Home Blog Page 4

Sabotaža energetske mreže izazvala višednevni nestanak struje u delovima Berlina

Foto-ilustracija: Unsplash (cmophoto.net)

Snabdevanje električnom energijom u jugozapadnom delu Berlina postepeno je normalizovano tokom jučerašnjeg dana i to nakon višednevnog nestanka struje izazvanog namernim paljenjem visokonaponskih kablova, što su nemačke vlasti okarakterisale kao jedan od najozbiljnijih napada na energetsku infrastrukturu u glavnom gradu u posleratnom periodu.

Kako je saopštio distributer Stromnetz Berlin, privremena instalacija kablova uspešno je testirana tokom noći, što je omogućilo ponovno priključenje većine domaćinstava. Struja se vraća postepeno, uz apel građanima da odmah po uspostavljanju napajanja ne koriste uređaje velike snage kako bi se izbegla dodatna opterećenja mreže.

Bez električne energije od subote je ostalo oko 45.000 domaćinstava i više od 2.200 poslovnih subjekata. Iako je deo potrošača u međuvremenu priključen, nekoliko desetina hiljada korisnika je i petog dana nakon incidenta još bilo bez struje, dok su temperature bile ispod nule, što je dodatno otežavalo sanaciju kvara.

Odgovornost za napad preuzela je jedna ekstremno levičarska grupa, koja je u objavi na internetu navela da je „uspešno sabotirala“ gasnu elektranu u Lihtarfeldeu, tvrdeći da joj je cilj bio energetski sektor fosilnih goriva, a ne građani, navodi agencija DPA.

Napad je privremeno pogodio i pojedine bolnice i škole, koje su bile prinuđene da pređu na rezervno napajanje ili obustave rad.

Energetski portal

EPS u 2026. ulaže oko milijardu evra u pouzdanost elektroenergetskog sistema i OIE

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Prema Trogodišnjem planu poslovanja za period 2026–2028, Akcionarsko društvo Elektroprivreda Srbije (EPS) će u 2026. godini realizovati investicije vredne oko milijardu evra, usmerene pre svega na održavanje i unapređenje pouzdanosti elektroenergetskog sistema, kao i na povećanje udela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu kompanije.

Kako je izjavila Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike , najveći deo planiranih ulaganja odnosi se na razvoj novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Među najznačajnijim projektima su izgradnja solarnih samobalansiranih elektrana ukupne snage 1 GW, realizacija reverzibilne hidroelektrane Bistrica, kao i razvoj većeg broja solarnih elektrana na zemljištu u vlasništvu EPS-a.

Ministarka je dodala da plan poslovanja za ovu godinu podrazumeva i povećanje zarada zaposlenih, dok će najveća energetska kompanija u zemlji nastaviti proces poslovne i organizacione transformacije, navodi se u saopštenju EPS-a.

– Po prvi put u EPS-u uvedeni su ključni pokazatelji uspešnosti za direktore i zaposlene na rukovodećim pozicijama, a u narednom periodu cilj je da se ti pokazatelji uvedu i na druge nivoe rukovođenja – istakla je ministarka.

Pročitajte još:

Osvrnuvši se na prethodni period, podsetila je na ostvarene proizvodne i finansijske rezultate, naglasivši da je plan poslovanja za 2025. godinu bio optimalan, bez potrebe za rebalansom, kao i da EPS tokom godine nije uzimao kredite za održavanje likvidnosti. U rudarskom sektoru započete su značajne investicije u izgradnju novih rudarskih sistema, koji će obezbediti dodatne količine uglja u narednom periodu.

Ministarka je istakla i da je obezbeđena stabilna proizvodnja električne energije. Nakon izgradnje bloka B3 i novih 350 megavata kapaciteta, tokom 2025. godine završena je izgradnja prvog vetroparka i solarne elektrane Petka u Kostolcu, čime je proizvodni portfolio EPS-a uvećan za 76 megavata energije iz obnovljivih izvora. Ukupno, za samo dve godine, kapaciteti EPS-a povećani su za 426 MW.

Posebno je naglasila značaj završetka izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TENT B, koje će omogućiti smanjenje emisija sumpor-dioksida za 20 do 40 puta. Time je termo sektoru obezbeđen nastavak rada u skladu sa strogim standardima zaštite životne sredine u Srbiji i Evropskoj uniji. Ulaganja u projekte koji doprinose smanjenju emisija i unapređenju ekoloških uslova biće nastavljena i u narednom periodu.

Energetski portal

Sela u okolini Loznice bez struje, uvedena vanredna odbrana na Drini

Foto-ilustracija: Pixabay

Zapadni delovi Srbije suočavaju se sa ozbiljnim posledicama ekstremnih vremenskih prilika koje su od 6. januara pogodile region. Vlažan i težak sneg, ledena kiša i nagli porast vodostaja reka doveli su do proglašenja vanrednih situacija u više opština, prekida u snabdevanju električnom energijom i uvođenja vanredne odbrane od poplava, javlja RTS.

Vanredna situacija proglašena je u Osečini, Loznici, Vladimircima, Malom Zvorniku, Krupnju i delu Prijepolja. U većem delu Srbije i dalje su na snazi crveni i narandžasti meteo-alarm, dok Republički hidrometeorološki zavod upozorava na nove snežne padavine i pojavu ledene kiše. Sektor za vanredne situacije apeluje na građane da postupaju po uputstvima nadležnih službi i ne odbijaju evakuaciju ukoliko za to bude potrebe.

Na teritoriji grada Loznice proglašena je vanredna situacija radi zaštite bezbednosti građana i normalnog funkcionisanja života. Tokom noći 6. januara došlo je do kvarova na dalekovodima usled obrušavanja stabala pod težinom leda i snega, zbog čega su pojedina sela, među kojima i Gornji Jadar, ostala bez struje. Ekipe Elektrodistribucije, uz pomoć radnika iz drugih organizacionih jedinica, od ranih jutarnjih sati radili su na sanaciji kvarova. Prema navodima gradskih vlasti, svi lokalni putni pravci su prohodni, a snabdevanje daljinskim grejanjem je stabilno.

Pročitajte još:

Međutim, stanje na terenu izazvalo je nezadovoljstvo građana. Meštani Malog Zvornika i okolnih sela blokirali su 7. januara magistralni put Loznica–Mali Zvornik u selu Brasina, navodeći da već četiri dana nemaju struju, a pojedina domaćinstva ni vodu. Kako javlja N1, u Loznici je bez električne energije oko 10.500 ljudi. Nadležni su najavili da će, ukoliko se snabdevanje ne normalizuje, najugroženijim domaćinstvima biti dostavljeni agregati.

Dodatne probleme izazvao je i nagli porast vodostaja reke Drine, usled pojačanog ispuštanja vode iz akumulacija i povećanih dotoka sa uzvodnih područja. Od 7. januara uvedena je vanredna odbrana od poplava na vodnoj jedinici „Drina–Loznica“. Iako je došlo do izlivanja reke u nebranjenim priobalnim delovima, za sada nema ugrožavanja branjenih područja ni zaštitnih vodnih objekata.

Nadležne službe sprovode pojačan nadzor nasipa i odbrambenih linija, prate stanje vodostaja i koordiniraju aktivnosti sa štabovima za vanredne situacije. Situacija se i dalje pažljivo prati, a građani će, kako je najavljeno iz gradske uprave, biti blagovremeno obaveštavani o svim daljim promenama.

Energetski portal

CG: U poplavama najpogođeniji Danilovgrad, vojska postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Foto-ilustracija: Pixabay (anvel)

Četvrti je dan poplava u Crnoj Gori, a nevreme je izazvalo brojne probleme širom zemlje. Najpogođeniji je Danilovgrad, gde je evakuisano oko 30 domaćinstava, dok je poplavljeno i više ugostiteljskih objekata. Brojni putevi na području te opštine su zatvoreni. Vojska će danas postaviti pontonski most u Donjoj Gorici.

I dalje je za saobraćaj zatvoren put Kolašin–Berane. Nakon izlivanja Bjelojevićke reke i aktiviranja velikog klizišta, odsečen je i ski-centar Žarski.

Na bulevaru u Danilovgradu i dalje je poplavljena leva kolovozna traka iz pravca Podgorice ka Danilovgradu, ali je vode znatno manje nego juče, kada je saobraćaj na toj deonici bio u potpunosti obustavljen, javlja reporterka TVCG-a.

Bulevar, međutim, nije glavni problem Danilovgrađana. Tokom gotovo celog jučerašnjeg dana bio je zatvoren i glavni gradski most – most Radovana Pavićevića.

Brojna naselja, među kojima su Bandići i Pažići, danima su pod vodom, zbog čega je nekoliko porodica iseljeno. Zbog izlivanja vode u Orjoj Luci, juče iz Danilovgrada nije bilo moguće saobraćati magistralnim putem ka Nikšiću.

Kako javlja reporter RTCG, u podgoričkom naselju Donja Gorica, u mestu Beri, situacija jutros je identična kao i juče. Poplavljeni su pristupni putevi i asfalt.

Na Vranjini, u zoni Skadarskog jezera, jezero je nadošlo i vodostaj je povišen, ali se za sada zadržava na plavnim površinama i livadama uz obalu, javlja reporterka TVCG-a.

Putni pravci su prohodni, kolovozi mokri i klizavi, pa se vozačima savetuje oprez. Za sada nema prijava o ugroženim domaćinstvima i situacija je stabilna.

U glavnom gradu poplavama su najugroženija naselja Mareza, Tološi, Beri i Doljani. Građevinske mašine preduzeća Putevi, Deponija i Čistoća u Berskoj ulici i u Donjoj Gorici uklanjaju divlju branu.

Vojska će danas postaviti pontonski most u Donjoj Gorici, najavio je sinoć gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

Juče je čelnik Direktorata za vanredne situacije MUP-a, Miodrag Bešović, saopštio da je u ostalim gradovima situacija povoljnija.

Bešović je rekao da su svi kapaciteti Direktorata aktivirani i da su službenici u opštinskim timovima stalno na terenu, u komunikaciji sa ostalim službama i Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju, od kojeg dobijaju podatke o vodostajima.

Načelnik Službe zaštite i spasavanja Bijelo Polje Edin Kolić saopštio je juče da je stanje na teritoriji te opštine danas stabilno.

– Služba komunalnog preduzeća intervenisala je na jednoj lokaciji, gde je uklonjeno stablo koje se nasukalo na mostu u Zekića Reci. Dežurne ekipe redovno obilaze sva kritična mesta, a nivo vodostaja je osetno u padu – kazao je Kolić.

Prethodno su radnici JKP Lim intervenisali na više lokacija kako bi mehanizacijom sanirali kritične deonice ugrožene bujičnim vodama.

Mašine su od jutros angažovane i u mestu Zekića Reka, u blizini Slijepač mosta, gde je usled obilnih padavina došlo do naglog porasta vodostaja.

Vodena bujica nosila je stabla rekom Ljuboviđom, a delovi stabala ostali su zaglavljeni ispod pešačkog mosta, dodatno povećavajući rizik od oštećenja.

Obilne padavine koje su prethodnih dana zahvatile Crnu Goru, na severu su izazvale ozbiljne probleme, pa i u saobraćajnoj infrastrukturi na području Mojkovca.

Usled izlivanja Bjelojevićke reke i aktiviranja velikog klizišta, potpuno je prekinut putni pravac ka ski-centru Žarski, a nadležne službe upozoravaju na mogućnost dodatnog urušavanja terena.

Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen je saobraćaj na više putnih pravaca.

Pročitajte još:

U poplavama pogođen i region

Ni u regionu situacija nije bolja. Jake kiše uzrokovale su velike probleme i na Kosovu, gde je u dve opštine proglašeno vanredno stanje. Najteža situacija je u Orahovcu, gde je voda potopila više kuća, zbog čega je deo stanovništva evakuisan.

U Đakovici je evakuisano oko 20 porodica, a veće poplave zabeležene su i u Kosovu Polju, Drenici, Mališevu, Klini, Mitrovici i Vučitrnu. Više saobraćajnica poplavljeno je i u Prištini.

Obilne padavine uzrokovale su tešku situaciju i u gotovo svim delovima Albanije. Pod vodom je veliki broj objekata, a na stotine ljudi je evakuisano. Mnogi putevi su uništeni, a brojna naselja odsečena.

Poplavama je teško pogođen Drač, gde je poplavljeno oko 800 objekata, a više od 300 ljudi je evakuisano. Loša situacija je i u Đirokastri, gde su desetine kuća i privrednih objekata pod vodom, dok su na mnogim ulicama naslage kamenja i blata koje su nanele bujice.

U mestu Dardas kod Korče klizište je odnelo put i uništilo jedno groblje, zbog čega je više sela ostalo odsečeno. U Valoni je jedna porodična kuća gotovo zbrisana usled klizišta, dok je više kuća poplavljeno i u Pogradecu.

Izvor: RTCG

Čarolije od papira: Kada kreativnost oživi stare knjige

Foto: Ljubaznošću Irene Popović

Sve je počelo jedne praznične večeri, među starim knjigama, koje su čekale svoje poslednje putovanje do kontejnera. Irena Popović je u tim požutelim stranicama pronašla ideju — ne u tekstu, već u materijalu – i iz želje da svoj dom ukrasi na drugačiji način, počela je da eksperimentiše sa papirom, oblikuje ga i traži forme koje su do tada postojale samo u njenoj mašti.

Nije mogla ni da pretpostavi da će nekoliko jednostavnih ukrasa doneti toliko oduševljenja njenoj porodici i prijateljima, niti da će taj trenutak označiti početak nečega većeg. Danas, iza „Čarolija od papira” stoje stotine kupaca, zajednica koja podržava njen rad i misija koja spaja umetnost, održivost i humanost.

Pravi preokret desio se kada se njen stariji sin vratio sa studija u Engleskoj i video šta njegova majka stvara.

– Predložio je da otvorimo stranicu „Čarolije od papira” kako bih svoje rukotvorine mogla da predstavim široj publici – kaže ona. Podrška najbližih bila je presudna — hobi je prerastao u brend, a brend u zajednicu.

U FOKUSU:

Umetnost i reciklaža u jednom

U srcu ovog brenda nalazi se jasna ekološka poruka: stare knjige ne treba da završe u otpadu.

– Ljudi često imaju stare, oštećene ili nepotrebne knjige koje više ne koriste, a mi im dajemo novi život tako što ih pretvaramo u dekorativne predmete – objašnjava Irena.

Veći deo materijala dolazi iz donacija — od prijatelja, suseda, pa čak i potpunih neznanaca koji žele da njihove knjige nastave da žive. Ostalo se pronalazi na pijacama i buvljacima, gde neretko stoje primerci neupotrebljivi za čitanje, ali savršeni za umetničku transformaciju.

Iako Irena ne koristi fabrički reciklirani papir, njeni radovi jesu reciklaža u najplemenitijem smislu: sprečavaju otpad, podstiču kreativnost i stvaraju dodatnu vrednost.

Irenine dekoracije najčešće pronalaze put do žena koje vole ručni rad, personalizovane poklone i predmete koji imaju priču. Upravo to je razlog što se kupci često vraćaju.

– Mnogi ističu da su oduševljeni pažnjom posvećenom detaljima, kvalitetom izrade i činjenicom da svaki komad ima svoju priču. Veliki broj kupaca vraća se po nove proizvode, što govori o poverenju koje gradimo. Uz to, veoma česta je i usmena preporuka, što je za nas najbolji znak da emocija i trud koji ulažemo dopiru do onih kojima su ukrasi namenjeni – kaže Irena, i dodaje da su joj najveća nagrada poruke zahvalnosti i fotografije ukrasa u novim domovima.

Priredila: Milena Maglovski 

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Da li operativna licenca otvara prostor za NIS da povrati izgubljeno tržište

Foto: NIS

Ekonomista Bojan Stanić kaže da se u roku od dve nedelje očekuje ponovni početak prerade sirove nafte u rafineriji Pančevo. Navodi da ukoliko bi došlo do najlošijeg scenarija sa licencom, potrebno je popuniti rezerve nafte i da se omogući snabdevanje i iz domaće ponude tržišta naftnih derivata u Srbiji na određeno vreme, ali se ipak nadaju stvaranju uslova za nastavak funkcionisanja NIS-a. Prema njegovim rečima snabevanje rafinerije JANAF-ovom sirovom naftom omogućilo bi ponovnu upotrebu platnih kartica na NIS-ovim pumpama, a to bi mu omogućilo da povrati izgubljeno tržište.

Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine – OFAK produžila je operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije do 23. januara. To znači da Rafinerija u Pančevu ponovo može da prerađuje naftu. Iz JANAFA potvrda da je spreman da odmah obezbedi nesmetan transport sirove nafte. Odluka dolazi posle intenzivnih diplomatskih razgovora Srbije sa SAD i regionalnim partnerima.

Stanić kaže da u roku od dve nedelje može da se očekuje ponovni početak prerade sirove nafte u rafineriji Pančevo, tako da se govori o 17. januaru.

– Mi zaista verujemo, imajući u vidu da je sada dobijena ta operativna licenca, da će i posle 23. januara biti produžena i da će jednostavno biti uspostavljeno normalno snabdevanje rafinerije Pančevo sirovom naftom – navodi Stanić.

Najgori ili najbolji scenario

Kako kaže, ukoliko bi došlo do najlošijeg scenarija, potrebno je popuniti rezerve i da se omogući snabdevanje i iz domaće ponude tržišta naftnih derivata u Srbiji na određeno vreme.

– Najviše očekivani scenario u narednom periodu, jeste da su se ipak stvorili uslovi za nastavak funkcionisanja NIS-a, a da je to posledica blizine konačnom dogovoru da se jednostavno ruski udeo prepusti, odnosno proda mađarskom MOL-u, koji je sada najizgledniji kandidat – objasnio je Stanić.

Pročitajte još:

Ipak, kako navodi Stanić, nije potvrđeno da je mađarski MOL jedini potencijalni kupac, ali sve ukazuje na to da će doći do finalnog sklapanja kupoprodajnog ugovora.

Smatra da kada je reč o spremnoj količini tereta za isporuku Srbiji, to može u značajnoj meri da se realizuje, odnosno isporuči do 23. januara, ali se postavlja pitanje da li i drugi tanker može da se isporuči za kratko vreme.

– Bitna je, pre svega, isporuka sirove nafte, dakle da će JANAF moći da snabdeva i dalje rafineriju, ali treba sačekati prve informacije sa terena, da li je to moguće. Trebalo bi da bude, imajući u vidu da to nije samo sirova nafta i prerada, već funkcionisanje i u okviru finansijskog sistema, nesmetano, što znači da bi i platne kartice mogle opet da budu u upotrebi – navodi Stanić.

Povratak izgubljenog tržišta

Ističe da bi to imalo pozitivnu stranu i kod NIS-a, imajući u vidu da bi mogao da se povrati deo izgubljenog tržišta.

Kako kaže, produžavanje licence govori o tome da se Amerika slaže sa drugom stranom, u ovom slučaju kupcem. Ipak, Stanić ostavlja mogućnost da bi stvari mogle da se zakomplikuju.

– Ali se opet ostavlja pitanje da li će ruska strana postavljati neke uslove samom MOL-u i da naravno to bude precizirano i samim ugovorom koji bi posle Amerikancima bio dostavljen na odobrenje. Uslovno rečeno, onda bi oni mogli da nađu određene zamerke i kažu ‘čekajte, ipak to ne može, ili izmenite to, imate taj neki rok, ili opet ukidamo operativnu licencu – objasnio je Stanić.

Stanić ističe da  veruje da su te stvari već dogovorene, imajući u vidu da je operativna licenca data.

– Oni su mogli da kažu, okej, vi imate prostora do 24. marta da pregovarate, lepo je što pregovarate, ali da vidimo mi konkretno šta je taj ugovor, a ne ovako da vam dajemo operativnu licencu. Međutim, kako su je dali, mi opet verujemo da je neko poverenje prevladalo sumnje – zaključio je Stanić.

Izvor: RTS

Nova tehnologija za sušenje gasa uz minimalnu potrošnju energije

Foto: Fraunhofer IKTS

Pre ulaska u distributivnu mrežu, prirodni gas, biometan i vodonik moraju se osloboditi vode – proces koji je do sada zahtevao hemikalije i visoke temperature. Nova tehnologija nemačke istraživačke organizacije Fraunhofer postiže isti rezultat uz znatno manju potrošnju energije, smanjujući troškove i emisije za dobavljače obnovljive energije.

Voda prisutna u vodoniku, prirodnom gasu ili biometanu može izazvati koroziju u cevovodima i ugroziti funkcionalnost ventila ili senzora. Do sada je uobičajena praksa bila izlaganje ovih gasova hemijskom jedinjenu trietilen-glikolu (TEG), koji apsorbuje vodu pre nego što se gas pusti u mrežu. Apsorbovana voda se zatim uklanja destilacijom na temperaturama od oko 200 stepeni Celzijusa, nakon čega se hemikalija ponovo koristi.

Međutim, visoke temperature uzrokuju pucanje (razgradnju) TEG-a, pri čemu nastaju neželjeni gasovi koji se moraju spaljivati – što je izuzetno energetski intenzivan proces i dodatno stvara emisije ugljenika.

Inovativna metoda koristi membransku tehnologiju za izdvajanje vode iz gasa koji prolazi kroz keramičku cev obloženu izuzetno tankim, nanoporoznim slojem koji deluje kao membrana. Budući da su molekule vode manje od molekula gasa, one prolaze kroz pore i putem poroznog keramičkog nosača odvode se prema van.

Pročitajte još:

— Ovaj proces eliminiše potrebu za TEG-om, a samim tim i destilaciju te spaljivanje ostataka. Štedimo do 90 odsto energije u poređenju s konvencionalnim tehnologijama sušenja gasa, a pri tome nema nikakvih emisija ugljenika — kaže Hanes Rihtər, voditelj istraživanja.

Razvijena nanoporozna membrana omogućava selektivno odvajanje vode od gasa, zahvaljujući izuzetno sitnim porama koje propuštaju molekule vode, ali zadržavaju gas. Razvijene su dve vrste membrana – ugljenična za biometan i zeolitna za prirodni gas i vodonik. Ključni izazov bio je osigurati potpuno zaptiven sloj, što je postignuto nakon opsežnog testiranja.

Fraunhoferova tehnologija omogućava brzo i čisto sušenje biometana, prirodnog gasa i vodika uz minimalnu potrošnju energije, čime se štite cevovodni sistemi i smanjuju troškovi. Ova tehnologija je već testirana u okviru više istraživačkih inicijativa finansiranih iz nemačkih javnih fondova.

Energetski portal

Zagađenje vazduha godišnje odnese skoro 7 miliona života širom sveta

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Zagađenje vazduha predstavlja najveći pojedinačni ekološki rizik po zdravlje ljudi i svake godine je povezano sa gotovo 7 miliona prevremenih smrti, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO).

Prema SZO, čak 89 odsto smrtnih slučajeva dešava se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, pre svega u regionima jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koji važe za najzagađenije delove sveta. Među najpogođenijim zemljama nalaze se Bangladeš, Indija, Pakistan, Vijetnam, Indonezija, Nepal i Mongolija.

Posebno zabrinjava podatak da je polovina smrtnih slučajeva u 2020. godini bila povezana sa zagađenjem vazduha u zatvorenom prostoru – najčešće zbog kuvanja i grejanja na ugalj, drvo i biomasu. Najugroženiji su bile žene i deca, uključujući više od 237.000 dece mlađe od pet godina.

Najopasniji zagađivač su fine čestice PM2.5, koje zbog svoje veličine lako prodiru duboko u pluća i krvotok, povećavajući rizik od srčanih bolesti, raka pluća, astme i hronične opstruktivne plućne bolesti.

Pročitajte još:

Istorija pokazuje koliko posledice mogu biti razorne. Tokom Velikog londonskog smoga 1952. godine, zagađenje izazvano sagorevanjem uglja dovelo je do više od 12.000 prevremenih smrti u samo nekoliko dana. Istraživanja ukazuju da je loš kvalitet vazduha ugrožavao zdravlje ljudi još u davna vremena – čak su i pluća drevnih egipatskih mumija pokazivala znake oštećenja izazvanih česticama iz vazduha, objavljeno je na sajtu IQAir.

Danas su glavni izvori zagađenja emisije iz saobraćaja, elektrana, industrije, sagorevanja poljoprivrednih ostataka i šumskih požara, dok u domaćinstvima dodatni rizik predstavljaju neefikasni sistemi za grejanje i kuvanje. Studije pokazuju da se samo u Indiji broj smrtnih slučajeva povećava za oko 1,5 miliona godišnje zbog dugotrajne izloženosti zagađenom vazduhu.

Stručnjaci upozoravaju da je obrazac jasan: snažne mere spašavaju živote. Prelazak na čist transport, energetski efikasne šporete, bolju ventilaciju u zatvorenom prostoru i obnovljive izvore energije mogao bi značajno da smanji broj prevremenih smrti i produži životni vek miliona ljudi – ali samo ako se reaguje na vreme.

Energetski portal

Studija otkriva razmere izloženosti fosilnim gorivima u SAD-u – Srbija bez precizne mape rizika

Foto-ilustracija: Unsplash (Morgan Lane )

Sjedinjene Američke Države, zemlja površine oko 9,8 miliona kvadratnih kilometara i sa približno 335 miliona stanovnika, važe za energetskog giganta – i po potrošnji i po proizvodnji nafte i gasa. Međutim, nova analiza koju su sproveli istraživači Univerziteta u Boston, otvara važno pitanje: koliko je ljudi zapravo „među“ infrastrukturom fosilnih goriva, često i ne znajući? 

Prema njihovim nalazima, čak 46,6 miliona Amerikanaca, dakle oko 14 odsto stanovništva kontinentalnog dela SAD, živi na udaljenosti manjoj od 1,6 kilometara od neke komponente lanca snabdevanja fosilnim gorivima, ali to nisu uvek naftne bušotine, zapravo postoji kompleksna mreža postrojenja i procesa između vađenja resursa i njihove krajnje upotrebe – skladištenje, transport, kompresorske stanice, gasovodi, terminali, objekti za balansiranje potrošnje… Upravo ovi „srednji“ segmenti sistema najčešće su izvan pažnje javnosti, ali ne i izvan života ljudi koji žive tik uz njih.

Istraživanje pokazuje da skoro 21 milion Amerikanaca živi blizu postrojenja gde se energija koristi, poput elektrana. Više od 20 miliona je u blizini mesta vađenja, dok oko 6 miliona ljudi živi pored skladišnih lokacija. Posebno je zanimljivo što oko 9 miliona ljudi istovremeno živi u blizini više tipova infrastrukture, što znači da se njihova izloženost preklapa. Već postoje studije koje ukazuju da život blizu postrojenja za fosilna goriva može biti opasan po zdravlje. Međutim, tim iz Bostona ističe da su zdravstveni efekti života blizu skladišta, terminala ili drugih „manje vidljivih“ objekata daleko slabije istraženi i tek treba da budu ozbiljnije proučeni.

Pročitajte još:

Ono što ovu analizu izdvaja kao posebno značajnu jeste to što se prvi put zasniva na novoj nacionalnoj bazi podataka o izloženosti energetskoj infrastrukturi i pitanjima pravednosti (EI3), koju je istraživački tim Univerziteta u Bostonu razvio 2024. godine. Pre toga su informacije o postrojenjima i lokacijama bile razuđene, „rasute“ po različitim lokalnim, državnim i federalnim izvorima, često teško dostupne i delimične.  U tom smislu, istraživanje Univerziteta u Bostonu predstavlja prvi zaista sveobuhvatan uvid u to koliko je infrastruktura fosilnih goriva ukorenjena u svakodnevicu miliona Amerikanaca i koliko je deo njihovog neposrednog životnog okruženja.

Ako se pogleda gde se u Srbiji zaista najviše prepliću ljudi i infrastruktura fosilnih goriva, to se ne može zaključiti na osnovu tako formirane baze podataka, međutim možemo reći da bi prvo mesto verovatno zauzeo širi beogradski region. Termoelektrane „Nikola Tesla“ kod Obrenovca proizvode ogroman deo struje u zemlji i nalaze se praktično nadomak glavnog grada koji sa širim područjem broji preko dva miliona stanovnika. Zatim dolazi basen Kolubare, područje Lazarevca, Velikih Crljena i okolnih sela, gde su na malom prostoru koncentrisani površinski kopovi, termoelektrane i prateća infrastruktura. Slede Kostolac i okolina Požarevca, sa drugim velikim termoenergetskim kompleksom u zemlji. Kada se pređe na naftu i gas, fokus se pomera ka Vojvodini – rafinerija u Pančevu, podzemno skladište gasa u Banatskom Dvoru i gasno-postrojenja u Elemiru predstavljaju ključne tačke. Sve to znači da desetine hiljada ljudi u Srbiji žive vrlo blizu kritične fosilne infrastrukture – samo što, za razliku od SAD, još uvek nemamo precizno naučno mapirano koliko ih je tačno i kakva je njihova realna izloženost.

Energetski portal

Zelena tranzicija se ne može pauzirati – Erste Banka pokrenula pionirski ESG model u Srbiji

Foto: Erste Banka

U trenutku kada svet ponovo premešta fokus sa održivosti na brzi profit, Erste Banka u Srbiji čini upravo suprotno: ostajemo najznačajniji finansijski akter u ulaganju u obnovljive izvore energije i istovremeno uvodimo novi model aktivnog ESG mentorstva među domaćim kompanijama – kroz sopstvene resurse, bez angažovanja konsultanata.

Dok globalna scena poslednjih meseci sve više umanjuje značaj ESG standarda i pokušava da vrati fokus isključivo na profit i kratkoročne ciljeve, zanemarujući dugoročne, mi u Erste Banci biramo drugačiji put. Verujemo da je vrednost kapitala najveća kada menja stvarnost nabolje – ka održivoj budućnosti. Ne čekamo da se te promene dese same od sebe – mi ih pokrećemo.

Naša strategija u održivom finansiranju zasniva se na uverenju da finansijski sektor ima ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije ka ekonomiji sa niskim emisijama. Kao deo Erste Grupe, u potpunosti smo usklađeni sa evropskim ciljevima i standardima dekarbonizacije, ali ono što radimo na domaćem tržištu prevazilazi „klasičan” bankarski pristup i puko obezbeđivanje finansijskih sredstava.

To znači da ne posmatramo promene sa strane – već aktivno gradimo partnerski odnos sa klijentima, posebno sa malim i srednjim preduzećima, koja nose najveći teret tranzicije ka održivom poslovanju. Uvidevši potrebu klijenata za konkretnom podrškom, pokrenuli smo pionirski savetodavni proces dekarbonizacije koji sprovodimo oslanjajući se na sopstvene stručne kapacitete.

U FOKUSU:

Za početak, odabrali smo 13 klijenata iz različitih industrija širom Srbije, održali zajednički sastanak, kreirali ESG upitnik i sproveli sveobuhvatnu analizu za svakog od njih. Na osnovu toga, izrađene su personalizovane ESG mape puta sa jasno definisanim ciljevima i smernicama, koje ćemo u narednim mesecima dodatno razrađivati kroz on-site posete. Monitoring rezultata planiran je za 2026. godinu.

Ovaj  pristup za nas jeste intenzivan, zahtevan i suštinski razvojni, ali njime nadograđujemo interno znanje i podižemo standarde bankarskog sektora, ne samo u zemlji već i u regionu.

Naš angažman se, međutim, ne završava tu. U saradnji sa Globalnim dogovorom Ujedinjenih nacija u Srbiji, Privrednom komorom Srbije i drugim učesnicima iz različitih sektora, uključili smo se u jesenje edukacije u Negotinu i Novom Sadu. Do kraja godine biće još jedna u Čačku, a za početak sledeće godine planiramo posetu Valjevu i Šapcu. Na tim radionicama okupili smo mala i srednja preduzeća, sa kojima smo razgovarali o ESG principima i održivom poslovanju i zašto je to za njih važno, kao i o ulozi banaka u procesu zelene tranzicije kroz održivo finansiranje i edukativne smernice. Ističući značaj ovih tema, kao i prednosti implementacije ovih principa, pokazali smo da se tranzicija ne može voditi pojedinačno – ona zahteva saradnju svih strana, zajedničko učenje i sinergiju.

Dok se svet suočava sa sve češćim klimatskim ekstremima i ekonomskim posledicama koje su već merljive – od pritiska na cene hrane do ugrožene proizvodnje električne energije – jasno je da zelena tranzicija nije trend, već nužnost. Svako dalje odlaganje biće sve skuplje.

U Evropi je već procenjeno da će ekstremni vremenski događaji ove godine doneti najmanje 43 milijarde evra direktnih gubitaka. Srbija, sa svojom privrednom strukturom i energetskim izazovima, ne može sebi da dozvoli da kasni, jer smo na prvom mestu u Evropi kao zemlja koja je najviše pogođena posledicama koje klimatske promene nose sa sobom.

Zato Erste Banka vodi tranziciju – ne samo kapitalom, već znanjem, ljudima, dijalogom i stvarnim radom sa klijentima. To je bankarstvo koje stvara vrednost kroz akciju i transformaciju, a ne kroz posmatranje sa strane.

Put koji smo izabrali jeste zahtevniji – ali jedini koji u ovom trenutku ima smisla.

* Za Magazin Energetskog portala pisale Katarina Majić, senior specijalistkinja za ESG, Erste Banka Srbija i Sanja Prvulović, medior specijalistkinja za ESG, Erste Banka Srbija

Erste Banka

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Nova plastika od celuloze: veliki iskorak u borbi protiv mikroplastike

Foto-ilustracija: Unsplash (Naja Bertolt)

Čestice mikroplastike danas su prisutne gotovo svuda – u vodi, tlu, vazduhu, biljkama, životinjama i ljudskom organizmu, a zbog svoje veličine lako ulaze u lance ishrane i predstavljaju dugoročan rizik za životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Upravo zato značajan iskorak predstavlja razvoj nove plastike na bazi celuloze, a istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of the American Chemical Society. Novu vrstu plastike razvili su japanski naučnici iz RIKEN Centra za emergentnu materiju (CEMS).

Nova plastika je čvrsta, fleksibilna i sposobna za brzo razlaganje u prirodnim okruženjima, čime se jasno razlikuje od plastike koja se danas reklamira kao „biorazgradiva”. Istraživači koje predvodi Takuzo Aida, predstavili su prošle godine  plastiku sastavljenu od dva polimera povezana tzv. „solnim mostovima”, koja se u slanoj vodi razgrađivala bez stvaranja mikroplastike, ali još nije bila dovoljno praktična za industrijsku primenu.

Pročitajte još:

U najnovijem istraživanju taj koncept je dodatno unapređen razvojem nove plastike biljnog porekla, u kojoj je jedan od polimera komercijalno dostupan i FDA-odobren derivat drvne pulpe – karboksimetil-celuloza, što ovaj materijal približava stvarnoj i široj upotrebi. Nakon brojnih eksperimenata, istraživači su otkrili da organska so – holin-hlorid daje izuzetno dobre rezultate.

Dodavanjem različitih količina ovog aditiva za hranu bilo je moguće precizno prilagoditi fleksibilnost plastike. U zavisnosti od udela holin-hlorida, materijal može biti tvrd i nalik staklu, ali i izuzetno elastičan, s mogućnošću istezanja do 130 odsto svoje početne dužine.

— Priroda svake godine proizvede oko jedan bilion tona celuloze. Iz ove obilne prirodne supstance stvorili smo fleksibilan, ali izdržljiv plastični materijal koji se sigurno razgrađuje u okeanu. Ova tehnologija pomoći će u zaštiti Zemlje od plastičnog zagađenja — kaže Aida.

Energetski portal

Brazil između izazova i prilika zelene tranzicije

Foto: Unsplash/Desert Morocco Adventure

U trenutku kada se svet suočava sa sve izraženijim posledicama klimatskih promena, Brazil se nalazi na važnoj prekretnici između velikih razvojnih ambicija i složenih ekoloških izazova. Zaštita Amazona, unapređenje obnovljivih izvora energije, razvoj biogoriva i održivije mobilnosti, ali i borba sa krčenjem šuma, klimatskim ekstremima i društvenim pritiscima, istovremeno oblikuju put ove zemlje ka održivijoj budućnosti.

Foto: Ljubaznošću Marije Klare de Abreu Rada

O prioritetima brazilske klimatske politike u 2025. godini, dosadašnjim rezultatima, te potencijalima za saradnju između Brazila i Srbije, razgovarali smo sa ambasadorkom Brazila u Srbiji, Nj. e. Marijom Klarom de Abreu Radom, koja nam otkriva kako Brazil gradi put ka klimatskoj neutralnosti i kakvu ulogu vidi za međunarodna partnerstva u toj tranziciji.

Kako Brazil trenutno unapređuje svoje napore u borbi protiv klimatskih promena i koji su prioritetni državni programi za smanjenje emisija i očuvanje Amazona u 2025. godini?

– Brazil je svojim NDC planom za 2024. ponovo potvrdio cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine i postavio cilj za 2035. – smanjenje emisija za 59-67 odsto u odnosu na nivo iz 2005. Ove obaveze se sprovode kroz Plan ekološke transformacije, koji je savezna vlada pokrenula u decembru 2023. godine, a koji unapređuje nacionalno tržište ugljenika, novu zakonodavnu regulativu energetske tranzicije, brazilsku održivu taksonomiju i prošireni Klimatski fond.

Krčenje šuma se smanjuje — za oko 11 odsto u Amazonskom biomu i biomu Serado,* pri čemu je gubitak amazonskih šuma otprilike prepolovljen u odnosu na 2023. godinu. Ovaj trend je rezultat strožih mera nadzora, satelitskog praćenja u realnom vremenu povezanog sa ograničenjima za dodelu ruralnih kredita, kao i većeg finansiranja šumskih programa preko Fonda za Amazon i inicijative Tropical Forests Forever (predloženi globalni fond koji predvodi Brazil, namenjen trajnom finansiranju očuvanja tropskih šuma). Ove mere stavljaju snažan naglasak na autohtone teritorije, zaštitu šuma i bioekonomiju zasnovanu na „očuvanoj šumi”.

Pored zaštite šuma, Brazil ubrzava razvoj obnovljivih izvora energije, vetroparkova na moru, zelenog vodonika, biogoriva i niskougljenične poljoprivrede (ABC+), uz podršku zelenih industrijskih i finansijskih politika koje imaju za cilj da usklade ekonomski razvoj sa dugoročnim klimatskim ciljevima.

Koje ključne mere Brazil sprovodi u oblasti prevencije i upravljanja katastrofama, posebno u vezi sa poplavama, požarima i klizištima, koji postaju sve učestaliji usled klimatskih promena?

– Sistem za prevenciju katastrofa u Brazilu koordinira Nacionalni sistem zaštite i civilne odbrane (SINPDEC), koji objedinjuje delovanje federalnog, državnog i lokalnog nivoa, vodi nacionalni registar opština pod visokim rizikom i zahteva da svaka od njih pripremi lokalne planove vanrednih situacija. Prevencija se zasniva na mapiranju i klasifikaciji rizičnih područja, ograničavanju ili zabrani gradnje na strmim padinama i poplavnim zonama, a tamo gde već postoje ranjiva naselja — na ulaganjima u stabilizaciju terena, odvodnjavanje, infrastrukturu za kontrolu poplava i osnovnu komunalnu infrastrukturu. Mreže za rano upozoravanje i praćenje dopunjuju nacionalni informacioni sistem o katastrofama, dok su lokalna tela civilne zaštite zadužena za obuke, podizanje svesti i pripremu zajednice.

U fokusu:

U slučaju šumskih požara, Brazil je pojačao zakonodavstvo, proširio ulogu Nacionalnog fonda za životnu sredinu i pokrenuo integrisane operacije, poput Operacije „Čuvari bioma” (Operação Guardiões do Bioma), usmerene na sprečavanje i borbu protiv ilegalnog paljenja i krčenja. Istovremeno, zemlja ulaže u otpornu infrastrukturu i mehanizme finansiranja rizika od katastrofa.

Foto: Pixabay/LhcCoutinho;

Energetska politika Brazila favorizuje obnovljive izvore — pre svega hidroenergiju, vetar, solarnu energiju i biogoriva — što čini njegov energetski miks izuzetno čistim u međunarodnim okvirima. Hidroenergija ostaje oslonac sistema, dok vetar i solarno napajanje najbrže rastu, sa značajnim širenjem do 2030. godine. Novi regulatorni okviri podstiču ulaganja u vetroparkove na moru, zeleni vodonik i održiva avio-goriva (SAF), sa strateškim ciljem da Brazil postane važan izvoznik niskougljenične energije. U narednim godinama očekuje se nastavak rasta kapaciteta vetra i solara, konsolidacija vodoničnih habova, povećana proizvodnja etanola, bio-dizela i SAF-a, jačanje prenosne infrastrukture, ubrzani razvoj distribuirane solarne energije i novi „zeleni” industrijski projekti u skladu sa Planom ekološke transformacije.

Sektor obnovljive energije u Brazilu jedan je od najrazvijenijih na svetu. U koje izvore energije Brazil najviše ulaže i kakvi se rezultati očekuju u narednim godinama? Takođe, kako biste opisali trenutne trendove u energetskom sektoru Brazila?

– Brazil najviše investira u obnovljive izvore energije, pri čemu hidroenergija predstavlja temelj njegovog elektroenergetskog sistema, dok vetroenergija i solarna energija najbrže rastu. Bioenergija — posebno etanol, bio-dizel i kogeneracija iz biomase — igra ključnu ulogu, povezujući energetsku tranziciju sa snažnim poljoprivrednim sektorom.

U narednim godinama, zemlja očekuje kontinuiran rast kapaciteta vetro i solarne energije, regulatornu podršku za razvoj vetroparkova na moru i projekata zelenog vodonika, povećanje proizvodnje održivih avio-goriva (SAF), kao i jačanje mrežne infrastrukture za integraciju promenljivih obnovljivih izvora.

Trenutni trendovi već ukazuju na ovaj pravac: ubrzan rast krovnih solarnih sistema, sve veća ulaganja privatnog sektora u velike energetske parkove, identifikacija prvih zona za vetroparkove na moru, kao i rast industrijskih projekata povezanih sa širim programom ekološke transformacije. Sve ovo dodatno učvršćuje poziciju Brazila kao jedne od najčistijih velikih ekonomija kada je reč o energetskom miksu.

E-mobilnost postaje globalni prioritet. Kako Brazil podstiče razvoj električnih vozila, biogoriva i održivog javnog prevoza i kakva su očekivanja za širenje ovih tehnologija do 2026. godine?

– Brazil podstiče električna vozila (EV), biogoriva i održivi javni prevoz kombinacijom industrijske politike, fiskalnih podsticaja i šire regulative energetske tranzicije. Program „Rota 2030” nudi poreske pogodnosti za proizvodnju niskoemisionih vozila, dok noviji program „Mobilnost i zelena inovacija” (Mover) podiže standarde energetske efikasnosti, zahteve za udeo recikliranog materijala i ulaganja u čiste tehnologije duž celog automobilskog lanca vrednosti. Istovremeno, Brazil ostaje globalni lider u biogorivima, dodatno jača RenovaBio, proširuje mandate za mešanje etanola i biodizela i unapređuje regulative za održiva avio-goriva (SAF). Politike urbane mobilnosti sve više favorizuju električne i hibridne autobuse, pri čemu veliki gradovi investiraju u obnovu voznih parkova, infrastrukturu za punjenje i niskougljenične transportne planove.

Foto: Pixabay/Lando Hamukwaya

Do 2026. očekuje se snažan rast proizvodnje električnih vozila, veća dostupnost hibridnih i potpuno električnih modela, kao i širenje mreže javnih punionica duž glavnih puteva i u urbanim centrima. Proizvodnja biogoriva — posebno etanola, bio-dizela i SAF-a — značajno će porasti, podržavajući domaću dekarbonizaciju i potencijalna izvozna tržišta. Sistemi javnog prevoza u sve više gradova koristiće električne autobuse, uz podršku federalnih kreditnih linija, zelenih pravila javne nabavke i lokalnih strategija dekarbonizacije u skladu sa Planom ekološke transformacije.

Koje strateške smernice održivog razvoja će verovatno obeležiti narednu godinu u Brazilu, posebno u oblastima zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i cirkularne ekonomije?

– Strateške smernice Brazila za narednu godinu usmerene su na tri glavna pravca: jačanje zaštite životne sredine, povećanje energetske efikasnosti i ubrzan razvoj cirkularne ekonomije.

U oblasti zaštite životne sredine, prioriteti uključuju održavanje nedavnog pada krčenja šuma kroz dalju primenu i proširenje PPCDAm (Akcionog plana za prevenciju i kontrolu krčenja šuma u Legalnoj Amazoniji) i PPCerrado (državnog programa za zaštitu i održivi razvoj bioma Serado), jačanje kontrole protiv ilegalne eksploatacije zlata, seče i požara, kao i razvoj amazonske bioekonomije koja vrednuje očuvanu šumu i povećava učešće autohtonih naroda u donošenju odluka i raspodeli koristi.

U energetskom sektoru, Brazil će nastaviti da širi obnovljive izvore — posebno vetar, solar i biogoriva — uvodiće nove standarde energetske efikasnosti kroz Plan ekološke transformacije i podsticaje za elektromobilnost, zeleni vodonik i druge niskougljenične tehnologije.

U oblasti cirkularne ekonomije, federalne politike će unapređivati nacionalne smernice za reciklažu i reverznu logistiku, podsticati niskougljenične i resursno efikasne industrijske procese i promovisati održivo korišćenje i sledljivost kritičnih minerala, u skladu sa brazilskom održivom taksonomijom i programima zelene industrije. Zajedno, ove mere nastoje da usklade ciljeve zaštite klime i biodiverziteta sa ekonomskom modernizacijom, tehnološkim inovacijama i većom socijalnom inkluzijom.

* Brazilski Serado je ogromna, biodiverzitetski bogata tropska savana u centralnom Brazilu, koja se prostire na više od dva miliona kvadratnih kilometara. Poznat kao „kolevka voda”, hrani najveće rečne sisteme zemlje i predstavlja ključno područje za obnavljanje podzemnih voda. Takođe je globalni biodiverzitetski hotspot, dom ogromnom broju biljnih, životinjskih i gljivičnih vrsta, od kojih su mnoge endemske.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Top 10 solarnih tržišta EU: pregled 2025. i predviđanja za 2026–2030

Top 10
Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)

Top 10: Solarna energija je prošle godine ostvarila određene rekordne rezultate, ali se taj uspeh ne može pripisati isključivo dostignućima iz 2025. godine. On je, pre svega, rezultat snažnog zamaha iz ranijih godina, naročito 2023, koja je bila izuzetna za razvoj solarne energije u Evropi. Nakon tog vrhunca, usledili su period normalizacije tržišta i postepenog slabljenja rasta.

Dok su vodeća tržišta u Evropskoj uniji tokom 2023. godine bez izuzetka beležila neto povećanje instaliranih kapaciteta, slika u 2025. godini znatno je drugačija – pet od deset najvećih tržišta instaliralo je manje solarnih kapaciteta nego u 2024. godini. Dvocifreni gigavatni skokovi zabeleženi 2023. danas su zamenjeni umerenijim rastom, a u pojedinim zemljama i padom novih instalacija, navodi se u najnovijem izveštaju SolarPower Europe – EU Solar Market Outlook 2025–2030.

Top 10 najvećih solarnih tržišta u Evropskoj uniji – 2025:

Top 10
Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeniy Alyoshin)
  1. Nemačka
  2. Španija
  3. Francuska
  4. Italija
  5. Poljska
  6. Rumunija
  7. Grčka
  8. Holandija
  9. Bugarska
  10. Portugal

Nemačka je zadržala poziciju najvećeg solarnog tržišta u Evropi, uz jasnu prednost u odnosu na ostale zemlje, ali su se pokretači njenog rasta promenili. Dok je izuzetan rast u 2023. godini bio pre svega rezultat snažnog širenja rezidencijalnog i komercijalnog krovnog segmenta, od tada se tempo novih krovnih instalacija značajno usporio. Izuzetak čine mali plug-in sistemi za samostalnu ugradnju, koji su doživeli snažan rast. Glavni nosilac razvoja u 2024. i 2025. godini postali su veliki solarni sistemi.

Značajna promena zabeležena je i kod Francuske i Italije, koje su u 2025. godini zamenile pozicije – Francuska je pretekla Italiju i zauzela treće mesto. Najizraženiji pad zabeležen je u Holandiji. Kao tržište koje se u velikoj meri oslanja na krovne solarne sisteme, Holandija je snažno pogođena postepenim ukidanjem net-metering šeme. Zbog neizvesnosti u vezi sa politikama i slabije ekonomske isplativosti, rezidencijalne instalacije su već u 2025. godini pale na manje od trećine nivoa iz 2023, što je zemlju pomerilo sa 4. na 8. mesto među deset najvećih solarnih tržišta u EU.

Pročitajte još:

Rumunija je, nakon ulaska u top 10 tokom 2024. godine, dodatno učvrstila svoju poziciju u 2025. snažnim rastom. U toj godini dodala je 2,5 GW novih kapaciteta, što predstavlja rast od 45 odsto na godišnjem nivou – ujedno i najbrži rast među svih deset vodećih tržišta.

Bugarska je 2025. godine prvi put ušla u top 10, potisnuvši Austriju sa liste. Sa 1,7 GW novih kapaciteta, Bugarska je ostvarila rast od oko 40 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Iako je došlo do određenih promena u poretku, rangiranje za 2025. godinu potvrđuje da jezgro evropskih solarnih tržišta i dalje čine iste vodeće zemlje, dok srednje velika tržišta najviše utiču na promene u donjem delu top 10 liste.

Predviđanje top 10 solarnih tržišta EU za period 2026–2030

Prema srednjem scenariju, očekuje se da će deset vodećih zemalja u periodu od 2026. do 2030. godine činiti oko 80 odsto svih novih solarnih kapaciteta u EU. Prve tri zemlje biće posebno dominantne, sa gotovo 50 odsto ukupnih novih instalacija. Nemačka, prema svim scenarijima, ne samo da će zadržati prvo mesto, već će i dodatno uvećati prednost, stvarajući značajan jaz u odnosu na Italiju i Španiju, koje se očekuje da će zauzeti drugo i treće mesto.

Zanimljiv dodatak je Irska, koja iako nije bila među deset najvećih tržišta 2025. godine, očekuje se da će u periodu 2026–2030. dati značajan doprinos rastu solarnih kapaciteta.

Očekivana top 10 lista Evropske unije 2026–2030: Nemačka, Italija, Španija, Francuska, Poljska, Rumunija, Holandija, Portugal, Grčka, Irska

Katarina Vuinac

Prelog – mali grad, velika vizija

prelog
Foto: Ljubaznošću Ljubomira Kolareka

Prelog je grad u Međimurskoj županiji, na severu Hrvatske, koji je izuzetno posvećen održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Grad aktivno promoviše zelene inicijative i projekte koji poboljšavaju kvalitet života stanovnika i čine zajednicu uzorom u regionu. Koji su sve aktuelni projekti, ali i planovi za naredni period, ispričao nam je Kolarek Ljubomir, gradonačelnik Preloga.

Grad Prelog ove godine dobio je novi gradski park. Recite nam nešto više o značaju i realizaciji ovog projekta.

Foto: Ljubaznošću Ljubomira Kolareka

– Veliki je to iskorak za Grad Prelog, ali i nešto što smo dugo planirali. Takođe, ovo je samo prva faza projekta, uskoro krećemo sa proširenjem i dodatnim uređenjem prostora na Jugu Preloga. Ukupna vrednost projekta je 625.200,45 evra, dok je ovaj projekat sufinansiran iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz budžeta Republike Hrvatske sa 350.000 evra. Grad Prelog, vodeći se načelom „misli globalno, deluj lokalno”, implementirao je projekat na temu obnove zelene infrastrukture. Radi se o projektu Prelog GoGreen II – Gradski park Jug – faza I, koji obuhvata uređenje dela gradskog parka Jug, odnosno obnovu staništa od 25.427 m2, koje je devastirano izgradnjom akumulacijskog jezera HE „Dubrava”, i delimično vraćanje tog prostora prirodi. Obnova staništa uključuje sadnju zelene infrastrukture, tj. pošumljavanje autohtonim biljnim vrstama (ukupno 467 komada), te uređenje šetališta kroz sam park sa komunalnom infrastrukturom (klupicama i korpama za smeće). Cilj je bio formirati nove zelene površine unutar urbanog prostora, a sve s ciljem povećanja površina pod krošnjama unutar urbanog područja Grada Preloga i jačanja otpornosti na antropogene uticaje. Od jednog zapuštenog, devastiranog zemljišta prepunog invazivnih vrsta pretvoriti u uređen zeleni prostor koji bi trebalo da postane nova „pluća Grada Preloga”. Potrebno je naglasiti kako će urbana regeneracija – pošumljavanje autohtonim biljem, indirektno uticati i na razmnožavanje životinjskih jedinki, posebno je to važno kad su u pitanju oprašivači. O važnosti obnove bioraznovrsnosti ovog područja govori i činjenica da je to područje zapravo rubno područje NATURE 2000, Regionalnog parka Mura – Drava i Prekograničnog rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav, koji je pod UNESCO-vom zaštitom. Navedenom investicijom vratili smo barem mali deo prethodnog prirodnog okruženja – poznate Dravske šume, jer obnova prirode i omogućavanje ponovnog procvata bioraznovrsnosti brzo je i jeftino rešenje za apsorpciju i skladištenje ugljenika.

Prelog se pridružio međunarodnom projektu City Nature Challenge, koji podstiče građane da dokumentuju bioraznovrsnost u svom gradu. Kako gledate na ovaj projekat?

– Sjajna je stvar što smo i mi bili uključeni u ovaj projekat. U Prelogu smo ostvarili saradnju sa Javnom ustanovom Međimurska priroda, te su se, što je nama najvažnije, uključile i škole s našeg područja. Cilj projekta je uključivanje stanovnika u beleženje prirode koja ih okružuje i bolje razumevanje urbane bioraznovrsnosti. Već i kroz projekat Gradskog parka Jug najmlađe smo učili bioraznovrsnosti. U sklopu projekta Prelog GoGreen II – Gradski park Jug – faza I, pod vodstvom Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, održane su i radionice za decu školskog uzrasta. U radionicama su obuhvaćeni 3. i 4. razredi OŠ Prelog i Draškovec. Deci je prezentovana važnost drveća i očuvanja biološke bioraznovrsnosti. U sklopu radionice „Vrednost jednog stabla” učenici su kroz igru i istraživanje došli do spoznaja o brojnim dobrobitima koje pruža jedno stablo sa svim svojim delovima, od klijanja pa sve do smrti, uključujući i najvažniju ulogu za život čoveka, a to je stvaranje kiseonika. Vrednost stabla ne prestaje ni njegovom smrću jer postaje izvor hrane, lekova i građevinskog materijala. Na taj način učenici će shvatiti važnost gradskih parkova, ali i šumskih eko-sistema uopšteno, za opstanak čovečanstva. Kroz radionicu „Naši divlji susedi” učenici su se upoznali s brojnim stanovnicima gradskih parkova, kao što su različite vrste ptica, jež, veverica, jelenak i mnogi drugi, te tako doživljavaju parkove kao male oaze bioraznovrsnosti. Cilj radionica bio je podstaći decu putem novih spoznaja i doživljaja da se aktivno uključe u zaštitu prirode.

U FOKUSU:

Prvi RE-USE centar u Hrvatskoj napravljen je upravo u Prelogu. Nakon osam godina rada ovog centra, kako ocenjujete njegov značaj?

– Danas živimo u potrošačkom društvu koje svakim danom stvara sve više otpada, koji završava u životnoj sredini odnosno na odlagalištima otpada, koja su najveći zagađivači životne sredine. Odlaganje otpada je poslednji korak kod pravilnog upravljanja otpadom, ali nažalost u Hrvatskoj je to vrlo često prvi i najzastupljeniji način postupanja sa otpadom. Velik problem je krupni (glomazni otpad), kao što je nameštaj, obuća i odeća, roba široke potrošnje (posuđe, knjige, igračke, dečja i sportska oprema…), koji se baca i završava na odlagalištima. Veliki deo te robe je još uvek upotrebljiv, ali su im potrebni popravak, uređenje ili obnova, nakon čega će moći ponovo da se koriste. Mesto koje sakuplja, zaprima i obnavlja takve proizvode zove se CPU – Centar za ponovnu upotrebu. Naš CPU deluje od 2017. godine i sastoji se od radioničko-skladišnog i izložbenog dela. Važno je reći da sarađujemo sa kompanijama, odnosno udruženjima „Naš Izvor”, koje se bavi obradom otpadne kože, i „Humana Nova”, koja se bavi obradom otpadnog tekstila.

Prelog je lider u održivom upravljanju otpadom u Hrvatskoj i šire. Koje prakse biste izdvojili kao primer drugim gradovima?

Foto: Studio Vipro

– Moram ponovo da zahvalim svima koji su uključeni u naš sistem zbrinjavanja otpada. Svaki je deo ovde i te kako važan. Naši građani, jedinice lokalne samouprave uključene u naš sistem, kao i radnici Gradskog komunalnog poduzeća „Pre-kom d. o. o. Prelog”, Mursko Središće, Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica jedinih je 13 gradova u Hrvatskoj koji su u prošloj godini uspeli premašiti stopu od 50 odsto odvojeno prikupljenog otpada. Najnapredniji je i dalje Prelog, koji je prošle godine ostvario stopu od 67,8 odsto.

Grad Prelog ima Akcioni plan energetski održivog razvoja i SEAP. Šta sve ukratko predviđaju?

– Ove smo planove doneli još 2020. godine. Kroz provođenje projekata ENES-CE, podstakli smo građane na saradnju kod evaluacije SEAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka) i izrade SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i klimatskih promena) Grada Preloga, te pokrenuli osnivanje građanskog energetskog udruženja u Prelogu. Glavni cilj projekta ENES-CE – Povećanje kapaciteta javnih institucija u planiranju i provođenju lokalnih energetskih strategija i planova u saradnji sa građanima, jeste aktivno uključivanje građana u procese planiranja, te izrade planskih i strateških dokumenata koji se odnose na sektor energetike. Na taj će se način doprineti održivom regionalnom razvoju, i to putem osnivanja građanskih energetskih grupa koje će jedinicama lokalne samouprave pružati pomoć i potporu (bottom-up princip) kod planiranja i kasnije implementacije energetskih strategija i planova.

Kako napreduje izrada Strategije zelene urbane obnove Preloga do 2035. godine?

– Strategiju je ovih dana prihvatilo Gradsko veće Grada Preloga, a predstavlja temeljni dokument koji će usmeravati budući razvoj Preloga prema održivijem, zelenijem i društveno odgovornijem okruženju. Kroz svoje strateške ciljeve – uspostavu zelene infrastrukture, podsticanje projekata cirkularne ekonomije, integrisanje održivosti u planske dokumente Grada, edukaciju javnosti te izgradnju kvalitetnih baza podataka. Strategija će doprineti stvaranju funkcionalnijeg urbanog prostora i unapređenju svakodnevnog života naših sugrađana. Strategija zelene urbane obnove Grada Preloga predstavlja srednjoročnu viziju razvoja za razdoblje od 2025. do 2035. godine i daje smernice za razvoj zelene infrastrukture, integraciju rešenja temeljenih na prirodi (NBS rešenja – nature-based solutions), unapređenje energetske efikasnosti, te uvođenje načela cirkularnog upravljanja prostorom i zgradama. Poseban naglasak stavlja se na prilagođavanje klimatskim promenama i jačanje otpornosti na rizike, čime se istovremeno podstiče i održivi privredni razvoj kroz inovacije i ulaganja.

Kako Grad namerava motivisati stanovnike da pređu na obnovljivu energiju i povećaju energetsku efikasnost u svojim domovima?

– Već prošle godine objavili smo Javni poziv za sufinansiranje glavnog projekta solarne elektrane u domaćinstvima. Predmet ovog javnog poziva je dodela bespovratnih sredstava za sufinansiranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta solarne elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u domaćinstvima. Cilj poziva je povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije u domaćinstvima na području Grada Preloga, jačanje otpornosti domaćinstava na kretanje cena na tržištu, kao i smanjenje emisija gasova staklene bašte. Ovim pozivom obezbeđuje se sprovođenje Akcionog plana energetski održivog razvoja i prilagođavanja klimatskim promenama Grada Preloga (SECAP), odnosno mere br. 12 Ugradnja fotonaponskih sistema (do 10 kW) na krovove kuća i stambenih zgrada. Podstičemo i naše privrednike. Već dve godine dodeljujemo nagradu „Najzeleniji preduzetnik” (The Greenest Company). Nagrada se dodeljuje jednom preduzetniku kao priznanje za izuzetna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju u području održivog razvoja, te zaštite životne sredine i prirode na području Grada Preloga. Grad Prelog je zaista predvodnik ne samo u zbrinjavanju otpada već polako i u obnovljivim izvorima energije.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Produžena licenca NIS-u i u probni rad pušteni novi rezervoari naftnih derivata

Foto-ilustracija: Pexels

Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC) donela je odluku kojom je Naftnoj industriji Srbije (NIS) produžena licenca za rad do 23. januara.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović podsetila je da se značaj sigurnosti snabdevanja i skladišnih kapaciteta najbolje pokazao upravo tokom krize sa NIS-om, kada skoro tri meseca u Srbiju nije ušla ni kap sirove nafte.

U tom kontekstu, kako je saopštilo Ministarstvo rudarstva i energetike, u probni rad puštena su četiri rezervoara u vlasništvu Republičke direkcije za robne rezerve, namenjena skladištenju naftnih derivata. Prema rečima ministarke, započeto je punjenje 67.000 tona naftnih derivata, odnosno evro dizela.

Preostala dva rezervoara su završena, a njihov tehnički prijem očekuje se u narednim nedeljama. Nakon pribavljanja svih potrebnih dozvola, u njima će moći da se skladišti dodatnih 35.000 tona benzina, čime će ukupni skladišni kapaciteti dostići 102.000 tona.

Energetski portal