduha u Boru”.

Iz Ziđina su naveli da su nakon toga zaustavljali proizvodnju kako bi popravili agregat i tako smanjili zagađenje, ali i da su Ministarstvu dostavili plan za rešenje problema aerozagađenja iz pogona u ogranku TIR.

Nakon nekoliko godina pauze, dolaskom kineskog Ziđina koji je preuzeo RTB krajem 2018. godine, zagađenje u Boru ponovo je postala tema u javnosti. Više manjih protesta Borana prošle godine kulminirali su 15. novembra većim skupom ispred upravne zgrade Ziđina, uz podršku ljudi iz više gradova Srbije. Borani su tad tvrdili da je zagađenje veće od dolaska kineskog investitora i tražili mu da smanji proizvodnju. Nekoliko dana nakon skupa zagađenje je zabeležila i inspekcija.

Nedavno objavljen izveštaj o kvalitetu vazduha za 2019. Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) pokazuje da je Bor prošle godine bio među najzagađenijim mestima u Srbiji – jedini zbog SO2. Bor se izdvaja i po intenzitetu zagađenja jer je vazduh u centru grada bio „opasan po zdravlje ljudi“ 13 puta.

Izvor: CINS

U Aleksandrovcu eutanazirano preko 200 svinja zbog afričke kuge

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Schipper Vera)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gabor Vereb)

Za izgubljene životinje u selu Aleksandrovac kod Negotina, poljoprivrednici će dobiti novčanu nadoknadu od resornog ministarstva. U toku je obilazak okolnih sela (Kovilovo, Rajac, Crnomasnica) i popis svinja u istim.

Između 200 i 250 domaćih svinja eutanazirano je u poslednjih nekoliko dana u selu Aleksandrovac kod Negotina u kojem je pre otprilike dve nedelje potvrđeno prisustvo afričke kuge svinja (AKS). To je za Agroklub potvrdio član Opštinskog veća za poljoprivredu i savetodavac za stočarstvo u Poljoprivredno stručne službe Negotin Dragan Radosavljević.

“Uz pomoć analiza krvi potvrđena je AKS kod svinja u selu Aleksandrovac i eutanazija je sprovedena u skladu sa pravilnikom. Eutanazirane svinje su zakopane, uz poštovanje svih obaveznih mera, u selu Braćevac kod Negotina. Angažovana je nadležna veterinarska stanica, došla je i ispomoć iz Beograda koju je poslala Uprava za veterinu, učestvovalo je i komunalno preduzeće sa svoja tri ili četiri vozila, tako da je sve urađeno u skladu sa propisima”, navodi Radosavljević.

Između 200 i 250 domaćih svinja eutanazirano je u poslednjih nekoliko dana u selu Aleksandrovac kod Negotina u kojem je pre otprilike dve nedelje potvrđeno prisustvo afričke kuge svinja (AKS). To je za Agroklub potvrdio član Opštinskog veća za poljoprivredu i savetodavac za stočarstvo u Poljoprivredno stručne službe Negotin Dragan Radosavljević.

“Uz pomoć analiza krvi potvrđena je AKS kod svinja u selu Aleksandrovac i eutanazija je sprovedena u skladu sa pravilnikom. Eutanazirane svinje su zakopane, uz poštovanje svih obaveznih mera, u selu Braćevac kod Negotina. Angažovana je nadležna veterinarska stanica, došla je i ispomoć iz Beograda koju je poslala Uprava za veterinu, učestvovalo je i komunalno preduzeće sa svoja tri ili četiri vozila, tako da je sve urađeno u skladu sa propisima”, navodi Radosavljević.

Edukacija stanovništva o merama prevencije

Za izgubljene životinje poljoprivrednici će dobiti novčanu nadoknadu od resornog ministarstva, dodaje naš sagovornik. U toku je, kako navodi, obilazak okolnih sela (Kovilovo, Rajac, Crnomasnica) i popis svinja u istim. Takođe, u tim selima urađena je analiza krvi kod ovih životinja, uzorci su poslati na analizu i rezultati se čekaju.

U međuvremenu, mi smo održali edukaciju stanovništva o prevenciji AKS i opasnosti ove bolesti. I svih prethodnih meseci apelujemo na sve poljoprivrednike da ne puštaju svinje iz obora, da u štalu ne ulaze sa istom obućom i odećom u kojoj odlaze na njivu, da životinje ne hrane pomijama i čim uoče nešto sumnjivo, a to su malaksavost kod životinja, slabiji apetit, pečati po telo i to prvo crveni, zatim letargičnost, da odmah jave nadležnoj veterinarskoj stanici.”

Foto Ilustracija: Pixabay

Kako se virus proširio?

Pretpostavlja se da su ovu bolest donele divlje svinje kojih ima u velikom broju u okruženju. S obzirom na to da, kako objašnjava, prave veliku štetu u kukuruzu, a kako je sada u toku berba ove ratarske kulture, veruje se da su je sami poljoprivrednici sa polja preneli svojim životinjama ili da su pas ili glodar došli u kontakt sa virusom i preneli ga svinjama.

Pozitivna činjenica u ovoj situaciji, navodi Radosavljević, jeste to što u Aleksandrovcu svinjarstvo nije razvijeno u velikoj meri već su u pitanju male porodične farme zasnovane isključivo za lične potrebe.

“U tom selu postoji veliki broj ljudi koji živi ili privremeno radi u inostranstvu tako da mnogi i ne čuvaju svinje, a oni koji ih imaju uzgajaju svega nekoliko po domaćinstvu. 

Ipak, situacija nije bezazlena i treba je ozbiljno shvatiti jer blizina granice sa Bugarskom, gde ima dosta divljih svinja, može predstavljati veliku opasnost. Veliki broj prelazi sa bugarske na srpsku stranu jer nas razdvaja samo Timok”, ukazuje naš sagovornik.

Poseban apel lovcima

Zbog ozbiljnosti situacije poseban apel nadležni su uputili lovcima, kojih ima dosta u ovom kraju, da obavezno obrate pažnju na uginule divlje svinje i da to prijave lovačkom udruženju koje dalje prijavljuje nadležnoj veterinarskoj stanici.

“Uginule divlje svinje koje se nađu na terenu i njihovi ostaci moraju se ukloniti i zakopati jer postoji mogućnost razvlačenja tog mesa, a taj virus opstaje i po nekoliko dana na kori drveta, dok, recimo, u zamrznutom mesu do godinu dana može da opstane.”

Uklanjanje leševa u skladu sa propisima

Podsetimo, afrička kuga je registrovana kod divljih svinja u Borskom upravnom okrugu početkom ove godine. Zbog otpornosti i održivosti bolesti u spoljašnjoj sredini, njeno prenošenje na populaciju domaćih bilo je sasvim izvesno i očekivano, odnosno pitanje vremena, smatraju u Upravi za veterinu pri Ministarstvu poljoprivrede.

“Osim toga, neposredna blizina granice sa Rumunijom u kojoj je AKS široko rasprostranjena predstavljala je dodatni potencijalni izvor infekcije”, navode iz Uprave za naš portal.

Na pitanje o trenutnom broju zaraženih životinja u ovom selu, u Upravi za veterinu kažu da se, uzimajući u obzir prirodu i karakteristike, izvor, period inkubacije, kao i način širenja ove bolesti, koja često prolazi nezapaženo i manifestuje se iznenadnim uginućima, veoma retko može ustanoviti tačan broj zaraženih životinja, s obzirom na to da se sve životinje ubijaju na zaraženom gazdinstvu, u skladu sa propisima.

“U trenutku potvrde pojave, bolest je utvrđena kod četiri svinje na tri gazdinstva na osnovu laboratorijskih rezultata u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji za AKS u Beogradu.”

Okolna sela pod nadzorom

Iako su i okolna sela pod nadzorom i kontrolom, ni u jednom drugom mestu u okruženju, osim u Aleksandrovcu, nije potvrđena afrička kuga kod domaćih svinja. U Upravi za veterinu podsećaju da su posebnim propisom i rešenjem određene i naložene mere koje se primenjuju na zaraženim gazdinstvima i zaraženom i ugroženom području.

“Ove mere se tiču popisa, obeležavanja, zdravstvenog nadzora svih svinja na gazdinstvima, epizootioloških i dijagnostičkih ispitivanja domaćih i divljih, kao i mere kontrole i zabrane prometa živih svinja, svinjskog mesa, proizvoda i sporednih proizvoda poreklom od svinja sa ovih područja. U slučajevima nepovoljne epizootiološke situacije predviđeno je sprovođenje preventivne depopulacije ovih životinja na gazdinstvima sa niskim nivoom biosigurnosti”, navode za naš portal i dodaju da je nakon preventivne depopulacije, obezbeđena isplata i nadoknada materijalnih sredstava u potpunosti i svi vlasnici se obeštećuju po hitnom postupku.

Izvor: Agroklub

 

 

Upravni sud uvažio žalbu investitora u slučaju male hidroelektrane u Rakiti

Foto ilustracija: Pexels

U presudi donetoj 8. septembra se navodi da je tužba investitora osnovana jer Ministarstvo zaštite životne sredine nije pravilno tumačilo rok za podnošenje primedbi na Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru, a na osnovu kog je doneto rešenje kojim se ovoj MHE zabranjuje izvođenje radova. Ministarstvo je nakon toga žalbu investitora odbilo kao neosnovanu, što je Upravni sud u Beogradu sada ovom presudom poništio i vratio na ponovno odlučivanje. Presudu možete pogledati ovde.

U izjavi za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Goran Belić, vlasnik ove male hidroelektrane, kaže da očekuje da će u žalbenom postupku Ministarstvo da ukine svoje prvo rešenje kojim mu je zabranjeno izvođenje radova.

„Vi kad dobijete građevinsku dozvolu, vi izvodite radove po građevinskoj dozvoli. Ne može nijedan drugi inspektor da dođe i da te građevinske radove ocenjuje osim građevinskog inspektora“.

Međutim, u presudi se navodi da iako je investitor sporio nadležnost inspektora zaštite životne sredine u ovom slučaju, sud je utvrdio da su ti navodi neosnovani.

Prema Belićevim rečima, ova presuda ne utiče na drugi postupak u kojem se odlučuje da li će MHE Zvonce biti poništena građevinska dozvola ili ne. Taj postupak se vodi pred Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i još uvek je u toku.

Kako je CINS već pisao Ministarstvo zaštite životne sredine je početkom 2019. zabranilo dalju izgradnju MHE Zvonce i naložilo investitoru da sanira štetu načinjenu ukopavanjem cevovoda suprotno uslovima zaštite prirode. U rešenju se navodi i da je na desnoj obali u visini vodozahvata došlo do klizišta, dok je na delu leve obale uništena vegetacija.

Foto ilustracija: Pexels

Tada je u primedbi na zapisnik inspektora navedeno da su njegove tvrdnje paušalne i netačne, da se radovi odvijaju u skladu sa uslovima zaštite prirode, te da Ministarstvo donosi odluku koja, između ostalog, čini veliku materijalnu štetu MHE Zvonce.

Izgradnja male hidroelektrane u Rakiti je od početka izazvala veliku pažnju javnosti. Još u decembru 2018. godine došlo je do sukoba obezbeđenja investitora i građana iz ovog mesta predvođenih predsednikom saveta mesne zajednice Desimirom Stojanovićem zvanim Desko. Zatim je početkom sledeće godine prvo izgoreo jedan od magacina na gradilištu male hidroelektrane, da bi nekoliko meseci kasnije Stojanov pretio da će da skoči sa potpornog zida u reku.

Aktivsti pokreta Odbranimo reke Stare planine i Ne davimo Beograd su 15. septembra ove godine organizovali akciju u kojoj su čekićima i lopatama razbijane cevi. Kako je za Radio Slobodnu Evropu izjavio jedan od članova Odbranimo reke Stare planine Aleksandar Jovanović Ćuta, ova akcija je upravo organizovana jer se nije sprovodilo prvobitno rešenje Ministarstva zaštite životne sredine o zabrani radova i sanaciji terena.

Izvor: CINS

Predstavljen Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan

Foto ilustracija: Pexels
Foto ilustracija: Pexels

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović učestvovala je danas na video-konferenciji ministara spoljnih poslova i evropskih integracija iz regiona i evropskog komesara za susedsku politiku i proširenje Olivera Varheija, koja je posvećena predstavljanju Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan.

Varheji je, prezentujući nacrt Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan, koji bi trebalo da bude usvojen sledeće nedelje u Evropskoj komisiji, zajedno sa Izveštajem o napretku, koji će biti predstavljen prilikom posete regionu i Beogradu naredne nedelje, još jednom ukazao na značaj koji Evropska unija pridaje Zapadnom Balkanu.

On je podvukao da je ovaj plan pripremljen s namerom da osigura održiv i stabilan razvoj ovog regiona u uslovima snažnog uticaja pandemije koronavirusa na njegov ekonomski i društveni razvoj.

Pomenuti plan je u okviru nove metodologije pregovora najavljen kao sveobuhvatan podsticajni paket za kredibilniji proces proširenja i pristupanja EU država kandidata i trebalo je da bude objavljen na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana, koji je održan 6. maja, ali je zbog okolnosti usaglašavanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU odložen za jesen.

Foto: Unsplash/Adeolu Eletu

Plan predviđa ulaganja EU u prioritetne oblasti i projekte koji treba da doprinesu daljem povezivanju u regionu, kao i poboljšanju veza sa Evropskom unijom, čime će se produbiti ekonomska saradnja i dostupnost tržišta EU, podstaći unapređenje poslovne klime i sprečiti odliv mladih iz regiona.

Joksimović je istakla da Ekonomsko-investicioni plan predstavlja važan i vrlo konkretan dokaz da Zapadni Balkan predstavlja područje od strateškog značaja za Evropsku uniju.

Opredeljujući značajna sredstva iz budžeta EU, Evropska unija će pomoći izgradnju ključne regionalne infrastrukture i razvoj privatnog sektora, čime će biti podržana intenzivnija ekonomska saradnja i snažnije integrisanje ovog regiona u evropske i globalne privredne tokove i procese, rekla je Joksimović.

Planom je predviđena podrška realizaciji projekata koji treba da doprinesu razvoju saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture, kojom će se podstaći snažnije povezivanje unutar regiona i šire sa Evropskom unijom.

Foto-ilustracija: Pixabay

Osim toga, predviđena su i značajna ulaganja u mala i srednja preduzeća, unapređenje poslovnog ambijenta i tržišne ekonomije, čime se stvaraju pretpostavke za intenzivniji rast i razvoj privatnog sektora i njegovu konkurentnost.

Dodatno, predviđena je podrška i oblastima koje doprinose društvenom razvoju poput obrazovanja, zapošljavanja i zdravlja sa posebnim fokusom na potrebe mladih.

Plan takođe predviđa značajna ulaganja u razvoj infrastrukture u oblasti životne sredine poput sistema za vodosnabdevanje, prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom, kao i smanjenje emisije štetnih gasova u skladu sa ciljevima Zelene Agende EU, čime će se osigurati kvalitetnije životno okruženje građana Srbije i regiona.

Realizacija ovog plana finansiraće se kombinacijom bespovratnih sredstva Evropske unije i povoljnim zajmovima međunarodnih finansijskih institucija (EIB, EBRD i druge).

Očekuje se da će kombinovanjem ovih sredstava naročito kroz pružanje garancija podstaći učešće komercijalnog i privatnog sektora u finansiranju određenih projekata, što bi značajno povećalo ukupne investicije u regionu.

Joksimović je izrazila posebnu zahvalnost evropskom komesaru Varheiju na kontinuiranoj podršci koju EU pruža Srbiji i regionu u sprovođenju ključnih reformi, navodi se u saopštenju Kabineta ministarke za evropske integracije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Održan prvi u nizu okruglih stolova posvećen bezbednosti saobraćaja u Beogradu

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Prvi u nizu okruglih stolova povodom izrade Strategije bezbednosti saobraćaja grada Beograda sa akcionim planovima za period 2021–2025. godine, održan je danas na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu.

U cilju pripreme što kvalitetnijeg dokumenta i uspešne realizacije, planirana je serija okruglih stolova – radionica, u organizaciji Saobraćajnog fakulteta, na kojima će se obrađivati najbitnije teme.

Na ovaj način trebalo bi da se unapredi svest najvažnijih subjekata o obimu problema bezbednosti saobraćaja i mogućnostima smanjivanja stradanja u saobraćaju.

Cilj je, takođe, da se usaglase najvažniji stavovi – posebno oni koji se odnose na sprovođenje mera i aktivnosti koje utiču na sadržaj Strategije bezbednosti saobraćaja grada Beograda, odnosno, akcionih planova za period 2021–2025. godine.

Okrugli stolovi će se održavati četvrtkom na Saobraćajnom fakultetu, a planirano je da budu obrađene teme kao što su bezbednost pešaka, bezbednost motociklista, ponašanje učesnika u saobraćaju, kao i upravljanje bezbednošću saobraćaja u Beogradu.

Prvom okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Agencije za bezbednost saobraćaja, opština Obrenovac, Grocka, Lazarevac, Vračar, Savski venac i Čukarica, Gradskog zavoda za javno zdravlje, Saobraćajne policije i Komunalne milicije, Saobraćajno-tehničke škole „Zemun”, Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, Sekretarijata za saobraćaj i „Puteva Beograda”.

Izvor: Grad Beograd

Engleska zabranila upotrebu plastičnih slamčica i štapića za uši

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Engleskoj je na snagu stupila zabrana upotrebe plastičnih slamčica za jednokratnu upotrebnu, kašičica za mešanje i štapića za uši.

Procenjuje se da stanovništvo ove zemlje godišnje upotrebi 4.7 miliona plastičnih slamčica, 316 miliona kašičica za mešanje i 1.8 milijardi štapića za uši. 

Aktivisti za zaštitu životne sredine pozdravili su ovu odluku, ali nastavljaju zalaganje za dalje zabrane predmete za jednokratnu upotrebu. Predmeti koji su zabranjeni čine samo “delić” plastičnog otpada koji zasipa životnu sredinu.

Nova odluka se ne odnosi na bolnice, barove i restorane u kojim plastične slamčice koriste osobe sa invaliditetom ili u medicinskim uslovima kada su one neophodne.

Nadlaženi ističu da su čvrsto posvećeni borbi protiv ekološkog razaranje prirode zbog upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu.

Velška vlada navela je da razmatra uvođenje slične mere.

Neki nacionalni lanci restorana izbacili su iz upotrebe plastične slamčice i pre stupanja zabrane na snagu.

Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije planira uvođenje mera kojima bi se zabranila upotreba plastičnih tanjira, kašika, viljušaka i slamčica.

Milica Radičević

Dodatna sredstva za obnovu objekata uništenih u poplavama 2019. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (ål nik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije donela je na današnjoj sednici odluku da se, u okviru Državnog programa obnove, opredele dodatna sredstva za infrastrukturu jedinica lokalne samouprave i za objekte javne namene u javnoj svojini u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite oštećenih ili porušenih u poplavama u junu 2019. godine.

Za obnovu oštećenih i porušenih objekata infrastrukture usled poplave i grada u tom periodu, Vlada je obezbedila dodatna sredstva u iznosu od 120 miliona dinara.

Dodatnih 450 miliona dinara obezbeđeno je za saniranje objekata u javnoj svojini u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.

Članovi Vlade doneli su odluku o osnivanju Naučno-obrazovnog centra „Pešter“ u Sjenici u kojem će se sprovoditi analitička istraživanja o klimatološkim promenama na Sjeničko-pešterskoj visoravni, kao i njihovom uticaju na razvoj proizvodnje zdrave hrane, kao jednoj od najperspektivnijih privrednih grana i osnove privrednog razvoja tog kraja.

Ovaj centar osniva se kao višefunkcionalna ustanova, u cilju organizacije obrazovnih i naučnih skupova, seminara i okruglih stolova, letnjih škola i kampova, radionica, kolonija iz oblasti klimatologija i zdrave hrane i njihovog uticaja na razvoj turizma.

U cilju organizacije obrazovnih, istraživačkih, stručnih i naučnih delatnosti na polju geologije i turizma, Vlada Srbije donela je odluku o osnivanju naučno i obrazovno-istraživačkog centra „Milutin Milanković“ u Beloj Crkvi.

Talentovanim učenicima i studentima pružiće se prilika da se suoče sa izazovima koje nemaju prilike da sretnu u običajenom školskom i visokoškolskom obrazovanju i da u izabranom području nauke napreduju i stiču nova znanja, a ujedno razvijaju samostalnost i originalnost u rešavanju problema.

Na sednici je doneta odluka da se sportska nacionalna priznanja dodele rukometašu Nenadu Vučkoviću za osvojenu srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu održanom u Beogradu 2012. godine i Brižitki Molnar za osvojenu bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu u odbojci održanom u Japanu 2006. godine.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Tradicionalna akcija čišćenja dna Savskog jezera

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Tradicionalna akcija podvodnog čišćenja Savskog jezera, koju organizuje Sekretarijat za zaštitu životne sredine sa Klubom podvodnih aktivnosti „Beograd”, počela je na Adi Ciganliji.

Prema rečima sekretarke za zaštitu životne sredine Ivane Vilotijević, tokom prvog dana akcije izvučeno je pet džakova otpada.

“Sekretarijat za zaštitu životne sredine sa Klubom podvodnih aktivnosti „Beograd” u ovoj akciji učestvuje od 2012. godine.

Ovom akcijom se otklanjaju posledice nesavesnog ponašanja naših sugrađana prema životnoj sredini.

Poslednjih godina svest građana je sve veća. Na početku, kada je sekretarijat počeo da učestvuje u ovoj akciji, ronioci su pronalazili razne vrste otpada, uključujući veš-mašine, kolica za bebe, gume ili tepihe.

Sav otpad koji se nalazi u jezeru jeste naš otpad, jer smo ga sami stvorili. Svi analizirani uzorci pokazuju kvalitet vode drugog stepena, što govori o tome da je voda vrlo čista”, rekla je Vilotijevićeva.

Foto: Grad Beograd

Predsednik Kluba podvodnih aktivnosti „Beograd” Milorad Đukić je istakao da se čišćenje ove godine obavlja nakon završetka sezone, uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine i JP „Ada Ciganlija”.

“Jezero trenutno nije idealno za ronjenje, jer je mutnije zbog kiše, a i trave ima dosta. Iako prilikom čišćenja uglavnom nalazimo ambalažu, važno je istaći da je situacija sve bolja i da je otpada sve manje”, rekao je Đukić.

Sredina jezera je čista i ima obilje živog sveta, objasnio je on i dodao da će današnji zaron trajati sat vremena.

“Roniće četiri para, odnosno osam ronilaca. Ada je naše more i zato je pazimo i čistimo”, zaključio je Đukić.

Izvor: Grad Beograd

Otvoren 46. Međunarodni sajam pčelarstva u parku Tašmajdan

Foto ilustracija: Pexels
Foto: Grad Beograd

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović otvorio je danas 46. Međunarodni sajam pčelarstva koji se, pod pokroviteljstvom Grada Beograda, održava do 4. oktobra u parku Tašmajdan.

Događaju su prisustvovali Milinko Veličković, gradski seketar za privredu, i Slobodan Čumić, predsednik Društva pčelara „Beograd” i organizatora sajma.

Mladenović je istakao da je broj izlagača na nivou prethodnih godina, bez obzira na pandemiju koronavirusa. Ukazao je na to da je reč o sajmu zdravlja, u punom smislu te reči, kao i da će se organizatori, izlagači i posetioci pridržavati svih epidemioloških mera.

Grad Beograd je i tokom ove godine uspeo da obezbedi subvencije poljoprivrednicima i pčelarima na nivou prethodnih godina, istakao je Mladenović i zahvalio Društvu pčelara „Beograd” na donaciji od 150 kilograma meda Predškolskoj ustanovi „Palilula”.

Med je posebno važan najmlađima za njihovo odrastanje. Upravo je sticanje kulture svakodnevnog uzimanja meda i pčelinjih proizvoda izuzetno važno od najranijih dana”, ukazao je Mladenović i najavio istu donaciju kovid-bolnicama u prestonici.

Foto: Grad Beograd

Veličković je istakao da je reč o sajmu meda koji okuplja najbolje pčelare iz Beograda, Srbije i regiona. On je podsetio da je domaći med prepoznatljiv po svom kvalitetu u celoj Evropi.

“Grad Beograd podržava ovakve vrste manifestacija i pčelarima pomaže putem raznih vidova subvencija. Subvencije su počele 2015. godine sa simboličnih dva miliona dinara, dok se danas za pčelarstvo odvaja više od 35 miliona dinara, pre svega za nabavku košnica i opreme za proizvodnju meda“, naveo je resorni sekretar.

On je dodao da je Grad Beograd za poljoprivrednu delatnost opredelio oko 200 miliona dinara za ovu godinu.

S obzirom na pandemiju koronavirusa, ovogodišnji sajam meda se održava u specifičnim uslovima, istakao je Veličković i pozvao sugrađane da koriste pčelinje proizvode radi podizanja imuniteta.

Čumić je precizirao da ove godine na sajmu izlaže 120 proizvođača pčelinjih proizvoda i oko 100 izlagača koji u ponudi imaju pčelinju opremu. Takođe je istakao da zainteresovani mogu da posete manifestaciju tokom celog dana, uz slobodan ulaz i poštovanje epidemioloških mera.

Izvor: Grad Beograd

Da li će “Tesla” nadmašiti proizvođače dizelaša i benzinaca po broju proizvedenih vozila?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jannis Lucas)
Foto-ilustracija: Unsplash (Eudenio Pastoral)

Najveći broj automobila 2017. godine proizvela je kompanija “Tojota”, i to oko 10,5 miliona komada. Zajedno sa drugoplasiranim “Folksvagenom” na tržište je izbacila gotovo 20,8 miliona novih motornih vozila. Plan američkog proizvođača elektromobila “Tesla” o godišnjoj proizvodnji od čak 20 miliona četvorotočkaša zvuči još fascinantnije kada se stavi u komparativnu perspektivu. To je, dakle, tek nešto manje od zbirnog rezultata dva velika i iskusna predstavnika auto-industrije. Povrh svega, i “Tojotina” i “Folksvagenova” ponuda se bazira na dizelašima i benzincima koji su primamljiviji kupcima usled nižih troškova pri kupovini i većeg dometa i mogućnosti “dopune” gorivom.

Kako se onda novajlija i alternativac Ilon Mask, koji se nalazi na čelu “Tesle” usuđuje da pomisli da bi mogao da prestigne ovako ozbiljne konkurente, pogotovo ako uzmemo obzir da je tokom iste godine iz njegovih fabrika izašlo tek nešto više od 100 hiljada automobila? I možda još bitnije, koji je rok za sprovođenje njegovih reči u delo?

Moram da vas razočaram na samom početku – prezentujući “Tesline” planove za sutrašnjicu na prvom Danu baterija, obeleženom 22. septembra u Fremontu (Sjedinjene Američke Države), inovator i preduzetnik Mask u mnogim slučajevima nije precizirao ni vremenski okvir ni budžet – a izneo je i te kako dosta ambicioznih zamisli. Oni koji su nešto bolje upoznati sa likom budućeg kolonizatora Marsa sigurno nisu iznenađeni.

No hajde da vidimo šta (ne)će ostvariti!

Ilon Mask je obećao da će u naredne tri godine vozila na električni pogon postati znatno dostupnija prosečnim potrošačima. Ovo će pre svega biti omogućeno pojeftinjenjem samih baterija. Ukoliko je za verovati njegovim rečima, “Teslini” stručnjaci će unapređenjem ćelija i razvojem odgovarajuće tehnologije sniziti troškove energetskog skladištenja barem duplo. Njihov poduhvat rezultovaće elektromobilom koji će koštati 25 hiljada dolara, ali i mogućnošću prelaženja dužih razdaljina.

Trenutno je Model 3, čija je početna cena 35 hiljada dolara, elektromobil koji je Mask namenio za ljude plićeg džepa – ali su oni, iako plići od baš dubokih, mnogo dublji od onih plitkih. Dodatno, cena Modela 3 ide i iznad 50 hiljada dolara.

Podsetimo se, nekoliko godina ranije, Mask je najavio godišnju proizvodnju od pola miliona elektromobila u 2018. i milion elektromobila u 2020. godini. Prvi je definitivno omašio, a za drugi treba samo da sačekamo kraj godine kako bi “neispunjenje” postalo zvanično.

U međuvremenu, “Tesli” su porasli apetiti, a da li su i kapaciteti za realizaciju?

Jelena Kozbašić

Voda puna amonijačnog i nitritnog azota ubila labudove u Borči

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: EKO-Pančevački rit

Ekološko udruženje Eko-Pančevački rit, posvećeno je očuvanju životne sredine, biljnog i životinjskog sveta, kao i edukaciji dece o istom. Već neko vreme ukazuju na alarmantno stanje kanalske mreže u Pančevačkom ritu (Leva obala Dunava).

Udruženje apluje svakodnevno na velike kompanije da prekinu da svoj otpad, iz delatnosti kojima se bave, ispuštaju direktno u kanale. Među najvećim zagađivačima su:

1. Al Dahra PKB koja direktno iz svojih farmi krava koje se nalaze u naseljima: Besni fok, Vrbovsko, Padinska Skela, Kovilovo, Jabučki i Glogonjski rit, pušta tečni stajnjak u kanalsku mrežu

2. PKB “Vodovod i kanalizacija” kad god pukne cev na relaciji Padinska Skela-Dunav prilikom otklanjanja kvara po nedelju dana preusmere svu otpadnu vodu iz kolektora u kanal Vizelj, a da se ne pominju mali kanali pored mesta pucanja cevi i okolno zemljište

3. Drenik ND d.o.o. po dvadeset četiri sata ispušta svoje otpadne vode iz proizvodnje papirne konfekcije u kanal koji vodi direktno u kanal Kalovito.

Njihovi bankovni računi su sve veći i veći, a naši kanali sve gori i gori, kažu u udruženju.

Upravo ta zagađenja dovela su do uginuće labudova na Jojkić Dunavcu i kanalu Vizelj. U toku protekla dva meseca  uginulo je 17 labudova i veći broja pataka na pomenutom području, a u zadnjih par dan uginula su dva labuda i na Velikom kanalu (Fakultetski kanal) u koji Borča pumpa direktno ubacuje vodu iz Jojkićevog Dunavca. Naše udruženje obavestilo je Zavod za zaštitu prirode i Republičkog inspektora, pa je sredinom septembra JKP “Veterina Beograd” odnela jednog uginulog labuda i patku iz Jojkićevog Dunavca, a potom i dva uginula labuda sa Velikog kanala na obdukciju.

EKO-Pančevački rit

Istim povodom je, po nalogu vodoprivredne inspekcije Gradske uprave, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstva zaštite životne sredine, izašla na teren i uzorkovala vodu iz kanala sa tri lokacije pošto su rezultati obdukcije uginulih labudova na Veterinarskom fakultetu pokazali da ptice nisu bile otrovane otrovane. Analiza podrazumeva količinu kiseonika u vodi, temperaturu vode, PH vrednosti i elektroprovodljivost vode.

Rezultati analize uzoraka vode su pokazali da je na dve od tri lokacije došlo do promene organoleptičkih svojstava vode, odnosno osnovnih svojstava poput boje i mirisa. Na sve tri lokacije povećana je količina amonijačnog i nitritnog azota, a analize ukazuju da u ovim kanalima nedostaje i kiseonika.

Agencija za zaštitu živote sredine apeluje godinama na poljoprivrednike da se pre upotrebe pesticida obrazuju kako na taj način ne bi ugrožavali svoje okruženje.

“Primetili smo još pre dva meseca da u Jojkićevom dunavcu ne postoji živi svet. Voda u njemu ima neprijatan miris i maltene je crne boje, pa ga izbegavaju i ptice i ribe. Vizelj najviše ugrožavaju farme krava i svinja koje se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini pa se iz tih štala i svinjaca tečni stajnjak direktno uliva u kanal. Rešenje ovog problema je čišćenje forlanda, u koji se više od 10 godina, usled pucanja kolektorske cevi, izlivala kanalizacija iz Koteža i Borče. Taj talog koji se nakupio u kanalima je oko metar debljine”,  kaže Zoran Janković, iz Udruženja “Eko-Pančevački rit”.

Udruženje je podnelo prijavu protiv Al Dahra Srbije vodoprivrednoj inspekciji Gradske uprave, u kojem se između ostalog navodi da “kompanija na svom gazdinstvu (štali) ispušta otpadne vode (izmet i mokraću od krava) direktno u kanale kojima upravlja vodoprivredno preduzeće “Srbijavode” sa sedištem u  Beogradu”.

Jovana Canić

Izazov za inovacije: smanjenje zagađenja vazduha u Srbiji i poboljšanje kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo/UNDP

Izloženost zagađenju vazduha ima ozbiljne negativne posledice na ljudsko zdravlje, dužinu i kvalitet života.

Podaci Agencije za zaštitu životne sredine Srbije pokazuju da nivoi zagađenja vazduha premašuju granične vrednosti u većem broju gradova/opština, uključujući: Valjevo, Užice, Smederevo, Beograd, Pančevo, Kosjerić, Kragujevac, Kraljevo, Bor, Novi Sad, Sremsku Mitrovicu, Suboticu.

Deca i mladi su posebno osetljivi na efekte zagađenja vazduha – ono ugrožava njihov razvoj,  fizičko i mentalno zdravlje. S druge strane, smanjenje zagađenja vazduha donosi merljive koristi.

Da bi doprineo poboljšanju kvaliteta vazduha koji svi udišemo, UNDP Srbija, u saradnji sa UNICEF-om i SZO, poziva pravna lica da predlože inovativne načine proizvodnje ili nabavke inovativnih proizvoda, tehnoloških rešenja i novih lanaca vrednosti vezanih za sledeće kategorije:

1. Individualna ložišta unapređena u smislu smanjene emisije zagađujućih materija, efikasnijeg korišćenja energenata, multifuncionalnosti, itd;

2. Uređaji, softveri ili metode za praćenje kvaliteta vazduha, obradu i distribuciju podataka;

3. Izuzetno inovativni i efikasni Uređaji za prečišćavanje vazduha (individualno ili kolektivno);

4. Oprema ili unapređeni procesi koji doprinose smanjenju zagađenja vazduha u sledećim sektorima: saobraćaj, poljoprivreda, industrija, komunalne delatnosti (komunalna higijena javnih prostora, upravljanje otpadom itd.);

5. Rešenja usredsređena na ublažavanje/smanjenje uticaja zagađenja vazduha na decu. Ova kategorija prihvata i individualne prijave i posebno je namenjena mladima, studentima i privatnom sektoru. Rešenja predložena u ovoj kategoriji (br. 5) moraju biti usklađena sa principima digitalnog razvoja (https://digitalprinciples.org) koje je usvojio UNICEF, uključujući principe otvorenog koda (ovo se ne odnosi na ostale kategorije br. 1-4) .

Rokovi i formular za prijavu, kao i nagrade, naći ćete OVDE.

Izvor: UNDP

Francuska zabranjuje upotrebu divljih životinja u cirkusima

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-Ilustracija: Pixabay

Francuska ministarka zaštite životne sredine Barbara Pompili najavila je da će ova zemlja uvesti zabranu upotrebe divljih životinja u putujućim cirkusima, držanje delfina i kitova ubica u zatočeništvu u morskim parkovima i uzgajanje nerca na farmama krzna.

Ona je najavila da medvedi, tigrovi, lavovi, slonovi i druge divlje životinje neće biti dozvoljeni u putujućim cirkusima u narednim godinama. Dok tri francuska morska parka više neće moći da dovode, niti da odgajaju delfine i kitove ubice i to odmah stupa na snagu.

Kako je istakla vreme da odmah otvorimo novu eru u našem odnosu sa životinjama, jer je njihova dobrobit prioritet.

U narednih pet godina biće zaustavljen uzgoj životinja zbog proizvodnje krzna.

Francuska vlada spremiće finansijsku pomoć za ljude koji rade u cirkusima i morskim parkovima.

Izvor: AP

Ljudi su za samo 13 godina uništili ekosistem veličine Meksika

Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Dalleau)
Foto Ilustracija: Pixabay

U periodu između 2000. i 2013. godine izgubljeno je područje netaknutih ekosistema veličine Meksika. Istraživači objašnjavaju da ovo ima ozbiljne posledice po globalni biodiverzitet i na ljude koji se oslanjaju na prirodne resurse.

“Očekivali smo da će biti visokog nivoa netaknutog ekosistema i gubitka divljine, ali rezultati su bili šokantni” kaže Bruk Vilijams sa Univerziteta u Kvinslendu.

 “Otkrili smo da je velika površina, skoro dva miliona kvadratnih kilometara, izgubljena za samo 13 godina, o čemu je zastrašujuće razmišljati. Naša otkrića pokazuju da se ljudski pritisak sve više širi i u poslednja ekološka netaknuta i divlja područja” dodaje Vilijams.

Istraživači su otkrili da 58,4 procenata kopnenih ekosistema bilo pod “umerenim ili intenzivnim” pritiskom ljudske aktivnosti, dok je samo 41,6 procenata ekosistema bilo netaknuto, a da je svega 25 procenata ekosistema još uvek prava divljina.

Izgubljenih 1,9 miliona kvadratnih kilometara uglavnom su bili tropski i suptropski travnjaci u Aziji, Južnoj Americi i Africi, ističe Družtvo za zaštitu divljih životinja (VCS), koje je učestovalo u istraživanju. I kišne šume jugoistočne Azije pretrpele su značajnu štetu.

Međunarodni tim od 17 stručnjaka koristio je satelitske snimke za procenu uticaja na kopneni ekosistem i za praćenje njegove promene od 2000. Do 2013. godine. 

“Podaci ne lažu. Čovečanstvo nastavlja da smanjuje količinu zemljišta koja je potrebna drugim vrstama da bi preživele. Moramo zaštititi preostale ekosisteme, kako bismo sprečili klimatske promene“, rekao je istraživač Džejms Vatson

Studija UN-a koja je objavljena prošle nedelje otkriva da svetske vlade nisu postigle nijedan od 20 ciljeva koje su postavile za očuvanje biodiverziteta do 2020. Dok drugo istraživanje objavljeno ovog meseca pokazuje da je populacija divljih životinja u poslednjih 50 godina u proseku opala za 68 odsto.

Izvor: weforum

Konkurs za istraživačke radove o problemima očuvanja Skadarskog jezera

Foto-ilustracija: Unsplash (Oleg Gratilo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchno)

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) raspisuje konkurs za novinarske radove, odnosno pruža jednokratnu novčanu podršku za novinare/novinarke koji bi se posvetili istraživanju problematike zaštite prirode, sa posebnim akcentom na probleme očuvanja nacionalnog parka Skadarsko jezero.

U okviru ovog poziva moguće je podržati dve istraživačke priče, odnosno istraživački rad dva novinara/ke. Zadatak odabranih novinara je da napišu istraživačku priču u formi od jednog članka ili video priloga koji se bave izveštavanjem o problemu u oblasti zaštite Skadarskog jezera. Koncept istraživanja i forma izveštavanja nisu unapred zadani, a novinari imaju mogućnost biti slobodni i kreativni u osmišljavanju istraživanja. Na raspolaganju će im biti CZIP resursi, literatura i mogućnost korišćenja konsultacija i savetovanja sa stručnim osobama u oblasti zaštite prirode.

Jednokratna bruto podrška u iznosi od 450 evra po priči koja pokriva sve vrste troškova vezane uz istraživački rad, a prema potrebama kandidata može biti iskorišćena za troškove putovanja, vremena provedenog za istraživanje ili opremu.

Rok za prijave je 15. oktobar, a rok za predaju priča je 20. novembar.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: CZIP

Električni Bugati od 20 miliona evra “juri” 400 kilometara na sat

Foto-ilustracija: Unsplash (Franck V.)

Proizvođač najekskluzivnijih sportskih automobila na svetu Bugati planira da predstavi trkački automobil na električni pogon. Ovo vozilo, sa cenom iznad 20 miliona evra, biće najskuplje na svetu.

Najradikalnije dizajniran automobil današnjice već za nekoliko meseci će postati realnost. Električni “Bugati Vižn le Mans” će poslužiti kao pokazni primer tehnologije budućnosti, kažu stručnjaci i preteča luksuza u svetu.

Skoro svi testovi govore da će biti i najbrži – dostizaće brzinu veću od 400 km na čas.

“Želimo da se prilagodimo budućnosti, pogon od 18 cilindara više nije u modi, elektromotori brže ubrzavaju i imaju veću iskorišćenost. Naravno, sve to prati luksuz i cena”, rekao je Mate Rimac.

Pre samo nedelju dana luksuznu marku “WV” korporacije Bugati preuzeo je hrvatski proizvođač automobila Mate Rimac. 

Detalji tog dogovora nisu poznati, ali očigledno je grupaciji “WV” bitno da tehnlogiju koju Rimac poseduje ugradi i u svoje ostale modele.

“Razvoj od nule mnogo košta, mnogo je bolje udruživanje nego raditi sve iz početka. Rimac nam je dao ono što nam je potrebno u budućnosti”, ističu u Bugatiju.

Jedina dilema ostaje kada će ovaj automobil biti u prodaji i da li će stvarno biti testiran na jednoj od najtežih trka izdržljivosti. Po dizajnu, kažu stručnjaci, ovo je i najlepši ikada izrađeni auto.

Izvor: RTS