Home Blog Page 58

Kako su ražnjići pokrenuli cirkularnu revoluciju u Džakarti

Foto: Unsplash (Daniel Honies)

Lokalni problemi često traže lokalne, jednostavne odgovore – i baš jedan takav stigao je iz srca Džakarte. U živahnoj metropoli čije ulice odišu mirisima tradicionalnih jela, rodila se ideja koja ne samo da rešava problem otpada, već pokreće i novu ekonomiju održivosti.

Prvi korak kreativnog startapa Boolet i kompanije Dentsu Indonesia bilo je jedno važno pitanje: „Čega imamo mnogo, a svakodnevno bacamo?”

Odgovor je bio očigledan – drveni ražnjići i štapići za jelo.

Na ulicama Džakarte, svakog dana ostaju tone korišćenih štapića, nemarno odbačenih nakon konzumiranja popularnih jela. Ti sitni, naizgled bezvredni predmeti, gomilaju se po deponijama, zagađuju okolinu i predstavljaju opasnost za radnike u komunalnim službama. Indonezija godišnje proizvede čak 15.000 tona ovih jednokratnih štapića, a svesnost o potrebi za njihovim recikliranjem ostaje niska.

Zato je kompanija Dentsu Indonesia odlučila da pokrene kampanju „Re-Skewer”, inovativan projekat koji transformiše ovaj otpad u brikete od uglja, namenjene upravo onima koji ih svakodnevno generišu — uličnim prodavcima hrane. Kroz pametan spoj edukacije, podsticaja i reciklaže, projekat ne samo da smanjuje otpad, već i vraća njegovu vrednost zajednici.

Ova ideja ne staje na briketima. Boolet, od svog osnivanja, neguje viziju u kojoj se iskorišćeni štapići pretvaraju u proizvode za svakodnevnu upotrebu — elegantne okvire za naočare, držače za telefone, podmetače, i druge drvene predmete. Iako su ti proizvodi donedavno bili dostupni samo zahvaljujući donacijama pojedinaca i kompanija, sada Boolet aktivno povezuje svoju misiju sa stvarnim potrebama malih preduzetnika — zajednice koja je i izvor problema i ključ rešenja.

Zahvaljujući istraživanju, razvoju i saradnji sa lokalnim laboratorijama, razvijena je i ambalaža za brikete napravljene od recikliranih ražnjića – praktična, reciklabilna i osmišljena za potrebe uličnih prodavaca.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Boolet (@boolet.id)

Ova inicijativa iz Džakarte pokazuje kako jednostavna ideja, ukorenjena u lokalnu realnost, može pokrenuti talas promena. Kada se kreativnost spoji sa društvenom odgovornošću, čak i ono što svakodnevno bacamo može postati gorivo za bolju, održiviju budućnost.

Kampanja, već beleži konkretne rezultate. U roku od samo jednog dana, prikupljena je dovoljna količina otpada za proizvodnju 45 kilograma briketa od uglja. Ovaj uspeh ne samo da je smanjio količinu otpada na deponijama, već je smanjio troškove prodavcima, uveo ih u svet cirkularne ekonomije i pokazao koliko moćna može biti dobro osmišljena lokalna inicijativa.

„Ražnjić po ražnjić — to je tempo kojim menjamo svet. Kreativnost koja dolazi iz empatije i razumevanja lokalne kulture ima moć da stvori pravi, opipljiv uticaj ”, rekla Ranga Imanuel, izvršna kreativna direktorka kompanije Dentsu Indonesia.

Kampanja je već nagrađena bronzom na prestižnom takmičenju Citra Pariwara 2024, u kategoriji najbolje korisničko iskustvo i događaj. A ovo je tek početak. Boolet već planira širenje u druge gradove, otvaranje vrata novim zajednicama, prodavcima i zanatlijama – onima koji svakodnevno stvaraju, ali i bacaju, ne znajući da u njihovim rukama leži deo rešenja.

I zato, možda je vreme da se i mi zapitamo: Šta to imamo u izobilju, a ne primećujemo?

Koji je to resurs u našoj zajednici koji čeka da bude prepoznat, prenamenjen, ponovo vrednovan?

Kao u Džakarti — gde su obični, odbačeni štapići postali inspiracijua za promenu — i u našim gradovima i selima sigurno postoje skriveni potencijali, zaboravljeni materijali, ideje koje samo čekaju da ih neko pogleda drugačije.

Jer veoma često najveće promene počinju od najmanjih stvari.

Milena Maglovski

Globalna konferencija IEA – Energetska efikasnost u industriji u centru pažnje

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Briselu je otvorena 10. godišnja Globalna konferencija Međunarodne agencije za energiju (IEA) o energetskoj efikasnosti, koja okuplja predstavnike iz gotovo 100 zemalja.

Događaj je usmeren na sprovođenje delotvornih politika energetske efikasnosti koje mogu podstaći investicije, poboljšati pristupačnost i ojačati konkurentnost, posebno za mala preduzeća i domaćinstva sa nižim prihodima.

Posebna pažnja biće posvećena energetskoj efikasnosti u industriji. Kako je istaknuto u novom izveštaju IEA, koji je objavljen povodom konferencije, napredak u ovoj oblasti tokom godina doneo je značajne koristi – industrija danas može da proizvede gotovo 20 odsto više vrednosti po jedinici utrošene energije nego pre dve decenije.

Ipak, zabeležen je zastoj u daljem napretku. Od 2019. godine, industrijski sektor je odgovoran za oko 80 odsto rasta globalne potrošnje energije, a bez značajnog poboljšanja energetske efikasnosti. Na konferenciji će se raspravljati o tome kako digitalne tehnologije, uključujući veštačku inteligenciju, mogu doprineti optimizaciji procesa i smanjenju potrošnje energije.

Pročitajte još:

Povećanje efikasnosti u industriji moglo bi da doprinese očuvanju radnih mesta i smanjenju operativnih troškova u globalnim lancima snabdevanja, kao i da omogući malim i srednjim preduzećima da ostanu konkurentna uprkos cenovnim oscilacijama.

Takođe će se govoriti i o efikasnosti u zgradarstvu i kod kućnih uređaja, kroz diskusije o unapređenju građevinskih standarda, obnovi postojećeg stambenog fonda i podizanju kriterijuma energetske efikasnosti za brzo rastuće kategorije proizvoda, poput klima uređaja. Danas se širom sveta svake sekunde proda pet klima uređaja, ali većina njih ima tek polovinu efikasnosti u odnosu na najnaprednije dostupne modele.

Konferencija u Briselu ima za cilj da podstakne bržu primenu mera i snažniju međunarodnu saradnju u oblasti energetske efikasnosti. Učesnici će analizirati dosadašnje rezultate, razmeniti primere dobre prakse i definisati naredne korake kako bi se puni potencijal energetske efikasnosti iskoristio u korist građana i država širom sveta.

Energetski portal

Održana konferencija „Budućnost građevinske industrije: ljudi, kapital i održivost”

Foto: Konfindustrija Srbija

U organizaciji Udruženja italijanskih industrijalaca – Konfindustrije Srbija i Media Skills, a uz podršku brojnih partnera, u beogradskom hotelu Falkensteiner održana je konferencija „Budućnost građevinske industrije: ljudi, kapital i održivost”, koja je okupila brojne predstavnike projektantskih i građevinskih kompanija, proizvodne industrije, zatim finansijskih institucija i sektorskih organizacija.

Konferenciju su otvorili Simone Apoloni, potpredsednik Konfindustrije Srbija i Slađana Adamović Ilić, osnivač i direktor kompanije Media Skills.

„Danas smo ovde da razgovaramo ne samo o ciglama i malteru, već o stubovima napretka: Ljudima, kapitalu i održivosti. Ovi elementi su temelj održive građevinske industrije, gde inovacije ide ruku pod ruku sa odgovornošću. Od pionirskih zelenih praksi do prihvatanja novih finansijskih modela poput investicionih fondova za upravljanje nekretninama  (REITs). Budućnost je u našim rukama. Krenimo zajedno ka putu koji je profitabilan, inkluzivan i održiv za generacije koje dolaze”, poručio je Simone Apoloni.

Prilikom uvodnog obraćanja, Slađana Adamović Ilić istakla je da se sektor građevine u Srbiji suočio sa ozbiljnim izazovima u protekloj godini, ali da postoje naznake oporavka o kojima smo danas i razgovarali na konferenciji:

Foto: Konfindustrija Srbija

„Stručne analize pokazuju da je građevinarstvo u Srbiji imalo prošle godine ušešće u BDP-u od 13,8 odsto, ali da je u poslednjem kvartalu 2024. godine zabeležilo pad od 5,5 odsto. Ni početak godine nije bio tako sjajan, jer je u prvom kvartalu ove godine vrednost građevinskih radova opala za sedam odsto. Zato danas na stručnoj Panel konferenciji otvorili temu: ‘Da li se naše tržište ipak oporavlja i kakva je budućnost građevinske industrije u Srbiji’ i od predstavnika građevinske industrije saznali da se tržište ipak oporavlja”.

Tokom konferencije poseban osvrt je napravljen na jedan od ključnih izazova građevinske industrije – zapošljavanje, zadržavanje i migraciju radne snage.

U svom  govoru, Zejnal Hadžijev, šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Srbiji naglasio je da etički pristup mobilnosti radne snage predstavlja ključnu priliku za oblikovanje pravednijeg tržišta rada koje istovremeno podržava ekonomski razvoj i vodi računa o ljudskom dostojanstvu.

Pročitajte još:

„Etički pristup mobilnost radne snage nije samo politička ambicija već praktična potreba za izgradnjom pravednijih i otpornijih ekonomija. Kad su radne migracije u pitanju, Srbija se nalazi na strateškoj raskrsnici, i kao zemlja porekla iz koje odlazi radna snaga i kao sve privlačnija zemlja odredišta za inostrane radnike. Danas imamo jedinstvenu priliku da oblikujemo tržište rada koje štiti ljudsko dostojanstvo, a istovremeno podržava nacionalni razvoj. Kroz transparentne sisteme, regionalnu saradnju i snažna partnerstva sa državnim institucijama, poslodavcima i civilnim društvom, migracije mogu da donesu korist svima – radnicima, preduzećima i celokupnom društvu. Iskoristimo ovaj trenutak da mobilnost radne snage, kojoj se pristupa etički, odgovorno i transparentno, postane kamen temeljac održivog rasta”, zaključio je Zejnal Hadžijev, šef misije, IOM Srbija.

Poseban doprinos konferenciji dao je i Miodrag Poledica, pomoćnik direktora JP „Putevi Srbije”, koji je govorio o strateškom razvoju putne infrastrukture.

„JP Putevi Srbije su posvećeni razvoju putne mreže, čiji je cilj da bude bezbedna, pouzdana i da omogući na efikasan način povezivanje kako unutrašnjosti Srbije, tako i Srbije sa kompletnim okruženjem. Dakle, pored kvalitetne putne mreže, bezbednost saobraćaja nam je takođe prioritet i s tim u vezi hiljade i hiljade kilometara planiramo da gradimo u narednom periodu. Putevi Srbije biće pouzdan partner svim građevinskim i putarskim firmama koje žele da grade u Srbiji”, istakao je Miodrag Poledica.

Neke od poruka sa konferencije jesu da će oblast građevinarstva u Srbiji nastaviti stabilan rast kako u ovoj, tako i u naredne dve godine, i da se pored glavnih gradskih centara Beograda i Novog Sada sve više gradi i u drugim regionalnim centrima – Kragujevcu, Nišu. Struktura gradnje povećava se ne samo u stanogradnji i visokogradnji, već i u oblasti industrijske gradnje.

Izvor: Konfindustrija Srbija

Uz podršku EBRD-a, 50 miliona evra za unapređenje kvaliteta vazduha u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksic)

U cilju unapređenja zaštite vazduha u Srbiji, sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), potpisana su dva važna ugovora na osnovu kojih će uskoro biti uloženo 50 miliona evra u realizaciju više projekata iz oblasti zaštite vazduha u više gradova naše zemlje.

Sa Mateom Kolanđelijem, direktorom EBRD za zapadni Balkan, ugovor o kreditnoj liniji vrednoj 50 miliona evra potpisao je Siniša Mali, ministar finansija, dok je Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, potpisala ugovor o projektu koji će se tim sredstvima finansirati.

Ovi ugovori posebno su značajni za gradove koji su mapirani kao oni sa najvećim prekoračenjem štetnih emisija i u kojima će projekti biti realizovani – Beograd, Niš, Valjevo, Zaječar, Novi Pazar i Smederevo.

Prema rečima ministarke, u ovim gradovima zameniće se stare dotrajale kotlarnice na mazut, ugalj i druga goriva koja negativno utiču na kvalitet vazduha savremenim i održivim izvorima toplotne energije, poput toplotnih pumpi, biomase, industrijske otpadne toplote, kao i priključenja na daljinski sistem grejanja ili gas gde za to ima uslova. 

Pročitajte još:

Kako je podsetila, ovo nije prvi projekat koji se realizuje uz podršku EBRD-a. Kao primer, istaknuta je pomoć u kragujevačkoj toplani gde su zamenjeni 50 godina stari kotlovi na ugalj najsavremenijim kotlovima na gas. Pored toga, započeta je i druga faza sanacije pepelišta, koje će biti uklonjeno i iskorišćeno kao resurs u skladu sa principima cirkularne ekonomije.

Govoreći o ovoj temi, ministarka je naglasila da je u ovom trenutku pred poslanicima Predlog zakona o zaštiti vazduha koji će dati novi krovni okvir i novi doprinos u borbi za bolji kvalitet vazduha. 

Energetski portal

Obezbeđena oprema za primarnu separaciju otpada za lokalne samouprave u AP Vojvodini

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine saopštio je da je u okviru budžeta AP Vojvodine za ovu godinu, opredelio 120 miliona dinara za nabavku opreme za primarnu separaciju otpada—plavih kanti.

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanja Erceg je sa predstavnicima Grada Subotice i opština Bačka Topola, Mali Iđoš, Senta i Čoka potpisao ugovor o davanju na korišćenje opreme za sakupljanje i reciklažu otpada.

To će, kako je rekao, omogućiti da građani u domaćinstvima izdvajaju reciklažne materijale, što će uticati na to da materijal, za koji možemo ostvariti određenu vrednost na tržištu, ne završava više na regionalnoj deponiji.

„U pogledu upravljanja komunalnim otpadom, Grad Subotica je prva lokalna samouprava koja zadovoljava standarde koji su postavljeni pred Srbiju, u okviru poglavlja 27. Nije više dovoljno samo izgraditi regionalni sistem, već je potrebno i ostvariti određenu primarnu separaciju”, naveo je Erceg.

Pročitajte još:

Podsetio je na to da je prošle nedelje potpisan ugovor o dodeli opreme za primarnu separaciju otpada i za Grad Kikindu i lokalne samouprave u okviru tog regiona.

„U toku ove godine, 12 lokalnih samouprava na području AP Vojvodine biće pokriveno ne samo primarnom separacijom, nego i svim neophodnim dozvolama za funkcionisanje sistema. Nastavićemo da realizujemo aktivnosti u cilju unapređenja stanja u oblasti zaštite životne sredine i da na taj način uređujemo Vojvodinu i ulepšavamo našu Srbiju”, naveo je pokrajinski sekretar.

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić rekao je da je obezbeđena oprema veoma značajna za taj grad, jer će zahvaljujući tome i ostale prigradske mesne zajednice biti pokrivene kantama za separaciju otpada i uvedene u sistem reciklaže.

Kako je naveo Bakić, Gradu Subotici opredeljeno je 10.000 plavih kanti, kojima će zaštita životne sredine i čistoća u gradu biti dodatno unapređene.

Energetski portal

UK gradi nuklearnu elektranu – investicija od 16,7 milijardi evra

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Ujedinjenog Kraljevska (UK) najavila je izgradnju nuklearne elektrane Sizewell C, investicije koja je ključni deo razvoja nuklearne energije od 16,7 milijardi evra (14,2 milijarde funti).

Elektrana Sizewell C će proizvoditi  energiju dovoljnu za snabdevanje oko šest miliona domaćinstava, čime se završava višedecenijsko odlaganje ulaganja u domaće izvore energije. Ova investicija označava podršku vladinih vlasti građevinarstvu i podstiče ekonomski rast kroz jačanje energetske nezavisnosti.

„Čista, domaća energija iz elektrane Sizewell C doprineće jačanju energetske sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva i pomoći u zaštiti porodičnih budžeta smanjenjem zavisnosti od fosilnih goriva čije cene kontrolišu autoritarni režimi, zamenjujući ih izvorima energije koje sami kontrolišemo”, saopšteno je iz Vlade UK.

Uz projekat Sizewell C vlada planira pokretanje jednog od prvih programa malih modularnih reaktora (SMR) u Evropi, uz rekordna ulaganja u istraživanje i razvoj fuzijske energije u vrednosti od 2,95 milijardi eura (2,5 milijarde funti) u narednih pet godina.

Pročitajte još:

Sizewell C je još 2009. godine identifikovan kao jedna od osam lokacija za nove nuklearne elektrane od strane tadašnjeg ministra energetike. Kada počne sa radom, Sizewell C će zapošljavati oko 900 ljudi.

Kako najavljuju iz britanske vlade, ovo je najambiciozniji nuklearni program u jednoj generaciji, kada u 2030-im godinama u pogon budu pušteni mali modularni reaktori i Sizewell C, zajedno s elektranom Hinkley Point C, ukupna nova nuklearna proizvodnja premašiće onu iz prethodnih 50 godina zajedno.

Iako Velika Britanija ima snažnu nuklearnu tradiciju – otvorivši prvu komercijalnu nuklearnu elektranu na svetu 1950-ih – nijedna nova nuklearna elektrana nije otvorena od 1995. godine. Očekuje se da će sve postojeće elektrane, osim Sizewell B, biti povučene iz upotrebe do ranih 2030-ih.

Energetski portal

Više od 300 miliona evra za zelene projekte u Bugarskoj kroz novi program EBRD-a

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokrenula je InvestEU program u Bugarskoj kako bi podržala tranziciju ove zemlje ka zelenoj i održivoj ekonomiji.

Garancije u okviru ovog programa otključavaju sredstva za projekte usmerene na unapređenje energetske efikasnosti, razvoj obnovljivih izvora energije i rešenja za čist prevoz. Na taj način preduzeća će smanjiti troškove, bolje upravljati rizicima i razvijati se na održiv način.

Nova kreditna linija, koja je dostupna različitim korisnicima – od građana i stambenih zajednica do velikih kompanija – omogućiće im da dobiju kredite pod povoljnijim uslovima. Finansiraće se isključivo projekti koji ispunjavaju visoke tehničke zahteve i doprinose unapređenju energetske efikasnosti i smanjenju emisije ugljen-dioksida.

Pročitajte još:

EBRD InvestEU program nudi i praktičnu podršku partnerskim bankama i njihovim klijentima. Green Technology Selector je digitalni alat koji pomaže preduzećima i bankama da identifikuju i finansiraju unapred odobrene, energetski efikasne tehnologije, čime se pojednostavljuje proces donošenja odluka.

Kroz početne InvestEU sporazume o garancijama sa Postbankom (u iznosu od 135 miliona evra) i ProCredit Bank Bugarska (14 miliona evra), EBRD mobiliše više od 300 miliona evra novog zelenog finansiranja za bugarska preduzeća, navodi se na sajtu EBRD-a.

Nedavno je objavljena i investiciona strategija EBRD-a za Bugarsku za period od 2025. do 2030. godine, u kojoj podrška zelenoj tranziciji ostaje jedan od ključnih prioriteta Banke.

Energetski portal

Efikasnije subvencije – put do masovne elektrifikacije transporta

Foto-ilustracija: Pixabay (Gerd Altmann)
Foto: Ljubaznošću Filipa Mitrovića

Korišćenje električnih vozila (EV) donosi dvostruku korist – štiti životnu sredinu jer ne emituje štetne gasove i omogućava uštedu vlasnicima. Promena paradigme mobilnosti kroz edukaciju, inovativna rešenja i integraciju najnovijih tehnologija transformiše način na koji organizacije i pojedinci razmišljaju o mobilnosti. Upravo to zastupa konsultantska agencija 360°Mobility, koja je deo Nacionalnog klastera za eMobility u okviru Privredne komore Srbije.

Na putu dekarbonizacije transporta, sistem subvencija za električna vozila u Srbiji prepoznat je kao dobra praksa, ali postoji prostor za poboljšanja. Trenutni model subvencija tretira sva električna vozila jednako iako postoje značajne razlike u njihovim segmentima i cenovnim kategorijama.

„Subvencionisana nabavka EV treba da bude usmerena na masovnu mobilnost, odnosno na pristupačnija električna vozila, umesto da jednako podstiče kupovinu premijum modela. Uvođenje cenovnih rangova u sistem subvencija, na primer za vozila sa cenom do 50.000 evra i sa subvencijom koja pokriva bar 10 odsto bruto vrednosti vozila, moglo bi učiniti sistem efikasnijim”, kaže Filip Mitrović, osnivač konsultantske agencije 360°Mobility.

Trenutni sistem subvencija od 5.000 evra odnosi se isključivo na vozila na električni pogon (bez hibridnih varijanti), što je dobra praksa, ali problem predstavlja nedovoljna marketinška pokrivenost i transparentnost raspodele sredstava.

Mitrović ističe da bi bilo poželjno da se na mesečnom nivou javno objavljuje koliko je subvencionisanih sredstava preostalo kako bi potencijalni kupci mogli bolje da planiraju.

Subvencionisanje posebnih kategorija, poput lakih dostavnih vozila, taksi prevoza i deljenih vidova mobilnosti, takođe bi u velikoj meri doprinelo smanjenju emisija štetnih gasova u gradovima.

U FOKUSU:

Naš sagovornik ističe da je proces prijave pojednostavljen u odnosu na prethodne godine, ali veruje da bi se u eri digitalizacije dodatno mogao unaprediti omogućavanjem elektronske prijave.

Ukidanje carina na električna vozila značajno bi doprinelo smanjenju cena i ubrzanju tranzicije ka električnoj mobilnosti. Trenutna carina iznosi pet odsto, što direktno povećava trošak nabavke EV i čini ih manje konkurentnim u odnosu na vozila sa SUS motorima. Dobar primer su Crna Gora, koja je smanjila carinu na sva EV na samo jedan odsto, bez obzira na zemlju porekla, i Bosna i Hercegovina, koja je otišla korak dalje i već nekoliko godina uredbom ukida sve carinske dažbine na električna vozila. Prednost ovakvog modela je u tome što se uredba donosi mnogo lakše i brže nego zakon, a efekat je isti.

„Pored same subvencije i ukidanja carina, Srbija bi mogla da primeni model progresivnih subvencija – veći iznosi za vozila sa manjim baterijama i nižom cenom, čime bi se EV učinio dostupnijim široj populaciji. Uz to, dodatne poreske olakšice, kao što su niže registracione takse, ukidanje eko-taksi i drugih naknada, bile bi snažan podsticaj. Nefinansijski podsticaji, poput besplatnog parkinga i mogućnosti kretanja žutom trakom (uz jasno označene EV registarske tablice), takođe bi imali pozitivan efekat na prihvatanje električnih vozila”, rekao je Mitrović.

Kako bi se povećalo interesovanje građana za EV, ključna poruka je da elektrifikacija donosi značajne uštede kako u potrošnji energije, tako i u održavanju. U prilog tome ide i činjenica da su globalna istraživanja pokazala da se izuzetno mali broj korisnika vraća sa EV na vozila sa SUS motorima.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Zaboravljeni dunavac na korak od centra Beograda – poziv na akciju čišćenja 14. juna

Među napuštenim prirodnim lokalitetima u okolini Beograda je i Jojkićev dunavac – nekada omiljeno izletište vikendaša, ribolovaca i ljubitelja prirode. Na levoj obali Dunava, u ovom rukavcu koji su pre više od tri veka iskopali Austrijanci kako bi regulisali višak vode, lokalno stanovništvo je generacijama održavalo sistem kanala, čuvajući svoja sela od poplava.

Danas, ovaj dragoceni prirodni prostor je gotovo zaboravljen, a prizor je poražavajući: dunavac obrastao u korov, zatrpan gomilama smeća, građevinskog otpada i plastike.

Međutim, ovo nije samo priča o zapuštenoj prirodi. U poslednjih nekoliko godina zabeleženi su pomori ptica i riba zbog ozbiljnog zagađenja – čak 30 mrtvih labudova i pataka pronađeno je na obali, a voda je bila tamna i neugodnog mirisa.

Foto: Centar za urbani razvoj

Zbog toga će 14. juna, sa početkom u 9 časova biti organizovana akcija čišćenja Jojkićevog dunavca. Akcija se organizuje u okviru projekta EKO-Budućnost za Jojkićev dunavac koji sprovodi Centar za urbani razvoj, uz podršku Svetskog fonda za prirodu (WWF) i Evropske unije.

Organizatori pozivaju sve ljude dobre volje da daju svoj doprinos kako bi barem jedan deo ovog šest kilometara dugog rukavca bio očišćen i kako bismo svi zajedo pokazali da je moguće da obnovimo ono što je izgledalo izgubljeno.

Ovaj rukavac, udaljen samo nekoliko stotina metara od centra grada, ima potencijal da ponovo postane utočište za ljubitelje prirode, ribolovce, kampere i sve one koji traže beg od gradske vreve.

Lokalni ribari rado se sećaju vremena kada je ovde život bujao – bogatstvo ribe, izletnici, barske ptice. To je slika koju predstojeća akcija želi da vrati jer nam priroda više ne kuca na vrata – već uporno zove u pomoć.

Energetski portal

Udruženja pozivaju Ministarstvo da izradi novi akcioni plan pravedne tranzicije

vazduh - Trećina građana Srbije
Photo-illustration: Unsplash (marcin-jozwiak)

U trenutku kada bi trebalo da se već uveliko sprovode aktivnosti na smanjenju zavisnosti od uglja i jačanju kapaciteta lokalnih zajednica da odgovore na izazove energetske tranzicije, Ministarstvo rudarstva i energetike organizuje javnu raspravu o nacrtu Akcionog plana pravedne tranzicije, u kojem obaveštava javnost da će energetsku tranziciju „odložiti” za 2030. godinu i predviđene mere svesti na „pripremne” aktivnosti za „sprečavanje negativnih posledica energetske tranzicije”. Udruženja pozivaju na izradu novog nacrta koji će sadržati konkretne mere i aktivnosti za pravednu tranziciju.

Energetska tranzicija ima potencijal da doprinese novim prilikama i mogućnostima za sveobuhvatan razvoj, ali i da se završi poražavajuće ukoliko se sprovodi stihijski i bez plana. Cilj izrade Akcionog plana pravedne tranzicije  trebalo bi da bude pronalazak zajedničkog odgovora na to kako da se ublaže posledice gubitka radnih mesta, na vreme sprovede prekvalifikacija radnika i radnica i diversifikuju izvori prihoda u gradovima i opštinama koji se oslanjaju na proizvodnju uglja. Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Beogradska otvorena škola (BOŠ), uz podršku 16 udruženja, smatraju da predloženi nacrt Akcionog plana ne zadovoljava ove potrebe, i ističu sledeće nedostatke:

Foto-ilustracija: Unsplash (bart-van-dijk)
  1. Zanemarivanje javnosti

Reformskom agendom Republike Srbije, koja je usvojena bez javne rasprave, previđeno je usvajanje akcionog plana kojim će biti definisane mere za sprovođenje procesa pravedne energetske tranzicije. Međutim, Akcioni plan koji je predstavljen javnosti ne daje odgovor na ova pitanja i ne sadrži odgovarajuće mere za razvoj novih znanja i veština, otvaranje novih radnih mesta i novih privrednih grana u pogođenim regionima.

Nastavlja se praksa svođenja učešća javnosti na minimalnu zakonom zahtevanu formu. Period od samo 20 dana koje je Ministarstvo rudarstva i energetike odredilo za javnu raspravu nije dovoljan. Samo jedna  javna prezentacija u Beogradu nije dovoljna. Naročito zabrinjava što se nijedna prezentacija ne organizuje u Lazarevcu, Obrenovcu, Kostolcu, Požarevcu i drugim mestima na čije stanovnike će proces imati najveći i direktan uticaj.

Na poslednjem sastanku radne grupe za izradu dokumenta „Dijagnostika pravedne tranzicije”, rečeno je da će se Akcioni plan usvojiti bez učešća javnosti, zbog čega su organizacije civilnog društva donele odluku da neće dalje učestvovati u radu radne grupe i pozvali Ministarstvo da otvori proces donošenja Akcionog plana za javnost.

Pročitajte još:

  1. Pravna neutemeljnost

Kao pravni osnov za donošenje Akcionog plana pravedne tranzicije navodi se član 8a Zakona o energetici koji se odnosi na donošenje Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP), iako ovaj dokument nije i ne može biti njegov sastavni deo. Ukoliko je ideja Ministarstva bila da izmeni INEKP, onda je ceo dokument morao biti izložen na javnoj raspravi. Bez pravnog osnova, Ministarstvo je neosnovano isključilo i primenu Zakona o planskom sistemu.

  1. Mere nisu precizne ni suštinske, već samo „pripremne”

Akcioni plan sadrži ukupno 15 mera koje treba sprovesti kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Većina predviđenih mera su ili „pripremne” ili podrazumevaju dodatne analize i istraživanja. Preraspodela radne snage unutar kompanija koje čine lanac vrednosti u proizvodnji energije iz uglja ne može se smatrati održivom tranzicionom merom, već naprotiv, nosi opasnost da produži zavisnost od uglja. Isključivanjem primene Zakona o planskom sistemu Ministarstvo rudarstva i energetike je sebe oslobodilo obaveze da izvrši temeljnu analizu stanja koja bi bila osnova za utvrđivanje suštinskih mera i aktivnosti u akcionom planu.

  1. Pola miliona evra za „ažuriranje” nedavno donetih akata Ministarstva

Akcionim planom je predviđeno „ažuriranje” zakonodavstva i uključivanje koncepta pravedne tranzicije u nacionalne strategije, za šta Ministarstvo predviđa da je potrebno izdvojiti ukupno pola miliona evra. Ministarstvo ne precizira koje to tačno strategije, zakone i podzakonska akta je potrebno izmeniti. Da li je potrebno izmeniti Strategiju razvoja energetike koja je doneta u novembru 2024. godine, gde je Ministarstvo tokom javne rasprave odbilo komentare koji se odnose na pravednu energetsku tranziciju navodeći da će pitanja pravedne energetske tranzicije biti obrađena u Akcionom planu za pravednu tranziciju? Imajući u vidu da je Ministarstvo tako precizno moglo da odredi iznos koji je potreban za „ažuriranje” zakonodvstva, pretpostavlja se da ima tačan spisak propisa koje je potrebno izmeniti. Plan ga ne navodi.

  1. Ne postoji precizan datum prestanka proizvodnje električne energije iz uglja

    Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)

Akcioni plan sadrži veliki broj nepreciznih jezičkih formulacija koji dokument ovog tipa ne bi trebalo da sadrži i ukazuju na uslovljenost aktivnosti neizvesnim budućim događajima. Osim uopštenih konstatacija da rad termoelektrana ima negativne uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi, plan ne definiše rok za napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja, pa pogođene zajednice i radnici nisu u mogućnosti da donose racionalne i informisane odluke. Ne postoje ni jasne vremenske odrednice niti mere koje se odnose na povlačenje sa mreže termoelektrana Kolubara i Morava, koje već više od dve godine nezakonito sprovode aktivnosti, iz čega se može zaključiti da se njihovo gašenje ne planira pre 2030. godine.

Organizacije civilnog društva pozivaju Ministarstvo da ponovo pokrene postupak izrade akcionog plana, od početka, u skladu sa standardima propisanim Zakonom o planskom sistemu i smernicama Energetske zajednice za planiranje procesa pravedne tranzicije. Pozivaju i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) da preispita postupak izrade i usvajanja ovog dokumenta u odnosu na standarde zaštite životne sredine i društva ove banke. Usvajanje još jednog dokumenta u nizu bez konkretnih mera i jasno definisanog redosleda sprovođenja aktivnosti neće doprineti poboljšanju položaja zaposlenih u energetskom sektoru u Srbiji niti pravednoj energetskoj tranziciji.

Izvor: RERI

Počeli radovi na izgradnji treće sekcije Transbalkanskog koridora

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Radovi na izgradnji treće sekcije Transbalkanskog koridora za prenos električne energije od Obrenovca do Bajine Bašte, dužine 109 kilometara, zvanično su otpočeli. 

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, u ovaj projekat će biti uloženo oko 100 miliona evra, a njime će se povećati sigurnost snabdevanja potrošača u zapadnoj Srbiji i ojačati interkonekcija sa susednim zemljama.

„Izgradnjom Transbalkanskog koridora već smo se povezali sa Rumunijom, a završetkom čitavog projekta dodatno ćemo osnažiti povezanost sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, i dalje sa Italijom”, rekla je ministarka, dodajući da je njegova izgradnja značajna je i za priključenje buduće RHE „Bistrica”.

Podsetila je i da u narednih pet godina Srbiju čekaju značajna ulaganja na prenosnoj mreži, uključujući izgradnju Panonskog koridora ka Mađarskoj.

Pročitajte još:

Jelena Matejić, generalna direktorka EMS AD, rekla je da vrednost izgradnje celog Transbalkanskog koridora iznosi više od 200 miliona evra u šta spada 323 kilometara 400 kV dalekovoda, podizanje naponskih nivoa dve trafostanice i dogradnja dalekovodnih polja u tri trafostanice.

„Osim ove treće sekcije, čeka nas i četvrta, za koju su sredstva obezbeđena i biće završena 2028. godine”, navela je Matejić.

Radovi na trećoj sekciji Transbalkanskog koridora obuhvataju izgradnju dalekovoda dužine 109 kilometara sa 309 stubova, opremanje dva nova dalekovodna polja u TS Obrenovac, kao i podizanje TS Bajina Bašta na 400 kV naponski nivo. Ukupna vrednost treće sekcije iznosi oko 100 miliona evra. Projekat se finansira kreditom KfW banke u iznosu od 64,5 miliona evra, donacijom Western Balkans Investement Framework (WBIF) od približno 21 milion evra, kao i sopstvenim sredstvima EMS AD.

Izgradnju Transbalkanskog koridora finansijski podržavaju Evropska unija i nemačka Vlada.

Energetski portal

Proširenje VE Bogdanci ulazi u završnu fazu ­– još 15 MW zelene energije u Severnoj Makedoniji

Photo-illustration: Pixabay (makunin)

Projekat proširenja vetroparka Bogdanci, vredan 37,6 miliona evra, ulazi u završnu fazu realizacije. Druga faza izgradnje vetroparka podrazumeva postavljanje četiri vetroturbine pojedinačne snage 3,4 MW, što će ukupno povećati instalirani kapacitet vetroparka za 15 MW.

Očekivana godišnja proizvodnja iznosi 46 GWh električne energije – dovoljno za snabdevanje oko 6.000 domaćinstava. Proširenjem vetroparka, preko 22.000 domaćinstava u zemlji dobiće pouzdanije i održivije snabdevanje električnom energijom, navodi se u saopštenju AD ESM-a (Elektrane Severne Makedonije).

Ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina, Sanja Božinovska, izjavila je da ovaj projekat simbolizuje snagu strateških partnerstava i zajedničke vizije.

„Ovaj projekat je snažan simbol onoga što možemo postići kroz strateško partnerstvo, poverenje i zajedničku viziju za zeleniju i otporniju budućnost. On pojačava našu nacionalnu posvećenost ubrzavanju energetske tranzicije, povećanju kapaciteta obnovljivih izvora energije i jačanju energetske nezavisnosti naše zemlje”, rekla je Božinovska.

Pročitajte još:

Finansijska sredstva za proširenje vetroparka obezbeđena su iz tri izvora: povlašćenog kredita KfW razvojne banke (25,7 miliona evra), bespovratnih sredstava Evropske unije kroz WBIF (8,9 miliona evra) i sopstvenih sredstava AD ESM-a (tri miliona evra). Ova investicija svedoči o snažnom strateškom partnerstvu Makedonije sa Nemačkom i Evropskom unijom.

Generalni direktor AD ESM-a, Lazo Uzunčev, najavio je početak pripremnih aktivnosti već ovog leta.

„U skladu sa utvrđenim vremenskim okvirom projekta, pripremne terenske aktivnosti i izgradnja neophodne infrastrukture za prijem, instaliranje i povezivanje vetroturbina na elektroenergetsku mrežu počeće ovog leta. Očekujemo da taj proces traje 13 meseci, nakon čega će uslediti završna faza instalacije vetroturbina, koja bi trebalo da bude završena do leta 2027. godine”, rekao je Uzunčev.

Energetski portal

Otključavanje milijardi finansijskih sredstava za obnovu okeana i otporne priobalne zajednice

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Kako bi se otključile milijarde novih finansijskih sredstava iz industrija zavisnih od okeana i sektora plave ekonomije, kolektiv agencija Ujedinjenih nacija i globalnih partnera pokrenuo je proces zajedničkog dizajniranja programa Jedno okeansko finansiranje (One Ocean Finance).

Program ima za cilj da, usmeravanjem ovih nedovoljno iskorišćenih tokova, ubrza tranziciju industrije, obnovi zdravlje okeana i podrži otpornе priobalnе zajednicе, navodi se na sajtu Programa zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP).

Iako okean ima izuzetan značaj za globalnu trgovinu, bezbednost hrane, regulisanje klime i druge životne resurse, Cilj održivog razvoja Život ispod okeana (SDG 14) je najmanje finansiran od svih ciljeva. Procene pokazuju da je godišnje potrebno 175 milijardi dolara, dok je u periodu od 2015. do 2019. uloženo manje od 10 milijardi američkih dolara.

Pročitajte još:

Kada program bude operativan, omogućiće pravednije, brže i veće finansiranje, mobilizujući javni i privatni kapital. Većinu kapitala privući će iz industrija zavisnih od okeana, poput brodarstva, turizma, luka i drugih. Kada je reč o mehanizmima kojima će se to ostvariti, treba pomenuti korisničke naknade, solidarne takse, plaćanje za ekosistemske usluge i druge.

Sintija Barzuna, zamenica direktora Okeanskog programa Instituta za svetske resurse, izjavila je da održiva okeanska ekonomija ima potencijal da stvori preko 50 miliona novih radnih mesta do 2050. godine, ali da može napredovati samo uz pametnije i pravednije finansiranje.

Program Jedno okeansko finansiranje je posebno važan za najranjivije priobalne zajednice.

Energetski portal

Rumunija gradi solarne elektrane za javne institucije: Više od 1.000 ugovora potpisano

Foto-ilustracija: Unsplash (manny-becerra)

Ministar energetike Rumunije, Sebastijan Burduž, potpisao je nove ugovore sa 47 javnih institucija za izgradnju solarnih elektrana, koje će proizvoditi čistu energiju isključivo za sopstvene potrebe. Ovi projekti deo su Ključnog programa 1 – Obnovljivi izvori energije i skladištenje energije, koji se finansira iz Fonda za modernizaciju.

Vrednost najnovijeg paketa investicija iznosi 325 miliona leja (preko 65 miliona evra), a ukupni instalirani kapacitet dostizaće 47,43 megavata. Energija će se koristiti u školama, bolnicama, opštinskim upravama i drugim javnim institucijama, što će doprineti smanjenju troškova i povećanju energetske nezavisnosti.

Rumunija time značajno ubrzava svoju energetsku tranziciju, s jasnim fokusom na decentralizovanu proizvodnju i potrošnju zelene energije, navodi se u saopštenju Ministarstva energetike.

Pročitajte još:

„Sa više od 1.000 potpisanih ugovora, Fond za modernizaciju postaje ključni investicioni alat za budućnost naših zajednica. Svaki ugovor znači više od potpisa – on predstavlja korak ka čistoj, nezavisnoj i modernoj Rumuniji”, izjavio je ministar Burduž.

Do sada je u okviru Ključnog programa 1 potpisano ukupno 1.010 ugovora, ukupne vrednosti preko 551 milion evra, a ukupan planirani kapacitet prelazi 390 MW.

Energetski portal

Održana javna rasprava posvećena Predlogu akcionog plana za pravednu tranziciju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Privrednoj komori Srbije održana je javna rasprava posvećena Predlogu akcionog plana za pravednu tranziciju. Ovaj dokument ima za cilj uspostavljanje institucionalnog okvira za sprovođenje pravedne tranzicije, kao i definisanje ključnih aktivnosti koje bi trebalo da budu realizovane do 2030. godine.

Aleksandar Zlatković, savetnik ministarke rudarstva i energetike i rukovodilac Radne grupe za pripremu strateških dokumenata u Ministarstvu, rekao je da Akcioni plan za pravednu tranziciju predstavlja operativni okvir kojim se strateški pravci definisani u Integrisanom planu za energetiku i klimu (INEKP) do 2030. sa vizijom do 2050. godine i Strategiji razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050, konkretizuju kroz mere kao što su podrška radnicima i zajednicama u tranziciji, osnaživanje lokalnih ekonomija, obrazovanje i prekvalifikacija, kao i jačanje kapaciteta lokalnih samouprava.

Kako je dodao, dokument ujedno predstavlja početak šireg procesa energetske tranzicije  i uspostavlja institucionalni okvir za formiranje tela koja će se u budućnosti sistematski baviti planiranjem i upravljanjem procesima pravedne i energetske tranzicije. Potrebno je istaći da Akcioni plan daje samo ilustrativne primere za neke od potencijalno pogođenih regiona, dok će se detaljna razrada i identifikacija prioritetnih teritorija i ciljanih mera vršiti kroz rad novoformiranih tela, prvenstveno nakon usvajanja plana dekarbonizacije EPS-a, koji se očekuje do kraja ove godine.

Pravedna tranzicija treba da promoviše ekološki održive ekonomije na način koji je pravedan i inkluzivan za sve – radnike, preduzeća i zajednice – stvarajući prilike za pristojan rad i ne izostavljajući nikoga, rekao je Zlatković, dodajući da ovakav pristup omogućava da tranzicija bude postepena, promišljena i inkluzivna, zasnovana na relevantnim analizama, lokalnim kapacitetima i dugoročnim strateškim ciljevima.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

Predloženi Akcioni plan zasniva se na strateškim ciljevima razvoja energetskog sektora koji je postavljen kroz INEKP, a koji obuhvataju najmanje 45 odsto električne energije proizvedene iz OIE, značajno povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisija sa efektom staklene bašte za 40,3 odsto u odnosu na 1990. godinu, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike. Pored toga, Akcioni plan je usklađen sa Strategijom razvoja energetike, koji predviđa povlačenje blokova u najstarijim termoelektranama, uz to da će dinamika ovog procesa zavisiti od potreba energetske bezbednosti.

Kao glavne dimenzije akcione tranzicije, postavljaju se tranzicija prema zelenoj energiji, razvoj ljudskog kapitala, diversifikaciju lokalne privrede u pogođenim područjima i uspostavljanje institucionalnog okvira za upravljanje pravedne tranzicije.

Dokument analizira moguće posledice zatvaranja najstarijih blokova termo postrojenja, kao ilustrativni primeri, s obzirom na to da će detaljne procene o broju potencijalno pogođenih radnih mesta biti data kroz Plan dekarbonizacije EPS-a koji je u izradi.

Predlogom akcionog plana definisane su mere i aktivnosti na nacionalnom i lokalnom nivou koje treba da se sprovedu u narednih nekoliko godina, a ukupni troškovi procenjeni su na oko 88 miliona evra. Prioritet je uspostavljanje institucionalnog okvira – formiranje jedinice za pravednu tranziciju u okviru Ministarstva rudarstva i energetike, kao i Međuministarskog komiteta na nivou Vlade.

Pored toga, predviđeno je i ažuriranje zakonodavstva i uključivanje pravedne tranzicije u nacionalne strategije, kao i aktivnosti na podizanju svesti u vezi sa procesom pravedne tranzicije. Mere na lokalnom nivou obuhvataju, između ostalog, analizu potrebnih prekvalifikacija i usavršavanja radnika lokalnih preduzeća, planove za preraspodelu radnika unutar kompanija, izradu lokalnih planovi razvoja, unapređenje privredne infrastrukture u postojećim industrijskim parkovima i podsticaji za razvoj preduzetništva.

Pored predstavnika Ministarstva rudarstva i energetike, na javnoj raspravi su učestvovali predstavnici EBRD-a koji su podržali izradu akcionog plana, Privredne komore Srbije, predstavnici EPS-a i drugih energetskih kompanija, predstavnici sindikata i organizacija civilnog društva, banaka, međunarodnih partnera.

Energetski portal

Solarna elektrana, zeleni zidovi i obnova TRK Zlatibor – Novi poduhvati u Čajetini

Foto: Opština Čajetina

U okviru projekta „Zelena i energetska tranzicija na teritoriji ITI Užice”, na teritoriji opštine Čajetina otpočeli su radovi na potpunoj obnovi fasade Turističko-rekreativnog kompleksa Zlatibor (TRK).

Uporedo sa tim, izvode se radovi na postavljanju 100 kvadratnih metara zelenih, vertikalnih zidova na delu fasade objekta. Ovi zeleni zidovi ne samo da doprinose estetskom izgledu centra Zlatibora, već i poboljšavaju mikroklimu u njegovoj okolini, navedeno je u saopštenju Opštine Čajetina.

Još jedan važan korak ka održivosti jeste i početak ugradnje solarne elektrane na objektu Komunalno-javnog preduzeća „Zlatibor”. Zahvaljujući optimalnoj izloženosti sunčevoj energiji, ova elektrana će omogućiti efikasno korišćenje obnovljivih izvora energije u javnoj svojini, posebno značajno u uslovima opštine Čajetina, poznate po velikom broju sunčanih dana tokom godine.

Pročitajte još:

Ova investicija donosi brojne koristi: smanjenje troškova za električnu energiju, veću energetsku nezavisnost, smanjenje emisije ugljen-dioksida, kao i unapređenje ekoloških standarda na lokalnom nivou. Solarni sistem će doprineti stabilnijem i ekonomičnijem snabdevanju energijom za komunalne objekte u opštini.

Projekat „Zelena i energetska tranzicija na teritoriji ITI Užice” finansira Evropska unija u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije kroz program EU PRO Plus. Sprovodi ga Regionalna razvojna agencija Zlatibor, u saradnji sa Gradom Užice i opštinama Bajina Bašta, Čajetina, Požega i Priboj.

Energetski portal