Home Blog Page 612

Beograd traži vodu na Velikom ratnom ostrvu

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia

JKP Beogradski vodovod i kanalizacija raspisalo je tender za izradu prethodne studije opravdanosti sa generalnim projektom izgradnje izvorišta podzemnih voda na Velikom ratnom ostrvu u Beogradu.

Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, intenzivan privredni razvoj i urbanizacija grada u proteklom periodu zahteva iznalaženje novog resursa voda, odnosno izgradnju novih infrastrukturnih objekata koji obezbeđuju stabilno i kvalitetno vodosnabdevanje, prenosi Ekapija.

“U prilog navedenom govori i činjenica da je na postojećim izvorištima podzemnih voda Beogradskog vodovoda i kanalizacije, od njihovog formiranja do danas, registrovan generalni pad eksploatacije, odnosno starenje izvorišta (sa pet kubnih metara u sekundi na manje od tri kubika)” stoji u projektom zadatku.

Dodaje se da Beograd mora da obezbedi dodatni resurs podzemnih voda koji će se distribuirati ka konzumnom području.

Foto-ilustracija: Pixabay

Potencijal proširenja izvorišta podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja Beograda u proteklom periodu analiziran je kroz više lokaliteta, među kojima su i Makiško polje, Donje polje, Hrtkovačka draga, Crvenka, Zidine, Besni fok i Jabučki rit, ali je Veliko ratno ostrvo u odnosu na ostale lokacije izdvojila blizina konzumnom području, kao i povoljne tehničke mogućnosti priključenja na postojeću mrežu za transport vode.

Prvo detaljnije sagledavanje ove lokacije za potrebe izgradnje izvorišta podzemnih voda urađeno je početkom osamdesetih godina.

Osnovni ciljevi izrade prethodne studije opravdanosti sa generalnim projektom su utvrđivanje geoloških, hidrogeoloških i hidrohemijskih karakteristika podzemnih voda na Velikom ratnom ostrvu, definisanje mogućnosti otvaranja izvorišta i utvrđivanje kvaliteta sirove vode.

Projektnom dokumentacijom, kako je navedeno, treba sagledati realne mogućnosti formiranja izvorišta na Velikom ratnom ostrvu i priključenja na postojeći sistem transporta sirove vode.

Rok za podnošenje ponuda je 4. februar.

Izvor: eKapija 

Južna Australija zabranjuje mobilne telefone u svim državnim osnovnim školama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mobilni telefoni biće zabranjeni u osnovnim školama širom Južne Australije sledeće godine, prema novoj politici države.

Srednje škole moći će da biraju sopstvene smernice za mobilne telefone, sve dok podržavaju učenje.

Ministar prosvete Džon Gardner rekao je da će nacrt novih mera, koje će biti predstavljene u državnim školama 2021. godine, pomoći učenicima da se bolje „usredsrede na svoje učenje“.

Zabrana neće uključivati „obavezne uređaje“, kao što su prenosni računari i Ajped uređaji koji se koriste kao pomćno sredstvo u nastavi.

Učenicima će i dalje biti dozvoljeno da koriste svoje telefone i druge lične uređaje tokom putovanja u školu, i iz nje ,kako bi osigurali svoju sigurnost, ali telefoni će im biti oduzeti čim se nađu na školskom terenu.

„Razumemo da porodice možda žele da im dete ima telefon dok putuje u školu, i iz nje, kako bi ih moglo kontaktirati van školskog vremena“, rekao je Gardner.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Međutim, verujemo da je tokom školskog časa razumno za učenike osnovnih škola da svoje lične uređaje čuvaju na sigurnom (i dalekom mestu) kako bi mogli da se usredsrede na učenje”, objasnio je ministar.

On navodi kako shvata da ne mogu svuda važiti ista pravila i da  ustanove moraju zadržati dozu fleksibilnosti u osmišljavanju pravila kako bi razvile metode koje će najbolje odražavati potrebe njihovih školskih zajednica.

„Jasno je da pravilo koje je prikladno za dvanaestogodišnjeg učenika nije uvek relevantno i za osamnaestogodišnjaka“, zaključio je Gardner.

Trenutno sve državne škole uvode i određuju sopstvena pravila.

Gardner je objavio nacrt za raspravu, sa namerom da nove mere počnu da se primenjuju već početkom naredne godine.

Jovana Canić

U Sremskoj Mitrovici postavljena nova LED rasveta

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Koellmann)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Brunner)

Savremeni sistem javne rasvete koji štedi energiju, smanjuje emisije ugljen-dioksida i operativne troškove postavljen je u Sremskoj Mitrovici.

Među prvim gradovima Sremska Mitrovica je zamenila staro javno osvetljenje za LED osvetljenje kroz model javno-privatnog partnerstva na teritoriji celog grada.

“Ušteda električne energije na godišnjem nivou je u ovom projektu 3.000.000 kWh, a ušteda ugljen-dioksida (CO2) na godišnjem nivou 1.590 tona. Ako uzmemo prosek, da je apsorpcija ugljen-dioksida (CO2) jednog hektara šume oko 6 tona godišnje (to su šume koje su stare minimalno 30-40 godina), onda dobijemo izuzetnu cifru. Sremska Mitrovica je smanjila zagađenost vazduha ovim projektom, kao da su posadili 265 hektara šume”, navodi se u saopštenju.

Prema proračunima, za 13 godina javnog ugovora, grad će ostvariti novčanu uštedu u budžetu od minimalno 39.500.000 dinara.

“Stare svetiljke, ukupno 9.616 komada, zamenjene su novim LED svetiljkama, čime smo obezbedili efikasnije korišćenje energije, smanjenje emisije ugljen-dioksida i smanjenje operativnih troškova funkcionisanja i održavanja sistema javne rasvete. Godišnja ušteda električne energije iznosi 70,4 odsto, a na bazi toga projektuju se velike finansijske uštede. Uštedeće se oko 13.000.000 dinara samo na troškovima održavanja rasvete, a realizacija celog projekta se finansira iz svih tih ušteda. To je ono što nam je i najbitnije kod realizacije ovog projekta – da dobijemo modernu, racionalnu, energetski efikasnu javnu rasvetu, a da realizacija tog projekta neće ništa dodatno koštati naše sugrađane. Nova rasveta je postavljena u gradskom području, ali i svim selima. Omogućena je daljinska kontrola i upravljanje sistemom, odnosno daljinsko paljenje, gašenje i dimovanje jačine rasvete. Takođe, biće olakšana i prijava kvarova i brže reagovanje po prijavama, jer je kroz numerisanje svetiljki obezbeđen i digitalni registar sistema”, rekao je Miroslav Jokić, načenik gradske uprave Sremske Mitrovice.

Očekivani vek trajanja novih LED svetiljki je 25 godina.

Izvor: Proglas

Protest zbog zagađenog vazduha, nadležni kažu da rade na rešavanju problema

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

U Beogradu je juče održan protest zbog zagađenog vazduha u gradovima u Srbiji u organizaciji grupe građana “Eko straža” uz podršku tridesetak ekoloških organizacija i grupa građana.

Učesnici “Protesta za bezopasan vazduh” prošetali su od beogradskog Trga Slavije do zgrade Vlade Srbije. Tamo su predali listu sa 20 zahteva, među kojima su: usvajanje mera protiv zagađenja vazduha, poštovanje Ustava koji garantuje građanima pravo na zdravu životnu sredinu i adekvatno informisanje.

“Problem aerozagađenja ne može da se reši brzo, ali intenzivno se radi na tome”, rekla je ministarka zaštite životne sredine, Irena Vujović.

Ona je povodom protesta vezanih za kvalitet vazduha, rekla da on nije na zavidnom nivou, ali da je taj problem prisutan decenijama i da je neodgovorno reći da država ne radi ništa po tom pitanju.

“U cilju poboljšanja kvaliteta vazduha prethodnih godina ugašen veliki broj kotlarnica na mazut i ugalj i da država ulaže velika sredstva u izgradnju sistema za odsumporavanje dimnih gasova u energetskom sektoru”, rekla je ministarka.

Prema njenim rečima, u toku je izgradnja postrojenja za odsumporavanje u TE Nikola Tesla A i B, koja će doprineti da se emisija sumpor-dioksida svede na minimum.

Kako je najavila, Ministarstvo će ove godine subvencionisati zamenu kotlarnica u vrtićima, školama i domovima zdravlja kako bi se omogućio prelazak na čistije energente.

Ministarka je navela da će za subvencije za zamenu ložišta moći da konkurišu i građani, naglasivši da će se nastaviti i sa dodelom subvencija za kupovinu električnih i hibridnih vozila za koja postoji interesovanje.

Vujović je predočila i da su u planu i projekti pošumljavanja i ozelenjavanja javnih površina koji će se sprovoditi u jedinicama lokalne samouprave.

Energetski portal

Kišni vrt smanjuje mogućnost poplave i zagađenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prihvatanje oticaja sa nepropusnih površina, infiltriranje istog i filtriranje zagađivača koji su prisutni u vodi omogućava kišni vrt koji funkcioniše tako što se atmosferska voda uliva u taj sistem putem dovoda i privremeno zadržava na njegovoj površini.

Jedan takav konstruisala je master inženjer pejzažne arhitekture i projektant održivih sistema za upravljanje vodom Amela Greksa iz Kaća nadomak Novog Sada, smestila ga u svoje dvorište i prilagodila uslovima sredine.

“Voda se, nakon ulivanja u sistem, polako filtrira kroz različite slojeve zemljišnog medija, gde se dalje može delimično ili u ptopunosti infiltrirati u zemljište. Time se umanjuje koeficijent oticaja i rizik od poplava, a ujedno i koncentracija štetnih materija koje dospevaju u kanalizacioni sistem i krajnji recepijent”, objašnjava Greksa, te dodaje da se njihova primena najviše vezuje za lokacije koje su ugrožene od poplava i zagađenja – u okviru stambenih zona, parkinga, zelenih ostrva, uz saobraćajnice i puteve, pri rekonstrukciji, novoj izgradnji itd.

Najvažnije odabrati pravilan materijal

Projektovanjem kišnih vrtova bavila se i ranije u svom naučno-istraživačkom radu, tako da je sama ideja o nastanku proistekla iz želje da teorijsko znanje primeni i u praksi.

“Takođe, na ovaj način želim da bar delimično dam svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promena i očuvanju životne sredine.”

Kaže, samo projektovanje ne zahteva previše vremena, ukoliko se prethodno detaljno ispitaju svi postojeći uslovi sredine. To su analize i testiranje infiltracione moći i teksture zemljišta, određivanje količine padavina koja se tretira i odabir biljaka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lea Kobal)

“Neophodno je, dakle, obezbediti pravilan materijal, kao i predvideti mogućnost prelivanja iz sistema ukoliko dođe do ekstremnih padavina i osigurati vrt od potencijalne erozije“, napominje sagovornica.

Biljke kao važan deo sistema

Osnovnu anatomiju kišnog vrta, objašnjava Greksa, čine mešavina zemljišta visoke infiltracione moći, biljke i površinski pokrov-malč, dovodna i prelivna konstrukcija.

“Ukoliko uslovi sredine ukazuju na to da je zemljište već zagađeno ili da se sa nepropusnih površina koje vrt tretira očekuje velika količina zagađivača, može se primeniti i nepropusna filter folija, čime se sprečava zagađenje podzemnih voda.”

Biljke predstavljaju veoma važnu komponentu ovog sistema. Odgovorne su za značajan deo uklanjanja zagađivača iz atmosferske vode putem korenovog sistema, a da bi se osigurao njihov opstanak, neophodno je da budu tolerantne na uslove povremenog plavljenja i suše.

“Prednost se daje neinvanzivnim i autohtonim vrstama, kako bi se izbegao razvoj korova, a time i tretiranje pesticidima“, ukazuje Greksa.

Uspeh vrta meri se infiltracijom prvih 25 mm pale kiše

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njenim rečima, na ovaj način može se u potpunosti infiltrirati sva količina vode nastala putem padavina.

Istraživanja su pokazala da je to moguće. Po ‘difoltu’, uspeh vrta se meri ukoliko on uspe da infiltrira prvih 25 mm pale kiše, koja se ujedno smatra i najzagađenijom. Pri ekstremno velikim količinama padavina, pogotovo u visoko urbanizovanim područijima, proces infiltracije će teći sporije, sve dok se voda u potpunosti ne infiltrira u zemljište. Taj proces ne sme da traje duže od 24 časa.”

Funkcija da tretira atmosfersku vodu sa krova

Benefiti kišnog vrta su, napominje, višestruki. Produžavanjem vremena potrebnog za oticanje vode, ovi sistemi smanjuju mogućnost poplave usled izlivanja kanalizacije.

Pored toga, umanjuju zagađenja i poboljšavaju kvalitet površinskih i podzemnih voda. Takođe doprinose i dopuni podzemnih voda, unapređuju zelenilo i povećavaju biodiverzitet.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gabriel Gabriel)

“Ja sam izuzetno zadovoljna, pogotovo za vreme kiše. Tada je vrt u svom punom sjaju. Njegova primarna funkcija jeste da tretira atmosfersku vodu sa krova. Delimično, vrt služi i za istraživanje, monitoring i evaluaciju njegovih performansi”, navodi sagovornica.

Održavanje ne zahteva više posla od bilo kog drugog vrta, dodaje sagovornica napominjući da polazi od činjenice da je on samoodrživ jer mu nije potrebno previše zalivanja, osim u sušnim periodima.

“Najvažnije je voditi računa da ne dođe do sabijanja zemljišta, jer će to uticati na infiltraciju i o tome da li je potrebno zameniti koju biljku. Ukoliko vrt sadrži malč, savetuje se njegovo obnavljanje svake godine.”

Za primenu ovakvih alternativnih metoda u Srbiji, neophodno je još raditi na informisanju i edukaciji, kako stručne javnosti tako i pojedinca, smatra sagovornica, a ona svojim primerom upravo želi da ukaže da potencijal za primenu ovako ekoloških, efikasnih i ekonomski isplativih rešenja, svakako postoji.

Izvor: Agroklub

Zelena arhitektura koja će oblikovati svet u 2021. godini

Foto-ilustracija: Pixabay

Rad na većini projekata u 2020. godini obustavljen je zbog pandemije izazvane koronavirusom, ali zato 2021. godina obećava realizaciju mnogih interesantnih projekata.

Za početak planira se završetak centra za umetnost u Tajpeju, kuće muzike u Budimpešti, zatim zgrada njujorške biblioteke, hotel u Danskoj čiji se rad zasniva na borbi protiv klimatskih promena, a tu su i mnoge druge.

Biblioteka koja se krasiti naselje Kvins (Njujork) biće duplo veća od prethodne koja se nalazila na istom mestu, a posetiocima će nuditi dvostruko više sadržaja na prostoru od preko 1800 kvadratnih metara.

Svetlost će prolaziti kroz stakleni trougao na samom ulazu, kao i kroz prozirni stakleni omotač koji će se prostirati dužinom cele spoljašnje konstrukcije.

U Tajpeju će posle osam godina biti završena izgradnja centra za scensku umetnost.

Ambiciozni oprojekat koštaće 192 miliona dolara. Neobična zgrada sa sferom nalik planeti koja viri sa jedne strane, nesumnjivo će poslužiti kao savremeni orijentir za posetioce tajvanske prestonice.

“Akuarela”, stambeni kompleks od 650 kvadratnih metara koji se gradi u glavnom gradu Ekvadora, biće konačno završen.

Kamene obloge, drvene rolete i spoljašnje zelenilo osmišljeni su da bi se kompleks asimilirao sa zelenom planinskom topografijom regiona, dok stanovnicima nudi opipljivu vezu sa prirodom.

U Danskoj će u narednih nekoliko godina da se izgradi prvi “klimatsko-pozitivni” hotel, prva zgrada koja će uštedeti više ugljenika nego što ga emituje.

Služeći kao novo krilo postojećeg hotela, struktura je izrađena gotovo u potpunosti od drveta. Većina je nadograđena upotrebom ostataka sa gradilišta i iz fabrika nameštaja. Ostaci sa lokalnih kamenoloma korišćeni su za ukrašavanje i izolaciju.

Kuća muzike u Budimpešti slaviće tradicionalnu muziku ove države, a nalaziće se usred najvećeg javnog parka prestonice.

Planirana je izgradnja i drugih kulturnih destinacija na području ovog prostranog parka, između ostalog Etnografski muzej i Nova nacionalna galerija velićine 50.000 kvadratnih metara.

U Amsterdamu će biti finalizovani radovi u studentskom domu koji će imati 1500 apartmana.

Svojim dizajnom i veličinom od 90.000 kvadratnih metara, arhitekte su htele da postignu promenu celokupnog pejzaža ovog dela grada koji je preplavljen uniformisanom arhitekturom poslovnih zgrada manje-više identičnog izgleda.

Kompanija za arhitekturu “NLE” je tokom prošle decenije eksperimentisala sa inovativnim načinom brze i jeftine gradnje na vodi.


Izvirujući iz Atlantskog okeana, u tri povezane strukture biće smeštena sala za nastupe, studio za snimanje i restoran, pokazujući na taj način da “plutajuća” arhitektura koja se lako montira može ponuditi pristupačnu alternativu tradicionalnim kulturnim mestima.

U kineskom gradu Guangzhou završiće se izgradnja pozorišta sa 2.000 mesta.

Dizajniran je osmislio londonski arhitekta inspirisan lepršavom teksturom vezene svile.

Konstrukcija se sastoji od hiljadu aluminijumskih ploča, a na prvi pogled se čini da se spoljna školjka nežno preklapa, otkrivajući ulaze u zgradu. Pozorište deluje kao da ulazite u unutrašnjost skulpture, što samo dodaje na autentičnosti samog dizajna.

Jovana Canić

Nema nabavke traktora putem IPARD poziva za ovu godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Goodwill)

Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede objavila je IPARD Plan poziva za 2021. godinu. Biće aktuelna Mera 9 – Tehnička pomoć, Mera 7 – Diverzifikacija poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja (podsticaji za ulaganje u izgradnju i opremanje objekata za ruralni turizam), Mera 3 – Investicije u fizičku imovinu i vezi sa preradom i marketingom poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva (izgradnja i opremanje).

Nabavka mehanizacije, ali ne i traktora

Takođe, već od prvog aprila do 30. juna očekuje se raspisivanje poziva za Meru 1 – Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava. Međutim, na razočarenje mnogih, ova mera podrazumeva izgradnju i opremanje objekata uključujući i nabavku opreme i druge mehanizacije, ali izuzev traktora.

Za ovu meru izdvojeno je i najviše novca 6,6 milijardi dinara.

Podsetimo, u okviru prezentacije “Sprovođenje IPARD II programa” na platformi onlajn Međunarodnog sajma poljoprivrede, direktorka Uprave za agrarna plaćanja (UAP) Biljana Petrović rekla je da je prošle godine odobreno 42,7 miliona evra vrednosti projekata, s tim da se ovaj iznos svakodnevno menja, kako se odobravaju rešenja. Realizovano je devet javnih poziva, a nedavno uspešno završen proces akreditacije za Meru 7 i 9.

Foto-ilustracija: Unsplash (Emiel Molenaar)

Najveći broj zahteva je stigao kroz Meru 1 (Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava), a za Meru 3 bilo je manje zahteva, jer se odnosio pre svega na pravna lica, dok je za ulaganje u seoski turizam (Mera 7) vladalo veliko interesovanje.

Avansno plaćanja i skraćenje biznis plana

Trenutno se radi na usklađivanju i predlogu izmene procedura kad je u pitanju avansno plaćanje.

Ideja je da nakon odobravanja projekta, korisnik može da koristi ili povuče sredstva u iznosu od 50 odsto vrednosti investicije bez PDV-a, kako bi ubrzao zavšetak investicije i kako ne bi morao kompletan iznos da uzima od banke, ako nema svoj novac i kako ne bi čekao kraj investicije kako bi dobio deo povrćaja.

Takođe, postoji ideja i da se dodatno pojednostavi biznis plan.

Detaljan plan IPARD poziva za ovu godinu možete pogledati OVDE.

Izvor: Agroklub

Razvoj elektromobilnosti u Srbiji: Put do neba ili auto-put ka paklu?

Foto: Privatna arhiva (Twitter)

Dostizanje održivosti transporta zasniva se na povećanju njegove ekonomičnosti uz istovremeno povećanje energetske efikasnosti, smanjenje negativnog dejstva na životnu sredinu, sprečavanje (ili makar ograničavanje) štetnih posledica po život i zdravlje stanovništva i korišćenje (potpuno) obnovljivih izvora energije.

Kada govorimo o drumskom i gradskom transportu putnika i tereta, njihova održivost se zasniva na povećanju troškovne, ekološke i energetske efikasnosti.

To ne podrazumeva samo smanjenje emisija štetnih materija i gasova sa efektom staklene bašte, već i uštede pogonske energije (kako sa troškovnog, tako i sa energetskog aspekta).

Ovakvom sinergijom sva tri faktora očekuje se: smanjenje uvoza i zavisnosti od neobnovljivih (fosilnih) izvora energije, povećanje energetske efikasnosti vozila i voznih parkova, smanjenje transportnih troškova i njihovog učešća u ceni proizvoda, pa samim tim i veća konkurentnost proizvoda, povećanje bezbednosti saobraćaja, čistija i zdravija životna sredina, bolji uslovi života, kao i sigurnija budućnost novih generacija.

Jačanje svesti stanovništva i uticajnih društvenih grupa koje se bore za bolje uslove života predstavlja jedini način da se u (siromašnijim) zemljama u razvoju, pored ekonomičnosti, kao kriterijumi pri nabavci vozila uvedu kriterijumi bezbednosti saobraćaja i zaštite životne sredine. U ekološke kriterijume, pored emisije štetnih gasova iz samog transportnog sredstva na mestu potrošnje (tj. u neposrednom okruženju vozila), mora da se uključi i zagađenje životne sredine, koje je posledica načina dobijanja pogonske energije u sektoru energetike (npr. zagađenje iz nuklearnih i termoelektrana pri proizvodnji električne energije), ali i zagađenje u proizvodnji vozila, odnosno u auto-industriji.

Imajući sve ovo u vidu, električna vozila se mogu smatrati održivim vidom kretanja, ali samo pod određenim uslovima. Odgovarajuće električno vozilo treba da se koristi racionalno i propisno sa aspekta popunjenosti (broja prevezenih putnika) ili iskorišćenja nosivosti (količine prevezenog tereta), kao i da efikasno troši električnu energiju i regeneriše je tokom kretanja, odnosno kočenja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pritom, ne sme da se izostavi ni razmatranje ekonomičnosti proizvodnje električne energije, tj. zahtevano povećanje investicija u infrastrukturu za proizvodnju, skladištenje i distribuciju energije.

Ovo je značajno jer smo svedoci ubrzanog povećanja broja elektronskih potrošača u svakom domaćinstvu.

Kada bi svako domaćinstvo istovremeno nabavilo samo po jedno električno vozilo, suočili bismo se sa ozbiljnim udarom na elektroenergetski sistem, nedostatkom kapaciteta elektrodistributivne mreže i nama tako dobro poznatim „restrikcijama”, i to ne samo u zemljama u razvoju, već i u najrazvijenijim zemljama.

Kao prelazno rešenje ka potpunoj elektrifikaciji transporta pojavila su se hibridna električna vozila, koja proizvode električnu energiju i dopunjavaju je pomoću drugog, za sada najčešće fosilnog pogonskog goriva.

Razvijene zemlje, svesne svoje društvene odgovornosti i posledica svog današnjeg delovanja na budućnost, problem efikasnosti drumskih transportnih sredstava rešavaju fokusirajući se na povećanje energetske i ekološke efikasnosti novoproizvedenih putničkih automobila, dok istovremeno promovišu i subvencionišu širu primenu održivih i obnovljivih pogona vozila. Nasuprot tome, u Srbiji je i dalje jedini kriterijum ekonomičnost nabavke i eksploatacije vozila na određeni pogon.

Tekst priredio: prof. dr Vladimir Momčilović

Tekst u celini možete pročitati u novom broju Magazina Energetski portal ODRŽIVI TRANSPORT, septembar-novembar, 2020.

EPS Distribucija “preuzima” merne uređaje i opremu od korisnika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Preduzeće EPS Distribucija saopštilo je da će u skladu sa Zakonom o energetici od svih korisnika preuzeti merne uređaje, merno-razvodne ormane, priključne vodove, instalacije i opremu u merno razvodnim ormanima.

Ugovor o preuzimanju može da potpiše zakonski korisnik sistema ili osoba kojoj je on izdao važeće zakonsko punomoćje.

Dodaje se da će EPS Distribucija preuzeti i obavezu održavanja preuzete opreme.

Korisnici sistema nemaju nikakve troškove u vezi sa preuzimanjem, a EPS Distribucija urediće uslove preuzimanja ugovorom u skladu sa Zakonom o energetici.

Kako se navodi, obaveštenje i ugovor u dva primerka su dostavljeni korisnicima sistema na adresu na koju im se šalje i račun za električnu energiju.

Jedan potpisan primerak ugovora potrebno je vratiti nadležnom ogranku EPS Distribucije u roku od osam dana na adresu koja je naznačena u obaveštenju.

EPS Distribucija navodi da ukoliko korisnici sistema ne potpišu ugovor o preuzimanju, ostaju odgovorni za ispravnost i održavanje te opreme i mernih uređaja, što znači i da će snositi sve buduće troškove njihovog održavanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Preuzimanje mernih uređaja i ostale opreme ne znači i istovremenu zamenu postojećih mernih uređaja.

Naglašeno je da će se njihova zamena raditi u skladu sa postojećim zakonskim propisima.

Od ukupno 3,68 miliona mernih mesta, EPS Distribucija je do sada preuzela opremu i merne uređaje na oko 600.000 mernih mesta.

U fazi koja je započeta sada, na distributivnom području Beograda merni uređaji i ostala navedena oprema biće preuzeti od 163.280 korisnika.

Na distributivnom području Novog Sada 168.610, na području Kralјeva 163.670, Niša 104.260 i na području Kragujevca 50.180.

Izvor: EPS Distribucija

Voz koji radi uz pomoć životinjskog i ljudskog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Bjorn Snelders)
Foto: Printscreen/Twitter

Velika Britanija bi uskoro mogla da obezbedi svojim stanovnicima putovanje uz pomoć vozova koji bi kao gorivo koristili biometan dobijen od životinjskog i ljudskog otpada, što bi dovelo do smanjenja emisije štetnih gasova.

Ideja inženjera kompanije “Ultra Light Rail” (ULR), koji stoje iza projekta „Bio-ultra“, žele da sve gradske tramvaje i vozove zamena vozilima koja koriste biometan kao pogonsko gorivo i da na taj način zaštite životnu sredinu.

Vagoni, koje su razvili inženjeri ove firme, pretvaraju gas biometana u električnu energiju, koja zatim puni baterije i na taj način omogućava vozu da se kreće.

Voz budućnosti bi bio dugačak 20 metara, kretao bi se brzinom od 80km/h i kapacitet od 120 putnika. Projekat kompanije će biti finansiran iz fonda britanske vlade.

Biometan je vrsta biogoriva koji se dobija od nekoliko vrsta otpada, između ostalog i mulja iz kanalizacije, ostataka useva na poljima, stajskog đubriva i ostataka hrane. Ove ostatke razgrađuju bakterije i na taj način se dobija gas koji može da se koristi kao „čistije“ alternativno gorivo.

Zagovornici ove vrste goriva napominju, iako biometan ispušta ugljen-dioksid u atmosferu, da su ti procesi totalno prirodni i  da korišćenje ovog goriva daje navedenim sirovinama novu namenu, kao i da sprečava korišćenje fosilnih goriva.

Cilj kompanije ULR je da se rešenje što pre plasira na tržište i predstavi većim i manjim gradovima u Engleskoj kako bi se doprinelo unapređenju kvaliteta života i smanjilo zagađenje vazduha na celom ostrvu.

Jovana Canić

Više od polovine prodatih automobila u Norveškoj ide na struju

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Lehner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Dress)

Tokom 2020. godine prodaja električnih automobila u Norveškoj svela se na benzinski, dizel i hibridni pogon, a nemački Folksvagen postigao je nemoguće i dospeo na prvo mesto, umesto Tesle, kao najveći proizvođač automobila na baterije, čemu svedoče i zvanični podaci.

U prethodnoj godini baterijska električna vozila (BEV) činila su 54,3 odsto svih novih automobila koji su se prodali , što predstavlja globalni rekord i značajan porast u odnosu na 2019. godinu kada je taj broj bio 42, 4 odsto, objavio je Norveški savez za drumski saobraćaj (OFV), a preneo Rojters.

Teško da je neko mogao da zamisli  ovakav razvoj situacije, kada su ovi automobili imali udeo od samo jedan odsto na ovom tržištu.

U svom nastojanju da postane prva država koja je prekinula prodaju automobila na benzin i dizel do 2025. godine, Norveška je u potpunosti oslobodila električna vozila od poreza koji važi za kupce vozila na fosilna goriva.

Tokom oktobra meseca prodaja električnih vozila je dostigla 66,7 odsto udela u norveškom tržištu, pa će prošla godina ostati upamćena po tome da su potpuno električni automobili na nivou cele godine nadmašili obim prodaje svih modela vozila sa SUS motorima (motorima sa unutrašnjim sagorevanjem).

“Definitivno smo na putu da ostvarimo zacrtan cilj do 2025. godine”, rekao je izvršni direktor OFV-a Ejvind Torsen na konferenciji za novinare.

Folksvagenova marka Audi našla se protekle godine na prvom mestu najprodavanijih novih putničkih automobila u ovoj nordijskoj zemlji sa svojim SUV vozilima e-tron i sportsbek vozilima, dok je “Teslin” Model 3, pobednik 2019. godine, morao da se pomeri na drugo mesto.

“Naša preliminarna prognoza je da će električni automobili premašiti 65 odsto tržišnog udela 2021. Ako to uspemo, cilj da se 2025. godine prodaju samo automobili sa nultom emisijom biće na dohvat ruke”, rekla je Kristina Bu, predsednica Norveške asocijacije za električna vozila.

U 2021. godini se očekuje dolazak “Teslinog” srednjeg sportskog terenskog vozila Model Y, kao i predstavljanje prvog električnog SUV-a iz Forda, BMW-a i VW-a.

Podsetimo samo i na podatak da je 2011. godine tržišni udeo dizelaša u Norveškoj iznosio 75,7 odsto, a ta cifra je pala na 8,6 odsto skoro deceniju kasnije.

Bilans prodatih vozila tokom 2020. godine, u Norveškoj, iznosi  141.412 od čega su 76.789 potpuno električna vozila.

Energetski portal

Međunarodni popis ptica vodenih staništa 2021.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: DZPPS

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) od 08. do 30. januara organizuje i sprovodi Međunarodni popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC). Ovo istraživanje započeto je davne 1966. godine i predstavlja jednu od najstarijih i najmasovnijih aktivnosti praćenja brojnosti divljih ptica na svetu.

„Zahvaljujući razgranatoj mreži članova, volontera i saradnika i ove godine ćemo se potruditi da obiđemo sva važna vodena staništa, beležimo i brojimo ptice, kao i stanje samih vodenih ekosistema“, kaže Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje: „Posebnu pažnju ćemo posvetiti obilasku tokova Dunava, Save, Tise, Zapadne Morave, Drine i ostalih većih reka u Srbiji“.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pojedine lokalitete će obići u saradnji sa upravljačima zaštićenih područja i drugim institucijama koje se bave vodama i zaštitom prirode.

Kao i ranijih godina sa brodova, iz automobila ili pešaka brojaće se patke, guske, labudovi, gnjurci, ronci, čaplje, galebovi i ostale ptice koje borave na vodama ili uz njih.

Saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih koraka u zaštiti populacija divljih ptica i vodenih staništa koja su značajna za očuvanje biodiverziteta i ostalih prirodnih resursa poput pijaće vode.

Foto-ilustracija: Pixabay

Podaci koje ornitolozi u Srbiji prikupe na kraju se objedinjuju i šalju u svetsku bazu podataka koju vodi organizacija Wetlands International. Terenski obilasci za brojanje ptica i ovaj put biće iskorišćeni za dokumentovanje i prijavljivanje različitih oblika uništavanja ptica i prirode.

Ukoliko ste zainteresovani da doprinesete zimskom popisu ptica, dobrodošli ste. Za pojašnjenja i detaljna uputstva pišite rukovodiocu popisa Marku Šćibanu na imejl adresu: iwc@pticesrbije.rs.

„Svako, uključujući potpune početnike, može da doprinese unapređenju znanja o zimskom rasprostranjenju i brojnosti ptica u Srbiji. Kako bismo olakšali terenski rad pripremili smo dva elektronska priručnika na srpskom jeziku. Dovoljno je da nam se javite kako bismo vas usmerili ka vašem lokalnom koordinatoru popisa. Vrlo je važno da svi volonteri prilikom rada na terenu budu obazrivi i da paze na svoje zdravlje i bezbednost“, pojašnjava Marko Šćiban iz DZPPS.

Iako će sve aktivnosti tokom istraživanja biti na otvorenom u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije napominju da koronavirus još uvek intenzivno cirkuliše na teritoriji Republike Srbije, stoga unapred mole sve učesnike da tokom trajanja akcije vode računa o poštovanju preventivnih mera u cilju smanjenja rizika nastanka i prenošenja ove infekcije. Informacije o preventivnim merama možete pronaći na stranici: https://covid19.rs/.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Voda, naš saveznik u prilagođavanju na klimatske promene na Zapadnom Balkanu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U vreme krize, kao što je ova s kojom se sada suočavamo usled pandemije virusa COVID-19, adekvatna higijena i pristup čistoj vodi od ključnog su značaja.

Isto toliko je važan i set mera kojima se na odgovarajući način rešavaju izazovi s kojima se suočavamo. Ovo važi kako za vanredne zdravstvene situacije, tako i za druge vrste društvenih izazova i nepogoda.

Mada se fokus poslednjih nedelja i meseci usmerio na adekvatnu zaštitu od pandemije, postizanje dugoročne otpornosti na klimatske promene zahteva jasniji uvid u mnogobrojne međusobno povezane probleme koji utiču na zdravlje ekosistema i društvenu dobrobit u različitim regionima. Klimatske promene često pogoršavaju ove probleme i izazove.

Foto: Srđan Kis Bicskei (Waterfall walk)

Prema izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu o Klimatskim promenama, njihovom uticaju i ugroženosti Evrope, smatra se da su jugoistočna i južna Evropa u velikoj meri izložene posledicama izazvanim klimatskim promenama.

To znači da se ovaj region suočava sa najvećim rizikom od klimatskih promena i da postoji veliki broj ugroženih sektora i oblasti, koje uključuju vodne resurse i ekosisteme, kao i vodnu infrastrukturu. Projekcije klimatskih promena za Zapadni Balkan govore da će u narednih nekoliko decenija doći do povećanja broja nepogoda izazvanih ekstremnim vremenskim uslovima.

Predviđa se da će promena namene zemljišta biti dominantni faktor u utvrđivanju dostupnosti vode u kratkoročnom, a da će intenzitet klimatskih promena verovatno postati primarni faktor u dugoročnom periodu.

Međunarodni panel o klimatskim promenama (IPCC) takođe je identifikovao Zapadni Balkan kao jedno od najugroženijih područja u Evropi. Ovaj region će se suočiti sa porastom temperature do vrednosti iznad evropskog proseka, kao i promenama u obrascima padavina, što će uzrokovati rizik od poplava, duže sušne periode, eroziju zemljišta i šumske požare.

Klimatske promene će najverovatnije izazvati i negativne posledice koje će dovesti do znatnog gubitke staništa, ali i do ekonomskih i ljudskih gubitaka. Poplave iz 2014. godine pokazale su da region Zapadnog Balkana nije spreman niti adekvatno opremljen da se izbori sa nadolazećim opasnostima izazvanim klimatskim promenama. Mada su od 2014. godine izvršena poboljšanja sistema sprečavanja i zaštite od poplava, skorašnje poplave iz 2019. i 2020. godine pokazale su da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se adekvatno rešio ovaj i drugi problemi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Reke se smatraju jednim od najproduktivnijih ekosistema i važnih područja biodiverziteta, i one igraju izuzetno značajnu ulogu u našim životima budući da obezbeđuju suštinska dobra i brojne usluge koje nudi ovaj ekosistem. Na primer, reka Vojuša (Vjosa) koja protiče kroz Grčku i Albaniju, ima regionalni, ali i evropski značaj.

Međutim, ovaj jedinstveni resurs izuzetnih prirodnih i društvenih dobara ugrožen je projektima izgradnje oko 40 hidroelektrana, kojima bi se narušio celokupan ekosistem. Ako se planovi realizuju, ovo slivno područje će se pretvoriti u niz akumulacionih jezera koja će uništiti prirodni rečni tok i funkcije biodiverziteta.

Projekat „Sačuvajmo poslednju divlju reku slobodnog toka u Evropi – Vojušu” trenutno je usmeren na sprečavanje negativnog razvoja izgradnje s ciljem da se ovaj rečni sliv proglasi prekograničnim zaštićenim područjem.

Upravljanje konkurentskim odnosom ekosistema i društvenih potreba i prioriteta ključni je izazov u uspostavljanju ravnoteže između dobrobiti ljudi i zdravlja ekosistema i očuvanja biodiverziteta. Razvoj očuvanja biodiverziteta i ekosistema u slivu Vojuše od suštinske je važnosti kako bi se obezbedila zaštita kritičnih slatkovodnih ekosistema, i u isto vreme time omogućila podrška lokalnim zajednicama.

Tekst priredile: Kristin Mejer i Sofija Tvaradže iz IUCN Regionalne kancelarije za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, Beograd

Tekst u celini možete pročitati u novom broju Magazina Energetski portal ODRŽIVI TRANSPORT, septembar-novembar, 2020.

Ogroman potencijal Srbije u obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović najavila je danas pripremu posebnog zakona o obnovljivim izvorima energije, s obzirom na veliki potencijal Srbije u toj oblasti.

Mihajlović je u izjavi za agenciju Tanjug objasnila da je propis o obnovljivim izvorima energije potpuni novitet, jer je ta oblast sada deo Zakona o energetici.

Srbija ima ogroman potencijal u biomasi, geotermalnim izvorima i solarnoj energiji, ali ga očigledno do sada nije iskoristila. Mi ćemo tim zakonom pokušati da napravimo ambijent da se obnovljivi izvori energije mnogo više koriste, navela je ona.

Potpredsednica Vlade je objasnila da će biti promenjen dosadašnji sistem fid-in tarifa i da će biti uvedene aukcije za energiju iz obnovljivih izvora.

Ona je ukazala na to da će posebna pažnja biti posvećena kogeneraciji, odnosno proizvodnji električne i toplotne energije u isto vreme, jer je to, pre svega, veoma efikasno.

Ono što je, takođe, novitet jeste formiranje jednog velikog fonda za energetsku efikasnost, rekla Mihajlović i dodala da je plan da se fond puni najmanje novcem iz budžeta, a mnogo više iz svih drugih međunarodnih fondova.

Mihajlović je naglasila da će cilj formiranja tog fonda biti smanjenje trošenja energije i dodala da će fokus biti pre svega, na domaćinstvima, a ne samo javnim, velikim zgradama gde svakako može mnogo da se uradi da bi se povećala energetska efikasnost.

Potpredsednica Vlade je navela podatak da se u Srbiji u proseku “baci” 40 odsto električne i toplotne energije zato što domaćinstva nemaju dobra vrata, prozore i izolaciju zidova.

Izvor: Vlada Srbije

Oksfordski naučnici stvorili ugljen-neutralno mlazno gorivo od CO2

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pexels

Tim istraživača sa Univerziteta u Okfordu otkrio je kako kažu, isplativ i efikasan način proizvodnje mlaznog goriva iz ugljen-dioksida, nudeći nadu da će jednog dana turisti moći da odlete u inostranstvo bez osećaja krivice zbog stvaranja emisije otrovnih gasova.

Istraživaći su uspešno pretvorili CO2 gas direktno u mlazno gorivo koristeći jeftin katalizator na bazi gvožđa.

Prethodni uspešni pokušaji pretvaranja CO2 u mlazno gorivo zahtevali su složene procese i skupe hemikalije. Ali, kao što je otkriveno u časopisu Nature, istraživači sa Okforda veruju da bi nova metoda mogla da proizvede gorivo po konkurentnim cenama koje bi potencijalno moglo da eliminiše veliko opterećenje koje stvara vazdušni saobraćaj.

„Kao što možete da zamislite, zaista smo uzbuđeni zbog ovih rezultata i uticaja koji će oni imati na održivo vazduhoplovno gorivo. Pod pritiskom klimatskih promena, naše otkriće će značajno doprineti održivim svetskim procesima proizvodnje goriva“, rekao je jedan od istraživača.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tim je počeo da istražuje mogućnost pretvaranja CO2 u gorivo pre više od jedne decenije, ali je tek sada „konačno ostvario taj san ovim otkrićem“.

Metoda uključuje upotrebu CO2 zarobljenog iz vazduha, koji se konvertuje sa vodonikom (H2) pomoću procesa koji se naziva hidrogenizacija i katalizatora napravljenog od jedinjenja gvožđa, mangana i kalijuma za dobijanje specifičnih ugljovodonika.

Novi postupak “ekonomičniji i prihvatljiviji za životnu sredinu” u poređenju sa indirektnim metodama, poput konverzije CO2 u metanol, a zatim u mlazno gorivo.

Energetski portal

Ljubljana proglašena za jedan od najodrživijih gradova na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Lounli planet”, najpoznatiji izdavač turističkih vodiča, je uvrstio prestonicu Slovenije u listu osam najodrživijih gradova na svetu.

Slovenačka agencija STA prenosi kako je Ljubljana “izuzetno čista i sve zelenija” i prepoznatljiva po svojoj netaknutoj prirodi.

Upravo su priroda i svež vazduh ključna prednost u planu oživljavanja gradskog turizma.

“Lounli planet” ističe činjenicu da je preko 10 hektara gradskog centra namenjeno pešacima, kao i da se ulice peru  kišnicom i recikliranom vodom.

Najsavremeniji sistemi upravljanja otpadom su doveli do toga da grad na deponiju šalje 80 odsto manje otpada nego 2008. godine.

Takođe, Ljubljana je prva evropska prestonica koja se založila za cilj da postane grad “bez otpada”.

Krajnji cilj je da se to do 2025. godine otpad smanji na samo 60 kilograma godišnje po osobi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ljubljana je još 2007. godine definisala ciljeve održive mobilnosti, a u prioritete su uvrstili nastojanje da do 2027. godine građani većim delom obavljaju svoje poslove tako što će ići pešice ili koristiti bicikl i javni prevoz.

Pored svih planova, u delo su sproveli i rekonstrukciju gradskih mostova, koja građanima smanjuje udajenost od jednog do drugog dela grada, a posebno se vodi računa o starijim sugrađanima za koje su obezbeđena električna vozila.

U Magazinu Energetskog portala ODRŽIVI TRANSPORT  septembar-novembar, 2020. možete pročitati i druge pogodnosti koje su Ljubljanu dovele do “Lounli planet” liste.

Na spisku su se našli i Singapur, Lisabon, Vankuver, Kopenhagen, San Francisko, Portland i Bengaluru.

Jovana Canić