Home Blog Page 55

Javni poziv opštine Bajina Bašta za korišćenje državnog poljoprivrednog zemljišta bez naknade

Foto-ilustracija: Unsplash (Yulian Alexeyev)

Komisija za izradu Godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta opštine Bajina Bašta raspisuje javni poziv za dodelu državnog poljoprivrednog zemljišta na korišćenje bez naknade, u površini primerenoj delatnosti korisnika.

Zemljište se može dodeliti:

  • obrazovnim ustanovama, stručnim poljoprivrednim službama i socijalnim ustanovama, u površini do 100 hektara;
  • visokoobrazovnim ustanovama – fakultetima i naučnim institutima čiji je osnivač država, kao i ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, u površini do 1.000 hektara.

Takođe, poljoprivredno zemljište u državnoj svojini može se dodeliti i pravnim licima u državnoj svojini koja su registrovana za poslove u oblasti šumarstva, i to bez naknade, u cilju pošumljavanja.

Pročitajte još:

Zainteresovani korisnici treba da dostave potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje prava na korišćenje zemljišta bez plaćanja naknade, najkasnije do 31. oktobra 2025. godine.

Dokumentacija se odnosi na zemljište koje će se koristiti tokom 2026. godine, na teritoriji opštine Bajina Bašta.

Više o potrebnoj dokumentaciji i preuzimanju obrasca zahteva pročitajte ovde.

Energetski portal

Rekordna potražnja za sistemima za praćenje položaja sunca

Foto-ilustracija: Unsplash (green-voltaics-energy)

Globalno tržište solarnih sistema sa mehanizmima za praćenje sunca (tzv. PV trackeri) zabeležilo je svoju najuspešniju godinu do sada, sa isporukama solarnih trakera koje su u 2024. porasle za 20 odsto, dostigavši rekordnih 111 gigavata istosmerne snage (GWdc), govore podaci koje je objavila analitička kompanija Wood Mackenzie u svom najnovijem izveštaju Global solar PV tracker market share 2024.

Solarni trakeri (ili sistemi za praćenje sunca) su mehanički uređaji koji pomeraju solarne panele tokom dana kako bi oni uvek bili usmereni ka suncu pod optimalnim uglom. Cilj ovih sistema je da maksimalno povećaju količinu sunčeve svetlosti koju paneli mogu da iskoriste, čime se povećava i proizvodnja električne energije.

Pročitajte još:

Najveći rast zabeležen je u Indiji i Saudijskoj Arabiji, koje su zajedno generisale 28 GWdc tražnje, što ih je pozicioniralo na drugo i treće mesto globalne liste tržišta trakera – odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, kako se navodi u izveštaju. Praktično, time su dve zemlje po obimu potražnje nadmašile celo evropsko tržište, dok je tržište u SAD doživelo prvi pad u poslednjih osam godina.

Kada je reč o Evropi, tržište ostaje visoko konkurentno i raznoliko, sa preko devet proizvođača koji imaju između 5 odsto i 15 odsto tržišnog udela. Najveću potražnju zabeležila je Španija. Ipak, glavni zamajac rasta bile su zemlje južne i centralne Evrope, poput Italije, Grčke, Mađarske i Rumunije.

Energetski portal

Zelena ambalaža pod znakom pitanja – staklene boce pune mikroplastike

Foto: Unsplash (Kedibone Isaac Makhumisane)

Pića u staklenim bocama sadrže više čestica mikroplastike nego ona u plastičnim bocama, kartonskim pakovanjima ili limenkama, objavila je francuska laboratorija za bezbjednost hrane „Anses”.

Cilj njihove studije bio je da utvrdi nivo kontaminacije mikroplastikom u pićima kao što su voda, gazirani napici, ledeni čaj, vino i pivo, kao i da ispita uticaj ambalaže.

Za većinu analiziranih pića, pokazalo se da je nivo mikroplastike viši u staklenim bocama nego u drugim vrstama ambalaže. U slučaju vode, nivo mikroplastike bio je relativno nizak bez obzira na ambalažu, u proseku 4,5 čestica po litru u staklenim bocama i 1,6 u plastičnim bocama i kartonima. Vino je takođe sadržalo malo mikroplastike.

Kako se navodi u  saopštenju, u staklenim bocama kole, limunade, ledenog čaja i piva u proseku je pronađeno oko 100 čestica mikroplastike po litru, dok je u plastičnim bocama i limenkama taj broj bio je 5 do 50 puta manji.

„Očekivali smo suprotan rezultat kada smo uporedili nivo mikroplastike u različitim pićima koja se prodaju u Francuskoj”, rekla je Iselin Šaib, doktorantkinja iz jedinice za bezbednost hrane.

Pročitajte još:

Naučnici pretpostavljaju da ove plastične čestice potiču od boje koja se koristi na metalnim čepovima boca. Mikroplastika pronađena u pićima imala je istu boju i sastav kao boja na čepovima. Drugi trag je bio taj što je boja na čepovima imala mikroskopske ogrebotine, verovatno nastale trenjem između čepova tokom skladištenja pre upotrebe.

Da bi potvrdili način kontaminacije i ispitali mogućnosti za smanjenje nivoa mikroplastike, istraživači su sproveli tri testiranja.

„Boca je napunjena filtriranom vodom kako bismo eliminisali sve spoljne mikroplastike, a zatim smo stavili čepove koji nisu tretirani, čepove očišćene samo duvanjem vazduha i čepove duvane i isprane filtriranom vodom i alkoholom”,  objasnila je Šaib.

Rezultat do kojeg su došli je da je u bocama sa netretiranim čepovima pronađeno prosečno 287 čestica po litru. Kada su čepovi pre upotrebe bili očišćeni vazduhom, broj je pao na 106. Dodatnim ispiranjem broj je pao na 87 čestica po litru.

Istraživački tim izjavio je da nije moguće reći da li otkriveni nivoi mikroplastike predstavljaju rizik po zdravlje.

Energetski portal

Snabdevanje strujom iz solarnih sistema 24/365 postaje sve dostupnije

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Nakon značajnog pada cena solarnih sistema, ono što je dugo predstavljalo glavnu prepreku njihovom širem korišćenju bila je ograničenost na proizvodnju energije tokom dana. Ipak, daljim tehnološkim razvojem solarni sistemi postaju sve stabilniji izvor snabdevanja energijom.

Ovde se posebno misli na baterijske sisteme za skladištenje energije, koji takođe postaju sve pristupačniji. Unapređenjem njihove efikasnosti, danas je moguće obezbediti neprekidno snabdevanje električnom energijom tokom celog dana i noći, svih 365 dana u godini. U najsunčanijim delovima sveta, ovaj model, poznat kao 24/365 solarna proizvodnja, postaje finansijski isplativ i tehnički ostvariv.

Prema najnovijim analizama koje je objavila organizacija Ember, u gradovima poput Las Vegasa samo 5 kW fiksnih solarnih panela i baterija kapaciteta 17 kWh dovoljno je da se obezbedi stabilna isporuka 1 kW čiste energije tokom celih 24 sata.

Na ovaj način omogućeno je gotovo potpuno energetsko osamostaljenje, što je posebno značajno za industrije kojima je potrebno neprekidno napajanje, poput data centara, fabrika i bolnica, ali i za udaljena područja koja nemaju pouzdanu elektroenergetsku mrežu.

Pročitajte još:

Kada su vremenski uslovi povoljni, što je čest slučaj u Las Vegasu, moguće je dostići i do 97 odsto neprekidnog snabdevanja tokom cele godine, dok se u Muscatu (Oman) taj procenat penje čak do 99 odsto. Čak i u gradovima sa oblačnijom klimom, poput Birmingema u Velikoj Britaniji, pokrivenost i dalje može biti značajna – i do 62 odsto na godišnjem nivou.

Kako prenosi Ember, u poređenju sa godinom ranije, ovaj model danas je značajno jeftiniji. Prema preciznim podacima, trošak proizvodnje električne energije u ovakvim sistemima iznosi oko 104 dolara po megavat-času (MWh), što je za 22 odsto manje nego prethodne godine. Istovremeno, ovaj model je jeftiniji od proizvodnje iz uglja (oko 118 $/MWh), kao i od nuklearne energije (oko 182 $/MWh).

Na kraju, ovaj model može smanjiti potrebu za širenjem elektroenergetske mreže i omogućiti da se kroz postojeće priključke instalira i do pet puta veći kapacitet, što je posebno značajno imajući u vidu da razvoj mrežne infrastrukture trenutno predstavlja veliki izazov.

Energetski portal

Transport i logistika – Srbija kao strateška raskrsnica Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)

Razmena robe širom sveta ukazuje na to da su transport i logistika ključni za privredu, da je važno regionalno povezivanje i saradnja, pa su komunikacija i želja da se usklade privatni, javni i interesi svih država regiona od suštinskog značaja. Iz Udruženja italijanskih industrijalaca poručuju – Srbija se ističe u regionu kao strateška raskrsnica i ima veliku šansu da se pozicionira kao logistički i distributivni centar od regionalnog, pa i evropskog značaja.

Srbija postaje sve interesantnija kako za domaće, tako i za međunarodne investitore, jer po povoljnim uslovima nudi parcele za gradnju modernih logističkih i distributivnih centara.

Simone Apoloni, potpredsednik „Konfindustrija Srbija”, ističe da Srbija ima odličnu lokaciju u srcu Evrope i na raskrsnici više međunarodnih puteva i infrastrukture.

„Logistički, intermodalni sistem treba da bude vrlo dobro osmišljen, da bude minimum bimodalni, što znači dve vrste transporta, i da se lokacija bira vrlo pažljivo, treba da bude blizu međunarodnih puteva”, rekao je Apoloni.

Igor Živković, arhitekta iz kompanije „Enerplan Balkan”, objašnjava da su obično to objekti velikog kapaciteta, velikog skladišnog prostora, sa hladnjačama, sa hladnim komorama u jednom delu, sa srednjim hlađenjem i običnim skladištem.

„Tako da su objekti višeslojni, imaju prilaze vozila, odnosno kamiona sa različitih strana objekata”, rekao je Živković.

Pročitajte još:

Pogodne lokacije

U Beogradu, Jagodini, Inđiji i Dobanovcima, samo jedna kompanija izgradila je prošle godine 65.000 kvadratnih metara logističkih centara za investitore. Planiraju da do kraja godine ozidaju još 12.000 kvadratnih metara u Kuli, Lapovu i Pančevu.

Dragan Dutina, tehnički direktor kompanije „Penta Ge. Ko. Konstrakšn”, navodi da su oni locirani isključivo prema zahtevima tržišta, prema zahtevima cene lokacije i budućeg zakupa.

„Česta je situacija da se hladnjača gradi na zemljištu koje je potencijalno pogodno da bude ili logistički centar ili poljoprivredno, najčešće je i bilo poljoprivredno zemljište koje je pretvoreno u neko građevinsko zemljište”, kaže Dutina.

Investitori napominju i da je sve manje dobrih lokacija za gradnju takvih objekata. Ono što je važno nadležnima, jeste da gradnja tih objekata bude u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.

Gradnja logističkih centara

Aleksandra Sofronijević, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ističe da se logistički centri mogu graditi isključivo na zemljištu koje je planskim dokumentom određeno za tu namenu, a to podrazumeva i saobraćajnu opremljenost i mrežu saobraćajnica jer osnovni zahtev jeste da svaka građevinska parcela mora imati pristup javnoj saobraćajnoj površini.

U ministarstvu naglašavaju da se intenzivno rade auto-putevi, obnavlja železnica i proširuje aerodrom, kako bi se investitorima omogućilo da grade što više distributivnih i logističkih centara po Srbiji.

Njihov razvoj pomoći će firmama da smanje troškove transporta.

Glavni cilj je da roba stigne na pravo mesto u predviđeno vreme i u besprekornom stanju.

Izvor: RTS

Uskoro interventni otkup pšenice preko Robnih rezervi

Photo-ilustration: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najavilo je da će ponuditi interventni otkup pšenice po ceni od 23.000 dinara po toni bez PDV-a, preko Republičke direkcije za robne rezerve. Konkretna mera je odgovor na aktuelnu krizu na tržištu žitarica i smanjenu potražnju, a dogovorena je na sastanku sa poljoprivrednim udruženjima, održanom u Požarevcu na inicijativu udruženja „Stig“, navodi se na sajtu Vlade.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prof. dr Dragan Glamočić, izjavio je da je ovo najviša moguća cena u trenutnim uslovima.

Resorni ministar najavio je da će već u septembru biti predstavljen model budućih subvencija i jasno definisano koji troškovi će biti prihvatljivi, kako bi proizvođači mogli da planiraju unapred. Takođe je najavljeno da će subvencionisani krediti biti dostupni već početkom naredne godine, pre prolećne setve.

Pročitajte još:

Ministarstvo će, kako je saopšteno, blagovremeno objavljivati sve druge mere podrške – od investicionih podsticaja, preko osiguranja, do mehanizacije – kako bi svi poljoprivrednici imali ravnopravan pristup informacijama i sredstvima.

Javni poziv za prijavu količina pšenice za otkup biće objavljen narednih dana, a Ministarstvo najavljuje da će ceo proces biti sproveden pravovremeno i efikasno. Razgovori sa proizvođačima biće nastavljeni s ciljem pronalaženja trajnih i sistemskih rešenja za domaći agrar.

Energetski portal

Proširenje i modernizacija Regionalnog centra „Srem – Mačva” po evropskim standardima

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

U Srbiji uskoro kreće realizacija kapitalnog projekta proširenja i modernizacije Regionalnog centra za upravljanje otpadom „Srem – Mačva” u Sremskoj Mitrovici, gde će se otpad tretirati po evropskim standardima.

Prilikom potpisivanja ugovora na osnovu kojeg će započeti radovi, Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine, istakla je da će projekat doneti naprednije standarde u upravljanju otpadom za građane ukupno pet lokalnih samouprava, jer pored Sremske Mitrovice, ka ovom regionalnom centru gravitiraju i Šabac, Bogatić, Ruma i Šid.

Pročitajte još:

Kako je dodala, u planu su radovi na izgradnji druge ćelije u sklopu deponije, zatim nadogradnja i izgradnja sistema za sakupljanje procednih voda, rezervoara za procedne vode, recirkulacijskog sistema i hidro mreže.

Ugovorom su obuhvaćeni i izgradnja sistema za sakupljanje biogasa, postrojenje za tretman procednih voda i druga prateća infrastruktura, važne za bezbedno i savremeno funkcionisanje ovog regionalnog centra.

Ministarka je podsetila da su u ovom trenutku u toku radovi na izgradnji regionalnog centra Kalenić-Ub ka kojem će gravitirati čak 15 lokalnih samouprava, kao i izgradnja kompostane u sklopu Regionalne deponije Pirot.

Energetski portal

Grčka namerava da razvija nuklearnu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (jesse-collins)

Na konferenciji pod nazivom „Samit o energetskoj tranziciji: Istočni Mediteran i jugoistočna Evropa”, premijer Kirijakos Micotakis izjavio je da Grčka „treba da bude spremna da se pridruži nuklearnoj alijansi” i podsetio da je njegova vlada 2019. godine donela odluku o brzom napuštanju uglja.

U opširnom intervjuu koji je objavljen na zvaničnoj stranici vlade govorio je o energetskoj budućnosti zemlje.

„Samo pet odsto naše proizvodnje električne energije sada dolazi iz uglja, i to uglavnom kao rezerva. Zabeležili smo značajan porast učešća obnovljivih izvora – sada je više od 50 odsto, i to su naši kapaciteti”, istakao je na konferenciji.

Micotakis je pomenuo da su blago pristrasni prema solarnim izvorima, te podsetio na veliki potencijal energije vetra na moru.

Između ostalog naveo je da se Grčka pretvara u energetsko čvorište, kao i da može postati snabdevač energetske bezbednosti za zemlje čak do Ukrajine.

Pročitajte još:

Što se tiče pridruživanja nuklearnoj alijansi, Micotakis ističe da ova izjava može šokirati mnoge jer Grčka nema iskustva, ali da svet ne može dostići ugljeničnu neutralnost bez nuklearne energije.

„Više puta sam na Evropskom savetu isticao da Evropa treba da zauzme strateške pozicije u oblastima čiste tehnologije u kojima i dalje ima značajnu komparativnu prednost. Verujem da nuklearna energija mora biti jedna od tih oblasti”, izjavio je.

Kada su u pitanju drugi izvori energije, vodonik je za ovu zemlju opcija, ali se više fokusiraju na skladištenje energije, posebno na pumpe za akumulaciju, jer imaju geografske prednosti.

„Imamo veliki projekat pumpe za akumulaciju u Amfilohiji u zapadnoj Grčkoj, koji finansira Fond za oporavak i otpornost i dobro napreduje. Imamo brane i nadamo se da će pasti više kiše kako bi se napunile do maksimuma. To je oblast na koju bih stavio veći fokus”, izjavio je on.

Energetski portal
 

Tehnološki iskorak u borbi protiv šumskih požara

Foto-ilustracija: Pixabay

Šumski požari doskora su smatrani za sezonske, pretežno lokalne fenomene, ali vremenom su postali globalna krizna pojava koja se ubrzano širi pod uticajem različitih promena. Poslednjih decenija, naročito u proteklih 15 godina, zabeležen je rekordan broj požara sa razornim posledicama po šumske eko-sisteme, živote ljudi i biodiverzitet.

Ljudski faktor često je uzrok šumskih požara – od neugašenih kamperskih vatri ili opušaka cigareta, do namernog spaljivanja vegetacije radi urbanizacije i širenja poljoprivrede. Prirodni faktori, poput udara groma, čine daleko manji udeo, ali mogu biti ekstremno opasni ako ih prati kombinacija suše, visokih temperatura i jakih vetrova, koji ubrzavaju širenje vatre. Osim toga, usled urbanizacije i gradnje, ljudi sve više naseljavaju i grade na obodima šuma, što povećava rizik za nastanak požara.

Najugroženiji deo sveta u kom dolazi do šumskih požara svakako je zapadni deo Sjedinjenih Američkih Država, koji se sa ovim problemom suočava u periodu od juna do oktobra, a vrhunac se najčešće beleži tokom avgusta i septembra. Ipak, i početak 2025. godine bio je prepun stravičnih prizora iz Los Anđelesa. Kanada je takođe u vrhu po razmerama šumskih požara, a 2023. godine izgubila je više miliona hektara šume zahvaćenih plamenom. Ni 2024. godine nije bila pošteđena, kada je na stotine požara bilo aktivno istovremeno. Slično je i na južnoj hemisferi, gde Australiju pogađaju požari najčešće od decembra do marta.

Veštačka inteligencija kao rešenje problema

U potrazi za novim rešenjima, pojavljuju se inovativni projekti, poput platforme SensoRy AI. Reč je o tehnologiji koju je razvio mladić iz Kalifornije, počevši od naučnog projekta za školski sajam. Posle određenog vremena, razvijen je sistem zasnovan na kombinaciji senzora – za plamen, dim i toplotu, uz infracrvene kamere i algoritme mašinskog učenja, koji postepeno ulaze u fazu testiranja na terenu. Njegov cilj je rano otkrivanje prirodnih opasnosti i upozoravanje na požare u oblastima sa visokim rizikom. Čim senzor prepozna potencijalni izvor vatre, alarmira lokalne vatrogasne službe i tako predupređuje nastanak velikih požara.

U FOKUSU:

Osim toga, ovo bi mogla biti prava ekološka tehnologija jer ne ostaje samo na praćenju požara već bi mogla da se primeni i na otkrivanje drugih vrsta zagađenja, uključujući curenje metana ili zagađenje vode. Zahvaljujući algoritmima za obradu podataka u realnom vremenu, sistem bi mogao da ukaže na problem i pre nego što dođe do vidljivih znakova opasnosti.

Šumski požari odavno nisu samo lokalni problem, a svako odlaganje rešenja vodi ka još težim posledicama. Projekti poput prethodnog, koji osluškuju nauku i razvoj tehnologija, mogu preduprediti loše scenarije i sačuvati šume, koje su vitalne za opstanak života na planeti.

Rekordan gubitak šuma do 2023.

Statistika koju objavljuje Global Forest Watch detaljnije upućuje u razmere problema. U 2020. godini, svet je imao 3,68 milijardi hektara prirodnih šuma, što je činilo oko 28 odsto ukupne kopnene površine. Već 2023. godine zabeležen je gubitak od 23,9 miliona hektara prirodne šume iz više razloga. Kada se analiziraju požari, statistika govori sledeće: od 2001. do 2023. godine izgubljeno je 138 miliona hektara šuma, što je površina oko 15 puta veća od površine naše zemlje. U 2023. godini dogodio se najveći zabeleženi gubitak šuma, kada je vatra progutala čak 11,9 miliona hektara, što predstavlja 42 odsto ukupne seče i gubitka drveća u toj godini.

Problemi se beleže i u mediteranskim zemljama, poput Grčke, Italije, Španije i Turske, gde požari sve češće izmiču kontroli zbog toplotnih talasa i vetrova. Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS), između 300.000 i 600.000 hektara izgori svake godine na području Evropske unije, a 2023. godine izgorelo je pola miliona hektara.

U Srbiji je problem manje dramatičan nego u pojedinim delovima sveta. Od 2001. do 2023. godine, Srbija je u požarima u proseku izgubila 154 hektara šuma godišnje, što je bilo dovoljno da se na globalnoj listi pozicionira na 94. mesto, kako se predstavlja na Global Forest Watchu. Iako su požari bili odgovorni za nepunih pet odsto gubitka drveća u Srbiji, iskustvo iz drugih zemalja uči nas da treba da budemo oprezni i delujemo preventivno kako bismo rizike od nastanka požara sveli na minimum.

Svaki izgubljeni hektar šume smanjuje sposobnost prirode da apsorbuje ugljen-dioksid, reguliše temperaturu i pruža stanište brojnim vrstama. Zato je važno da prepoznamo ozbiljnost ovog problema i doprinesemo njegovom rešavanju – kroz odgovorno upravljanje šumama, prevenciju požara i podizanje svesti o značaju zaštite prirodnih resursa. Samo zajedničkim naporima možemo smanjiti rizike i sačuvati šume za buduće generacije.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Otvoren konkurs za pošumljavanje: Gradovi i opštine pozvani da kandiduju projekte do 9. jula

Foto-ilustracija: Unsplash (mad-visual)

Ministarstvo zaštite životne sredine pozvalo je lokalne samouprave širom Srbije da se prijave na novi konkurs za podršku pošumljavanja i ozelenjavanja u 2025. godini. U okviru programa predviđeno je ukupno 150 miliona dinara za podršku projektima koji imaju za cilj unapređenje životne sredine i poboljšanje kvaliteta vazduha.

Pravo da konkurišu imaju sve opštine i gradovi u Srbiji, a sredstva se mogu koristiti za sadnju drveća i žbunja na javnim površinama, uključujući zaštićena područja, parkove, gradske šume i degradirane lokacije. Projekti treba da doprinesu smanjenju zagađenja iz saobraćaja i industrije, kao i povezivanju zelenih površina u funkcionalne sisteme.

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov pozvala je lokalne vlasti da se aktivno uključe.

Sa velikim zadovoljstvom pozivam sve jedinice lokalnih samouprava da iskoriste priliku i da se prijave na novi konkurs za pošumljavanje, kao deo seta mera za unapređenje kvaliteta vazduha”, rekla je Pavkov.

Pročitajte još:

Ona je podsetila da je od 2020. godine širom Srbije posađeno oko 350.000 novih sadnica zahvaljujući konkursima Ministarstva, te istakla da je cilj nastavak tog trenda i dalje jačanje ekološke svesti građana, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Finansijska podrška odnosi se i na nabavku sadnica autohtonih vrsta i izvođenje radova, uz uslov da se sve aktivnosti realizuju na zemljištu koje je u javnoj svojini lokalnih samouprava.

Krajnji rok za podnošenje prijava je 9. jul 2025. godine. Ministarstvo poručuje da se kroz realizaciju ovakvih inicijativa doprinosi zdravijem okruženju i kvalitetnijem životu stanovništva.

Energetski portal

Recikliranjem nahrani životinje – poruka na prvom reciklomatu u Kraljevu

Foto-ilustracija: Unsplash (anoir-chafik)

U Kraljevu je postavljen prvi reciklomat za odlaganje pet ambalaže i limenki. Sredstva je obezbedila lokalna samouprava, na predlog Udruženja „Spaske” uz pomoć JKP „Čistoća”, koje ima obavezu održavanja.

Za kratko vreme, prikupljena je velika količina otpada, a građani su rado prihvatili taj način odlaganja nepotrebne ambalaže.

Recikliranjem nahrani životinje – poruka je na prvom reciklomatu u Kraljevu. Već sada, korist je višestruka.

Građani odlažu ambalažu, a napušteni psi dobijaju hranu. Cilj postavljanja reciklomata je prvi korak u podizanju svesti građana na primarnoj selekciji ambalaže.

„Iskoristili smo lepo i korisno. Primarna selekcija se radi tako što se plastična pet ambalaža ili limenka ubaci u reciklomat, nakon toga reciklomat izbaci određenu količinu granula tj. hrane za pse i zahvali se u ime grada Kraljeva.

Pročitajte još:

Reciklomat se sastoji od tri particije, jedna particija je za vodu, jedna particija je za granule, i pozadi je takozvani sakupljač tj. boks za plastičnu ambalažu“, izjavio je Novica Lišanin, direktor JKP „Čistoća”.

Zapremina prostora za pet ambalažu i limenke je oko pola kubika, i radnici gradske Čistoće svakodnevno prazne reciklomat i obezbeđuju hranu za pse.

„Ovo je sjajna ideja jer psi neće biti gladni, biće manje agresivni. Ovde ima dosta pasa o kojima stanari zaista brinu, ali opet, ovo je divna ideja. Na teritoriji grada imamo dosta napuštenih pasa koji žive u našem gradu.

Ljudi su zaista oduševljeni ovom akcijom i ovom idejom, masovno se javljaju nama, udruženjima, da pitaju da im objasnimo kako funkcioniše aparat i da li će ih biti još“, kaže Danijela Jović iz udruženja „Spaske“.

Odlaganjem ambalaže u reciklomat, psi dobijaju granule, a vodu mogu građani da doliju u svako doba ako je potrebno.

Za samo desetak dana prikupljena je znatna koliina pet ambalaže i limenki, te otuda u gradskoj Čistoći već sada planiraju da u narednom periodu postave još pet reciklomata.

Izvor: RTS

Kako do više električnih vozila na putevima Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Fousert)
Foto: ljubaznošću Borisa Ćorovića

Srbija je 2024. godine ostvarila najbolji rezultat u prodaji novih automobila u poslednjih pet godina, nadmašivši čak i periode pre pandemije. Ipak, prema podacima Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, tržištem i dalje dominiraju polovni automobili, koji čine čak 83 odsto ukupne prodaje.

Kada je reč o vrsti goriva, najveći udeo među novim automobilima prodatim u 2024. godini imaju benzinski motori sa 46 odsto, dok hibridi, u svim svojim varijantama, čine 32 odsto tržišta. Dizel-vozila zauzimaju 19 odsto, dok su preostala tri odsto raspoređena na alternativna goriva – dva odsto na TNG i slične pogone, a svega jedan odsto na električna vozila.

„Udeo 100 odsto električnih vozila iznosi oko jedan odsto, odnosno prodata su precizno 283 nova putnička automobila, kao i 142 nova laka komercijalna vozila. Kada je reč o hibridima, pod elektrifikovanim vozilima podrazumevaju se i plug-in hibridi, kojih je prodato više od 2.000. Posmatrajući trendove od 2019. godine do danas, prodaja konstantno raste, ali smo i dalje u značajnom zaostatku u poređenju sa tržištem EU, gde udeo 100 odsto električnih automobila u ukupnoj prodaji iznosi 13,6 odsto”, rekao je Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Nasuprot tome, tokom 2024. godine u Srbiju je uvezeno oko 135.000 polovnih putničkih automobila, od kojih je čak 58.000 sa „euro 3” i „euro 4” motorima (proizvedenih između 2001. i 2010. godine). To znači da je u ukupnoj prodaji udeo novih vozila iznosio svega 17 odsto, dok su preostala 83 odsto činila polovna vozila.

Kada je reč o polovnim 100 odsto električnim vozilima, u Srbiju su 2024. godine uvezena 964 takva vozila, što znatno premašuje broj prodatih novih električnih automobila. Ovi podaci jasno pokazuju da se građani Srbije i dalje u najvećoj meri oslanjaju na polovne automobile, često sa starijim standardima emisije gasova. Sa stanovišta zaštite životne sredine, zabrinjavajuće je što uvoz i dalje predvode starija vozila, koja spadaju među najveće zagađivače, dok je broj novih automobila znatno manji.

U FOKUSU:

Električna vozila i infrastrukturni izazovi

Kao jedan od glavnih razloga male zastupljenosti električnih vozila, Ćorović navodi nedovoljan broj punjača. U Srbiji trenutno postoji oko 200 javnih punjača, što je svega tri punjača na 100.000 stanovnika, dok Bugarska ima 24, a Hrvatska 32 punjača na isti broj stanovnika.

„Nedovoljno je razvijen tzv. eko-sistem za električna vozila. Ključni segment tog eko-sistema je mreža javnih punjača, ali on obuhvata i zakonsku regulativu, nefinansijske podsticaje, rešavanje pitanja reciklaže dotrajalih baterija, kao i tehničke detalje poput uvođenja posebnih registarskih tablica i upisa podataka u saobraćajnu dozvolu”, objašnjava Ćorović. Dodaje da će dolazak novih brendova iz Azije na tržište Srbije, početak proizvodnje „Fijatovog” električnog modela u Kragujevcu, kao i postepeni pad cena električnih vozila doprineti njihovoj većoj dostupnosti u narednim godinama.

U januaru ove godine prodata su 1.482 nova putnička automobila, kaoi 284 nova laka komercijalna vozila. Međutim, od ukupnog broja uvezenih vozila, svega 16 je električnih. Ćorović napominje da nije realno očekivati značajan rast prodaje električnih vozila tokom 2025. godine, s obzirom na to da je budžet za subvencije za ekološka vozila ostao na sličnom nivou kao u 2024. godini (170 miliona RSD), što je znatno manje u poređenju sa 2023. i prethodnim godinama.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Pokaži svoje pruge: Globalna inicijativa u borbi protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: ShowYourStripes

Show Your Stripes Day predstavlja globalnu inicijativu koja se obeležava svakog 21. juna, a u njenom fokusu su klimatske pruge – vizuali koji prikazuju rast globalne temperature od 1850. godine do danas. Učesnici iz gradova širom sveta pozivaju se da podele svoje lokalne pruge i time podignu svest o klimatskim promenama.

Vizuali se sastoje od niza pruga čije se boje kreću od hladnih plavih do toplih crvenih nijansi, prikazujući kako se planeta zagrevala tokom decenija. Svaka pruga predstavlja jednu godinu, a ovu ideju osmislio je profesor Ed Hoking (Ed Hawkins), klimatolog sa Univerziteta u Redingu.

Kao simbol klimatskih promena, pruge su postale prepoznatljive širom sveta – mogu se videti na odeći i predmetima, fasadama zgrada, pa čak i na znamenitim mestima poput Tajms skvera u Njujorku.

Na srpskom jeziku, ova inicijativa poznata je kao Dan – Pokaži svoje pruge, a vizuelizacije temperatura dostupne su za više od 800 gradova i 181 zemlju na sajtu showyourstripes.info. Svi materijali besplatno su dostupni za preuzimanje.

Koliko je važno privući pažnju šire javnosti putem ovakvih vizualnih poruka, potvrđuje i činjenica da je 2024. godina zabeležena kao najtoplija u istoriji, dok ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji.

U nastavku pogledajte klimatske pruge za Srbiju, kao i globalne vrednosti koje oslikavaju promene kroz vreme.

Foto-ilustracija: ShowYourStripes – prikaz za Srbiju
Foto-ilustracija: ShowYourStripes – prikaz za Srbiju
Foto-ilustracija: ShowYourStripes – prikaz na globalnom nivou

Energetski portal

Pojačane kontrole i upozorenje MUP-a zbog povećanog rizika od požara na otvorenom

Foto-ilustracija: Unsplash (mary-hammel)

Zbog najavljenih visokih temperatura i sušnog vremena, koje stvaraju uslove za izbijanje i širenje požara na otvorenom, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Sektor za vanredne situacije, uputilo je apel građanima da budu maksimalno oprezni i da postupaju u skladu sa zakonom.

Iz Ministarstva poručuju da će nadležni organi u narednim danima intenzivirati obilazak terena i kontrole, kako bi se predupredili požari i sankcionisalo svako neodgovorno ponašanje.

„Imajući u vidu period veoma toplog i suvog vremena koje pogoduje nastanku požara na otvorenom prostoru koji se brzo širi i zahvata veće površine, koji može ugroziti zdravlje ljudi, a samim tim i stvara velike materijalne štete, Sektor za vanredne situacije apeluje na naše sugrađane da se tokom boravka na otvorenom prostoru odgovorno ponašaju i pridržavaju zakonskih odredbi. Ukoliko primete požar na otvorenom prostoru, odmah o tome obaveste vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj telefona 193“, izjavio je načelnik Odeljenja u Upravi za vatrogasno- spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije MUP-a Milorad Spasojević.

Podsetio je da je važećim zakonom strogo zabranjeno paljenje biljnih ostataka, strništa i otpada, kao i loženje vatre u šumi i u pojasu od 200 metara oko šume. Za kršenje ovih odredbi predviđene su novčane kazne – od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica, a za pravna čak do milion dinara.

Energetski portal

Beograd dobija urbanu mikro-šumu: Velika ekološka akcija na Zemunskom keju 28. juna

Foto: Zeleni razvojni centar

U subotu, 28. juna, s početkom u 10 časova, Zemun će biti domaćin velike ekološke i društveno odgovorne akcije povodom Dana Dunava i Vidovdana. Na Zemunskom keju okupiće se građani, predstavnici kompanija, institucija i organizacija kako bi zajedno očistili priobalje Dunava i zasadili odrasla stabla visoka preko tri metra – prvi korak ka formiranju nove gradske mikro-šume Beograda.

Ova zelena inicijativa deo je kampanje „Posadi svoj hlad” koju je pokrenula nevladina organizacija Zeleni razvojni centar i koja je do sada omogućila sadnju i podelu preko 120.000 sadnica širom Srbije. Slogan kampanje – „Svaki čovek zaslužuje svoje drvo, svaki grad svoj hlad” – ovog puta se pretvara u konkretan doprinos urbanom pošumljavanju Beograda.

Cilj predstojeće akcije na Zemunskom keju jeste da se očisti priobalje Dunava i posade odrasla stabla parkovskog drveća, čime se započinje formiranje prve urbane mikro-šume u ovom delu Beograda. Inicijativa ima za cilj da okupi građane i kompanije u zajedničkom naporu ka zelenijem i zdravijem okruženju.

Pročitajte još:

Poseban značaj daje se uključivanju poslovne zajednice kroz aktivnosti društveno odgovornog poslovanja – donaciju sadnica i aktivno učešće zaposlenih u terenskom radu. Na ovaj način, kompanije imaju priliku da pokažu svoju posvećenost zaštiti životne sredine i lokalnoj zajednici, da dodatno učvrste svoj imidž kao odgovorni akteri društva, kao i da ostave trajan i vidljiv trag – svako posađeno drvo nosiće pločicu sa logotipom firme donatora, kao simbol zajedničkog ulaganja u budućnost.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane građane i kompanije da se pridruže i zajedno doprinesu stvaranju zelenijih, zdravijih gradskih prostora.

Energetski portal

Evropski parlament traži strategiju za energetsku fleksibilnost

Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)

Kako bi pozvao Evropsku komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju za energetsku fleksibilnost, Evropski parlament usvojio je dva strateška dokumenta – rezoluciju o Čistom industrijskom dogovoru i sopstveni izveštaj o elektroenergetskim mrežama. Usvajanjem ovih dokumenata, poslanici traže snažnije povezivanje klimatskih ciljeva sa očuvanjem konkurentnosti evropske industrije.

Poseban značaj dat je Banci za dekarbonizaciju industrije (IDB), koju Evropski parlament vidi kao ključni mehanizam za povećanje ulaganja u čiste tehnologije. Takođe se ističe potreba za jačanjem prekogranične energetske infrastrukture i tržišta, kao i ubrzanjem administrativnih procedura, uz podršku manjim projektima. Poslanici traže i efikasniji Mehanizam EU za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM), kako bi se zaštitilo tržište EU od nepravedne konkurencije iz trećih zemalja.

Prema rečima Artura Daemersa, višeg savetnika za politiku u organizaciji SolarPower Europe, Evropski parlament je poslao jasnu poruku Komisiji – Morate učiniti više po pitanju fleksibilnosti.

Pročitajte još:

Kako navode iz ove organizacije, Čisti industrijski dogovor pokriva ključne oblasti – ubrzanje razvoja obnovljivih izvora, elektrifikaciju industrije i izgradnju novih mreža – ali je potreban dodatni napor kako bi skladištenje energije i fleksibilnost dostigli neophodan nivo.

SolarPower Europe ističe da je neophodna hitna ekspanzija baterijskih sistema. Na nivou Evrope, kapaciteti baterijskog skladištenja treba da se povećaju desetostruko u narednih pet godina. Time bi se smanjila volatilnost energetskog tržišta, omogućila dekarbonizacija industrije pomoću obnovljivih izvora i povećala energetska bezbednost, kroz smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva i jačanje domaćih, čistih energetskih resursa.

Energetski portal