Home Blog Page 6

AP Vojvodina: Javni konkurs za bespovratna sredstva za uklanjanje divljih deponija

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)
Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, raspisao je javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za uklanjanje divljih deponija jedinicama lokalnih samouprava (JLS) na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine.

Preciznije, predmet i cilj javnog konkursa su finansiranje i sufinansiranje rešavanja problema neadekvatnog odlaganja otpada – sanacija, rekultivacija divljih deponija i rekultivacija degradiranih površina.

U kriterijume za dodelu sredstava spadaju značaj projekta za životnu sredinu, dugoročni efekat projekta na životnu sredinu, zatim finansijski kriterijum, odnosno raspoloživa budžetska sredstva koja je jedinica lokalne samouprave opredelila na ime sopstvenog učešća u sufinansiranju izrade projektno-tehničke dokumentacije. Takođe tu je i stepen završenosti-usklađenosti projekta sa Zakonom o upravljanju otpadom, Programom upravljanja otpadom u republici Srbiji za period 2022-2031 i Akcionim planom za period 2022 – 2024. godine za sprovođenje programa upravljanja otpadom u republici srbiji za period 2022 – 2031, zatim stepen razvijenosti jedinice lokalne samouprave prema važećoj Uredbi o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave za 2014. godinu i drugi.

Pročitajte još:

Ukupan iznos planiranih sredstava za dodelu je 50.000.000 dinara, a podnosilac prijave može da podnese samo jednu prijavu na javni konkurs.

Rok za dostavljanje prijava je 2. avgust 2024. godine, a rok izvršenja ugovorene obavene jedinice lokalne samouprave je do 2. avgusta 2025. godine.

Korisnik sredstava dužan je da posle realizacije projekta dostavi Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine završni izveštaj radi sagledavanja efekta sprovođenja projekta, u skladu sa zaključenim ugovorom.

Više informacija o javnom konkursu pogledajte ovde.

Energetski portal

Cene električne energije na berzama gotovo dvostruko više nego u aprilu

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)
Foto-ilustracija: Pixabay

Uz geopolitičke tenzije, vanredni parlametarni izvori u Francuskoj pogurali su evropske berzanske indekse. Evro je ojačao u odnosu na dolar, a cene nafte i gasa nastavile su da rastu i ove sedmice. Vreli talas uzburkao je i berze struje.

Direktor Srpske berze struje Miloš Mladenović rekao je za RTS da zbog toplotnog talasa svedočimo porastu cena na berzama, koje su i referentne cene na veleprodajnom tržištu.

„U poređenju sa martom i aprilom, gde su cene u proseku bile 65 evra po megavat-satu, u maju su porasle na 80, a u junu na 98 evra po megavat-satu. Sad je megavat-sat između 120 i 125 evra“, rekao je Mladenović.

Menja se odnos i između bazne i vršne cene električne energije, naročito zbog velikog uticaja solarnih elektrana.

„Očekujemo da u drugom kvartalu bazna cena bude i viša od vršne cene elektične energije, što ranije nije bio slučaj“, dodaje on.

Pročitajte još:

Tokom leta se očekuje slična cena.

„Na fjučers tržištu, koje je najbolji pokazatelj kretanja cena u budućnosti, očekuju se tokom leta cene od oko 90 evra u trećem kvartalu, a u četvrtom ponovo cene od 110 evra po megavat-satu. Očekuje se da ta razlika između bazne i vršne cene i dalje bude na strani bazne cene zbog velikog uticaja solarnih elektrana„, objasnio je Mladenović.

Izvor: RTS

Kapaciteti hidroenergije u svetu rastu ali nedovoljno

Foto-ilustracija: Unsplash (T L PlbeyaME7Jk)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Novi izveštaj Međunarodnog udruženja za hidroenergiju (IHA) pokazuje da je instalirani kapacitet hidroenergije u 2023. godini dosegao 1.412 GW na svetskom nivou, što je povećanje od 13,7 GW u odnosu na 2022. godinu. Međutim, petogodišnji prosek pokazuje opadajući trend što može da ugrozi globalne ciljeve dekarbonizacije.

Na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2023 (COP28), dogovoren je cilj o utrostručenju obnovljivih izvora energije do 2030. godine. U odnosu na postavljeni cilj, godišnje je potrebno instalirati približno 25 GW kapaciteta hidroenergije.

Treba pomenuti i cilj dostizanja neto nulte emisije do 2050. godine, za šta se procenjuje da je potrebna otprilike dvostruka količina trenutno instalirane hidroenergije, što uključuje i kumulativnu investiciju od približno 3,7 biliona američkih dolara, ili oko 130 milijardi dolara godišnje.

Malkom Ternbul, predsednik IHA, naglasio je važnost hidroenergije u balansiranju varijabilnih izvora obnovljive energije poput solarne i vetroenergije. On je istakao da vlade treba da planiraju dugoročne energetske potrebe, uključujući uravnoteženu mešavinu obnovljivih izvora kako za proizvodnju, tako i za dugotrajno skladištenje.

Kina zauzima prvo mesto u svetu prema instalisanom kapacitetu hidroenergije. Od ukupnog novog kapaciteta u 2023. godini, polovina je instalisana u Kini, a za njom slede Brazil, SAD, Kanada i Rusija.

Pročitajte još:

U Evropi, najveći instalirani kapacitet hidroelektrana ima Norveška od 33.8 GW, a Turska je na drugom mestu sa 32.5 GW.

Prošle godine je iz hidroelektrana širom sveta proizvedeno 4.185 TWh električne energije. Najveća proizvodnja zabežena je u regiji istočne Azije i Pacifika sa 1.503 TWh, zatim u Južnoj Americi sa 728 TWh, a za njima slede Severna i Srednja Amerika sa 645 TWh.

Hidroenergija je najveći pojedinačni izvor obnovljive energije. Sa pumpanom skladišnom hidroenergijom, obezbeđuje više od 90 odsto ukupno uskladištene energije u svetu, a takođe je jedan od najboljih načina za ublažavanje suša.

IHA procenjuje da kroz funkciju skladištenja vode u svojim rezervoarima, industrija hidroenergije sprečava godišnje gubitke BDP-a od preko 130 milijardi američkih dolara zbog suša.

Ceo izveštaj možete da pogledate ovde.

Energetski portal

Zašto je Beograd poplavljen posle svake velike kiše?

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto-ilustracija: Pixabay (atya_1)

U nastavku izrazito nestabilnog početka leta, Srbiju su ponovo pogodile ekstremne padavine.

Mada nam ovakvo vreme može delovati stihijski, a posebno nagle smene ekstremnih vrućina i ekstremnih padavina, u pitanju je predviđena posledica klimatskih promena. Događa se upravo ono što već godinama predviđaju naučni modeli, piše za Klima101 dr Ana Vuković Vimić.

Naime, u Srbiji, ekstremne padavine postaju sve češće, a subjektivan utisak da „nekada nije bilo ovako” je zapravo tačan: primera radi, u odnosu na sredinu 20. veka, danas je  udeo ekstremnih padavina u ukupnim padavinama preko dva puta veći.

Drugim rečima, ukupna godišnja količina padavina se nije mnogo promenila u proteklim decenijama, ali njihov raspored jeste – pa danas imamo češće i intenzivnije suve periode, koje prekidaju češći i intenzivniji periodi ekstremnih padavina.

Istovremeno, raste i teritorija Srbije koja je pod visokim rizikom od ekstremnih padavina: nekada je to činilo oko sedam odsto zemlje, a aktuelne procene kažu da će do sredine 21. veka pod visokim rizikom biti čak 56 odsto teritorije Srbije.

Ali problem nije samo u padavinama.

U Beogradu, ovako ekstremna kiša po pravilu izaziva poplave. U medijima i na društvenim mrežama se dele snimci poplavljenih ulica, garaža i prolaza gde se često ponavljaju iste lokacije, kao što je Autokomanda. To nam ukazuje na još jednu ključnu činjenicu.

Naime, za poplave u gradovima nije krivac samo kiša – već i postojeća infrastruktura. Usled nedostatka adaptacije na sve ekstremnije klimatske uslove, Beograd i drugi gradovi su posebno ranjivi na ekstremne padavine.

To i nije naročito nov uvid. Na osnovu dosadašnjih iskustava, ali i postojećih istraživanja i podataka, struka već godinama upozorava na rastuću opasnost od gradskih poplava. Danas, mi vrlo dobro znamo koji su to posebno ugroženi krajevi, zašto je poplava sve više, koje su posledice – ali i šta treba da uradimo kako bismo stanje popravili.

Štaviše, i država Srbija i grad Beograd već su usvojili planove i strategije koji bi mogli drastično da pomognu u borbi protiv poplava u urbanim sredinama.

Pročitajte još:

Problem nije samo u kanalizaciji, već i u velikim površinama koje ne upijaju atmosferske vode (beton, asfalt…)

Rizik od ekstremnih padavina prepoznat je u Akcionom planu adaptacije grada Beograda na klimatske promene sa procenom ranjivosti, čije su izmene i dopune usvojene septembra 2023. godine.

U ovom dokumentu se posebno navodi da je ranjivost stanovništva na dejstvo poplava u Beogradu visoka, „zbog visoke izloženosti stanovništva ovim uslovima, kao i zbog niske sposobnosti adaptacije”.

Photo-Ilustration: Pixabay (pictures101)

Dalje, kao najkritičniji navode se donji Dorćol, od Cara Dušana do Dunava, kao i delovi Dedinja, Kaluđerice, Banovog brda i delovi opštine Lazarevac, zbog toga što nemaju ni izgrađenu atmosfersku kanalizaciju, tj. sistem za prihvatanje i odvođenje padavina.

Ali mada se kanalizacija najčešće navodi kao izvor problema gradskih poplava, daleko od toga da je ona jedina.

U Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, koji je Srbija usvojila krajem 2023. godine, navodi se kako u urbanim sredinama, sve češće jake padavine povećavaju čestinu pojave bujica, poplava i klizišta, ali i da se povećava pojava bujica „zbog velikih vodonepropusnih površina”.

Nije samo stvar u nedovoljnim kapacitetima kanalizacije da usmerava atmosferske vode (mada i to jeste problem). Površine kao što su asfalt i beton ne propuštaju vodu, i što ih je više, veća je i ranjivost na poplave u urbanim sredinama.

Nasuprot njima, zelene površine, a posebno one u kontaktu sa tlom (ne npr. žardinjere) su porozne, upijaju padavine i smanjuju ranjivost na poplave.

Drugim rečima, lični utisak vas ne vara: gradovi u Srbiji imaju isuviše betonskih i asfaltiranih površina, i sa vama se slaže jedan ključni nacionalni dokument Republike Srbije.

Usled loše adaptiranosti na ekstremne padavine, u ovom dokumentu one su prepoznate kao rizik po zdravlje i bezbednost ljudi, po imovinu i infrastrukturu, po komunalne usluge (voda za piće, električna energija, transport), po životnu sredinu

Ceo tekst možete da pročitate ovde.

Izvor: Klima101

Napredna i otpadna biogoriva – Da li su dovoljno održiva?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedne od alternativa fosilnim gorivima, koje se sve više promovišu jesu takozvana napredna i otpadna biogoriva.

Zakon Evropske unije o zelenim gorivima i Direktiva o obovljivoj energiji (RED III), iznose objašnjenje razlike između ove dve vrste goriva. Reč je o materijalu, pa je tako za napredna potreban materijal koji zahteva ’napredniju’ obradu, kao što su slama ili šumski ostaci, dok je za otpadna potreban onaj koji se lakše ekstraktuje, kao što je korišćeno ulje za kuvanje ili životinjska mast.

Upotreba ovih goriva poslednjih godina značajno je porasla, zamenjujući pospeteno biogoriva dobijena iz prehrambenih useva. Preciznije, ona su činila 40 odsto svih biogoriva koja su potrošena na nivou Evropske unije u 2022. godini.

Prema podacima koje je iznela Evropska federacija za transport i životnu sredinu (T&E), Italija, Španija i Nemačka činile su više od polovine potrošenih biogoriva, ali da je Švedska proporcionalno bila najveći korisnik, pokrivajući 13 odsto svoje transportne energije ovim gorivima.

Iako se promovišu kao alternativa fosilnim gorivima, postavlja se pitanje da li su napredna i otpadna biogoriva dovoljno održiva.

Pročitajte još:

Kao jedan od izazova u vezi sa naprednim, navodi se oslobađanje emisije gasova staklene bašte, kroz sagorevanje biomase. Drugo, ukoliko podsticaji budu nastavljeni u smeru upotrebe šumskih ostataka, kao što su kora ili krošnja drveta, može da dođe do povećanja pritiska na evropske šume. Takođe, sirovine koje se smatraju naprednim za proizvodnju biogoriva, neretko zahtevaju intenzivnu upotrebu pesticida, đubriva i vode.

Kada je reč o otpadnim, neke od otpadnih sirovina kao što su korišćeno ulje za kuvanje ili životinjske masti, mogu da budu održive, međutim njihove količine su veoma ograničene. Postoje i druge vrste sirovina kao što su komunalni ili industrijski otpad i mulj iz kanalizacije, koje takođe mogu da se koriste i smatraju se održivim. Ipak, kako tehnologija prerade i dalje su neizvesne, dok bi istovremeno količina ovog otpada mogla da bude smanjena u budućnosti, zahvaljujući unapređenju reciklaže i ponovne upotrebe.

Jedan od zaključaka koji je iznela T&E, jeste da će istinski održiva goriva biti oskudna i da neće biti dovoljna da ispune ambiciozne ciljeve Evropske unije kada je reč o dekarbonizaciji transportnog sektora na duži period.

Energetski portal

Zrenjanin: javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava domaćinstvima za smanjenje zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

U Zrenjaninu je raspisan Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava domaćinstvima projekta smanjenja zagađenja vazduha prelaskom na ekološki prihvatljiviji energent na teritoriji ovog grada za 2024. godinu.

Predmet sufinansiranja obuhvata tri mere smanjenja zagađenja vazduha poreklom iz individualnih ložišta.

Prvi jeste nabavka i instalacija kotlova na prirodni gas zamenom postojećih uređaja (ložišta – ugalj/mazut/lož ulje/drvo) prelaskom na ekološki prihvatljiviji energent (grejači prostora), za porodične kuće. Udeo sredstava podsticaja iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 85.000 dinara sa PDV-om. Kako se navodi, minimalni stepen korisnosti kotla (grejača prostora) na prirodni gas iznosi 90 odsto.

Druga mera je nabavka i instalacija kotlova na biomasu (drvni pelet, briket, sečka), zamenom postojećih uređaja (ložišta – ugalj/mazut/lož ulje/drvo), grejača prostora (kotao ili peć) za porodične kuće. Udeo sredstava podsticaja iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 110.000 dinara sa PDV-om za kotlove na biomasu (pelet i sečka). Minimalni stepen korisnosti kotla (grejača prostora) na biomasu (drvni pelet, briket, sečka) iznosi 85 odsto.

Treću meru predstavlja nabavka i ugradnja toplotnih pumpi, zamenom postojećih uređaja (ložišta – ugalj/mazut/lož ulje/drvo) za porodične kuće. Udeo sredstava podsticaja iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maskimalno 200.000 dinara sa PDV-om po prijavi.

Pročitajte još:

Korisnici bespovratnih sredstava su domaćinstva, odnosno porodične kuće, a vlasnik objekta može podneti prijavu samo za jednu meru i jedan objekat.

Pravo učešća na konkursu imaju domaćinstva koja stanuju u porodičnim kućama, a koja ispunjavaju uslove u skladu sa javnim pozivom.

Prijavni obrazac za Javni konkurs može se preuzeti na internet stranici grada Zrenjanina kao i u mesnim zajednicama prema adresi stanovanja ili u Odeljenju za privredu na adresi Slobodana Bursaća 4, Zrenjanin.

Rok za podnošenje prijava je do 31. jula 2024. godine.

Energetski portal

Na snagu stupila nova ograničenja za kupce-proizvođače u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Unsplash (giorgio-trovato)

Od 1. jula 2024. godine, za kupce proizvođače električne energije u Srbiji, važe nova pravila. Prema njima, za status prozjumera mogu da apliciraju domaćinstva za elektrane na krovu snage 10,9 kW, dok ostali kupci-proizvođači u koje spada kompletna industrija i drugi privredni subjekt, mogu da apliciraju za elektrane do 150 kW.

Pomenutim datumom, prestao je da važi prelazni period koji je podrazumevao ograničenja za prozjumere za pravna lica do 5 MW, navodi se na sajtu OIE Srbije i dodaje da svi koji su proceduru započeli po starim pravilima, mogu da završe proces i upišu se u registar prozjumera.

Takođe, Izmene Zakona o energetici omogućiće status aktivnog kupca za elektrane snage veće od 150 kW.

Prema podacima iz Registra prozjumera Elektrodistribucije Srbije, u ovom trenutku upisano je 3.222 prozjumera čija je ukupna snaga 55,3 MW. Od kada je usvojem Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije u aprilu 2021. godine, kojim se uveden i definisan i pojam prozjumera, beleži se pozitivan trend rasta broja kupaca proizvođača u Srbiji, prenosi OIE Srbija.

Kada je reč o kategoriji kupac-proizvođač koji je domaćinstvo, trenutno ima 2.375 domaćinstava sa ukupnom instalisanom snagom proizvodnih objekata od 19,25 MW.

Na prvom mestu, prema broju prozjumera nalaze se upravo domaćinstva. Najmanju kategoriju predstavljaju stambene zajednice i njih ima tri – u Subotici, Pančevu i Nišu, a ukupna instalisana snaga solarnih elektrana na ovim zgradama iznosi 69,5 kW.

Pročitajte još:

Ipak, drugo mesto prema broju, ali ubedljivo prvo mesto prema instalisanoj snazi, zauzeli su prozjumeri koji se nalaze u kategoriji Ostali kupci-proizvođači. Ukupno ih je 844 sa instalisanom snagom od blizu 36 MW, od čega su 787 pravna lica i 57 fizička lica. Najveći u ovoj grupi, ujedno i najveći prozjumer u Srbiji, jeste kompanija Toyo Tires iz Inđije sa instalisanom snagom od 7,5 MW, a izgradnja ove solarne elektrane poverena je kompaniji MT-KOMEX koja ima dugogodišnje iskustvo u izgradnji solarnih elektrana u Srbiji.

Udruženje OIE Srbija analiziralo je kategoriju Ostali kupci-proizvođači. Analiza pokazuje da su najbrojniji telekomunikacioni objekti, kojih ima 331 sa instalisanom snagom 3,6 MW, s tim što najveća instalisana snaga – 20,3 MW odlazi na 138 industrijskih objekata. Zanimljivo je i da se u kategoriji Ostali kupci-proizvođači nalazi 13 crkava, devet škola i pet vrtića.

Prisećanja radi, u skladu sa Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije, kupac-proizvođač je definisan kao krajnji kupac koji je na unutrašnje instalacije priključio sopstveni objekat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, pri čemu se proizvedena električna energija koristi za snabdevanje sopstvene potrošnje, a višak proizvedene električne energije isporučuje u prenosni sistem, distributivni sistem, odnosno zatvoreni distributivni sistem.

Energetski portal

Pljusak i grmljavina već zahvatili Vojvodinu, Zapadnu Srbiju i Beograd, vatrogasci gasili požare izazvane udarima groma

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Witsoe)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Novo jako naoblačenje sa kišom, pljuskovima, grmljavinom, padom temperature i lokalnom pojavom grada već je zahvatilo zapadne delove Vojvodine i zapadnu Srbiju. Ponovo se očekuje velika količina padavina za kratko vreme, između 20 i 40 milimetara ponegde i više, kao i jak i olujni vetar u zoni intenzivnih padavina. Tendencija premeštanja je ka Banatu, širem području Beograda i Šumadiji.

Nevreme već zahvatilo Srem, Bačku, Zapadnu Srbiju i Šumadiju

Radarska osmatranja upozoravaju da je jako grmljavinsko nevreme već zahvatilo Srem, Bačku, Zapadnu Srbiju i Šumadiju, kao i da se ponovo očekuje velika količina padavina za kratko vreme, kao i jak olujni vetar u zoni intenzivnih padavina.

Veliki crni oblaci su iznad Beograda i šireg područja Banata. Trenutno kiša jakim intenzitetom pada u Beogradu, Loznici, Sremskoj Mitrovici, Novom Sadu i Somboru.

Vatrogasci imali 28 intervencija u Beogradu

Miloš Milenković, načelnik Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice, rekao je za RTS da su od večeri do jutra na teritoriji Beograda imali 28 intervencija – 93 vatrogasca sa 33 vozila su bila na terenu.

Najviše intervencija ticalo se uklanjanja stabala (15 intervencija), a u šest slučajeva vatrogasci su gasili požar nastao usled udara groma.

,,Na teritoriji Zemuna imali smo dva požara izazvana gromom u porodičnim kućama, nije bilo povređenih. Pričinjena je materijalna šteta, ali pravovremenom reakcijom brzo su lokalizovani i likvidirani požari“, rekao je Milenković.

Na Čukarici grom je udario u trafostanicu, ali je brzom intervencijom elektrosnabdevanje stabilizovano.

Pročitajte još:

Nevreme je zahvatilo i Južnobački, Mačvanski, Sremski i Podunavski upravni okrug i grad Smederevo. Bila su tri požara iazvana udarom groma, ali pravovremenom reakcijom vatrogasaca sprečena je veća materijalna šteta i nije bilo povređenih, rekao je Milenković.

Photo-illustration: Pixabay

U Južno Banatskom okrugu, Pančevu, Alibunaru, Braničevskom okrugu, Požarevcu, Golupcu bilo je intervencija tehničkog karaktera – uklanjanja stabala.

U Borskom okrugu bilo je sporadičnih prekida u elektrosnabdevanju u Majdanpeku. Snabdevanje strujom sada je uredno osim u Donjem Milanovcu, gde se radi na uklanjanju kvara.

Snažno nevreme koje je sinoć protutnjalo Srbijom napravilo je veliku štetu. Prvi na udaru bili su Batrovci, Šid i Bačka Palanka. Nevreme je zatim stiglo do Novog Sada, a potom je zahvatilo i Beograd.

Tokom većeg dela noći iznad Beograda su sevale munje, duvao je jak vetar i padala je obilna kiša.

U većini mesta palo je između 20 i 40 milimetara kiše, a u delovima Vojvodine, zapadne i centralne Srbije i do 80 milimetara.

Sve raspoložive ekipe javno-komunalnih preduzeća su tokom cele noći bile na terenu, pa se posledice nevremena polako saniraju.

Izvor: RTS

Zbog zagađena reke Sene upitno održavanje takmičenja na Olimpijskim igrama

Foto-ilustracija: Unsplash (JOHN TOWNER)
Foto-ilustracija: Pixabay (Diego Torres)

Do početka letnjih Olimpijskih igara u Parizu ostalo je mesec dana, a reka Sena još uvek nema kvalitet vode potreban za održavanje takmičenja. Najnovija analiza vode, čije su rezultate pariške vlasti objavile u petak, nisu ohrabrujuće.

Analiza uzorka vode, pokazala je prisustvo dve fekalne bakterije, od kojih je jedna ešerihija koli. Rezultat je pokazao previsok nivo ove bakterije da bi se omogućilo plivanje na četiri predviđene lokacije.

Što se tiče takmčinja koje bi trebalo biti održano na Seni, predviđeno je održavanje dela triatlona, plivanje i ceremonija otvaranja, a obilne kiše i zagađenje drže organizatore u neizvesnosti do samog početka Olimpijskih igara.

Zbog velikog protoka vode i zagađenja, otkazana je proba svečanosti otvaranja igara. Gradske vlasti Pariza saopštile su da su obilne kiše do sada ozbiljno ometale napore da se voda učini pogodnom za plivanje, te se nadaju da će toplije vreme poboljšati kvalitet vode i omogućiti otvaranje 26. jula.

„Najnovija merenja nisu u skladu sa standardima koje ćemo imati tokom leta“, saopštio je novinarima Mark Gijom, najviši zvaničnik vlade za region Pariza.

Pročitajte još:

Uprkos operaciji čišćenja, čija je vrednost 1,4 milijarde evra, kako bi se pariška vodena staza učinila pogodnom za plivanje po prvi put u veku, trenutno kvalitet vode nije dovoljno visok da bi to omogućio.

Ukoliko stanje vode ostane nepromenjeno, postoje rezervni dani za sve događaje. Ipak, ukoliko bi i tokom njih bio zabeležen loš kvalitet vode, format trke bi se promenio u duatlon i on bi obuhvatio trku od pet kilometara, vožnju bicikla od 40 kilometara i trku od 10 kilometara.

Prošlogodišnji test događaj u Parizu, sveden je na duatlon zbog nedovoljnog kvaliteta vode, a slična situacija bila je i na Svetskom kupu triatlona za osobe sa invaliditetom u Parizu.

Energetski portal

Promocija monografije „Zaštićene životinjske vrste Srbije’’

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Beth Ireland)

U Galeriji nauke i tehnike SANU, Zavod za zaštitu prirode Srbije predstavio je monografiju „Zaštićene životinjske vrste Srbije’’.

Monografija predstavlja četvrtu i finalnu knjigu iz edicije „Zaštićena prirodna dobra Srbije“, čije je objavljivanje priređeno povodom obeležavanja 75 godina od osnivanja i rada Zavoda.

Na promociji prisutnima su se obratili: Jasmina Jović, pomoćnica ministarke u Ministarstvu zaštite životne sredine, zatim Marina Šibalić, v.d. direktorka Zavoda za zaštitu prirode Srbije i urednik, dr Nenad Sekulić, načelnik Odeljenja za biodiverzitet, ekološke mreže i održivi razvoj Zavoda, kao i autori Marko Divac, Aca Đurđević, Miloš Radaković i Marija Stojadinov.

Monografija, na prigodan i popularan način, predstavlja deo fascinantnog sveta faune naše zemlje, stručno uobličenog i upotpunjenog rezultatima dosadašnjih naučnih istraživanja. U okviru 75 prikazanih vrsta zastupljene su sve vrste kičmenjaka, i to, ribe sa 12 vrsta, vodozemci 10 vrsta, gmizavci 10 vrsta, ptice 18 vrsta i sisari 15 vrsta. Od faune beskičmenjaka predstavljeno je 10 reprezentativnih vrsta iz grupe insekata.

Pročitajte još:

U knjizi je predstavljeno 59 strogo zaštićenih i 16 zaštićenih od preko 2.600 divljih vrsta koje se nalaze na Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Odabir vrsta koje su predstavljene sačinjen je tako da se prikažu javnosti poznate vrste, kao i neke ređe pominjane u publikacijama ovog tipa i javnosti, a koje su „manje vidljive’’ kada se govori o problemima ugroženosti i zaštite život sveta.

Odabrane vrste u knjizi, ujedno, predstavljaju bogatstvo i raznovrsnost životinjskog sveta  Srbije, koji najbolje ilustruje podatak da prostor naše zemlje, koji zauzima 0,82 odsto teritorije Evrope, nastanjuje oko 12 odsto beskičmenjaka (oko 100 000 vrsta u Evropi), 18,75 odsto  faune riba (603 vrste u Evropi), 23,16 odsto vodozemaca (95 vrsta u Evropi), 13,59 odsto gmizavaca (206 vrsta u Evropi), 68 odsto ptica (548 vrsta u Evropi) i 46 odsto kopnene faune sisara našeg kontinenta (219 vrsta u Evropi). Knjiga je priređena kako bi kroz date prikaze karkateristika i zanimljivosti o odabranih 75 životinjskih vrsta probudila pažnju i želju za još detaljnijim proučavanjima i razumevanjem sveta faune, a pre svega, da se još bolje upozna, zavoli i sačuva priroda za buduće generacije.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Upaljen crveni meteo-alarm zbog vreline – hladni front i nevreme stižu već večeras

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)
Foto-ilustracija: Pixabay (Janusz Walczak)

Crveni meteo-alarm upaljen je zbog visoke temperature, koja će danas dostići 37 stepeni na Celzijusovoj skali. Hladni front iz regiona Baltika, međutim, stiže nam već večeras, koji će oboriti temperaturu za desetak stepeni i doneti nepogode i veliku količinu padavina, izjavio je za RTS hidrometeorolog Slobodan Sovilj.

On ističe da Srbija danas neće oboriti temperaturni rekord, s obzirom na to da je 2007. godine izmereno čak 45 stepeni u Smederevskoj Palanci, ali da će biti veoma toplo.

„Crveni mereo-alarm je izdat zbog visoke temperature, do 37 stepeni. Treba biti oprezan na jugoistoku zemlje, gde će biti najtoplije“, ukazuje Sovilj.

Prema njegovim rečima, izraženi hladni front, koji nam večeras stiže sa severozapada u sklopu ciklona iz regiona Baltika, oboriće temperaturu desetak stepeni.

„Pad temperature neće biti najizraženija pojava koju treba da ispratimo, već grmljavinske nepogode i velika količina padavina. Danas, u večernjim satima, najpre u Vojvodini, Podrinju, Mačvanskom i Kolubarskom okrugu, možemo očekivati prve grmljavinske nepogode sa gradom i olujnim vetrom“, kaže Sovilj.

Velika količina padavina

Foto-ilustracija: Pixabay

Hidrometeorolog ističe da će se nepogode, potom, premeštati preko Beograda, severa Šumadije ka istoku. 

„Rizik od grada se sutra premešta sa ovih područja ka jugu i jugoistoku zemlje. Crveni meteo-alarm će i sutra biti izdat zbog očekivane velike količine padavina – od 40 do 80 litara po kvadratnom metru, što je praktično mesečna količina“, navodi on.

Naglašava da će RHMZ na sajtu objavljivati sat do dva sata ranije upozorenja na padavine po mestima.

Sovilj najavljuje i da će ostatak leta, u julu i avgustu, biti topao, s temperaturom od 30 do 32 stepena.

„Biće toplije od proseka, ali i od prošlogodišnjeg leta“, ukazuje hidrometeorolog Slobodan Sovilj.

Izvor: RTS

EU: Uvoz energenata nastavlja da opada

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Evropskoj uniji je u prvom kvartalu 2024. godine zabeležen smanjen uvoz energenata u odnosu na isti kvartal u 2023. godini. Preciznije, ove godine je u prvom kvartalu vrednost uvoza iznosila 95,5 milijardi evra, odnosno 183,8 miliona tona energenata. U poređenju sa prošlom godinom, smanjen je po vrednosti za 26,4 odsto, a po neto masi za 10,4 odsto.

Pojedinačno posmatrano, prirodni gas u gasovitom stanju je po vrednosti u prvom kvartalu ove godine smanjen za 56,8 odsto, a po neto masi za 11,7 odsto. Slično je i kada se govori o tečnom gasu, gde je uvoz pokazao nagli pad vrednosti za 54,1 odsto i po neto masi za 11,4 odsto. Do ovakvog pada u kontekstu vrednosti, došlo je zbog pada cena prirodnog gasa nakon što je 2022. godine došlo do porasta cena. Kada je reč o smanjenju neto mase, razlog se nalazi u planu Evropske unije da smanji potrošnju gasa za najmanje 15 odsto.

Za naftna ulja, i vrednost i neto masa ostale su stabilne, te je u poređenju sa prvim kvartalom 2023. godine, u 2024. je došlo do povećanja vrednosti od 0,4 odsto i smanjenja neto mase za 0,9 odsto.

Pročitajte još:

Norveška i Sjedinjene Države ostaju ključni dobavljači energenata za Evropsku uniju. Kako se navodi na sajtu Eurostat-a, u prvom kvartalu 2024. godine, najveći deo uvoza naftnih ulja bio je iz Sjedinjenih Država i to 17,1 odsto, zatim Norveške 13,6 odsto i Kazahstana 10,9 odsto.

Govoreći o prirodnom gasu u gasovitom stanju, gotovo polovina je iz Norveške sa 46,6 odsto, a za njom ide Alžir sa 19,7 odsto i Rusija sa 17,3 odsto.

Sjedinjene Države obezbedile su gotovo polovinu uvezenog tečnog prirodnog gasa i to 47,4 odsto. Druga zemlja po redu je Rusija sa 17,7 odsto i treća Alžir sa 9,9 odsto.

Energetski portal

Francuske kompanije spremne za Olimpijske igre

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Air France

Ovog leta će Pariz biti domaćin Olimpijskih igara, a pored samog grada i francuske kompanije se spremaju da dočekaju brojne sportiste i posetioce igara. Kao predstavnik francuskog stila života u oblacima i Air France je pripremio besplatan program za sve putnike koji se u Pariz upute tokom trajanja Olimpijskih igara.

Nadomak Ajfelovog tornja u Palati Tokio, najvećem evropskom centru savremene umetnosti, francuska avio-kompanija će od od 27. jula do 11. avgusta na čak 850 kvadratnih metara postaviti izložbu besplatnu za sve posetioce. U okviru postavke moći će da se isproba najnovija kabina biznis klase, poseti pilotska kabina Erbasa A350 uz pomoć virtuelne realnosti, istraži program ekološkog poslovanja ove kompanije, vidi čuvena crvena haljina sa naizgled bespkrajnim šlepom koja se pojavljuje u reklamama Air France-a. Biće organizovana i nagradna igra u kojoj će posetioci moći da osvoje dve karte u biznis klasi za bilo koji let u okviru mreže avio-kompanije.

Pročitajte još:

Tokom trajanja izložbe u Palati Tokio će raditi i restoran Air France, u kom će biti servirana jela inače dostupna samo u biznis klasi na dugolinijskim letovima. Jela će za posetioce restorana pripremati Arno Lalmon (Arnaud Lallement), kuvar sa tri Mišelinove zvezdice, dok je za selekciju deserta zadužena Nina Metajer (Nina Métayer), koja je u 2024. izabrana za najboljeg poslastičara sveta. Sva jela biće upotpunjena izvrsnim izborom predjela, sireva i pića, od čega se posebno ističu vina, po kojima je Air France poznat. Naime, u 2023, ova avio-kompanija je poslužila 2,4 miliona flaša vina i 1,3 miliona boca šampanjca na svojim letovima.

Foto: Air France

Reston će zauzimati centralno mesto, jer je promocija francuske gastronomije širom sveta jedan od važnih zadataka francuskog avio-prevoznika koji je za svoj ketering i višestruko nagrađivan. Naime, na ovogodišnjoj dodeli Skajtraks 2024 (SkyTrax) nagrada, prema mišljenju 21 – og miliona putnika, Air France je najbolja avio-kompanija u Zapadnoj Evropi  četvrtu godinu za redom, ima najbolju hranu u laundžu (aerodromskom salonu)  prve klase i najbolju hranu na letu u prvoj klasi. Obroke na letu kreiraju kuvari ovenčani sa po tri Mišelinove zvezdice: En-Sofi Pik, Emanuel Reno i Glen Vije čiji je zadatak ne samo da naprave ukusna, lepo dekorisana i nutritivno balansirana jela, već i jela koja će ukus zadržati i na visinama od 10.000 metara.

I nakon Olimpijskih igara, u periodu od 28. avgusta do 8. septembra 2024, odmah pored Ajfeleove kule, na SPOT24, avio-kompanija će predstaviti svoju uslugu SAPHIR, koja korisnicima sa invaliditetom pomaže već više od 20 godina. SAPHIR uključuje podršku pri rezervaciji, izdavanju karata, i organizaciji prevoza. Svake godine, blizu 600.000 putnika Air France-a koristi ove vrste pomoći tokom putovanja. I ovom prilikom će posetioci moći da učestvuju u nagradnoj igri u okviru koje se mogu osvojiti avionske karte.

Izvor: Top One

EPS raspisao javnu nabavku za ITD za izmeštanje državnih puteva za potrebe RHE Bistrice

Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Elektroprivreda Srbije, raspisala je javni nabavku za izradu Tehničke dokumentacije za izmeštanje delova državnih puteva br. 191 i 194 i saobraćajnih priključaka na njima za potrebe RHE „Bistrice“ i aktuelizacije Studije opravdanosti izgradnje RHE „Bistrice“.

U dokumentu se iznosi uticaj izgradnje ovog objekta na mrežu državnih puteva. Kako se navodi, trasa objekta sistema RHE „Bistrica“ u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broja 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin Brod-Rutoši-Pribojska Banja se ukršta sa sifonskom deonicom dovoda vode za RHE „Bistrica“.

Objekti planiranog sistema RHE „Bistrica“, koji se nalaze u blizini dela državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj su:

  • Donja zahvatna građevina Potpeć (nadzemni objekat);
  • Dva sifonska tunela, prečnika 7 m, dužine oko 550 m, kojima se voda transportuje od mašinske zgrade do donje zahvatne građevine Potpeć;
  • Pristupni tunel do mašinske zgrade
  • Deponija kamenog materijala za formiranje platoa razvodnog i trafo postrojenja
  • Komandna-upravna zgrada RHE „Bistrica“ u podnožju deponije kamenog materijala
  • Objekti za evakuaciju atmosferskih voda sa slivnog podučja koje gravitira ka platou razvodnog postrojenja

U zoni od interesa, trasa pomenutog državnog puta se ukršta i sa trasom železničke pruge Beograd centar-Resnik-Požega-Vrbnica-drž. granica, koja je jednim delom u predmetnoj zoni ukrštanja tunelskog tipa.

Da bi se tokom izgradnje i eksploatacije RHE „Bistrica“ omogućilo bezbedno i neometano odvijanje drumskog saobraćaja na državnom putu IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, nametnula se potreba za izgradnjom trajne devijacije državnog puta u zoni ukrštanja i u blizini planiranih objekata RHE „Bistrica“.

Prema Uredbi o kategorizaciji državnih puteva i važećem Referentnom sistemu, devijacija državnog puta se projektuje na deonici 19101, između čvorova 2327 (Bistrica) i 19101 (Pribojska Banja). U obuhvatu predmetne dokumentacije je devijacija dela trase državnog puta od stacionaže km ~ 1+600  do stacionaže km ~ 4+000. Deonica državnog puta na ovom delu je van naselja.

Pročitajte još:

Sifonski cevovod za transport vode između gornje i donje akumulacije u sistemu RHE „Bistrica“ se ukršta sa državnim putem IIA reda broj 194 na deonici Kokin Brod-Rutoši-Pribojska Banja. Unutrašnji prečnik čeličnog sifonskog cevovoda iznosi 6,55 m, a na ukrštanju njegove trase sa predmetnim državnim putem neophodno je izvršiti devijaciju dela državnog puta za potrebe izvođenja radova na izgradnji sifona. U zavisnosti od tehnologije izvođenja radova na izgradnji sifona, potrebno je uraditi privremenu ili trajnu devijaciju dela trase državnog puta IIA reda broj 194, čime će se omogućiti bezbedno i neometano odvijanje drumskog saobraćaja na državnom putu IIA reda broj 194. Važno je napomenuti da tehničko rešenje devijacije puta, pored usklađivanja sa tehničkim rešenjem sifona sa pratećim objektima mora biti usklađeno i sa tehničkim rešenjima privremene i trajne regulacije obližnjeg korita Rutoške reke, kao i sa trasama pratećih instalacija.

Prema Uredbi o kategorizaciji državnih puteva i važećem Referentnom sistemu, devijacija državnog puta se projektuje na deonici 19403, između čvorova 2324 (Kokin Brod (Pribojska Banja)) i 19101 (Pribojska Banja). U obuhvatu predmetne dokumentacije je devijacija dela trase državnog puta od stacionaže km ~ 65+200 do stacionaže km ~ 65+800. Deonica državnog puta na ovom delu je van naselja.

Za potrebe izgradnje objekata RHE „Bistrica“ potrebno je izgraditi pristupne i servisne puteve, kojima će se ostvariti veza svih objekata RHE „Bistrica“ i akumulacije „Klak“ sa postojećim državnim putevima IIA reda broj 191 i 194.

Za potrebe priključenja pristupnih i servisnih puteva koji će služiti za izgradnju, transport, montažu i održavanje opreme i objekata RHE „Bistrica“ i akumulacije „Klak“, na postojeće državne puteve IIA reda broj 191 i 194, potrebno je isprojektovati saobraćajne priključke na državni put. Pristupne i servisne saobraćajnice sistema RHE „Bistrica“ koje će biti povezane sa navedenim državnim putevima su sledeće:

  • Pristupno-servisni put ka brani Klak i objektima gornje zahvatne građevine u levom boku akumulacije Klak
  • Pristupni-servisni put ka temeljnom ispustu sifona derivacije u Rutošku reku
  • Pristupni-servisni put ka objektima vodostana i platou priključno-razvodnog postrojenja
  • Pristupni-servisni put ka platou komandno-upravne zgrade i pristupnom tunelu mašinske zgrade RHE „Bistrica, u desnom boku akumulacije Potpeć.

Tačne lokacije saobraćajnih priključaka biće definisane u sklopu izrade predmetne tehničke dokumentacije.

Energetski portal

U novembru šest „zelenih oaza“ sa 30 elektropunjača

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Oxana Melis)

Do kraja novembra 2024. godine biće postavljeno šest „zelenih oaza“ sa 30 punjača a potom, narednih pet meseci po dve oaze svakog meseca. Tako će do maja naredne godine na auto-putevima imati novih 80 punjača za eletrične automobile. Zavisno od broja automobila na električni pogon i zahteva tržišta na svakojv „zelenoj oazi“ moguće je da bude postavljeno najviše 20 punjača po mestu što znači da će na ovim „zelenim oazama“ imati 320 novih punjača kada sistem bude u punoj funkciji. 

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i JP „Putevi Srbije“ sproveli su tender za postavljanje 16 „zelenih oaza“ na kojima je moguće postaviti najmanje pet, a najviše 20 punjača za električne automobile. 

Ove „zelene oaze“ imaće, osim punjača najmanje snage 150 kilovata, solarne panele, toalete, prodavnicu, kafić i dečije igralište. One se nalaze na postojećim odmorištima na auto-putevima.

Pročitajte još:

Prema rečima Gorana Vesića, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, punjači koji se postavljaju u ovim „zelenim oazama“ proizvode se u Srbiji. On dodaje da je naručena studija za postavljanje solarnih panela duž postojeće mreže auto-puteva u Srbiji koja je osnova za raspisivanje međunarodnog tendera. Na postojećih 1.000 kilometara auto-puteva moguće je postaviti oko 2.000 kilometara solarnih panela. Ovi paneli, u naseljenim mestima, biće istovremeno paneli za zaštitu od buke.

Pored punjača za električna vozila na srpskim auto-putevima, dodaje Vesić, na ulazu u Srbiju iz Mađarske, Bugarske, Severne Makedonije i Hrvatske, biće omogućeno punjenje vodonikom pre svega kamionima koji sve više koriste vodonik za pogon.

Energetski portal

Šta otkriva Izveštaj o hidrometeorološkom jazu 2024?

Photo-illustration: Unsplash (Raychel Sanner)
Foto-ilustracija: Pixabay (Hermann)

Izveštaj o Hidrometeorološkom jazu 2024. godine, koji je nedavno objavila Svetska meteorološka organizacija (WMO) otkrio je nedostatke koji sprečavaju efikasno pružanje visokokvalitetnih vremenskih, klimatskih, hidroloških i srodnih ekoloških usluga.

Kako se navodi, hidrometeorološke usluge predstavljaju nedovoljno prepoznatu i troškovno efikasnu priliku da se obaveze pretvore u akcije i ubrza isporuka ciljeva održivog razvoja (SDG). Sposobnost predviđanja i pripreme za promene u vremenskim i klimatskim uslovima omogućava društvima da poboljšaju otpornost i ekonomsku prosperitet.  Poboljšana prognoza ekstremnih događaja sa odgovarajućim merama odgovora, može spasiti živote i značajno smanjiti ekonomske gubitke, što su dva glavna cilja Inicijative ranih upozorenja za sve (EW4All).

Istraživanje  sprovedeno u 60 zemalja koje su najmanje razvijene i malim ostrvskim državama u razvoju, ističe nedostatke u njihovim hidrometeorološkim kapacitetima koji hitno zahtevaju pažnju vlada i razvojnih partnera. Međutim, ovaj izveštaj obuhvatio je prvih 20 zemalja.

Cilj izveštaja je da se odgovori na sve veće posledice vremenskih i klimatskih ekstremnih događaja u ugroženim regionima.

Pročitajte još:

Celeste Saulo, generalna sekretarka WMO-a, istakla je važnost izveštaja u identifikaciji gde supolitička podrška i usmereni napori najpotrebniji za rešavanje klimatskih kriza pogoršanih nejednakošću.

„Prilagođavanje posledicama promenljive klime nije izbor, već neophodna potreba s kojom se bore zemlje u razvoju i ugrožene zajednice, imajući u vidu obim izazova i potrebne resurse UN procenjuje da bi troškovi prilagođavanja u zemljama u razvoju mogli dostići 300 milijardi dolara godišnje do 2030. godine. Međutim, samo 10 odsto klimatskih finansijskih sredstava koje bogatije zemlje pružaju za pomoć zemljama u razvoju ide ka prilagođavanju i otpornosti“, navodi se u izveštaju.

Izveštaj je lansiran tokom 8. sastanka Upravnog odbora Fonda za finansiranje sistematskih opservacija (SOFF) u Rejkjaviku, Island, a celokupan je dostupan ovde.

 Energetski portal