Home Blog Page 575

U kojoj zemlji ima najviše električnih automobila?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Heckner)

Kada bi na ovo pitanje bilo lako odgovoriti (a nije), naprosto bismo mogli reći da je zemlja sa najvećim brojem električnih automobila Kina. Najmnogoljudnija zemlja na svetu može se pohvaliti i sa najvećim brojem ekoloških vozila, a najprodavaniji modeli su Teslin model 3 i Honguang Mini.

Ipak, kada u obzir uzmemo broj stanovnika Kine, dva miliona električnih vozila više ne deluje tako grandiozno, jer na 100 ljudi dođe svega 0,1 električnih vozila (EV).

Sličnu matematiku sproveli smo i na Norveškoj, a rezultati kažu da na 100 ljudi dodje 8,5 električnih vozila. Time je Norveška zvanično zemlja sa najvećim brojem vozila na baterije u odnosu na broj stanovnika sa tendencijom rasta broja ekoloških vozila u budućnosti.

Ova skandinavska zemlja radi sve kako bi podstakla svoje građane da kupe električni automobil, a kako prenose svetski mediji, vozači EV u Norveškoj ne moraju da plaćaju putarine, carine i parking mesta, dok su im mnoge usluge kao što je vožnja krizerima ili autobusima, potpuno besplatne.

Ako popularnost električnih automobila nastavi da raste, Norveška bi mogla biti među prvim zemljama koje će u potpunosti ukinuti benzince i dizelaše do 2025. godine.

Ukoliko nastavimo sa našom matematikom, zemlje sa najvećim brojem EV na 100 stanovnika sz Francuska sa 0,8 vozila i Velika Britanija sa 0,3 vozila. Takođe, Francuska je zemlja u kojoj je najveći procenat stanovništva, preko 75 odsto, zainteresovan za kupovinu električnih vozila, prenose svetski mediji.

Iako se, prilikom kupovine, većina vozača ipak opredeli za benzince, analitičari ističu da masovna prodaja električnih vozila u ovoj evropskoj zemlji tek predstoji.

Srbija se trenutno, ali nadamo se ne zadugo, nalazi među zemljama sa najmanjim brojem električnih vozila jer na 100 ljudi dođe svega 0,04 električna automobila, uključujući i hibride.

Kada smo već kod hibrida, po broju ovih vozila Japan je nesumnjivo na prvom mestu, a svako peto vozilo kombinuje električni motor i motor sa unutrašnjim sagorevanjem, prenose mediji. Ipak, nameće se pitanje zašto Japan još uvek okleva kada su u pitanju proizvodnja i masovna upotreba isključivo električnih vozila, budući da je reč o rastućem trendu svuda u svetu?

Odgovor je jednostavan – Japanci vole da igraju na sigurno, a za sada izgleda da “sede na dve stolice”. Iako žele da učestvuju u razvijanju tehnologije električnih automobila koji su nesumnjivo budućnost transporta, ipak smatraju da će u narednim godinama, ako ne i decenijama, dominirati nafta.

Jasno je da je Japan zbog ove odluke u velikom riziku jer, kada je u pitanju tehnologija i proizvodnja električnih vozila, zemlja izlazećeg sunca nalazi se daleko iza svojih konkurenata sa zapada – SAD-a, Evrope i Kine.

Ima i onih zemalja koje možda nisu šampioni po broju električnih vozila, ali to svakako jesu kada je u pitanju broj punjača za vozila na baterije. U ovoj kategoriji prvo mesto zauzela je Južna Koreja jer se na svakih 29 kilometara puta nalazi punjač, prenose mediji. Unapređivanje infrastrukture za punjenje je važno kako bi se podstakla masovnija upotreba električnih vozila, a u Južnoj Koreji ova infrastruktura dovedena je do savršenstva jer nema bojazni od prazne baterije i nedostatka mesta za punjenje.

Milena Maglovski

 

Srpska hrana na sajmu u Moskvi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Privredna komora Srbije

Srpska prehrambena industrija i ove godine predstaviće se na sajmu Prodekspo u Moskvi, gde će od 12. do 16. aprila, u organizaciji Privredne komore Srbije i Razvojne agencije Srbije, svoju ponudu i izvozni potencijal promovisati 11 domaćih kompanija.

Na najvećoj izložbi prehrambene industrije u Rusiji i ZND, u  okviru Nacionalnog paviljona Srbije proizvodne programe i izvozne kapacitete predstaviće kompanije Mlekara Šabac, Mlekara Ub, Imlek, Padinska Skela, Carnex Vrbas, Industrija mesa Topola, Bačka Topola, Masli, Leskovac, Zlatiborac, Beograd,  Itn Group, Beograd, Master Fruits, Beograd,  Mambikom Agrar, Beograd, i Mirax Agrar, Beograd.

„Na sajmu u Moskvi biće predstavljena ponuda srmznutog voća i povrća, mleka i mlečnih proizvoda, suhomesnatih -delikatesnih proizvoda, gotovih jela i pašteta, kao i sušenog voća. Srpski proizvod je cenjen, prepoznat kao kvalitetan, tradicionalno ima kupce i velika je potražnja. Tržište Rusije i ZND

je ogromno i treba u što većoj meri iskoristiti taj potencijal. Privredna komora Srbije i predstavništvo u Moskvi intenzivno rade na povezivanju srpskih proizvođača i ruskih kupaca“, rekao je Dejan Delić, direktor Predstavništva PKS u Moskvi.

Dodaje da, zahvaljujući jedinstvenom, preferencijalnom trgovinskom sporazumu sa Ruskom Federacijom i bescarinskom izvozu na tržište od preko 144 miliona stanovnika, srpski proizvodi su u startu konkurentniji u odnosu na druge, uvozne proizvode.

U 2020. godini Srbija je najviše izvozila sveže jabuke, soju, sir, breskve i nektarine, hranu za pse i mačke, sadnice voća, sveže jagode, smrznuto voće, maline i kupine, a i pored svih otežavajućih okolnosti usled pandemije kovid-19, srpski izvoz beleži pozitivne rezultate i rast od 5,2 odsto.

Prodekspo svake godine poseti oko 70.000 posetilaca iz preko 110 zemalja. Ove godine na sajmu će izlagati 2660 izlagača iz 73 zemlje sveta. Osim Srbije, na nacionalnim štandovima predstaviće se i Italija, Španija, Turska, Uzbekistan, Jermenija, Brazil, Urugvaj.

Osim prezentacija najsavremenijih tehnologija u proizvodnji hrane, biće organizovani sastanci proizvođača, izvoznika i distributera, kao i predstavnika vodećih maloprodajnih trgovinskih lanaca.

Sajam se  održava uz posebne mere zaštite koje podrazumevaju obavezno nošenje maski i rukavica, merenje temperature na ulazu u sajamski prostor, dezinfekciju ruku i držanje distance od 1,5 m.

Vazduh u halama će se menjati više puta u toku sat vremena, na snazi će biti propisano pravilo boravka jedne osobe na četiri m2, svaki uzorak za degustaciju mora biti posebno upakovan, poslovni razgovori biće dozvoljeni jedan na jedan, a na svakom štandu će biti postavljene zaštitne pleksiglas pregrade kao dodatna sigurnost prilikom poslovnih razgovora između izlagača i poslovnih partnera.

Ovo je drugi sajam u 2021. i od početka pandemije Kovid 19 na kome kompanije iz Srbije svoju ponudu predstavljaju uživo, uz prisustvo predstavnika firmi, PKS i RAS.

Izvor: Privredna komora Srbije

 

Kuba usvojila Zakon o dobrobiti životinja, međutim …

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi nepolitički i nezavisni protest odobren od strane kubanskih vlasti bila je šetnja građana glavnim gradom Kube aprila 2019. godine – okupljena masa je tada imala samo jedan zahtev, a to je da se usvoji Zakon o dobrobiti životinja.

Ove godine, u februaru mesecu, ponovo je nekoliko stotina ljudi protestovalo ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede.

Država je protekle subote usvojila Zakon o dobrobiti životinja, koji je po mnogo čemu istorijski za ovu državu.

Međutim, ovaj Zakon, iako predviđa kazne za loše postupanje prema životinjama, i dalje dozvoljava tradicionalnu borbu petlova i religijsko žrtvovanje životinja.

Iako narod usvajanje ovog Zakona smatra svojevrsnom pobedom (ovo je prvi put da se neki od zahteva građana shvatio dovoljno ozbiljno da bi bio izglasan kao zakon), mnogi su burno reagovali na pomenute odredbe koje novousvojeni Zakon dozvoljava.

Kako je navedeno u članu 9. ovog dokumenta “ljudima se zabranjuje da izazivaju sukobe životinja bilo koje vrste, osim u izuzetnim slučajevima odobrenim od nadležnih vlasti”.

Dalje se može pročitati da je “cilj da se postigne skladni odnos ljudi i drugih vrsta, kao nezaobilazni uslov opstanka svih”, kao i da  je “uspostavljanje pravnih normi koje garantuju dobrobit životinja i podižu svest našeg stanovništva o brizi i poštovanju prema životinjama zahtev našeg društva”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pod zaštićene vrste spadaju “svi sisari, ptice, pčele, reptili, ribe, mekušci, rakovi i vodozemci”, a kao njihova dobrobit smatra se “adekvatno stanje sa stanovišta fizičkog i mentalnog zdravlja, u uslovima života i smrti”.

Kazne za zlostavljanje životinja će iznositi od 21 do 167 dolara (od 500 do 4.000 pezosa).

Velika pobeda za sve građane je i zabrana borbi pasa, međutim borbe petlova (koje su često održavane i na privatnom posedu poznatog Fidela Kastra!), su i dalje dozvoljene ukoliko se održavaju u jasno određenim prostorima i pod nadzorom države.

Slično tome, žrtvovanje životinja od strane pripadnika sinkretičke religije (koja je potekla iz Nigerije pre nego što su je robovi doneli na Kubu), još uvek su odobrene – ali se “žrtvovanje mora izvoditi sa saosećanjem i brzo, da bi se izbegli bol i stres”.

Društva za zaštitu životinja usvajanje Zakona nazivaju “prvim korakom” i kažu da u budućnosti očekuje dug put dok se ne postignu korenite promene.

Jovana Canić

Pomoć građanima da zamene individualna ložišta

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novim zakonima iz oblasti rudarstva i energetike uspostavljena je vizija zelene Srbije u kojoj će se do 2040. godne najmanje 40 odsto energije dobijati iz obnovljivih izvora, navodi se na sajtu Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, istakla je da zakoni koje je Ministarstvo pripremilo i koji se nalaze u skupštinskoj proceduri omogućavaju da se napravi novi investicioni plan kako bismo energetiku u budućnosti zasnivali na velikim i srednjim hidroelektranama, solarnim i vetroelektranama i korišćenju biomase.

Ona je istakla da je za zaštitu životne sredine važan i zakon o energetskoj efikasnosti koji predviđa osnivanje Uprave za energetsku efikasnost.

“Država je tu da pomogne i privredi da smanji neracionalnu upotrebu energije, ali i da pomogne svakom domaćinstvu da može da zameni vrata, prozore, da izoluje zgradu, tako što će zajedno sa lokalnim samoupravama snositi 50 odsto ovih troškova. Očekujemo da Uprava počne sa radom od 1. juna”, rekla je Mihajlović.

Mihajlović je dodala da su među najvećim zagađivačima individualna ložišta, kojima će se država takođe baviti.

“Moramo da vodimo računa o individualnim ložištima jer od 2,6 miliona domaćinstava u našoj zemlji, 1,2 miliona koristi individualna ložišta za grejanje. Na primer, umesto kotlova na ugalj ili mazut ili stavljanja gume i plastike u kotlove, treba da se pređe na grejanje kotlovima na pelet ili na struju”, ističe ministarka.

Takođe, pored energetski zaštićenog kupca električne energije i gasa, izmene Zakona o energetici uvode i ugroženog kupca toplotne energije, kako građani koji ne mogu da plate svoje obaveze ne bi prelazili na druge izvore energije koji su štetni.

Ona je dodala da će se ovakva odredba naći u izmenama zakona o energetici i novom zakonu o OIE i da se očekuje da primena ovih odredbi počne od početka iduće godine, kako bi građani imali vremena da zamene takve uređaje.

Energetski portal

IHS Markit za ovu godinu predviđa ugradnju 181 GW solarnih sistema

Photo-illustration: Pixabay

IHS Markit očekuje da će globalno tržište solarnih sistema ove godine značajno porasti. Ova britanska analitička kuća povećala je svoju raniju procenu novoinstaliranog solarnog kapaciteta 2021. godine za oko 23 gigavata (GW).

Zbog velike potražnje, solarni paneli vodećih proizvođača potpuno su rasprodati u prvoj polovini godine. IHS Markit je značajno povećao svoju prognozu za novoinstalirane solarne sisteme za ovu godinu, sa 158 na 181 GW. Navodeći glavne trendove u obnovljivim izvorima za 2021. godinu, britanski analitičari ističu da bi ovaj rast značio porast od 27 odsto u odnosu na 2020. godinu.

Analitičari IHS Markit očekuju snažan rast potražnje uprkos povećanim cenama panela, dužim rokovima isporuke i rastućim cenama prevoza, i očekuju da će Kina ove godine ponovo biti najveće svetsko tržište sa oko 60 GW novopostavljenih solarnih kapaciteta.

Solarni paneli vodećih proizvođača rasprodati su u prvoj polovini godine“, rekao je Džozefin Berg, šef istraživanja za tehnologije čiste energije u IHS Markit, „Još uvek nema znakova pada cena isporuka u julu, proizvodni kapacitet je i dalje dovoljan i nije bilo većih uskih grla da promene našu prognozu od 181 gigavata globalnih solarnih instalacija.“

S druge strane, IHS Markit očekuje porast potražnje u Kini i na međunarodnim tržištima za solarne sisteme od maja nadalje. “Lanac snabdevanja u ovoj industriji ulazi u novu fazu sa većim fokusom na profitabilnost, tehnološko vođstvo i konsolidaciju”, tvrde u IHS Markitu, predviđajući da će oko 72 odsto panela proizvesti 10 najboljih kompanija u 2020. godini.

„Ovo će biti važan faktor u stabilnim cenama panela sa visokim proizvodnim troškovima i pritiskom investitora da povećaju profitabilnost preduzeća 2021. Profitabilnost u lancu snabdevanja solarnim uređajima ostaje presudna za sve veće proizvođače jer im je potrebna likvidnost i kapital za nova ulaganja u istraživanje i razvoj, a od 2023. planiraju masovnu proizvodnju inovativnih solarnih tehnologija. Dodatna ulaganja biće potrebna da bi se udovoljilo nižim CO2 i ekološkim standardima“, rekao je dr Edurne Zoko iz IHS Markit.

Izvor: Ekovjesnik 

Obeležava se Dan zaštite prirode Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Da bi se javnosti predstavio značaj očuvanja prirode, u Srbiji je 2009. godine Zakonom o zaštiti prirode ustanovljen Dan zaštite prirode.

Ovaj dan u Srbiji se obeležava 11. aprila, jer je toga dana 1949. godine prvi put ustanovljen status jednog područja kao zaštićenog prirodnog dobra, a to su vodopadi u okviru Spomenika prirode „Velika i Mala Ripaljka“ na teritoriji opštine Sokobanja, navodi se u tekstu Zavoda za zaštitu prirode (ZZPS).

Povodom ovog dana održano je onlajn predavanje na temu Invazivne vrste koje je organizovao ZZPS u saradnji sa Centrom za kulturu „Vuk Karadžić“ iz Loznice.

Predavač Verica Stojanović, botaničar po struci, istakla je da su invazivne vrste strane vrste koje su se mahom raširile zahvaljujući čoveku. Ono što je karakteristično za sve invazivne vrste je to što one ugrožavaju biodiverzitet, a neke čak i zdravlje ljudi.

“Nove vrste uglavnom dolaze zahvaljujuči čoveku. Na primer, ukoliko čovek gaji neke ukrasne ili medonosne strane vrste, a zatim prilikom čišćenja dvorišta ili bašte baci te biljke na pogodno tlo, one se veoma brzo mogu razmnožiti i osvojiti čitav teren, te tako potisnuti domaće vrste”, ističe Stojanović.

Ipak, ona dodaje da ne mora svaka strana vrsta da bude invazivna, ali one vrste koje se ponašaju kao invazivne jedne su od pet glavnih faktora koje ugrožavaju biodiverzitet, pa je oprez neophodan prilikom rukovanja sa bilo kojom stranom vrstom.

Stojanović ističe da je kod nas jedna od najrasprostranjenijih i najagresivnijih invazivnih vrsta američki javor, drvo koje je karakteristično za parkove. Iako je, kako kaže, ova vrsta doneta sa najboljom namerom na naše prostore, toliko je invazivna da je počela da osvaja šume i veoma ju je teško iskoreniti.

Kiselo drvo ili pajasen je još jedna invazivna vrsta koja se u Srbiji pretežno nalazi u okolini Loznice. Iako za sada nije potisnula domaće vrste, Stojanović savetuje da građani Loznice povedu računa kako kiselo drvo ne bi postalo invazivno jer, ukoliko se prenamnoži, jako ga je teško suzbiti.

“Do sada smo govorili isključivo o invazivnim vrstama koje predstavljaju pretnju po biodiverzitet, ali ima i onih koje predstavljaju pretnju po ljudsko zdravlje. Tu pre svega mislim na ambroziju kao jednu od najinvazivnijih biljaka koju je gotovo nemoguće uništiti. Kada dostigne zrelost, ambrozija oslobađa velike količine polena i tako ozbiljno ugrožava disajne organe”, navodi Stojanović.

Suzbijanje invazivnih vrsta daleko je teže nego što deluje jer upotreba hemijskih jedinjenja može da naškodi domaćim vrstama i zagadi zemljište, a naročito je opasno ukoliko koristimo hemikalije na invazivnim vrstama koje se nalaze blizu vode.

Ona dodaje da ni mehaničko uklanjanje nije uvek delotvorno, jer se pojedine invazivne vrste, kada ih posečemo ili iščupamo, još više razmnožavaju i tako osvajaju veće površine.

Bilo mi je zadovoljstvo da prisustvujem onlajn predavanju mr Verice Stojanović koja je na jasan i koncizan način predstavila problem invazivih vrsta u Srbiji, problem na koji svi moramo obratiti više pažnje kako bi sačuvali naša prirodna bogatstva i sprečili da invazivne vrste ugroze biodiverzitet u Srbiji.

Milena Maglovski

Sombor – dodela 3.500 hektara državnog zemljišta u zakup

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Somboru je raspisan oglas za treći krug javnog nadmetanja za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, navodi se na sajtu Uprave za poljoprivredno zemljište.

Budući da se treći krug nadmetanja odvija po uslovima drugog kruga, jedini uslov koji je potrebno da ispune lica zainteresovana za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta je registrovano poljoprivredno gazdinstvo u aktvinom statusu tri godine.

Više o konkursu pogledajte ovde.

 

Projekat “Čista Srbija” počinje u Lazarevcu

Foto: grad lazarevac
Foto: Gradska Opština Lazarevac

Dugogodišnji ekološki problemi u Lazarevcu biće rešeni kroz projekat “Čista Srbija“, a ovaj projekat počeće upravo u ovom gradu, navodi se na sajtu Vlade.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislav Momirović, razgovarao je sa predsednikom opštine Lazarevac, Bojanom Stevićem, o rešavanju ekoloških problema u toj opštini.

“Planirana je izgradnja dva postrojenja za preradu otpadnih voda, a u junu počinju radovi na izgradnji kanalizacione mreže u dužini od 75 kilometara u selima Šopići i Veliki Crljeni, kao i na dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ukupne vrednosti 40,46 miliona eura”, rekao je Momirović.

On je najavio i gradnju dugo očekivanog kružnog toka u Lazarevcu kao i pešačko – biciklističke pasarele u blizini jezera Očaga.

U Srbiji se decenijama otpadne vode izbacuju u prirodu što, kako je ukazao, predstavlja potencijalnu ekološku bombu jer onda iz prirode uzimamo pijaću vodu, smatrajući da priroda ima snagu da je prečisti.

“To u uslovima velike potrošnje stvara problem za nas i buduće generacije. Vlada je rešena da u narednih pet godina potpuno promeni komunalnu infrastrukturu Srbije i da zemlja bude značajno čistija”, naglasio je ministar.

On je dodao da je Vlada Srbije donela zaključak o izgradnji kružnog toka i najavio da će radovi početi krajem leta ili početkom jeseni, a do tada treba završiti sve zakonske procedure oko projektovanja.

Predsednik opštine je istakao da je sa ministrom razgovarao o učešću opštine u projektu “Čista Srbija” i dodao da je Lazarevac aplicirao sa nekoliko projekata među kojima su izgradnja dva postrojenja za preradu otpadnih voda, 75 kilometara kanalizacione mreže uz devet kilometara glavnog fekalnog kolektora koji prolazi kroz centralno gradsko jezgro.

“Zahvaljujući politici Vlade Srbije i resornog ministarstva, u ovim teškim vremenima država je uspela da obezbedi novac za ovako značajan projekat”, rekao je Stević.

On je dodao da će Opština u narednih 15 dana raspisati javnu nabavku za građevinsku dozvolu i izvođenje radova na projektu izgradnje kružnog toka i pešačko – biciklističke pasarele na jezeru Očaga.

Energetski portal

Više hiljada ljudi na “Ekološkom ustanku” u Beogradu

Foto: Printscreen/Youtube  

Na protestu “Ekološki ustanak” koji je odžan danas u Beogradu okupilo se više hiljada ljudi sa zahtevom da se obustave svi projekti koji su štetni po životnu sredinu, da se uklone sve male hidroelektrane u Srbiji, poštovanje Ustava i Zakona o zaštiti prirode, kao i usklađivanje propisa sa najvišim ekološkim standardima.

Okupljenim građanima prvo se obratio dečji pesnik Ljubivoje Ršumović, koji je rekao da nam je potreban ekološki patriotizam.

“U ime amaneta – ja sam voda i voda je ja… Izjednačavanje čoveka sa prirodom oko nas – ja sam drvo i ovo drvo je ja, ja sam zemlja i ova zemlja je ja, ja sam vazduh i vazduh je ja“, istakao je Ršumović.

Osim njega, okupljenima su se obratili i aktivista Pokreta “Odbranimo reke Stare planine” Aleksandar Jovanović Ćuta, Zoran Kostić Cane, Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta, Biljana Stojković, profesorka Biološkog fakulteta i drugi. 

“Naš osnovni cilj je brisanje svih MHE sa čitave teritorije Republike Srbije, čak i rušenje postojećih. Kada Nemac izgradi MHE, reka nastavi da teče, ovi naši kada grade – reke nema, reka ide u cev, nestane sav živi svet”, istakao je Aleksandar Jovanović Ćuta.

Kako je ranije rečeno problemi očuvanja životne sredine sa kojima se naše društvo suočava, imaju strašne posledice po naše i zdravlje naše dece. Zato je jako važno da se ovome suprotstavimo i da se izborimo i za zdravo okruženje u kome živimo, ali i za dostojanstvene uslove života i rada za sve naše ljude.

Predstavnici pokreta “Odbranimo reke Stare planine”, zajedno su sa više od 70 organizacija iz zemlje i regiona, uputili spisak zahteva u vezi ekološkim pitanjima u našoj zemlji.

Oni su napravili dokument u kom su iznele 13 zahteva državi u vezi sa ekološkim pitanjima.

1.Poštovanje Ustava i postojećih zakona

2.Usklađivanje propisa sa najvišim standardima životne sredine

3.Učešće građanki i građana u pitanjima zdrave životne sredine

4.Informisanje i obrazovanje o zaštiti životne sredine na svim nivoima

5.Zaštita prirode

6.Zaštita svih šuma, zaustavljanje seče u zaštićenim opodručjima i pošumljavanje

7.Obustava gradnji i revizija štetnih projekata MHE

8.Očuvanje vodnih dobara

9.Zdrave urbane sredine

10.Odgovorno upravljanje otpadom

11.Da dišemo čist vazduh

12.Dobru energiju za sve

13.Sveobuhvatni održivi razvoj

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović poručila je, povodom protesta ekoloških udruženja, da ekološki problemi u Srbiji nisu nastali preko noći i da zato ne postoji instant rešenje, ali da nadležni posvećeno, odgovorno i transparentno rade i da se prvi rezultati pokrenutih projekata očekuju već u ovoj godini.

Kako se navodi u saopštenju, pozitivno to što postoji sve veći stepen svesti o neophodnosti zaštite životne sredine, što ranijih godina nije bio slučaj, poručivši građanima da će ovu godinu obeležiti do sada najveća ulaganja u ovu oblast, što će u značajnoj meri promeniti ekološku sliku Srbije.

Milica Radičević

 

Kako grejanje u Šapcu manje košta i građane i životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

Od 21.000 domaćinstava u Šapcu, središtu Mačvanskog okruga u zapadnoj Srbiji, 10.000 se i dalje greje na čvrsta goriva – ugalj i drva. Oblaci dima iz njihovih odžaka, jedan su od glavnih izvora zagađenja vazduha tokom grejne sezone. Osim toga, direktno doprinose i emisijama gasova sa efektom staklene bašte (GHG), koji zagrevaju planetu, što pogoršava klimatske promene. Slična je situacija u celoj Srbiji gde se više od polovine domaćinstava greje na čvrsta goriva, navodi se u saopštenju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Kako bi motivisali što više građana da pređu na daljinsko grejanje, JKP „Toplana-Šabac“ odlučilo je da ne naplaćuju troškove priključenja na sistem. Takođe su pronašli način da istovremeno uštede i novac građanima za račune i energiju koja se troši za grejanje. 

Naime, u Šapcu, za razliku od većine gradova u Srbiji, građani daljinsko grejanje plaćaju po potrošnji, a ne po kvadraturi stana, pa su motivisani da manje troše toplotnu energiju.

Ovakve uštede su moguće jer je „Toplana-Šabac“, paralelno sa uvođenjem naplate po potrošnji, pomogla građanima da unaprede termoizolaciju zgrada subvencijom od 50 odsto. Na taj način je u oko 40 stambenih zgrada povećana energetska efikasnost.

“U svakom stanu u zgradi koju smo izolovali sa 10 centimetara vune ili stiropora, građani su uštedeli između 150 do 500 evra po grejnoj sezoni, u zavisnosti od kvadrature, dok je u celom objektu dva do tri puta smanjena emisija ugljen-dioksida (CO2)”, navodi Slobodan Jerotić, direktor JKP „Toplana-Šabac“.

Daljinsko grejanje u Šapcu funkcioniše zahvaljujući pametnom sistemu – SCADA, koji Toplana koristi od 2019. godine. To je hardver i softver ugrađen u toplotne podstanice iz kojih se toplotna energija sa distributivnog sistema isporučuje građanima. Trenutno je 140 toplotnih podstanica priključeno na ovaj daljinski nadzor, a u toku je priključivanje dodatnih 130.

“Štedimo energiju tako što isporučujemo samo onoliko toplote koliko je potrebno. Preko kompjutera, na daljinu, možemo da pratimo opravdanost pritužbi na temperaturu i reagujemo pre nego što dođe do zastoja u grejanju”, objašnjava Miloš Marinković iz Odeljenja distribucije toplotne energije JKP „Toplana-Šabac“.

Merenja u podstanicama daju informacije o tome da li zgrade dobijaju dovoljno energije, kako će priključenje novog objekta uticati na mrežu, kao i o eventualnim kvarovima. SCADA sistem omogućava i da se svi ti podaci analiziraju. Tako je „Toplana-Šabac“ ustanovila da je na mreži godišnje zabeleženo u proseku 30 kvarova i da su se oni dešavali zbog brzog zagrevanja sistema. Prošle godine su počeli sporije da pokreću sistem, i do decembra nisu imali nijedan kvar. Sistem je time dokazao isplativost, posebno kada se ima u vidu da popravka jednog kvara može da košta 10.000 evra.

Osim pametnog sistema daljinskog grejanja i izolacije zgrada radi uštede energije, Grad Šabac počinje da koristi i obnovljive izvore energije. U saradnji sa prvom Energetskom zadrugom u Srbiji, nastalom udruživanjem građana kroz projekat „Sunčani krovovi Šabac“, na krovu Toplane instalirana je mala solarna fotonaponska centrala od 3 kilovata. U planu je pokretanje kampanje za grupno finansiranje i proširenje kapaciteta za dodatnih 17 kilovata. „Zelena“ toplota proizvodi se i iz male kotlarnice na biomasu koja je ranije radila na lož ulje. Lestvica ambicija za budućnost je visoko postavljena.

“Krajnji cilj naše energetske politike je da do 2050. godine budemo potpuno energetski nezavisni od fosilnih goriva”, najavljuje Slobodan Jerotić.

Ostvarivanjem tom plana, emisije CO2 u Šapcu će biti svedene na minimum, a ceo grad će postati energetski efikasniji i pametniji u procesu prilagođavanja na klimatske promene i izazove koje one donose. 

Izvor: UNDP

Počinje izrada mape crnih ekoloških tačaka Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Centar za lokalnu samoupravu počinje izradu „Mape crnih ekoloških tačaka Srbije“, kojom će biti evidentirani svi glavni zagađivači, ali i ugrožena prirodna dobra i spomenici prirode u Srbiji.

Broj ekoloških problema i kritičnih tačaka gde se evidentno narušava kvalitet životne sredine u Srbiji raste iz dana u dan. Takođe je porasla i svest građana o ovom problemima, kao i jasna želja za njihovim aktivnim učešćem u njihovom razumevanju, ali i rešavanju.

“Trenutno postoji Nacionalni registar izvora zagađivanja u nadležnosti Agencije za zaštitu životne sredine, međutim dometi ovog registra su ispod očekivanih. Prvo, sam pristup podacima je često komplikovan čak i za stručnjake u ovoj oblasti, dok je građanima bez iskustva registar potpuno nerazumljiva platforma. Sa druge strane, obim obrađenih informacija, očigledno često ograničen zakonskom regulativom, prvenstveno je fokusiran na velike izvore zagađenja, dok smo svedoci da čak i manji izvori kao što su neadekvatne lokalne toplane, divlje deponije, lokalni ispusti u manje vodotokove i drugo, svakoga dana stvaraju ogroman pritisak na životnu sredinu, navodi se u saopštenju.

Izrada „Mape crnih ekoloških tačaka Srbije“ će omogućiti lak, razumljiv i brz pristup informacijama o izvorima zagađenja i lokacijama koje su ugrožene, ali i premostiti trenutni jaz između potrebe građana da lako dođu do željenih informacije i sistematizovane baze podataka sa svim relevantnim informacijama o gorućim ekološkim problemima u Srbiji.

Centar za lokalnu samoupravu poziva sve lokalne organizacije da se uključe u ovo centralizovano mapiranje ekoloških problema, kako bi obuhvat relevantnih informacija prevazišao trenutne ograničene kapacitete državne i lokalne uprave.

Izvor: Centar za lokalnu samoupravu

 

Regional Youth Peace Lab 2021 – Reši problem, osvoji nagrade i pokreni promene

Foto: Promo
Foto: Promo (Represent Communications)

Regionalno takmičenje Regional Youth Peace Lab 2021 je prilika za mlade ljude od 18 do 30 godina, sa Zapadnog Balkana da kreiraju rešenje kojim direktno mogu da utiču na svoju budućnost.

Regional Youth Peace Lab (RYPL) 2021. organizuju Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO), Fond za izgradnju mira Ujedinjenih nacija (PBF), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA), u saradnji sa Fondacijom Mozaik, kompanijom Beyond42 i agencijom Mašta iz Sarajeva (BIH).

Takmičenje omogućava:

-Upoznavanje mladih ljudi sličnog razmišljanja, godina, profila i interesovanja i rad u timovima na stvaranju novih ideja sA kojima mogu značajno doprineti izgradnji mira u regiji

-Korišćenje interaktivne, 3D virtuelne platforme koja olakšava komunikaciju i saradnju između mladih u regionu

-Učenje od 12 mentora iz regiona, eksperata iz oblasti izgradnje mira, pisanja javnih politika i javnog zagovaranja koji će učesnicima pomoći u rešavanju izazova iz sledećih oblasti:

Obrazovanje : kvalitet i reforma obrazovanja u regionu kako bi se bolje odgovorilo na izazove 21. veka

Mobilnost mladih : mobilnost mladih u regionu u pogledu studiranja, putovanja, rada i učenja

Mir i nasleđe prošlosti : opterećujuće nasleđe traume postkonfliktnih generacija

Timovi će imati zadatak da pripreme osnovne elemente javne politike uz podršku mentora. Rešenja će biti predstavljena javnosti kroz trominutno video izlaganje. Najbolje predloge će odabrati publika koja će kroz platformu uživo glasati.

Informacije o prijavi i nagradama koje očekuju pobednike, možete naći OVDE.

Izvor: Represent Communications

Japanski Nidek gradiće fabriku motora za električna vozila u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Predstavnici Ministarstva privrede razmenili su Okvirni sporazum sa japanskom grupacijom „Nidek korporejšn“ (NIDEC Corporation) koja planira gradnju fabrike motora za vozila na električni pogon u Novom Sadu, kao i istraživačko-razvojni centar.

Kako se navodi u saopštenju, u prvoj fazi biće zaposleno 480 radnika, kompanija se sporazumom obavezala na ulaganje od 72,9 miliona evra, dok su predviđeni i podsticaji Srbije ukupnom iznosu od 8,9 miliona evra.

Ova investicija je u skladu sa “Inicijativom za saradnju sa Zapadnim Balkanom” na kojoj japanska vlada trenutno radi, te je ova kompanija dobila veliku podršku i od japanske i od srpske vlade.

Za nas je važno što je ovo tek početak ulaganja i verujemo da je to tek 10 odsto onoga što će Nidek da uloži u Srbiji”, naglasio je predsednik Aleksandar Vučić i dodao da ga raduje što je ova kompanija najavila da će od 1,5 milijardi evra investicija, više od pola biti za Srbiju. 

Kompanija Nidek osnovana je 1973. godine u japanskom gradu Kjoto, a danas je svetski lider u proizvodnji svih tipova elektromotora sa najvećim udelom na globalnom tržištu za male vretenaste motore koji napajaju hard-disk pogone. „Nidek korporejšn“ posluje u više od 40 zemalja, sa približno 340 kompanija iz grupacije i zapošljava više od 120.000 ljudi širom sveta.

Energetski portal

 

Kako da steknemo ekološke navike?

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Chan)

U vremenu u kojem živimo, sticanje ekološke svesti i postupanje u skladu sa njom izuzetno je važano, a svaka promena, čak i ona najmanja, nesumnjivo doprinosi očuvanju životne sredine.

Bilo da smo odlučili da smanjimo korišćenje plastike, da recikliramo i koristimo ekološke proizvode, ili da smo naprosto odlučili da ne bacamo otpad tamo gde mu nije mesto, važno je da smo prepoznali da postupci nas kao pojedincaca mogu biti presudni u borbi protiv klimatskih promena.

Nažalost, svedoci smo da se navike teško i sporo menjaju, a svako od nas ima neku “grešnu naviku” koja škodi životnoj sredini, a koje se nerado odričemo.

Pitali smo Milju Vuković iz fejsbuk grupe Za manje smeća i više sreće šta je to što svako od nas mora da razume kako bi nam odricanje od pojedinih neekoloških zadovoljstava lakše palo, na šta ona odgovara da nam je svima najteže da uđemo u proces odrasta (degrowth), u proces suprotan ideologiji konstantnog rasta i konzumerizma.

“Mnogi ekonomisti, biolozi i sociolozi govore u ovom trenutku o tome da je ideologija konstantnog rasta, razvoja društva koje počiva na konstantnom porastu konzumacije, nešto što treba što pre da menjamo, jer je nemoguće i neodrživo. U ovom trenutku mi trošimo više nego što planeta za 12 meseci može da obnovi, živimo na kredit i hrlimo u bankrot. Razvijene zemlje u tom procesu nažalost prednjače. Izaći iz ideologije konstantnog ekonomskog rasta je promena načina razmišljanja koja je neophodna u ovom trenutku, a koja istovremeno deluje nedostižno”, kaže Milja.

Ona ističe da je važno dubinski promeniti način razmišljanja i smanjiti arčenje materijalnih resursa, a ulagati u zdravlje, obrazovanje, umetnost i sreću zajednice. Zaboravili smo šta je ono što nas čini zaista srećnim, sigurnim i duboko ispunjenim ljudskim bićima koja žive svoje pune potencijale, a, kako kaže, srozali smo se na kupce i konzumente, i porobljeni smo na taj način.

Nismo mogli a da je ne pitamo šta ona smatra najvažnijim korakom ka “zelenijem životu” koji treba da preduzme svako od nas, a Milja kaže da je to jedan intiman trenutak, nešto što se dešava duboko u nama, a spolja je nevidljivo.

“To je trenutak u kojem se setimo koje su naše vrednosti, šta je to do čega je nama lično zaista stalo. To je trenutak u kojem osetimo da smo spremni da se za te vrednosti borimo, da se za to menjamo, da u to uložimo energiju. Jer vrednosti su te koje nam daju snagu i motivaciju, gorivo i istrajnost. To je nešto poput unutarnjeg zaveta koji sami sebi damo. Mislim da je to presudno”, odgovara Milja.

Ona kaže da, dok se u nama ne desi taj preokret, mi samo govorimo ,,ovo treba da se uradimo, ono treba da se promeni, ovo bi bilo dobro…’’ i očekujemo da promena dođe pre svega iz spoljnjeg sveta, očekujemo je u drugima i u društvu.

“Treba biti iskren i pre svega prepoznati koliko je do zelenijeg života stalo nama, a to može da bude malo ili kao gromada veliko i to je to. To je taj naš ulazni zeleni motivacioni kapital. Ali realan kapital. Realno gorivo. Jako je važno da prvi korak bude nešto autentično, realno i lično”, zaključuje Milja.

Milena Maglovski

Stellantis želi da utrostruči prodaju električnih automobila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Početkom 2021. godine objavljeno je da se grupacije Fija Fijat Krajsler automobili (FCA) i Pežo – Sitroen – Opel automobili (PCA) u spajaju u kompaniju pod nazivom Stellantis.

Novoosnovana kompanija pod “jednim krovom” okupila je čak 14 brendova, među kojima su Fijat, Krajsler, Alfa Romeo, Maserati, Džip (Jeep), Pežo, Sitroen, Opel i drugi.

Na čelu ove kompanije nalaze se dva izvršna direktora Džon Elkana i Karlosa Tavaresa, koji imaju jednu viziju, a to je da u budućnosti u glavnom fokusu budu električni automobili, a manje hibridna vozila.

Kako je ranije najavio Tavarez, kompanija će svakako nastaviti da ulaže u napredak hibridne tehnologije, ali više sredstva biće usmereno u razvoj električnih automobila. Tako će u ponudi, do kraja ove godine, imati 39 modela vozila na električni pogon.

Prema podacima koje su preneli svetski mediji, proizvođači koji su sada okupljeni u kompaniji Stellantis, tokom 2020. godine prodali su 139.000 električnih vozila. Njihov cilj je da u ovoj godini prodaju više od 400.000 automobila, a kako im je od početka 2021. prodaja skočila za 13,6 odsto, možda i ostvare zacrtani cilj.

Sve više zemalja najavljuje da će u bliskoj budućnosti zabraniti automobile sa motorima na unutrašnji pogon. Automobilska industrija mora da prati ove odluke, te zato mnogi veliki proizvođači automobila idu ka tome da u svojoj ponudi imaju isključivo vozila na električni i hibridni pogon.

Milica Radičević

Mreža NVO “Koalicija 27” apeluje da se preispita projekat israživanja nafte u Crnoj Gori

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mreža nevladinih organizacija “Koalicija 27” je uputila apel predstavnicima Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Energetske zajednice, sekretarijatima Barselonske konvencije, ACCOBAMS i MARPOL, za aktivno uključivanje u obustavljanju i preispitivanju procesa istraživanja nafte i gasa iz podmorja Crne Gore.

Kako navode u saopštenju, poražavajuća je činjenica da nova Vlada ne sprovodi adekvatnu reviziju procesa dodele i ugovora, zbog čega zahtevaju angažovanje evropskih i međunarodnih eksperata, koji će konstatovati kršenje obaveza Direktive o učešću javnosti u procesu donošenja odluka, o sigurnosti naftnih i gasnih operacija, prostornog planiranja morskog područja, Natura 2000, ciljeva energetskih i klimatskih politika, prenosi RTCG.

“Vlada nastavlja brutalni odnos diskreditovanja NVO i građana, odbacujući svaki dijalog o rizicima ili nesrećama koje bi se mogle dogoditi, bilo za turizam, ribarstvo, morski biodiverzitet ili priobalne zajednice. Istovremeno ubeđuju javnost da su bespotrebne nacionalne inspekcije i kontrole i stavljajući bezbednost javnog dobra u ruke kompanija i koje beleže stotine izliva godišnje, istrage za korupciju ili su na crnim listama”, navodi se u saopštenju Koalicije 27.

Kako ističu iz ove nevladine organizacije, nadležne institucije Crne Gore, nisu pokazale sluha, za peticiju koju je potpisalo 13.000 građana za uvođenje moratorijuma na istraživanje nafte i gasa, kao i apele 60 nevladinih organizacija, pa se nadaju da evropska i međunarodna zajednica hoće.

Dalje navode da su završeni razgovori sa DEU u Podgorici, Evropskim parlamentom i izvestiocem za Crnu Goru, te se očekuje otvaranje ovog pitanja na narednoj Međuvladinoj konferenciji na ministarskom nivou i zvaničnim pregovaračkim dokumentima EU.

“Crna Gora nije sprovela transparentne procese učešća javnosti, posebno pogođenih lokalnih zajednica, te nije sprovela sopstvene provere sigurnosti tokom faza izdavanja dozvola i sigurnosne mere, u skladu sa Direktivom o sigurnosti priobalnih naftnih i gasnih operacija na moru (2013/30/EU). Ni jedan ključni komentar nije usvojen na fiktivnim javnim raspravama, kako na lokalnom tako i na prekograničnom nivou, niti je proces bio rađen u skladu sa Direktivom o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014/89/EU) koja reguliše proces u kojem nadležna tela relevantne države analiziraju i organizuju ljudske aktivnosti u morskim područjima radi ostvarivanja ekoloških, privrednih i socijalnih ciljeva. Otvaranjem nove eksploatacije ugljovodonika, pa čak i gasa, čijim se komercijalnim nalazištima vlasti nadaju, u crnogorskom podmorju dovodi do nazadovanja Crne Gore na putu ka EU, te je nespojivo sa opredjeljenosti Evrope i Crne Gore za postizanjem ciljeva dekarbonizacije do 2030. i 2050. godine, na koje smo se obavezali Pariskim sporazumom. Proizvodnja, transport i upotreba fosilnih goriva su neizbežno povezani sa opasnim emisijama metana, koji je odgovoran za gotovo 25 odsto zabeleženog globalnog zagrevanja. U dugoročnom scenariju Evropske komisije, nema klimatskih koristi za upotrebu gasa za proizvodnju električne energije, ako su emisije metana tokom životnog ciklusa veće od tri procenta, što je i u razvijenim zemljama nemoguće dostići”, napominju u Koaliciji 27.

Iz koalicije poručuju da je Crna Gora bez adekvatnih nultih studija o biodiverzitetu odobrila istraživanja u potencijalnom Natura 2000 području, suprotno Direktivi o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014/89/EU) kojom se nastoji očuvati raznovrsan, čist, zdrav i produktivan morski biodiverzitet, u prirodnim uslovima do 2020. godine.

Podsetimo, konzorcijum kompanija Eni i Novatek započeli su istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorjuU moru između Bara i Ulcinja na dubini od 6,53 hiljade metara, nedavno je počelo istražno bušenje koje će trajati četiri i po do šest meseci.

Energetski portal