Home Blog Page 593

Raste prodaja električnih automobila u Evropi

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Udeo električnih vozila prodatih u Evropskoj uniji više se nego utrostručio 2020. godine, najnoviji su podaci koji pokazuju da su inicijative EU i zemalja članica da se stimuliše potražnja za tim automobilima urodile plodom, piše Euroactiv.

Skok prodaje električnih vozila, koja su 2019. činila 3 odsto prodatih automobila, ukazuju da slabi dominacija vozila na fosilna goriva i da će biti postignut cilj EU da do 2030. udeo električnih vozila na tržištu bude 35-40 odsto.

Veliki uticaj na to da sve više električnih vozila učestvuje u saobraćaju jeste povećanje broja mesta za punjenja ovih vozila.

Takođe, veliki uticaj na porast prodaje električnih vozila imaju i strogi standardi EU, prema kojima do 2030. godine automobili moraju da emituju 37,5 odsto manje ugljen-dioksida.

Zato mnoge države subvencijama podstiču građane na kupovinu ovih automobila. Dok neke odlaze i korak dalje koje zabranjuju kupovinu automobila sa sus motorom, kao što su Velika Britanija, Nemačka, Irska i Holandija koje su za to posatvile rok do 2030. godine.

Norveška je sebi zadala da tranziciju završi do 2025. godine, dok Francuska zabranu planira tek za 2040. godinu. Kada je reč o regionu, Slovenija je donela odluku da od 2030. godine počne da eliminiše automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje. 

Potražnja za električnim automobilima iz godine u godinu je sve veća, jer ova vozila ne koriste fosilna goriva, pa samim tim nema emisije štetnih gasova koji imaju negativan uticaj na klimatske promene i koji su štetni za našu planetu.

Energetski portal

 

Ekološka energija od otpadnog mulja

Foto: Christian Houdek
Foto: Christian Houdek

U sklopu postrojenja za prečišćavanje otpadnog mulja u Beču radi ekološka elektrana koja od otpadnih voda proizvodi električnu energiju. Ovako dobijena električna energija smanjuje emisije ugljen-dioksida za 40.000 tona godišnje.

Postrojenje od ove godine proizvodi svu energiju neophodnu za prečišćavanje otpadnih voda kao i višak ekološke električne i toplotne energije. Sa novom ekološkom elektranom postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda pretvorilo se od jednog od najvećih energetskih potrošača u proizvođača energije, navodi Eurocomm.pr.

Kroz prečišćavanje mulja godišnje se proizvede do 78 gigavat sati električne energije što odgovara ukupnoj potrošnji struje više od 30.000 bečkih domaćinstava. Za prečišćavanje otpadnih voda neophodno je 80 odsto ove energije i skoro 40 odsto toplotne energije. Ostatak ekološke energije se prosleđuje u bečki sistem snabdevanja.

Kako objašnjavaju, godišnje preostane dva miliona kubnih metara otpadnog mulja koje se zagreva na 38 stepeni u anaerobnim digestorima u kojima mikroorganizmi iz njega razlažu organska jedinjenja. Nakon 25 dana, koliko traje taj proces, nastaje gas koji se sastoji od dve trećine metana. Na taj način se svake godine proizvede 20 miliona kubnih metara gasa koji se koristi kao gorivo za gasne motore u termoelektranama. Tako ne nastaje samo mehanička energija koja se pretvara u struju, nego i toplotna energija koja se koristi za grejanje i toplu vodu.

Grad Beč postavio je cilj da do 2040. godine postane ugljenično neutralan, prerada kanalizacionog mulja u tome značajno pomaže.

U Srbiji bi u narednih nekoliko godina čak 65 opština moglo trajno da reši problem otpadnih voda. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i direktor kompanije „Čajna roud end bridž korporejšen“ u Srbiji Džang Sjaojuen potpisali su komercijalne ugovore o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji komunalne infrastrukture i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada u Srbiji.

Planom je predviđeno projektovanje i izvođenje radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i pumpnih stanica. Za prečišćavanje otpadnih voda biće korišćena tehnologija koja podrazumеva i uključujе i trеtman mulja, čimе sе trajno rеšava ovaj problеm, što u velikoj meri utiče na zaštitu životnе srеdinе.

Energetski portal

 

 

 

 

Slovenija planira izgradnju prve geotermalne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tommy Kwak)

Na području opštine Lendava u Sloveniji uskoro bi mogla da počne izgradnja probne geotermalne elektrane koja će za proizvodnju električne energije koristiti inovativnu tehnologiju. Dravske elektrane Maribor (DEM), energetska kompanija Petrol i Nafta Lendava planiraju izgradnju ove prve geotermalne elektrane.

Ovaj ambiciozni projekat biće prva primena slovenačkog patenta i može predstavljati važnu prekretnicu za upotrebu geotermalne energije u napuštenim bušotinama za gas i naftu u Sloveniji i širom sveta, navodi se u saopštenju ovih kompanija.

Zbog svoje pouzdanosti i postojanosti među obnovljivim izvorima energije, geotermalna energija ima ogroman potencijal, jer je za razliku od energije vetra i sunca neprestano dostupna svakog dana u godini. Ima mnogo prednosti u odnosu na tradicionalne izvore energije zasnovane na fosilnim gorivima.

Najveća prednost korišćenja ove energije je što je ona čista i bezbedna za životnu sredinu, jer ne proizvodi emisije štetnih gasova

Još jedna velika prednost geotermalne energije je što su njene rezerve praktično neiscrpne. One zauzimaju malo prostora, jer se grade direktno na izvoru energije i njihov rad ne zavisi od vremenskih uslova.

U ovom projektu će se koristiti geotermalna gravitaciona toplotna cev, koja će biti postavljena u bunaru Pg-8 u Prekmurju. Kako se navodi u saoštenju, konstrukcija gravitacione toplotne cevi izvodi se na takav način da se eksploatacijom geotermalne toplote zemlje u bunaru rashladno sredstvo isparava, a nastale pare vode na površinu, gde se kondenzuju i vraćaju u bunar. Ovako proizvedena geotermalna toplota može se koristiti za grejanje i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Planirano je da prvo bude izgađena mala pilot elektrana sa geotermalnom gravitacionom toplotnom cevi u bunaru dubokom oko tri kilometra.

Ukoliko rezultati budu dobri, ovaj koncept može se koristiti i na drugim napuštenim bunarima, kako u Sloveniji, tako i širom sveta, što bi predstavilo značajnu prekretnicu u razvoju geotermalne energije.

Energetski portal

 

Raste organska proizvodnja u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Megan Thomas)
Foto-ilustracija: Pixabay

Organska biljna proizvodnja u Srbiji u 2019. godini odvijala se na 21.264 hektara, što je za 10,44 odsto više nego godinu dana ranije, objavilo je Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organika. Površina pod organskom proizvodnjom u Srbiji činila je samo 0,61 odsto ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta prema 8,5 odsto u EU.

Obradiva površina je iznosila 15.915 hektara, dok su livade i pašnjaci na površini od 5.350 hektara, navedeno je u publikaciji “Organska proizvodnja u Srbiji 2020”. Precizirano je da je organska proizvodnja u Srbiji 2019. godine, prema proračunu na bazi proizvođačkih cena, vredela 37,42 miliona evra.

U 2019. godini je iz Srbije izvezeno 13.284 tona organskih proizvoda u vrednosti od 29,75 miliona evra, od čega su voće i proizvodi od voća činili više od 28,7 miliona. U poređenju sa godinom pre, ukupna vrednost izvoza bila je uvećana za oko 2,3 miliona evra.

Najviše organskih proizvoda izvezeno je na tržište država Evropske unije, više od 80 odsto, a oko trećina je bila plasirana u Nemačku, zatim u Holandiju, Italiju, Francusku, Poljsku i SAD.

Zamrznuta malina je ostala na prvom mestu po količini i vrednosti ostvarenog izvoza, slede je koncentrat od jabuka, zatim zamrznuta kupina i višnja. Istovremeno, u Srbiju je uvezeno organskih proizvoda u vrednosti od 8,91 milion evra.

Kako je navedeno, u Srbiji se u 2019. najviše gajilo organsko voće, pre svega maline i jabuke, zatim žitarice, industrijsko i krmno bilje.

Ratarska proizvodnja (industrijsko bilje, žitarice, krmno bilje, lekovito i aromatično bilje) odvijala se na 9.072 hektara, što čini 57 odsto ukupnih površina pod organskom proizvodnjom, sledila je voćarska proizvodnja sa 5.324 hektara (33,5 odsto), dok je proizvodnja povrća bila zastupljena sa 1,15 odsto površina i odvijala se na 184 hektara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marisol Casben)

Površina pod organskom proizvodnjom u Srbiji u 2019. godini činila je samo 0,61 odsto ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta, navedeno je u publikaciji. Regionalno, najveće površine pod organskom proizvodnjom bile su u Vojvodini, 7.952 hektara, zatim sledi region južne i istočne Srbije sa 4.236 hektara, pa Šumadija i zapadna Srbija.

Tokom 2019. godine u Srbiji je 6.261 proizvođača bilo uključeno u sertifikovanu organsku proizvodnju, od čega 534 nosilaca sertifkata, a 5.727 kooperanata u sistemu grupne sertifkacije.

Istovremeno, oko 120 operatera u sektoru organske proizvodnje u Srbiji se bavilo preradom organskih proizvoda.

Podseća se i da se organska poljoprivreda praktikuje u više od 180 država širom sveta.

Maloprodajno tržište organske hrane i pića u svetu u 2018. je dostiglo vrednost od gotovo 97 milijardi evra, prema istraživanju Instituta za istraživanje organske poljoprivrede (FIBL), od čega je evropsko tržište vredelo  40,1 milijardu.

Organska poljoprivreda u EU na 13,8 miliona hektara

Evropska statistička služba objavila je da je u 27 članica EU u 2019. pod organskom proizvodnjom bilo 13,8 miliona hektara u odnosu na 13 miliona u 2018.

Između 2012. i 2019. površina pod organskom poljoprivredom je povećana za 46 odsto. Površina pod organskom proizvodnjom odgovarala je 8,5 odsto ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta u EU, što je za 0,5 procentnih poena više nego 2018.

Najveće površine pod organskom poljoprivredom imale su Austrija, Estonija i Švedska. U tim zemljama organska proizvodnja se odvija na više od 20 odsto poljoprivredne površine. Eurostat je naveo i da se u EU organskom proizvodnjom uglavnom bave mlađi ljudi. Naime, udeo mlađih od 40 godina je u organskoj proizvodnji dva puta veći nego u neorganskoj – 21 prema 10,5 odsto.

Izvor: Beta/Euractiv

Schneider Electric najodrživija korporacija na svetu 

Foto: Schneider Electric, via Represent
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, proglašen je najodrživijom korporacijom na svetu na prestižnoj godišnjoj listi Corporate Knights-a, medijske i istraživačke kompanije koja se bavi učinkom u oblasti korporativne održivosti.

„Počastvovani smo i zahvalni što nas je Corporate Knights izabrao za najbolje. Ovo je ogroman podstrek za naše timove i partnere i značajna potvrda više od 15 godina rada na tome da svoju kompaniju i svet učinimo zelenijim i inkluzivnijim. Održivost je putovanje na kom smo zajedno sa svojim ljudima, partnerima, dobavljačima, kupcima i zajednicama u kojima poslujemo. Ovo je priznanje i za sve njih”, izjavio je Žan-Paskal Trikoar, predsednik i generalni direktor Schneider Electric-a.

Prvo mesto na listi Globalnih 100 najodrživijih korporacija na svetu za 2021. godinu predstavlja ogroman skok sa 29. mesta prošle godine i predstavlja stručnu eksternu potvrdu dugoročne posvećenosti Schneidera pitanjima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (ESG).

„Održivost se sastoji od dva aspekta. Cilj nam je budemo primer drugima po svom poslovanju i ekosistemu i trudimo se da budemo deo rešenja za svoje klijente. Održivost unapređuje učinak i inovacije i čini nas privlačnijim mestom za rad. Ona stvara vrednost”, kaže Žil Vermo Deroše, viši potpredsednik za održivost u Schneider Electric-u.

Rang-lista Corporate Knights-a za 2021. godinu je sastavljena na osnovu procene 8080 korporacija sa prihodom većim od milijardu dolara. Jedan od pokazatelja učinka je ocena koliko obnovljive energije i otpada kompanije generišu. Ove godine su uvedeni novi kriterijumi kao što su bolovanje, rasna raznovrsnost na izvršnim i upravnim pozicijama i čiste investicije.

Kompanija iz Toronta je posebno istakla Schneiderov konstantan fokus na proizvode i usluge koji korisnicima pomažu da efikasnije i bezbednije upravljaju svojim energetskim potrebama.

“Schneider se poslednjih decenija okrenuo ka data centrima, skladištenju podataka i drugim resursima distribucije energije i pametnim rešenjima koja pospešuju elektrifikaciju, energetsku efikasnost i obnovljivost. Danas 70 odsto prihoda ove kompanije potiče od održivih rešenja, od kojih se ostvaruje i 73 odsto ukupnih investicija. Schneider Electric takođe postiže izuzetne rezultate u pogledu rasne i polne raznovrsnosti, kao i produktvnosti i bezbednosti resursa”, rekao je Tobi Hips, generalni direktor Corporate Knights-a.

Schneider Electric je među prvima usvojio ESG strategiju i u proteklih deceniju i po konstantno i ambiciozno proširuje ciljeve u oblasti održivosti. Najnovija strategija održivosti, takođe predstavljena 25. januara, podrazumeva šest novih dugoročnih obaveza i jedanaest konkretnih ciljeva do 2025. godine, koji će Schneider Electric-u, firmama i zajednicama koje opslužuje i sa kojima komunicira pomoći u rešavanju pitanja klimatskih promena i socijalne inkluzije.

Corporate Knights Inc. obuhvata poslovni magazin specijalizovan za oblast održivosti i istraživačku diviziju koja sastavlja rang-liste i ocenjuje finansijske proizvode na osnovu učinka na polju korporativne održivosti.

Svrha kompanije Schneider Electric jeste da osnaži svakoga da koristi energiju i resurse koje imamo na raspolaganju, na najbolji mogući način i tako obezbedi razvoj i održivost za sve. Ovaj koncept naziva se „Life is On”.

Schneider Electric pokreće digitalnu transformaciju tako što integriše vodeće svetske tehnologije u domenu energetike i procesne industrije, od početne tačke do clouda, povezujući proizvode, kontrolu, softvere i usluge tokom celog radnog veka i tako omogućava integrisano upravljanje sistemima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju. 

Izvor: Represent

Folksvagen i Majkrosoft zajedno razvijaju sistem za autonomna vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Poznati automobilski gigant, “Folksvagen” još 2018. godine najavio je da će značajna sredstva uložiti u razvoj električnih vozila, digitalizaciju i tehnologiju autonomne vožnje. Dve godine kasnije u saradnji sa softverskom kompanijom “Majkrosoft” rade na razvoju sistema za autonomna vozila.

Glavna ideja je da “Folksvagen” koristi “Majkrosoftove” usluge računarstva u klaudu (cloud computing) za razvijanje “Automatizovane platforme za vožnju” (ADP), koja će biti korišćena za automobile kojima nisu potrebni vozači.

“Folksvagen” je još prošle godine počeo da razvija svoj operativni sistem (VW.OS) koji povezuje automobile u jedinstvenu mrežu pomoću Car.Software jedinice. 

Tehnologija koja je potrebna za funkcionisanje autonomne vožnje je u razvoju, neophodno je obraditi velike količine podataka. Zato je ovom proizvođaču automobila potrebna pomoć softverske kompanija, kako bi zahvaljujući najnovijim rešenjima, sistemima veštačke inteligencije i bazama podataka učinili autonomnu vožnju što bezbednijom za putnike.

U razvoj digitalizacije “Folksvagen” će do 2025. godine uložiti 27 milijardi evra, a iz kompanije kažu da će do kraja godine započeti testiranje svojih autonomnih vozila.

Gotovo svi proizvođači automobila razvijaju svoja vozila u kojima neće biti potrebno da čovek sedi za volanom i upravlja. Kako bi autonomna vozila postala jedini učesnici u saobraćaju ključno je unapređenje sistema za prepoznavanje ostalih učesnika u saobraćaju, ali i brza i efikasna razmena informacija između samih inteligentnih automobila, da bi se mogućnost rizičnih situacija svela na nulu.

Milica Radičević

Nilski konji Pabla Eskobara loši po okolinu?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poznati narko bos, Pablo Eskobar, jedan je od najozloglašenijih kriminalaca svih vremena. Rođen je u Kolumbiji,  osnivač je zloglasnog narko kartela Medelin, osamdesetih godina proteklog veka, a tokom svoje mafijaške “karijere” odgovoran je i za nebrojane otmice, bombaške napade i ubistva – uz sve to bio je, prema nekim procenama, i najbogatiji čovek na planeti.

Eskobar je, pre više decenija, uvezao nekolicinu nilskih konja, kengura, žirafa, slonova i drugih egzotičnih životinja za potrebe svog privatnog zoološkog vrta, a nakon njegovog ubistva 1993. godine životinje su ili razdeljene po zoološkim vrtovima ili puštene na slobodu.

Sa ovom drugom grupom životinja pojavio se problem – preciznije sa nilskim konjima, koji su se toliko namnožili da se sada, prema tvrdnjama naučnika, mogu zateći kako zauzumaju i deo reke Magdalen, koja je inače jedan od glavnih plovnih puteva u zemlji. Procena je da se rekom kreće između 80 i 120 životinja, što je najveće stado nilskih konja izvan Afrike, koja je inače njihova postojbina.

Pošto je transport nilskih konja bio zahtevan, vlasti su ih jednostavno ostavile na slobodi, misleći da će uginuti, međutim, samo u poslednjih osam godina broj se popeo sa 35 na između 65 i 80 jedinki. Sve je krenulo od jednog mužjaka i tri ženke!

Porast broja nilskih konja predstavlja i potencijalni negativan uticaj na životnu sredinu, pa stručnjaci predlažu i odstrel, kako prenosi Bi-Bi-Si.

Foto-ilustracija: Unsplash (Wynand Uys)

Prema nekim procenama, predviđa se da će broj životinja do 2034. godine dostići preko 1.400 primeraka ukoliko se razmnožavanje ne stavi pod kontrolu.

Iako naučnici napominju da im je žao životinja, ukoliko dođe do odstrela – Natali Kastelblanko, biolog i jedan od autora studije, kaže da su “nilski konji invazivna vrsta u Kolumbiji i ako se sada ne ubije deo njihove populacije, situacija bi mogla da se otme kontroli za samo deset ili 20 godina”.

Idealno bi bilo da se svake godine kastrira 30 životinja kako bi se ovaj proces zaustavio.

Južna Amerika je savršena za razmnžavanje ovih životinja jer na tom tlu oni nemaju prirodnog neprijatelja, što im  znatno olakšava razmnožavanje.

Naučnici veruju da će lokalni ekosistem pretrpeti štetu na više načina: od proterivanja autohtonih vrsta kojima preti izumiranje – poput morske krave, do promene hemijskog sastava plovnih puteva, što bi moglo da ugrozi i ribarstvo, mada ima i studija koje navode da bi nilski konji mogli i da pomognu očuvanju okoline.

Foto-ilustracija: Pixabay

Enrike Ordonez, biolog sa kolumbijskog Nacionalnog univerziteta, smatra da ovi nilski konji daju nadu u očuvanje globalnog broja nilskih konja koji su u Africi ugrožena vrsta.

Šta se sada čeka da bi vlast reagovala? Očekivano, javnost je osudila ideju o ubijanju životinja pa je tako Natali Kastelblanko svakodnevno zasuta brojnim uvredama, čak joj i prete smrću.

Iako ih svi vidimo kao miroljubive i simpatične životinje, nilski konj se često nalazi na listi životinja koje su prouzrokovale najveći broj smrtnih slučajeva u kontaktu sa ljudima – prema izveštaju koji je sastavio Bi-Bi-Si, godišnje u Africi strada najmanje 500 ljudi u napadima nilskog konja.

I pored svih informacija, došlo je do masovnog negodovanja javnosti koja nastavlja da koči napore vlade u pokušajima da reši ovaj problem – što znači da će morati da se dođe do drugačijeg rešenja.

Jovana Canić

Tivatska solila u konkurenciji za prestižnu nagradu iz oblasti ekoturizma

Foto: Wikimedia
Foto: Promo

Tivat je sa rezervatom prirode Tivatska solila nominovan za “Green Destinations Sustainable Story Award 2021” u kategoriji “Priroda i ekoturizam”, najavljeno je na zvaničnoj veb stranici Turističke organizacije ovog grada.

Tivat je aktivni učesnik u procesu pristupanja programu Green Destinations (Zelene destinacije) i dobitnik je nagrade za TOP 100 održivih destinacija za 2020. godinu.

Za ovu nagradu su podneli zahtev TO Tivat i JP “Morsko Dobro” sa primerom dobre prakse upravljanja Posebnim rezervatom prirode “Tivatska solila”.

Sve destinacije na listi TOP 100 za 2020. godinu takmičari su završnog dela dodele nagrada na međunarodnom sajmu turizma ITB u Berlinu.

Ove godine kategorije “Green Destinations Story Awards” su: Zajednice i kultura, ITB Zemlja, Priroda i ekoturizam, Ostrva i morska obala, Koronavirus i turizam i Izbor publike.

Posebni rezervat prirode “Tivatska Solila” je jedan od šest nominovanih u kategoriji Priroda i ekoturizam, a ostali nominovani lokaliteti su: Khoadi Haos Conservancy (Namibija), Kočevsko (Slovenija), Parnu (Estonija), Rolante (Brazil) i Saba (Karipska Holandija).

Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchno)

Ove godine sajam se organizuje onlajn, a finalisti će biti proglašeni 12. marta.

Važni kriterijimi, između ostalog, za odabir pobednika su: koliko su pristupi inovativni i efikasni u rešavanju  problema održivosti u turizmu i u kojoj meri se mogu primeniti na drugim lokacijama, navodi se u saopštenju TO Tivat.

Ove godine organizatori su po prvi put uveli kategoriju “Izbor publike” (People’s Choice Award), a o pobedniku odlučuje javnost onlajn glasanjem do 3. marta.

“Pozivamo sve da podrže Tivat i Poseban rezervat prirode “Tivatska Solila” svojim glasom i time daju doprinos da budemo dobitnik još jedne prestižne nagrade kada je u pitanju održivi turizam”, pozivaju u TO Tivat.

Link za glasanje možete naći OVDE.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Nedavno je popularni britanski magazin za putovanja “Culture Trip” svrstao je Crnu Goru na listu najboljih održivih destinacija u 2021. godini, saopštila je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.

Kako ističe autor objavljenog članka, kampanja NTO Crne Gore “U društvu prirode”, vratila je Crnu Goru na “putnički radar”.

Za sve one koji su se već odlučili za Crnu Goru kao destinaciju koju planiraju da posete u 2021. godini, autori liste objavili su i dodatni tekst – Vodič sa najvažnijim informacijama koje je potrebno da znate o Crnoj Gori.

Naša prestonica i dalje nije na listi održivih destinacija, ali se zato na nedavno održanom takmičenju „Najbolje u turizmu”, koje organizuje poznati brend „Uzakrota”, Beograd se našao na drugom mestu u kategoriji za najbolju turističku destinaciju, saopšteno je iz Turističke organizacije Beograda (TOB).

Najviše glasova u ovoj kategoriji dobio je turski grad Izmir, dok se na trećem mestu, posle Beograda, nalazi Njujork.

Energetski portal

Beč finansira nabavku teretnih e-bicikala

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: UIV/Daniel Shaked

Godinu dana je prošlo od kada je pokrajina Beč započela inicijativu za finansijsku podršku preduzećima pri nabavci teretnih e-bicikala.

Do sada je 145 preduzeća primilo finansijsku podršku za kupovinu 160 električnih teretnih bicikala i prikolica.

Trenutno se još 100 preduzeća prijavilo za pomoć.

„Sa ovom inicijativom podržavamo bečka preduzeća pri prelasku na ekološku mobilnost“, izjavio je Jirgen Černohosrki član gradskog veća zadužen za klimu.

Po transportnom biciklu smanjuje se emisija ugljen-dioksida za 0,67 tona godišnje.

Preduzeća koja su se prijavila za pomoć su mala i srednja preduzeća iz različitih privrednih sektora kao što su trgovina, ugostiteljstvo, umetnost, kultura i građevina.

U pitanju su preduzeća koja su istovremeno najviše pogođena krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, pa je akcija istovremeno i podrška u aktuelnoj krizi.

Kao pozitivne aspekte korišćenja teretnih e-bicikala preduzeća su navela lakše parkiranje u gradu i ostvarivanje internih ciljeva preduzeća za smanjenje emisije ugljen-dioksida, kao i smanjenje troškova i uštedu vremena.

Kupovina lakših teretnih bicikala nosivosti od 40 do 100 kilograma subvencioniše se sa najviše 2.000 evra.

Finansijska podrška za kupovinu velikih teretni bicikala nosivosti preko 100 kilograma iznosi maksimalno 4.000 evra (do 30 odsto neto troškova).

Akcija traje do 31. decembra 2021. godine ili dok se ne iscrpe obezbeđena sredstva. Preostalo je još 30 odsto sredstava na raspolaganju odnosno 800.000 evra.

Izvor: Eurocomm-PR

Deo auto-puta Beograd – Sarajevo biće završen do kraja 2022. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Maksim Shutov)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Deo auto-puta Beograd – Sarajevo od Kuzmina do Sremske Rače biće završen do kraja 2022. godine, a na na proleće počinju i radovi od Rače do Bijeljine.

Izgradnja najzahtevnijeg dela mosta na Savi u dužini od 1.320 metara koji će se sastojati od betonskih konstrukcija i na levoj i na desnoj obali Save, odvija se planiranom dinamikom.

Na gradilištu je svakodnevno 350 radnika turske kompanije “Tašjapi”.

Prema ranijem dogovoru, most na Savi i deonicu auto-puta Rača- Bijeljina finansiraće Vlada Srbije.

“Јedan od osnovnih problema kod izgradnje bilo kojeg objekta, pogotovo auto-puta je definisanja trase i eksproprijacije – što se tiče tog dela posla sve je završeno, sada sledi izbor izvođača radova”, naveo je još decembra meseca Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine.

Zajednički granični prelaz biće izgrađen na strani Srbije.

O nastavku i ubrzavanju realizacije projekta izgradnje auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd razgovarali su danas, u Sarajevu, ambasador Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koč i Vojin Mitrović.

Najavljeno je da će srpski član i predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik sa predsednikom Turske Redžep Tajip Erdoganon potpisati sporazum o saradnji na infrastrukturnim i građevinskim projektima 16. marta u Ankari. Sporazumom će biti obuhvaćen i projekat izgradnje pomenutog auto-puta.

BiH i Srbija potpisale su 13. decembra 2019. godine sporazum o saradnji na realizaciji projekta auto-puta Beograd-Sarajevo.

Tadašnja predsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović istakla je značaj ovog projekta za povezivanje srpske i bosanske prestonice u oba pravca, koju su inicirali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, kao i važnost sticanja novih znanja i tehnologija koje na ovaj način dolaze u Srbiju.

Energetski portal

Amazon sija kao zlato, ali objašnjenje za taj fenomen ne može biti crnje

Foto: Unsplash (Andy Hutchison)

Jedan od Nasinih astronauta snimio je vrlo neobičan prizor koji se munjevitom brzinom proširio po svim društvenim mrežama. Fotografija je snimljena sa Međunarodne svemirske stanice, a na njoj se može primetiti peruanska reka Amazon “obojena” u zlatnu boju.

Glavna pretpostavka je da je “zlatna” reka, koja prolazi kroz amazonsku pražumu “Madre de Dios”, u stvari odraz nekontrolisanog rada nezavisnih rudara koji su iskopali toliko jama tražeći zlato da je nakon njih ostala samo pustoš.

Navodno, jame pokazane na fotografijama su kopane da bi se pronašlo zlato i nakon čega su ostavljene nezatrpane, što je dovelo da, zbog refleksije sunčeve svetlosti, astronaut napravi jasnu fotografiju posledica nekontrolisanog kopanja po ovom području. Običan posmatrač sa fotoaparatom ne bi mogao da uslika ovakvu fotografiju, zbog čega se i pretpostavlja da je član posade Nasine stanice i odlučio da podeli ovu fotografiju sa svetom.

Kako navodi Nasa, nezavisno rudarenje zlata izdržava desetine hiljada ljudi u regionu “Madre de Dios”, što ga čini jednom od najvećih neregistrovanih rudarskih industrija na svetu. Živa koja se koristi za vađenje zlata zagađuje vodene puteve, što se i vidi na slici – reka Inambari okružena je brojnim jamama i delovima muljevitog tla.

Centar za amazonske naučne inovacije Univerziteta Vejk Forest sproveo je istraživanja koje navodi da je krčenje šuma u 2018. godini “potuklo” neslavni rekord iz 2017. godine, kada su rudari tražeći zlato isekli 22.635 hektara šume. Studija je, u januarau 2019. godine, otkrila da je seča stabala zbog potražnje zlata uništila oko 22.930 hektara peruanskog Amazona.

Rudarstvo je najveći pokretač krčenja šuma u regionu, a istraživanje zlata u regionu proširilo se otkako je otvoren Južni međuokeanski auto-put 2011. godine, pa je samim tim ovo područje postalo pristupačnije. Otvaranje auto-puta trebalo je da podstakne trgovinu i turizam, međutim došlo je do drugačijeg razvoja situacije.

Netaknuti deo područja Amazona, nastanjen je majmunima, jaguarima i leptirima i spada pod Nacionalni rezervat prirode „Tambopata” koji je zaštićeni od rudarstva. Međutim, stotine kvadratnih kilometara prašume izvan tog područja pretvorene su u otrovnu pustoš bez drveća.

Porast cena zlata, poslednjih godina, doveo je do stvaranja čitavih gradova po džungli, a desetine hiljada ljudi iz čitavog Perua pridružilo se modernoj zlatnoj groznici.

Jovana Canić

Za razvoj lovstva Vojvodina izdvaja više od 25 miliona dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Greenhow)
Foto: JP Vojvodinašume

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je Konkurs za raspodelu sredstava iz budžetskog fonda za razvoj lovstva AP Vojvodine za 2021. godinu.

U pitanju su bespovratna sredstva, a ukupan iznos koji se dodeljuje ovim konkursom je 25.477.937 dinara.

Pravo učešća na konkursu ima korisnik lovišta i privredna društva, koja su registrovana za delatnost lovstva, koja se bave unapređenjem lovstva sa teritorije AP Vojvodine.

Cilj konkursa je unapređenje stanja populacije divljači i njenih staništa, opremanje korisnika lovišta i praćenje stanja pojedinih vrsta divljači na teritoriji AP Vojvodine.

Javno preduzeće “Vojvodinašume” i Šumsko gazdinstvo “Banat” Pančevo, započeli su protekle godine realizaciju projekta, koji za dugoročni cilj, u narednih pet godina, ima vraćanje jelena na područje Vršačkih planina.

U lovište u ovom zaštićenom području, tačnije u novo uzgajalište “Lovačko imanje” pušteno je 50 jedinki Karpatskog jelena februara 2020. godine.

Uzgajalište “Lovačko imanje” na Vršačkim planinama, dobilo je tada nove stanare: 40 košuta i deset muških jedinki jelena.

Foto: JP Vojvodinašume

“Za narednih pet godina, plan nam je da 125 jelena preselimo iz zatvorenog u otvoreni deo lovišta “Vršačke planine”, pa će se zahvaljujući ovom projektu, odnosno Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, ponovo čuti rika jelena u najvišoj planini u Vojvodini”, rekla je Roland Kokai, direktor JP “Vojvodinašume”.

Plan se i ostvario – od februara do oktobra 2020. godine, krdo od 50 jelena uvezenih iz Rumunije, uvećano je za 21 tele. Životinje su zdrave i odlično su se prilagodile u novom staništu na Vršačkim planinama.

Prijave na Konkurs za 2021. godinu, sa ostalom potrebnom dokumentacijom, podnose se do utroška sredstva najkasnije do 09.03.2021. godine.

Kompletan tekst konkursa i ostalu neophodnu dokumentaciju, možete preuzeti OVDE.

Energetski portal

Nastavljaju se štetni projekti izgradnje MHE u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Gonzalez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Nacrt Zakona o obnovljivim izvorima energije, nažalost, u mnogo čemu ignoriše volju građana, koju su jasno pokazali kroz brojne akcije, proteste i peticije, zbog čega je WWF Adria dostavila Ministarstvu rudarstva i energetike komentare na taj dokument.

Ministarstvo je nastavilo sa praksom netransparentnog odlučivanja o temama bitnim za kvalitet života građana, te je predviđen jako kratak rok za dostavu komentara na nacrt ovog važnog zakona, kao i ranije u januaru, kada su usred praznika dali svega nedelju dana za komentarisanje polaznih osnova za nacrt istog zakona.

Postavlja se pitanje, koji je cilj sprovođenja ovakvih javnih rasprava kada je građanima, organizacijama civilnog društva i svim drugim zainteresovanim stranama dat rok kraći od 30 dana?

Da li se odgovor sam nameće, imajući u vidu da je na službenim stranicama ministarstva sam nacrt zakona bio dostupan tek poslednjeg dana za dostavljanje komentara, odnosno 9. februara. Čak i kada je ta informacija objavljena, mogla se pronaći jedino u arhivi zvaničnog sajta ministarstva. Iako već godinama građani, inicijative i organizacije civilnog društva upozoravaju na sve probleme u vezi sa izgradnjom malih hidroelektrana, nacrt zakona predviđa nastavljanje njihovog subvencionisanja, na štetu svih građana i njihovih reka.

“U odgovoru na komentare koje smo slali početkom januara, Ministarstvo je potvrdilo kako su hidroenergetski projekti od javnog interesa, te kako će nastaviti sa subvencijama za izgradnju pribranskih malih hidroelektrana, čime su se oglušili na sva upozorenja i zahteve građana, ali i organizacija civilnog društva. S obzirom na to da su sve relevantne institucije, kao i predsednica Vlade Ana Brnabić, upoznati sa svim dokazima o ekonomskoj neopravdanosti izgradnje i subvencionisanja malih hidroelektrana, kao i njihove štetnosti po životnu sredinu, biodiverzitet i lokalne zajednice, smatramo neprihvatljivim odluku Ministarstva o nastavku finansiranja ovih štetnih projekata novcem građana, nezavisno da li se radi o pribranskim ili derivacionim malim hidroelektranama. Ističemo da projekti izgradnje malih hidroelektrana nikako ne mogu biti projekti od javnog interesa te pozivamo ministarstvo da jasno odvoji male od velikih , kako bi se izbegle malverzacije u sprovedbi budućeg zakona”, upozorila je Nataša Milivojević iz WWF Adrije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

U nadolazećem periodu, potrebno je okrenuti se novim tehnologijama i proizvodnji energije iz drugih obnovljivih izvora, kao i povećanju energetske efikasnosti radi ublažavanja klimatskih promena. Neophodno je integralno razmotriti koji obnovljivi izvori energije imaju štetan uticaj na prirodu i podsticati samo one koji je ne uništavaju, za razliku od hidroelektrana. Takođe, hidroelektrane su zastarela tehnologija koja će vremenom tražiti sve veća ulaganja, a šteta koju imaju po ljude i životnu sredinu neopravdano je velika. Ovo će biti dodatno potencirano klimatskim promenama i njihovom uticaju na vodene ekosisteme i resurse, koji se već nalaze pod ogromnim pritiscima.

Vredi i podsetiti kako se Republika Srbija, uz sve ostale zemlje dunavskog sliva, obavezala na sprovođenje legislative o vodama, klimi i životnoj sredini u okviru Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav. Jedan od usvojenih dokumenata je i “Vodeći principi o održivom razvoju hidroenergije u slivu Dunava”, koji navodi kako korišćenje hidroenergije mora poštovati principe održivosti, uzimajući u obzir životnu sredinu, socijalne i ekonomske faktore na uravnotežen način. Osim toga, u dokumentu se navodi kako je potrebno uspostaviti mere ublažavanja negativnih uticaja hidroenergetskih postrojenja. Ovim nacrtom zakona, usvajanje tih odredbi nije predviđeno. Suprotno Ministarstvu rudarstva i energetike, WWF Adria smatra da je neophodno integrisanje svih tih principa u Zakon o obnovljivim izvorima energije.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Iako je potrebno da Srbija uspostavi okvir za investiranje u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, poželjno bi bilo pričekati sa usvajanjem ovog Zakona dok se ne sagledaju promene koje se uskoro očekuju u zakonodavstvu Evropske unije, kako nakon njegovog usvajanja ne bi bilo potrebno vršiti izmene. Ovo se ponajviše odnosi na reviziju Direktive o obnovljivim izvorima energije i Smernica o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energije, dva veoma važna dokumenta na nivou EU koja će sve zemlje članice, kao i one koje to žele da postanu, morati usvojiti i ugraditi u svoje zakonodavstvo”, dodala je Duška Dimović iz WWF Adrije.

Iskustva iz Evrope, ali i naše zemlje jasno pokazuju kako razvoj energetskog sektora mora uključivati i jasne odrednice o zaštiti životne sredine, posebno kada smo suočeni s neizvesnošću koju donosi klimatska kriza.

Stoga pozdravljamo ranije uvažavanje komentara WWF Adrije da u budući nadzor nad sprovođenjem Zakona, osim energetske inspekcije, uključi i inspekciju zaštite životne sredine, kako bi osigurali da sprovođenje Zakona o obnovljivim izvorima energije nije na štetu zakona iz oblasti prirode. Apelujemo na ministarstvo da usvoje naše i predloge drugih organizacija civilnog sektora, razmotri dokaze koji su im podneseni, te u konačnici predloži zakon koji će celo društvo pripremiti na izazove sa kojima ćemo se u narednim godinama suočavati.

Sve komentare koje je WWF Adria dostavila Ministarstvu rudarstva i energetike po pitanju Nacrta Zakona o obnovljivim izvorima energije možete pronaći ovde.

Izvor: WWF Adria

Aerozagađenje ozbiljan i potcenjen problem u Crnoj Gori

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svi smo upoznati sa činjenicom da je vazduh u regionu toliko zagađen da je to počelo ozbiljno da se odražava i na naše zdravlje.

Rezultati građanskog monitoringa kvaliteta vazduha u Crnoj Gori za 2020. godinu, koji sprovodi Ekološki pokret “Ozon” u okviru svog programa “Ekoskop”, pokazuju da je problem aerozagađenja veoma izražen, ida je u vreme zdravstvene krize izazvane koronavirusom, to dodatno zabrinjavajuće.

Iz NVO “Ozon” navode da to dokazuje neozbiljnost i nesposobnost nadležnih institucija da zaštite javno zdravlje i životnu sredinu, a podsećaju da više godina upozoravaju na neophodnost izrade nove naconalne strategije za upravljanje kvalitetom vazduha sa konkretnim, vidljivim i merljivim akcionim planom.

Građanski monitoring, kako su naveli, je urađen na osnovu zvaničnih mesečnih izveštaja o kvalitetu vazduha u Crnoj Gori, koje za Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine, u skladu sa Programom monitoringa, priprema Centar za ekotoksikološka ispitivanja Podgorica, na osnovu rezultata državne mreže koju čine devet mernih stanica.

“Kada su u pitanju suspendovane čestice sa prečnikom manjim od 10 µm (PM10), koje su uz PM2,5 u fokusu našeg programa, tokom 2020. godine najviše, 112 dana, sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrednosti, zabeleženo je u Bijelom Polju. Slede Pljevlja sa 110 dana, zatim Podgorica, u Bloku V 84, na Zabjelu 98, dok je u Nikšiću 74 dana prekoračena srednja dnevna vrednost PM10. U Nikšiću je u periodu od 9. do 24. decembra došlo do zastoja u radu uzorkivača za PM10 čestice, tako da su analizirani uzorci samo u periodu od 1. do 8. i od 25. do 31. decembra 2020. godine”, navodi se u saopštenju.

Dodaju da tokom oktobra meseca zbog prekida u radu uzorkivača PM čestica, nije vršeno uzorkovanje i analiza referentnom metodom za PM10 čestice: 20 dana u Pljevljima, 15 dana u Bijelom Polju, pet dana u Podgorici – Blok V i Kotoru, četiri dana u Podgorici – Zabjelo. To je kažu, važno istaći zbog nepotpunog monitoringa i nemogućnosti sagledavanja stvarnog stanja, što je bio problem i tokom 2016. i 2017. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

“Propisana granična srednja dnevna vrednost za PM10 je 50 µg/m3, a dozvoljeni broj prekoračenja na godišnjem nivou 35 dana, pa je na osnovu rezultata monitoringa nesporno da se radi o alarmantnom stanju u sve četiri opštine u kojima su postavljene merne stanice. Praškaste materije (PM) se dovode u vezu s nizom bolesti, od onih koje pogađaju srce i disajne organe, preko dijabetesa, do neplodnosti i raka. Što je čestica manja, lakše i dublje prodire u telo”, navodi se u saopštenju.

U NVO “Ozon” navode da praškaste materije (PM) i koronavirus negativno utiču na iste ćelije i delove ćelija, i zato se, kako kažu, kod zaraženih osoba koje su izložene aerozagađenju dešava dodatno respiratorno pogoršanje usled odgovora na prisustvo koronavirusa, zbog čega se, kako dodaju, češće javljaju teži oblici virusa – čak su i smrtni ishodi učestaliji.

“Dosadašnja istraživanja pokazuju da aerozagađenje povećava smrtnost od koronavirusa u svetu za 15 odsto, a u Evropi za 19 odsto. Takođe, utvrđeno je da porast koncentracije PM čestica od jednog mikrograma po kubnom metru povećava smrtnost od koronavirusa za 11 odsto”, navodi se u saopštenju.

Zbog svega navedenog smatraju da su nam neophodna ekološko-epidemioška ispitivanja povezanosti aerozagađenja i koronavirusa.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Na kraju još jednom, nadamo se poslednji put, pozivamo nadležne na akciju i ozbiljan pristup problematici aerozagađenja, uz spremnost da damo i konkretan doprinos u svim predloženim aktivnostima”,  rekli su u NVO “Ozon”.

Nije problem samo koronavirus u kombinaciji sa zagađenjem vazduha – kao što smo već pisali, prema istraživanju naučnika sa Harvarda i tri britanska univerziteta, 8,7 miliona ljudi je 2018. godine preminulo od zagađenja vazduha koje je nastalo zbog sagorevanja fosilnih goriva.

Kako se navodi u studiji, koja je objavljena u časopisu Environmental Research, najviše zabeleženih smrtnih slučajeva imaju područja u kojima je vazduh veoma zagađen, kao što su istočna Evropa, istočni deo Severne Amerike i jugoistog Azije.

U prethodnim istraživanjima naučnici su se oslanjali na satelitske podatke i očitavanja sa mernih stanica i na osnovu toga su dobijali prosečne godišnje koncentracije čestica PM 2,5 na globalnom nivou.

Zagađenje vazduha u Srbiji je i 20 puta veće nego u zemljama Evropske unije. Prema prošlogodišnjem izveštaju Svetske alijanse za zdravlje i zagađenje Srbija je navedena kao vodeća država u Evropi po stopi smrtnosti od posledica zagađenja vazduha.

Energetski portal

Koliko smo očuvali šume, toliko smo brinuli o životnoj sredini

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Geran de Klerk)

Šume su jedan od najsloženijih ekosistema na zemlji, od izuzetne su važnosti za ukupni biodiverzitet, a kao prirodni resurs veoma su važne ljudima.

Međutim, preterana i neplanska seča dovela je do toga da je sve manje povšina pokrivenom šumom što u velikoj meri utiče na degradaciju životne sredine. Šume imaju veliku ulogu, prečišćavaju vazduh i vodu, utiču na stabilnost svih ekosistema, kvalitet zemljišta, ublažavaju štetno dejstvo efekta staklene bašte, sprečavaju erozije i klizišta, stanište su za brojene vrste životinja i biljaka.

Povećavanje teritorija pod šumom jedan je od glavnih preduslova za očuvanje životne sredine i za opstanak života kakav poznajemo.

Prema podacima Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014-2024. godine i Nacionalne inventure šuma iz 2009. godine, stepen šumovitosti u Republici Srbiji je samo 29,1 odsto. Ovaj podatak zabrinjava, jer je prema postavljenim ciljevima u Prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine, optimalna šumovitost trebalo je da bude 41,4 odsto.

Kako se navodi u izveštaju Državne revizorske institucije, neophodno je povećati površine pod šumom u našoj zemlji. Međutim, nisu doneta sva planska dokumenta u šumarstvu, kao ni akcioni planovi za njihovo sprovođenje, što ukazuje da nisu preduzete sve aktivnosti u cilju efikasnog planiranja razvoja šuma i šumarstva.

Još uvek se čeka na Program razvoja šumarstva, a nisu doneti ni Planovi razvoja šumskih oblasti, kojima se utvrđuju pravci razvoja šuma i šumarstva na nacionalnom nivou, odnosno nivou šumskih oblasti. Takođe, nisu doneta sva podzakonska akta u skladu sa Zakonom o šumama. 

Photo Ilustration: Pixabay

Da je situacija gotovo alarmanta pokazuje podatak da je u periodu od 2015. do 2019. godine zabeležen pad u obimu pošumljavanja – osnivanju novih šuma za oko 40 odsto. Tako je u 2015. godini pošumljeno 992 hektara, a u 2019. svega 614 hektara.

Situacija je loša i u Vojvodini, za period od 2014. do 2017. godine planirano je da bude pošumljeno 1.196 hektara, međutim na svega 509 hektara zasađeno je drveće.

U desetogodišnjem planu JP “Srbijašume” i JP “Vojvodina šume” predviđeno je da pod novim šumama bude 2.218 hektara, ali pošumljavanje je urađeno na 1.476 hektara, podaci pokazuju da ni ovaj plan nije realizovan do kraja.

Veliki problem u šumarstvu je taj što nema efikasnog nadzora i sve je više bespravne seče šuma. U proteklih 20 godina duž administrativne granice sa Kosovom i Metohijom zabaleženo je preko 640.000 metara kubnih bespravo posečenog drveća.

Šume i njihovo održivo upravljanje, ključni su za borbu protiv klimatskih promena, zato već danas posadite bar jedno drvo jer će u njegovim blagodetima uživati vaši unuci.

Milica Radičević

Nove meteo-stanice štede srpskim poljoprivrednicima i do nekoliko stotina evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U saopštenju NALED-a navodi se da će 18.000 poljoprivrednika iz Sombora, Vrbasa, Inđije, Bačke Topole i Subotice od sad putem najsavremenijih meteo-stanica moći da se informiše o vremenskim nepogodama, kao i pojavi bolesti i insekata koji prete njihovim usevima.

Nove informacije pomoći će korisnicima da uvećaju prinose, uz smanjenje operativnih troškova i do nekoliko stotina evra po izlasku na poljoprivredno dobro.

Meteo-stanice postavljene su u okviru projekta „Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem“, a uvezane su sa AgroLIFE platformom za efikasnije planiranje poljoprivredne proizvodnje, dok je projekat dobio podršku develoPPP.de programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovode ga Nemačka razvojna saradnja (GIZ), NALED i TeleGroup.

Pored vremenskih podataka u realnom vremenu, koji se ažuriraju na svakih sat vremena, predviđanje kiša, mrazova i visokih temperatura precizno je preko 90 odsto, a korisnici aplikacije, upozorenja će dobijati putem obaveštenja kroz aplikaciju.

„Svi prikupljeni podaci biće dostupni i do godinu dana unazad, a u praćenje je uključeno i zdravstveno stanje kultura na pojedinačnim parcelama i razvoj infekcija koje mogu uticati na kvalitet proizvodnje. Prvih 50 stanica postavljeno u izabranim vojvođanskim samoupravama, a postoje ambicija i interesovanje da se projekat proširi i na druge gradove i opštine u Srbiji“, kazala je suvlasnica kompanije TeleGroup Diana Gligorijević.

Iz NALEDA-a pojašnjavaju da je upotreba AgroLIFE softvera namenjena prvenstveno zakupcima državnog zemljišta kojim upravljaju lokalne samouprave, kako bi se uz prikupljanje više informacija o upotrebi sprečila degradacija njiva i povećalo zadovoljstvo korisnika. Aplikacija je dostupna i besplatna za sve vlasnike privatnih gazdinstava, kao i veb stranica sa pregledom podataka koje ove meteo-stanice obrađuju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jordan Opel)

„Oko 1.300 zakupaca zemljišta u pet pilot opština, trenutno 615 lica planira svoju proizvodnju putem AgroLIFE platforme. Kroz podatke prikupljene sa meteo stanica i AgroLIFE platformu želimo da pružimo osnov poljoprivrednim proizvođačima i donosiocima odluka na lokalnom i nacionalnom nivou da bolje planiraju upotrebu zemljišta radi povećanja prinosa, produktivnosti i očuvanja kvaliteta zemljišta“, najavila je direktorka za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić.

Menadžer na projektu u Nemačkoj razvojnoj saradnji Amira Omanović ističe da proces i trend digitalizacije pružaju velike mogućnosti za modernizaciju opštinskih usluga i procedura, pa tako i u procesu upravljanja poljoprivrednim zemljištem.

“Korisnicima, u ovom slučaju poljoprivrednicima, otvaraju se nove mogućnosti za povećanje produktivnosti i kvaliteta prinosa u saradnji sa opštinama. Očekujemo da će iskustva opština u Srbiji i generalno način upravljanja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu u Srbiji biti korisni za relevantne aktere u regiji, posebno u BiH i Crnoj Gori“, kazala je Omanović.

Energetski portal