Home Blog Page 611

Usvojen program subvencija za projekte razvoja turizma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije usvojila je Program rasporeda i korišćenja subvencija, transfera i dotacija namenjenih za projekte razvoja turizma u 2021. godini.

Programom su predviđeni podsticaji za izgradnju infrastrukture i suprastrukture u turističkim destinacijama u iznosu od 600 miliona i 500 hiljada dinara, a za projekte promocije, edukacije i treninga u turizmu, u iznosu od 105 miliona dinara.

“Ulaganja u infrastrukturu, promociju i edukaciju ključni su ne samo za oporavak, već i za ubrzanu reformu turističkog sektora u susret globalnoj konkurentskoj trci za tržište u postpandemijskom periodu. Ciljevi su uspostavljanje regionalne ravnoteže turističkog prometa i sistema praćenja ostvarenih rezultata u turizmu, uspostavljanje sistema podsticaja za „green field” investicije, kao i uspostavljanje sistema za razvoj i održivost autentičnih turističkih destinacija putem integracije turizma u lokalnim zajednicama”, rekla je Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija.

Prema njenim rečima, u fokusu su i razvoj infrastrukture, zaštita životne sredine i kulturno-istorijskog nasleđa u turističkim prostorima, odnosno lokalni i regionalni rast konkurentnosti i kvaliteta u turizmu.

“Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava imaju destinacijske menadžment organizacije, privredna društva i druge organizacije i institucije čiji su osnivači Vlada, AP Vojvodina ili jedinica lokalne samouprave, a koja nisu indirektni korisnici budžeta” ukazala je ona.

Ministarka je objasnila da za projekte promocije, treninga i edukacije u turizmu, pored navedenih, pravo ostvaruju i nevladine organizacije i neprofitne institucije za razvoj turizma.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Pogledajte kako kamion prevozi elisu vetroturbine

Photo-illustration: Pixabay

Nema osobe koje nije oduševljena izgledom i veličinom vetroturbina. Svi smo fasciniarani kako graciozno stoje u ravnicama i na mestima koja su gotovo nepristupačna.

Na prvi pogled deluje kao da ih je neko samo spustio na mesto na kom se nalaze, ali verujte, nije tako. Sam proces postavljanja jedne vetroturbine je težak i komplikovan. 

Najteže u celom procesu je transportovati sve delove vetroturbine i  postavlja se logično pitanje kako uopšte jedan kamion može da preveze skoro 70 metara dugačku i 20 tona tešku elisu?

Prevoz elise za vetroturbine gotovo da prkosi svim zakonima fizike i zato ovaj prizor nikoga nije ostavio ravnodušnim.

Vetroelektrane za proizvodnju električne energije koriste snagu vetra. Kako bi se jedna vetroelektrana napravila potrebni su vetrogeneratori čiji su osnovni delovi elise, prenosni mehanizam, elektrogenerator, noseći stub i strujni transformator neophodan za priključivanje na elektrodistributivnu mrežu. Prečnik rotora može biti do 120 metara, dok težina jedne elise dostiže i do 20 tona. Visina stuba sa vetrogeneratorom iznosi i do 130 metara, a kompletan vetrogenerator može da teži i do 200 tona.

Energetski portal

 

Prirodna dobra kao motivi poštanskih maraka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Pošta Srbije

U okviru saradnje Zavoda i Pošte Srbije, vezano za objavljivanje serijala poštanskih maraka „Evropska zaštita prirode“, u protekloj godini objavljene su dve, na kojima se nalaze motivi Predela izuzetnih odlika „Kulturni predeo Tršić-Tronoša“ i područja predloženog za zaštitu Predeo izuzetnih odlika „Vardenik“.

Predeo izuzetnih odlika „Kulturni predeo Tršić-Tronoša“ prostire se na teritoriji od 1802,57 ha, na teritoriji grada Loznice.

Prirodne vrednosti područja čine očuvani kompleksi autohtonih sladunovo-cerovih i drugih šuma, dok je od ukupno 145 zaštićenih divljih vrsta biljaka i životinja, 83 su zaštićene, a 62 vrste pripadaju kategoriji strogo zaštićenih kao što je zelenika ili božikovina (Ilex aquifolium. L.). Priobalni pojas vodotokova je stanište vodozemaca i gmizavaca sa 11 zaštićenih vrsta. Od faune ptica izdavaja je prisustvo srednjeg detlića (Dendrocopos medius), rusog svračka (Lanius collurio) i vinogradarske strnadice (Emberiza hortulana), kao vrsta od međunarodnog značaja.

U fauni sisara zabeleženo je 52 vrste, a fauna slepih miševa predstavljena je sa 18 strogo zaštićenih vrsta. Na osnovu studije zaštite za područje „Kulturni predeo Tršić-Tronoša“, Zavoda za zaštitu prirode Srbije Vlada Republike Srbije donela je 2019. godine Uredbu o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Kulturni predeo Tršić-Tronoša, kako bi se očuvala nepokretna kulturna dobra, prirodne vrednosti, specifična konfiguracija terena i regionalna različitost karaktera predela, a zbog jedinstvenog spoja prirodnih i stvorenih vrednosti.

Predeo izuzetnih odlika „Vardenik“ nalazi se u jugoistočnoj Srbiji u okviru područja Vlasine i Krajišta,i najvećim delom obuhvata planinu Vardenik. Reljef planine Vardenik nastao je u dugom vremenskom razdoblju pod uticajem složenih geoloških i geomorfoloških procesa.

Foto: Pošta Srbije

Floru područja odlikuje velika biološka raznovrsnost sa ukupno 414 biljnih vrsta. Ovaj mali prostor nastanjuje oko 12,3 odsto ukupne flore Srbije, pri čemu deset odsto čine endemični taksoni. Područje karakteriše prisustvo 54 drvenaste i žbunaste vrsta od kojih je osam u statusu „zaštićena vrsta“: mečja leska (Corylus colurna), breza (Betula pendula), kleka (Juniperus communis), divlja ruža (Rosa canina), sitnolisna lipa (Tilia cordata), beli glog (Crataegus monogyna), dren (Cornus mas) i klokočika (Staphylea pinnata). Ihtiofauna područja je zadržala visok nivo autohtonosti a značajno je i prisustvo potočne pastrmke.

PIO „Vardenik” je deo ekološki značajnog područja Srbije, međunarodno značajno područje za biljke (IPA), međunarodno značajno područje za ptice (IBA) i odabrano područje za dnevne leptire (PBA). Na osnovu studije zaštite Zavoda, dat je predlog opštini Surudulica za proglašenje Predela izuetnih odlika „Varednik“.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Podstaknute klimatskom politikom, kompanije se takmiče za čistija goriva

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od najvažnijih trendova u klimatskim promenama nije ništa što ste već čuli u raznim kampanjama, već nešto tako jednostavno kao osnovni podaci – i tehnološka eksploatacija istih.

Kompanije otkrivaju više podataka o sopstvenim emisijama štetnih gasova od potpisivanja Pariskog klimatskog sporazuma 2015. godine, a najnoviji trend podstiče konkurentne kompanije da sve više koriste zelenu energiju. Najviše nade, na globalnom nivou, svi polažu u novoizabranog predsednika Džo Bajdena.

Bajdenov agresivan i sveobuhvatan klimatski plan uključuje cilj da se zahteva od „javnih preduzeća da otkriju klimatske rizike i emisije štetnih gasova u svojim poslovanjima i lancima snabdevanja.

Kompanija “Ekspansiv” je nakon odluke francuske vlade 2020. godine da blokira 7 milijardi dolara težak ugovor o uvozu američkog prirodnog gasa, od zbog zabrinutosti oko uloge tog goriva u izazivanju klimatskih promena, dobila veliki broj poziva raznih energetskih kompanija koje su se raspitivale za njene usluge.

Na osnovu podataka koliko su čisti, ova kompanija koristi podatke i tehnologiju kako bi omogućila kompanijama da kupuju i prodaju proizvode, uključujući prirodni gas.

„Odgovorni proizvođači prirodnog gasa pokušavaju da pronađu način da plate dobre stvari koje rade posao“, rekao je Džon Melbi, predsednik kompanije “Ekspansiv”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Za smanjenje emisija, bilo kroz vladinu politiku ili napore privatnog sektora, najvažnija osnova je upotreba podataka.

“Ne možete upravljati onim što ne možete izmeriti, pa se postavlja logično pianje – ako ne znate kolike su vaše emisije, kako ih možete onda meriti?”, pita se Stiven Rotstin, stručnjak iz “Ceresa”, neprofitnoj organizaciji koja podstiče održivije investiranje.

Kina, Evropa, Amerika i ostale zemlje su se 2015. godine obavezale Pariskim klimatskim dogovorom da će smanjiti emisije štetnih gasova do 2050. godine. To je najsnažnija poruka da se nacije ozbiljnije posvećuju ovom problemu.

“Došlo je vreme kada se kompanije nadmeću oko toga kako mogu biti zelenije”, rekao je Brajan Staford, izvršni direktor kompanije “Dilidžent”, softverske firme koja se bavi pitanjima upravljanja, uključujući i oblasti zaštite životne sredine.

Jovana Canić

U više opština na jugu vanredna situacija zbog poplava, oko 10.000 domaćinstava bez struje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nazrin B Va)

Vanredna odbrana od poplava na snazi je u Vlasotincu, Leskovcu, Doljevcu, Bojniku, Vladičinom Hanu, Gadžinom Hanu, Nišu i Dimitrovgradu, a prema podacima nadležnih danas je situacija mirnija, jer nema padavina. Obilne kiše zamutile su izvorišta, meštani Vlasotinca su drugi dan bez vode, a bez struje je više od 10.000 domaćinstava.

Trenutno je najteža situacija u Crvenoj reci kod Bele Palanke, celo selo je pod vodom, a od jutros se evakuišu ljudi i životnje.

Kako prenose Južne vesti, zbog trenutne situacija na jugu Srbije, stanovništvo i životinje su evakuisani, voda se ispumpava iz kuća. 

Vojska pomaže ugroženima pored reke Jablanice, dok u Bogojevcu saniraju probleme koji su nastali usled izlivanja Tulovske reke, prenosi RTS.

Proglašena je vanredna odbrana od poplava kod mosta u selu Zlatokopu kod Vranja, zbog porasta vodostaja Južne Morave i probijanja dela bedema. 

Povlači se voda u reke koje su se juče izlile na teritoriji Bujanovca i Preševa, situacija se stabilizuje i u Vladičinom Hanu, dok je situacija u centralnom delu Kosova i Metohije i dalje kritična. Voda se ne povlači iz poplavljenih domaćinstava, u povratničkim selima između Kline i Istoka poplavljene su njive i oranice.

Vlada Plemić iz Sektora za vanredne situacije je u Dnevniku RTS-a rekao da se situacija sa poplavama na jugu Srbije normalizuje.

“Prestala je kiša da pada, što je najbitnije. Reke se polako povlače u svoje vodotoke. Mi smo najveći problem imali sa bujičnim potocima i to su potoci koji ni na karti nisu postojali i oni su se usled velikih padavina aktivirali i popunili sve depresije i mesta koja su odavno postojala kao opasnost”, objašnjava Plemić.

Kako je naveo oko 10.680 domaćinstava je bez struje i da Elektrodistribucija ulaže nadljudske napore da reši probleme.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije saopštilo je da su pripadnici Sektora za vanredne situacije, zajedno sa specijalističkim timovima sa spasavanje i rad na vodi, evakuisali 67 osoba iz objekata koji su poplavljeni izlivanjem bujičnih potoka.

Evakuisane su 32 osobe iz Doljevca, deset iz Bele Palanke, osam iz Bujanovca, šest iz Bojnika, četiri iz mesta Zlatokop kod Vranja, tri iz Pirota, dve iz Leskovca, jedna iz Dimitrovgrada i jedna iz Donje Trnave kod Niša.

Energetski portal

Francuska pretvara Jelisejska polja u izvanrednu baštu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska je predstavila plan transformacije Jelisejskih polja u Parizu kroz projekat vredan 250 miliona evra. Projekat bi trebalo da bude realizovan do 2024. godine kada će Pariz biti domaćin Olimpijskih igara.

Avenija Jelisejskih polja (Avenue des Champs-Élysées), najprestižnija i najšira avenija u Parizu, dugačka je dva kilometra i nalazi se u 8. arondismanu u severozapadnom Parizu. Prostire se od Trga Konkord na istoku do Trga Šarla de Gola na zapadu, gde se ujedno nalazi i Trijumfalna kapija.

Gradske vlasti najavile su da će na Jelisejskim poljima biti preuređen Trg Konkord uoči Olimpijade u Parizu 2024. godine, a da će zatim cela avenija biti pretvorena u “izvanrednu baštu“.

Prema projektu, prostor za automobile će biti prepolovljen, a pešačke staze sa drvoredima prostiraće se na 1,9 kilometara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Odbor Jelisejskih polja ocenio je da je odluka grada Pariza konkretizacija projekta koji je u leto 2018. godine pokrenulo to udruženje koje okuplja kulturne i ekonomske aktere čuvene pariske avenije.

Misiju o budućem izgledu avenije odbor je poverio agenciji PCA-Stream, a projekat je predstavila gradonačelnica An Idalgo u februaru 2019. godine.

U odlučivanje je bio uključen i veliki broj građana Pariza – skoro 100.000 stanovnika arondismana kojem pripadaju Jelisejska polja, uz podršku Make.org.

Projekat je aktuelan, budući da je epidemija koronavirusa stvorila veću potrebu za prirodom među urbanim stanovništvom, prenose francuski mediji koji su objavili obrazloženje projekta.

Izvor: Beta/EurActiv

Snežne padavine uzrokovale kvarove u distributivnom sistemu

Foto: EPS
Foto: EPS

Obilne snežne padavine praćene vetrom prouzrokovale su kvarove u delovima distributivnog sistema, a monterske ekipe „Elektroprivrede Srbije“ i „EPS Distribucije“ danonoćno, bez prekida u veoma teškim vremenskim uslovima rade na što bržem otklanjanju kvarova.

Najteže je u na području zapadne Srbije i na jugoistoku oko Vranja, Prokuplja, Zaječara, a posebne poteškoće prave neprohodni putevi i nepristupačni tereni.

U odnosu na ukupan broj korisnika u ponedeljak u 12 časova bez napajanja električne energije je bilo 3,57 odsto korisnika distributivnog sistema.

Na terenu su sve raspoložive ekipe, a u najteže pogođene ogranke „EPS Distribucije“ priskaču u pomoć zaposleni iz drugih ogranaka.

Veliki deo jučerašnjih kvarova otklonjen je tokom prepodneva, a očekuje se da se broj korisnika bez napajanja dodatno smanji tokom današnjeg dana.

Trenutna situacija na poplavljenom jugu Srbije se normalizuje, rekao je za RTS Vlada Plemić iz Sektora za vanredne situacije, ali ističe da je bez struje 10.680 domaćinstava.

Vanredna situacija je na snazi u Leskovcu, Doljevcu, Bojniku, Vlasotincu, Vladičinom Hanu, Gadžinom Hanu i Nišu, gde su obilne kiše zamutile sva izvorišta.

Izvor: EPS

Postavljene solarne klupice na tri lokacije u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Kako bi promovisali upotrebu obnovljivih izvora energije i ukazali na neophodnost zaštite životne sredine na tri lokacije u Kragujevcu postavljene su solarne klupe. Klupe postavljene kod „Perona“ u Pešačkoj zoni, na platou ispred Druge kragujevačke gimnazije i kod stadiona „Čika Dača“ imaju solarne panele, pametnu rasvetu, ali i punjače za mobilne telefone i laptop uređaje. Kako je najavio Stefan Nikezić, član Gradskog veća za unapređenje i zaštitu životne sredine u planu je, čim to vremenski uslovi dozvole i postavljanje četvrte solarne klupe i to kod Doma zdravlja u naselju Aerodrom.

“Uz finansijsku podršku grada Kragujevca prototip solarne klupice su pod mentorstvom profesora i starijih kolega uradili studenti Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu. Na osnovu dobijenog modela studenti su solarne klupe koje imaju po dva sedeća elementa, solarni panel, regulator punjenja, bateriju u kojoj se skladišti energija i četiri USB izlaza, izradili u CAD softveru i pripremili tehničku dokumentaciju”, navodi se u saopštenju.

Prototipi klupica su izrađeni od čelika, a kako bi se zaštitile od korozije i različitih vremenskih uslova i plastificirane. Za osvetljenje tokom noći sadrže četiri svetleća prostora, a s obzirom na to da je solarni panel u ravni sa sedećim prostorom sedenje na njemu nije dozvoljeno.

Izvor: Grad Kragujevac

Gotovo osam odsto teritorije Srbije čine zaštićena prirodna dobra

Foto: Zavod za zaštitu prirode
Foto: Zavod za zaštitu prirode

Zavod za zaštitu prirode Srbije realizovao je u 2020. godini značajne poslove zaštite prirode, koji su bili organizovani u skladu sa nastalom epidemiološkom situacijom u zemlji i svetu, kao i svim propisanim zdravstvenim merama.

Direktor Zavoda, mr Aleksandar Dragišić ističe da su “u toku 2020. godine realizovani strateški državni ciljevi u zaštiti prirode, kao što su povećanje broja zaštićenih područja, time i ukupne površine pod zaštitom u našoj zemlji.

U Srbiji je po isteku 2020. godine zaštićeno ukupno 471 prirodno dobro. Ukupna površina zaštićenih prirodnih dobara iznosi 678.237 ha, što predstavlja 7,66 odsto teritorije Srbije. Zaštićena površina u 2020. godini, novom zaštitom, je 400 hektara, i to, proglašenjem zaštićenih područja: Specijalni rezervat prirode ‘Osredak’, Strogi rezervat prirode ‘Кalenić’ i Spomenik prirode ‘Tunelska pećinska prerast u kanjonu Zamne”.

“Za povećanje površine pod zaštitom posebno je značajno stavljanje u postupak dobijanja statusa zaštićenog područja prostora koji karakteriše najviši kvalitet prirode i po svetskim standardima ima karakteristike divljine sa najvećom šumovitošću, Park Prirode ‘Кučaj-Beljanica’, na osnovu stručnog predloga i izrade stručne osnove Studije zaštite prirode, saradnika Zavoda za zaštitu prirode Srbije, takođe i objavom na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine“, naglašava direktor Zavoda, Aleksandar Dragišić.

Za potrebe izrade studija za nove prostore pod zaštitom Zavod je realizovao istraživanja na prostoru Gornjačke klisure, Doline Velikog Rzava i Spomen parka u Čačku. Dok su u cilju revizije postojećeg zaštićenog područja vršena istraživanja u cilju valorizacije Parka prirode “Stara planina”, koji će na osnovu prikupljenih podataka i rezultata istraživanja biti teritorijalno proširen, a unutar granica izmenjeni režimi zaštite određenih delova, kako bi se uskladile potrebe očuvanja pirodnih vrednosti i razvojnih kapaciteta i potreba lokalnih zajednica.

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Delatnosti na očuvanju prirodnih dobara realizovane su i stručnim nadzorom kojim je obuhvaćeno 16 zaštićenih područja.

U svrhe izdavanja uslova zaštite prirode, ukupan broj obrađenih zahteva, u formi uslova zaštite prirode i mišljenja, iznosi oko 2.000 predmeta, od kojih se na zaštićena područja odnosilo oko 600 zahteva.

Na polju istraživanja, monitoringa i zaštite biodiverziteta posebno je bio značajan dalji rad na uspostavljanju ekološke mreže na teritoriji Republike Srbije i uspostavljanje ekološke mreže Evropske unije Natura 2000 kao dela ekološke mreže Republike Srbije.

Ova istraživanja unapređena su uspostavljanjem aplikacije za prikupljanje podataka sa terena, dok je poseban segment u radu Zavoda bio preuzimanje i zbrinjavanje strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, kao i interventnih mera u saradnji sa Republičkom inspekcijom za zaštitu životne sredine Ministarstva zaštite životne sredine.

Delovanje u zaštiti različitih ugroženih vrsta, obeležilo je i donošenje Naredbe o određivanju uslovno zabranjenih zona LY R10 Uvac, LY R11 Trešnjica i LY R12 Mileševka Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije. Pomenuta Naredba je doneta uz saglasnost Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije. Ovom Naredbom određene su uslovno zabranjene zone leta na područjima staništa beloglavih supova u specijalnim rezervatima prirode “Uvac”, “Кlisura reke Trešnjice” i “Кlisura reke Mileševke“.

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Direktor Zavoda, Aleksandar Dragišić, ukazao je na činjenicu “da Srbija ima očuvanu prirodnu baštinu, u evropskim pa i svetskim razmerama. Dokaz za ovu tvrdnju je rad i saradnja Zavoda, sa svim relevantnim državnim i upravljačkim institucijama, na proglašenju i upisu zaštićenih područja Srbije u svetske mreže i programe zaštite prirode”.

Srbija je u 2020. godini dobila prvo područje u Svetskoj mreži geoparkova i jedanaesto međunarodno značajno vlažno područje (Ramsarsko područje) za koja je proglašeno područje Đerdapa.

Posebno je značajna nominacija pet bukovih rezervata u Srbiji, u okviru Svetske prirodne baštine za proširenje dobra pod nazivom “Drevne i netaknute bukove šume Кarpata i drugih regiona Evrope”, koji se u Srbiji nalaze u nacionalnim parkovima “Fruška Gora” (rezervati Papratski do i Ravne), “Tara” (rezervati Zvijezda i Rača) i “Кopaonik” (rezervat Кozje stene).

Rad u vezi sa Programom Čovek i biosfera, uključivao je tokom 2020. godine podnošenje revizije Studije zaštite Parka prirode “Golija”, u okviru kojeg se nalazi prvi Rezervat biosfere u Srbiji – RB “Golija-Studenica”, kao i pripreme za nominaciju prvog prekograničnog Rezervata biosfere u Srbiji – PRB “Tara-Drina” između Srbije i Republike Srpske (BiH).

Foto: Zavod za zaštitu prirode

Zavod je i u 2020. godini kroz obrazovne programe i putem sredstava javnog informisanja, upoznavao javnost sa svojim radom i aktivnostima. U 2020. godini informacije su bile vezane za dostupnost javnosti informacijama o koronavirusu u prirodi, kao i o tome da li se može očekivati pojačano prisustvo ovog virusa kod životinjskih divljih vrsta.

Delovanje Zavoda je bilo deo nacionalne obrazovne kampanje za odgovorno ponašanje i postupanje u nastaloj epidemiološkoj situaciji. U letnjim mesecima informativne kampanje su bile usmerene na upoznavanje javnosti sa vrednostima zaštićenih područja, koja su ove godine usled otežanih uslova putovanja van zemlje bila pod velikim pritiskom turističkih poseta, kao i na upoznavanje sa pravilima ponašanja u prirodi kako ne bi došlo do degradacije prostora.

“Zavod za zaštitu prirode Srbije, kao vodeća stručna ustanova u oblasti zaštite prirode, uspešnom realizacijom postavljenih ciljeva u 2020. godini, koji su usklađeni sa postupanjem u uslovima nastale epidemiološke situacije i potrebe zaštite i očuvanje javnog zdravlja, ostvario je značajne pomake u zaštiti, očuvanju i održivom razvoju prirodnih dobara i resursa u Srbiji, kao i u unapređenju saradnje sa međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom prirode”, istakao je Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zaječar uskoro dobija novu LED rasvetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Kanan Khasmammadov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)

Čelni ljudi Zaječara potpisali su ugovor sa privatnim partnerima za zamenu dela sistema javnog osvetljenja, za 15 godina uštedeće oko 1,1 miliona evra bez sopstvenog ulaganja.

Do sada je Grad Zaječar za javno osvetljenje godišnje trošio oko 72 miliona dinara, odnosno za 15 godina na koliko je potpisan ugovor potrošio bi oko 9.2 miliona evra, a sa ovim ugovorom će umesto tog iznosa ukupno uštedeti najmanje oko 1.1 miliona evra i to bez sopstvenog ulaganja od strane grada. Kako je izvesno da će u tom periodu cena električne energije značajno rasti onda se očekuju pozitivni finansijski efekti ovog projekta na budžet Grada koji će biti značajno veći u budućnosti”, navodi se saopštenje.

Kako je istaknuto, tokom ugovorenog perioda od 15 godina štedi se najmanje 82,98 odsto električne energije, smanjuje se emisija ugljen-dioksida (CO2) za oko 9.400 tona godišnje, skoro za duplo se poboljšava osvetljenost i kvalitet osvetljenosti, proširuje se deo mreže na Grljanskom putu. Očekivani vek trajanja novih 9.554 Schreder i Filips LED svetiljki je 25 godina, što je za 10 godina duže od perioda ugovora. 

“Ovakve uštede u skladu su sa obavezama koje Srbija preuzima u pristupanju EU, pre svega u oblasti zaštite životne sredine, koje se osim smanjenja emisije štetnih gasova ogleda i u činjenici da je krajnji rok u Evropi i kod nas za zamenu starih i opasnih živinih sijalica bila 2019. godina, a mi smo sada na oko četvrtini tog puta u Srbiji”, piše u saopštenju.

Izvor: Proglas

Otvoren konkurs za idejno rešenje za solarnu stanicu

Kompanija MT-KOMEX iz Beograda raspisala je konkurs na kom se traži od učesnika da pošalju svoju ideju o dizajnu Solarnih stanica za punjenje električnih vozila. Nagradni konkurs za idejno rešenje za solarne stanice trajaće od 11.1. do 11.2.2021. godine.

Cilj ovog konkursa sastoji se u tome da dizajn i materijalizacija Solarnih stanica budu u skladu sa osnovnim principima ekološke i ekonomske održivosti koje kompanija MT-KOMEX sledi i promoviše.

MT-KOMEX je lider u oblastima elektromobilnosti i izgradnji solarnih elektrana u regionu

Kompanija MT-KOMEX se za ovu poziciju na tržištu izborila u prethodnih deset godina tokom kojih su njihovi stručnjaci postepeno dopunjavali svoju delatnost zahvaljujući učešću u brojnim projektima izgradnje elektrana kao i u razvoju mreže punjača za električna vozila.

Iz celokupnog poziva za izradu idejnoj rešenja izdvajamo da je poželjno da materijali za izradu solarnih stanica sa punjačima za električna vozila budu trajni i sa mogućnošću potpune reciklaže,  da je prilikom izrade dizajna Solarne stanice potrebno je voditi računa o bezbednosti njenog korišćenja, tj. voditi računa o potencijalnim rizicima koji se mogu javiti u incidentnim situacijama, odnosno koliziji između automobila i komponenata/delova Solarne stanice ili korisnika.

Čelične nadstrešnice kao deo SOLARNE STANICE treba da budu tipske i modularne, proširive, prilagođene za gradski i vangradski ambijent, savremenog dizajna. Jedan od kriterijuma za dizajn Solarne stanice je i dobro iskorišćenje, odnosno efikasnost fotonaponskog panela. Konačno, veoma je važno da Solarne stanice budu praktične za upotrebu, komforne za korisnike i atraktivne za prolaznike.

Konkurs je javnog karaktera, a učesnici mogu svoje prijave poslati elektronskim putem na sajtu Energetskog portala prilikom popunjavanja prijave na ovom linku gde se nalaze svi elementi  konkursa.

Autori tri najbolja dizajna Solarne stanice dobijaju novčanu nagradu.

Nagrada za autora prvog najboljeg dizajna nadstrešnice iznosi 90.000,00 dinara.

Nagrada za autora drugog najboljeg dizajna nadstrešnice iznosi 60.000,00dinara.

Nagrada za autora trećeg najboljeg dizajna nadstrešnice iznosi 30.000,00 dinara.

Najbolje rešenje Solarne stanice bira žiri koji je sastavljan od pet članova i to:

Predsednik žirija- Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX; prof. dr Željko Đurišić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu; dr Jasmina Đokić Pavkov, diplomirani inženjer arhitekture; Tamara Zjačić, zamenik urednika Energetskog portala i Nevena Đukić, direktor kompanije CEEFOR.

Autori tri najbolja dizajna nadstrešnice odabrane prema diskrecionom pravu članova žirija biće proglašeni za pobednike Konkursa 17.02.2021. godine na Energetskom portalu.

Pozivamo sve zainteresovane da prijave svoje radove do 11. februara 2021. godine putem ovog linka.

Poplave ne jugu Srbije, proglašena vanredna situacija u tri opštine

Foto ilustracija: Unsplash ( Easton Mok)

Kiša koja bez prekida pada 24 sata izazvala je pojavu bujičnih potoka koji prave velike probleme na jugu naše zemlje. Pojedina naselja su poplavljena, mnoga seoska domaćinstva nemaju struju, a zbog izlivanja reka u opštinama Doljevac, Bojnik i Vlasotince proglešena je vanredna situacija.

Usled izlivanja Torinskog potoka, vatrogasci-spasioci preventivno su evakuisali 16 osoba iz sela Šainovac kod Doljevca sa tri lokacije, dok su u naseljenom mestu Kacabać kod Bojnika evakuisane dve osobe iz stambenog objekta, dve osobe iz vozila u naselju Pridvorica i dva lica u selu Kosančić, od kojih je jedno nepokretno, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Kako prenose Južne vesti, na teritoriji Niša došlo je do izlivanja Suvodolskog potoka i Gabrovačke reke, dok se u mestu Levosoje kod Bujanovca izlila reka Slatina, a upotrebom mehanizacije voda je preusmerena i sprečeno je plavljenje kuća.

U Novom Naselju kod Bujanovca, nakon izlivanja Lopardinskog potoka,  vatrogasci-spasioci crpe vodu iz 10 porodičnih kuća.

U Bujanovcu i okolnim selima izlile su se Trnovačka reka i Binačka Morava. Za saobraćaj je zatvoren most koji iz Bujanovca vodi ka Bujanovačkoj Banji, prenosi RTS.

Za sada je gradski štab za vanredne situacije obezbedio tri bagera, koji intervenišu na najugroženijim mestima, u Bujanovačkoj Banji, Novom Naselju, Lopardincu i Žiželjici.

Situacija je teška i u pirotskom kraju, voda se izliva iz kanala, dok ljudi peskom pokušavaju da spreče da voda prodre u kuće. 

Teška situacija je i u selu Rsovci na Staroj Planini, gde meštani evakuišu stoku iz obora. Voda se izlila i u srpskim sredinama centralnog dela Kosova i Metohije, gde je poplavljeno više domaćinstava. Poplavljeni su delovi Gračanice, Lapljeg Sela, Donje i Gornje Gušterice, Preoca, Lepine, Skulaneva, Livađa, Ugljara, Kuzmina.

Došlo je i do prekida saobraćaj na magistralnom putu Leskovac–Vlasotince  i to zbog izlivanja kanala Bučan, a obustavljen je i železnički saobraćaj na deonici pruge Pirot – Sukovo, između Niša i Dimitrovgrada.

Pripadnici Sektora za vanredne situacije i vatrogasno-spasilačke ekipe su na terenu i pomažu stanovništvu.

Energetski portal

 

U Zrenjaninu u planu energetska sanacija zgrada

Foto: Wikipedia/Alexzr88
Foto-ilustracija: Pixabay

Zrenjaninci koji žive u zgradama kolektivnog stanovanja koje imaju visoku potrošnju energije uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj i grada imaće mogućnost da zamene krovne pokrivače, stolariju ili fasadu i time značajno povećaju energetsku efikasnost objekata, uz finansiranje projekta na osnovu projektovanih ušteda u potrošnji, bez povećanja cene grejanja.

Otplata investicije bi se vršila u određenom periodu kroz uplatu računa za grejanje, koji se ne bi uvećavali. Prioritet u realizaciji projekta imale bi zgrade sa potrošnjom od preko 130 kWh/m2 godišnje, jer se kod njih postižu najveće uštede.

“Kod takvih zgrada ne bi trebalo da dođe do povećanja ukupnih izdataka stanara, a koristi od realizacije projekta bile bi višestruke, i za same vlasnike objekata i za grad – od sanacije, produženja veka trajanja objekata, smanjenja troškova održavanja zgrada i potrošnje energenata, povećanja vrednosti nekretnina, do vizuelnog efekta koji bi se dobio obnovom dotrajalih fasada – rečeno je na sastanku čelnih ljudi opštine i predstavnika EBRD-a.

Drugi deo projekta Grada Zrenjanina i Evropske banke za obnovu i razvoj odnosi se na razmatranje mogućnosti implementacije solarno-termalnog postrojenja u sistem daljinskog grejanja u gradu, uz korišćenje različitih oblika obnovljive energije, solarne, biomase ili kroz neko hibridno rešenje, piše u saopštenju Grada Zrenjanina.

Izvor: Grad Zrenjanin

Novi projekti u rudarstvu samo uz najviše ekološke standarde

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, rekla je da će svi projekti koji se budu realizovali u oblasti rudarstva morati da zadovolje najviše ekološke standarde, kako bi se uskladili ekonomski razvoj i očuvanje zdrave životne sredine.

„Postoji puno dilema i pitanja vezanih, recimo, za jadarit, ali ono što sa sigurnošću mogu da kažem – Vlada Srbije neće potpisivati nikakav ugovor ukoliko on ne bude u potpunosti odgovarao svim ekološkim standardima. To je zajednički interes svih nas i zato je jako loše kad neki ovo pitanje pokušavaju da politizuju“, rekla je Mihajlovićeva.

Ona je istakla da zato postoji studija o zaštiti životne sredine koja mora da se radi o kakvom god projektu da je reč, a pogotovo o projektima u rudarstvu.

„I to važi ne samo za eksploataciju jadarita, nego i za fabriku koja bi to prerađivala“, dodaje potpredsednica Vlade.

Mihajlovićeva je navela da, kada sve te studije budu gotove, i kada one budu pokazale kako će izgledati životna sredina za 10, 15 i više godine, recimo u Jadru, onda će se sesti i razgovarati o tome da li će se potpisivati ugovori o nekom budućem radu.

„Nije interes da se uništi deo Srbije da bi se zaradio ogroman novac, bez obzira na to što je potencijal ogroman, što to svakako znači da bi Srbija bila centralna zemlja, gotovo u svetskim  okvirima, koja bi proizvodila baterije za električne automobile, ali sve mora biti sa namodernijim i najboljim tehnologijama, ma koliko one koštale, kako bi životna sredina ostala čista“, naglasila je ona.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

 

Grupa mladih Nišlija očistila Kamenički vis od smeća

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: “The soul of mountains”

Protekle nedelje Nišlije iz grupe “The soul of mountains”, koja za sada postoji sam na internetu, očistila je od smeća jedno od najposećenijih niških izletišta Kamenički vis.

Kako navode iz ove grupe, na izletištu ih je zateklo smeće sa svih strana i pune kante, pa apeluju na građane da ne bacaju đubre, kao i na nadležne da češće posećuju i čiste izletiša.

U roku od 4 sata, kaže jedan od članova grupe Igor Stupar, Kamenički vis je bio potpuno čist.

“Drug Uroš je pre nekih sedam dana primetio, kada je bio na Kameničkom, da je mnogo prljavo, da je đubre  svuda, da su kante prepune i da je više od pola kanti polomljeno. Vidikovac je kompletno uništen. Nakon dva dana odlučili da smo da se okupimo i sve počistimo”, kaže Stupar.

Napunili su, kako kaže, 35 kesa od 120 litara, kojima su skoro do vrha napunili kontejner.

Od internet grupe “The soul of mountains” članovi planiraju da naprave udruženje, a glavni cilj je da osveste omladinu po pitanju prirode, kao i da se što više ljudi približi prirodi.

“Tu su i drugi ciljevi, a to je da zaštitimo i sačuvamo prirodu, pomognemo planeti. Uglavnom su to mladi ljudi, i naravno svi su dobrodošli kod nas”, poručuje Stupar.

Inače, čišćenju Kameničkog visa prethodile su akcije čišćenja planinarskih staza.

“Kada se spustamo sa nekog vrha, spremne su rukavice i kese i uvek se čisti. Planine već sijaju gde god da se pojavimo”, navodi Stupar.

Poručuje da će grupa nastaviti sa akcijama dok Niš ne bude sijao od prirodne lepote.

Izvor: Južne vesti

Počelo čišćenje Potpećkog jezera

Foto: pixabay
Foto: RTS (Printscreen)

Počelo je čišćenje Potpećkog jezera kod Priboja gde je Lim naneo oko 7.500 kubika različitog otpada.

Ekipe Javnog preduzeća “Srbijavode” već su na terenu i u saradnji sa Javnim preduzećem “Elektroprivreda Srbije”, čistiće i otpremati otpad na regionalnu deponiju “Duboko” kraj Užica.

Direktor “Srbijavoda” Goran Puzović rekao je za RTS da će čišćenje jezera, prema prvim procenama, trajati najmanje tri sedmice.

Međutim, kaže da su uslovi teški, saobraćaj je zatvoren prema Borovoj glavi, sav materijal treba da se transportuje na regionalnu deponiju kod Užica.

“Koristi se teška mehanizacija, kompletna oprema, ljudi su na terenu, neće biti lako da se radi u hladnim danima, da sedite ceo dan u čamcu, na bageru. Ali naš zadatak je da u što kraćem roku uklonimo otpad i da jezero ponovo bude zeleno”, rekao je Puzović.

Podseća da od 80-tih plastika postaje sastavni naših domaćinstava.

“Mi se 30, 40 godina suočavamo sa tim problemom. Ostaje da zajedno sa vladama Crne Gore i BiH definišemo – da zajedno postavimo male mobilne brane na nekim profilima, da zadužimo komunalna preduzeća ili druge lokalne organe da upravljaju otpadom da se ne nagomila ovakva količina, koju je teško ukloniti”, istakao je Puzović.

“Predstoji edukacija građana da sve što imamo u kućama, garažama, firmama odložimo na deponiju a ne da bacimno pored puta ili reke”, zaključio je Puzović.

Izvor: RTS