Home Blog Page 571

Polovnjaci poskupljuju za najmanje 30 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Obi Onyeador)
Foto-ilustracija: Unsplash (moto moto sc)

Polovni automobili u Srbiji ovoga proleća poskupeće najmanje 30 odsto, kažu stručnjaci. Razloga je više, carina je promenila tarife, sada se moraju uvoziti isključivo vozila koja zadovoljavaju ekološke standarde.

Zbog korone težak je pristup kupovini polovnih vozila na zapadu, jer su i tamo skupa. Prosečan Nemac, kažu stručnjaci, sada vaga da zadrži stari provereni automobil ili da kupi star dve do tri godine, jer su redovi za čekanje za pojedine nove modele i do šest meseci.

Nema više prevare s papirima, naročito za automobile starije od 2010. godine. Svi će, bez obzira na stanje, biti procenjeni po katalogu Auto-moto saveza i to će poskupeti bar za 20 odsto, jer su, na primer, za automobile iz 2006. donošeni overeni računi na 500 do 600 eura, što je upola manje.

“Svi smo čekali da s početkom korone padnu cene automobila, međutim, od prošle godine do danas, vozila permanentno poskuplju, a sada imamo još jedan dokaz za to – isporuka novih automobila je usporena”, kaže inženjer Jovan Radić, ekspert za uvoz vozila sa tržišta Evropske unije.

Rešenje postoji, onaj ko želi da kupi dobar, očuvan i servisiran automobil treba da ode do ovlašćenog uvoznika i kupi automobil iz sistema staro za novo. Time plaća nešto višu cenu, ali neće imati glavobolju zbog izduvnih gasova i garancije.

“Ja mislim da je najbolje da se kupi automobil koji je kupljen ovde, u domaćoj prodaji, kao nov auto, jer u tom slučaju dobijate njegovu celu istoriju, dobijate servisnu knjižicu znate gde je održavan i kako je održavan i to je mnogo bolja varijanta za kupovinu polovnjaka nego uvoz onih automobila iz inostranstva čiju istoriju ne znamo”, ističe inženjer Dušan Cincar, automobilski analitičar.

Još jedna interesantna stvar, kažu eksperti. Uvoze se veoma luksuzni polovnjaci koji prelaze 50.000 eura. Na primer, njih je u poslednje vreme čak 30 odsto u ukupnom uvozu, jer se svi boje da će se do njih ovoga leta teško dolaziti.

Dažbine su sada manje za njih, a stari do pet godina sa euro 5 normom, mogu se lako naći po povoljnim cenama.

Izvor: RTS

 

Gugl uskoro uvodi opciju za navigaciju ekoloških ruta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nirmal Rajendharkumar)

Aplikacija Gugla “Maps” uvodi novu opciju u borbi protiv klimatskih promena.

Vozači će moći da odaberu opciju navođenja na ekološke rute  na osnovu faktora za koje se procenjuje da stvaraju najniže emisije ugljenika na osnovu stanja na putevima, tipu vozila, terenu po kojem se vozilo kreće i drugih činioca, objavila je kompanija Gugl.

Nova “ekološki osvešćena” funkcija biće dostupna za početak u Sjedinjenim Američkim Državama, a nakon toga i u drugim delovima sveta kao vid obaveze prema novom planu Gugla da svojim uslugama direktno pomogne u zaštiti životne sredine i da kroz svoj doprinos doprinese u ostvarenju boljih rezultata u borbi protiv klimatskih promena.

Od juna se očekuje da aplikacija bude dostupna i u Nemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Španiji i Velikoj Britaniji, zemljama koje su uveliko “objavile rat” emisijama ugljen-dioksida.

Postoji mogućnost da se ova opcija isključi ili da se, ukoliko su druge ponuđene rute brže, uporedi nivo emisije ugljenika.

Direktor proizvoda u kompaniji Gugl kaže da su u mogućnosti da za otprilike polovinu ruta ponude ekološki prihvatljiviju opciju kretanja pri kojoj ne bi došlo do gubljenja vremena zbog menjanja trase putovanja.

Podatke o putevima, koji dolaze iz automobila putem Street View opcije, kao i iz vazduha i satelitskih snimaka, obrađivaće zaposleni u Nacionalnoj laboratoriji za obnovljivu energiju.

Ova laboratorija, je postigla dogovor sa Guglom o dodeli sredstava kako bi dodatno proučila tačnost svojih procena.

Sledeći korak je ponuda upoređivanja različitih vrsta prevoza – automobila, bicikla, javnog prevoza i drugih – kako bi korisnici imali dodatne pogodnosti prilikom donošenja odluke na koji način će doći do željenog odredišta.

Jovana Canić

Kada je putovanje kolima štetnije za životnu sredinu od letenja?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Automobil na benzin ili dizel u kome je samo vozač može da ispusti veću štetnu emisiju po putniku nego kod putovanja avionom unutar EU, pokazala je nova studija o ekološkom uticaju transporta.

“Uticaj emisije vazdušnog saobraćaja, mereno prema putniku po kilometru, uvek je veći (nego kod ostalih vrsta transporta)”, pokazalo je istraživanje Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).

“Međutim, letovi nisu nužno najštetniji izbor. Naime, najštetniji su obični automobili ako se u njima vozi samo jedan čovek”, dodaje se.

I dok su vozila samo sa vozačem na putovanjima dužim od 500 kilometara najveći zagađivači, kada u automobilu ima više putnika, emisija po osobi pada ispod nivoa avio-prevoza.

Tako je nivo “popunjenosti” vozila “pojedinačno najvažniji” faktor kada se procenjuje šteta po životnu sredinu, navodi se.

“Da li je voz, avion ili auto gotovo prazan ili pun 80 odsto, to pravi veliku razliku. Samo taj faktor može način prevoza učiniti najboljim ili najgorim izborom za životnu sredinu”, ističe se u izveštaju.

EEA je uradila studiju kako bi pomogla onima koji odlučuju o politikama za transportni sektor da doprinesu ispunjavanju ciljeva iz Evropskog zelenog dogovora.

Putovanja vozom proglašena su za nabolja za životnu sredinu, uz mogućnosti koje pruža “meka” mobilnost, poput hodanja ili vožnje biciklom.

U izveštaju se zaključuje da će preusmeravanje putnika sa avio-saobraćaja na železnički imati “ključnu ulogu” kod ispunjavanja cilja EU da smanji emisiju iz transporta za 90 odsto u poređenju sa nivoima iz 1990.

Već postoji povećana svest o “ekološkim i klimatskim problemima koje prouzrokuje avio-transport”, što navodi Evropljane da preispitaju odluke o tome kako će putovati, naveli su autori studije.

Zbog koronavirusa putovanja su znatno smanjena, ali je pre izbijanja pandemije putnički saobraćaj jačao širom Evrope.

Trenutno transport daje četvrtinu emisije u Evropskoj uniji. Drumski prevoz je odgovoran za 72 odsto emisije sektora, pomorski za 14 a vazdušni za 13 odsto emisije.

Železnica daje samo 0,4 odsto emisije a proizvode je lokomotive na dizel.

Međutim, i železnica ima mane – izveštaj je pokazao da vozovi velike brzine na dugim linijama zagađuju bukom koja može da se uporedi ili je čak veća nego u avio-saobraćaju.

Izvor: EURACTIV.com/Beta

Još četiri milijarde dinara za ulaganja u ekologiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Erdin Akcinar)
Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)

Prema pedloženim izmenama Zakona o budžetu za 2021. godinu, budžet Ministarstva zaštite životne sredine mogao bi biti uvećan za četiri milijarde dinara.

Ministarka pomenutog resora, Irena Vujović,  smatra da predložena ulaganja stavljaju ekologiju među prioritete Vlade Srbije i da će ovu godinu, ukoliko rebalans budžeta bude usvojen, obeležiti najveća ulaganja u ovu oblast do sada.

Nakon sednice Vlade, Predlog izmena i dopuna Zakona o budžetu za 2021, upućen je u skupštinsku proceduru, a ako poslanici usvoje ovaj akt, Ministarstvo zaštite životne sredine raspolagaće sa 12,3 milijarde dinara u 2021. godini.

Ono što je sigurno, jeste da će država nastaviti da finansira projekte kojima je cilj smanjenje aerozagađenja.

“Još jednom pozivam lokalne samouprave da prate naše konkurse i iskoriste podršku koju ćemo im dati. Takođe, iz ovih sredstava, pomagaćemo gradovima i opštinama da saniraju divlje deponije na svojim teritorijama. Već smo sproveli javni poziv kojim smo ih pozvali da mapiraju sve lokacije na kojima se nedozvoljeno odlaže otpad”, rekla je Vujović.

Ministarka je rekla da je budžet uvećan kako bi, pored ostalog, bila dostupna sredstva za pokretanje kapitalnih projekata, kao što je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 28 lokalnih samouprava, ali i za kompletnu zamenu kotlova u gradskoj toplani u Kragujevcu, jer je ona trenutno jedan od većih zagađivača u tom gradu.

Ministarka je istakla da njeno ministarstvo nastaviti da sprovodi sve projekte i aktivnosti kojima je cilj da se unapredi stanje životne sredine, a da je povećanje budžeta još jedan veliki korak ka tom cilju.

Rezultati ne mogu doći preko noći, ali Vujović veruje da će do kraja godine imati čime da se pohvale.

Energetski portal

U selima kod Požege uzbuna zbog geoloških istraživanja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Rumph)

Stanovnici požeških sela su u fazi uzbune zbog najave da će firma “Jadar Lithium” d.o.o. Beograd na tom području početi geološka istraživanja litijuma. Ne treba zaboraviti da je požeška kotlina na 300 do 910 metara nadmorske visine, koja se nalazi između tri reke Skrapeža, Đetinje i Moravice, što stvara idealne uslove za bavljenje poljoprivredom.

Takođe, opština ima oko 4.000 poljoprivrednih domaćinstava, pa je poljoprivreda ponovo u ekspanziji zasadima velikih površina malina, kupina, jabuka, gajanjem krompira i uzgoja stoke, kao i sve veći broj mladih koji ostaju na selima zbog agrara.

Koje su posledice sumporne kiseline?

Zbog zabrinutosti meštana održan je sastanak više mesnih zajednica u selu Srednja Dobrinja. Sastanak je organizovala Inicijativa za Požegu, a bilo je prisutno oko 150 meštana. Tu su im predstavnici udruženja iz Loznice i profesor univerziteta u Beogradu predstavili šta sve može da se dogodi prilikom istraživanja, a kasnije i otvaranjem rudnika, koje su posledice upotrebom sumporne kiseline pri proizvodnji i slično.

Vladan Bećić, meštanin Srednje Dobrinje i član udruženja Inicijativa za Požegu, rekao je za Agroklub da su za ova istraživanja sasvim slučajno saznali.

“Na zvaničnom sajtu Opštine Požega objavljen je dokument kojim firma “Jadar Litijum” obaveštava opštinu da će 17. aprila početi geološka istraživanja litijuma na njenoj teritoriji, po odobrenju Ministarstva rudarstva i energetike. Prema informacijama koje smo sakupili ta istraživanja trebalo bi da se rade na privatnim parcelama, a vlasnike tih parcela niko nije obavestio”, rekao je Bećić.

Te parcele na kojima treba da se rade istraživanja, prema rečima Bećića, su ili pod šumom ili pod zasadima od nekih poljoprivrednih kultura.

“Ovde je uglavnom poljoprivredni i stočarski kraj, mnogi su podigli zasade malina, kupina, jabuka, gaje se žitarice… Ovo je kraj koji je veoma živopisan. Narod je zatečen i ogorčen, naročito mladi koji su ostali na selu.”

Zahtev za moratorijum

On je rekao da su meštani sela preko Inicijative za Požegu uputili zahtev opštini da uvede moratorijum i ne dozvoli istraživanja, a od Ministarstva rudarstva i energetike da im dostave kompletnu dokumentaciju o tom geološkom ispitivanju i da odgovore da li imaju saglasnost vlasnika parcela.

“U slučaju da nam ne izađu u susret narod sigurno neće dozvoliti da počnu istraživanja, a kasnije ni osnivanje rudnika. Spremni smo da

Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Damjanović)

svojim telima branimo. Imam dvoje dece i sve ću učiniti za njih da im ostavim zdravu budućnost”, rekao je Bećić.

Mladi poljoprivrednik Dragan Simović iz Srednje Dobrinje bavi se uzgojom krava muzara i tovom bikova.

“Imam 27 godina i ostao sam na selu. Ovde su se moji preci već 500 godina bavili poljoprivredom i stočarstvom. I ja planiram da ovde osnujem porodicu, ali ova situacija sada može da me izbaci iz koloseka. Sada govore o tim istraživanjima litijuma, a kasnije mogućoj izgradnji rudnika. To će sigurno uticati na moju proizvodnju i svakako ću se boriti protiv toga”, rekao je Simović, koji poručuje da je narod jako zabrinut.

Najavljena protestna vožnja

U Gornjoj Dobrinji se nalazi Spomen kompleks Milošu Obrenoviću, u mestu gde je rođen. U okviru njega se nalaze dve crkve, kao i čardak srpskog kneza. Zbog toga je, kako nam je rekao Bećić nakon razgovora sa Dobrinjskim sveštenikom, ovaj sveštenik obećao da će u ime svoje parohije i crkvene opštine uputiti zahtev svojim nadležnim u eparhiji da traže da se obustave istraživanja zbog istorijskog značaja predela.

Obavešteni smo da će u subotu u znak podrške seoskim domaćinstvima Požežani organizovati protestnu vožnju automobilima kroz pomenuta sela.

U Opštini Požega kažu da su u pitanju istražne aktivnosti, kojima tek treba da se utvrdi da li ima litijuma i bora, tako da nema opasnosti po stanovništvo i geološka istraživanja ne treba koristiti u političke svrhe.

Izvor: Agroklub

Otkrivena bakterija koja se hrani radioaktivnošću

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici su nedavno otkrili bakteriju Candidatus Desulforudis audaxviator (CDA)  koja se hrani energijom nastalom usled hemijskih reakcija u prirodno radioaktivnim mineralima.

Kako piše u studiji koju je objavio list ISME, ovaj mikroorganizam živi u vodenim česticama zarobljenim u stenama duboko u zemlji, a po prvi put je otkriven u rudniku zlata u Južnoj Africi. Ubrzo nakon prvog otkrića, bakterija CDA pronađena je u rudnicima u Aziji i Americi, a naučnici su  započneli opsežna ispitivanja ovog neobičnog organizma.

Tri navedena lokaliteta poslužila su istraživačima da se bliže upoznaju sa novootkrivenom bakterijom, a najpre su želeli da utvrde na koji način su se ove bakterije prilagodile različitim životnim uslovima.

Iako su naučnici očekivali velike razlike u genomu, na njihovo iznenađenje, genomi bakterija CDA uzetih iz Azije, Amerike i Afrike, bilo su gotovo identični. Otuda su zaključili da se genom ovih otpornih mikroorganizama, uprkos radijaciji kojoj su neprestano izloženi, nije promenio 175 miliona godina.

Naročito ih je zaintrigiralo na koji način je CDA odolela evoluciji, tako svojstvenoj za bakerije, budući da se pojedine vrste, poput Ešerihije Koli, menjaju neverovatnom brzinom pa čak postaju otporne na antibiotike.

Istraživači iz Bigelou laboratorije za proučavanje okeana u SAD-u želeli su da otkriju šta je to što ovaj maleni organizam čini tako otpornim na promene. Oni su pošli od hipoteze da bakterije CDA imaju poseban mehanizam koji štiti njihov genom od mutacije.

Naime, do mutacija dolazi usled replikacije DNK koju izvode DNK polimeraze. Moguće je da ove bakterije imaju izuzetno precizne polimeraze koje ne mogu da naprave grešku, ili pak nekakav mehanizam koji popravlja grešku ukoliko do nje dođe.

Ovo otkriće svakako je dagoceno za genetičare i biotehnologiju jer se može koristiti za DNK dijagnostiku i gensku terapiju.

I još nešto, budući da su u stanju da prerade radioaktivne supstance, uz pomoć ovih mikroba mogli bismo da umanjimo nuklearni otpad ili da ga se u potpunosti otarasimo. Ipak, sve je još uvek pravi izazov za naučnike, a koristi koje možemo imati od ovih, i njima sličnih organizama, biće poznate tek nakon daljih ispitivanja.

Za podzemne mikroorganizme se, kako piše list ISME, do pre 30 godina nije ni znalo, a danas je procenjeno da čine oko 10 odsto ukupne svetske biomase. U toku su intenzivna istraživanja ovog nepoznatog sveta čiji je biodiverzitet još uvek misterija, a nova zapanjujuća otkrića u ovoj oblasti tek možemo da očekujemo.

Milena Maglovski

Tojotin pametni grad budućnosti uskoro otvara svoja vrata

Foto-ilustracija: Unsplash (Christina Telep)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamisao kompanije Tojota da u Japanu izgradi pametni grad koji bi, između ostalog, služio i kao laboratorija za testiranje novih tehnologija – uskoro postaje stvarnost!

Plan je da se u ovom “gradu budućnosti” testiraju roboti i autonomni automobili (koji će se kretati isključivo zahvaljujući solarnoj energiji i energiji vetra), kao i tehnologije potrebne za dalji ravoj pametnih kuća i veštačke inteligencije.

Prvih 360 stanovnika biće porodice i investitori koji će, u narednih pet godina, nastaniti  Voven Siti (Woven city/”Istkani grad”).

Inače, lokacija Voven Siti  je u blizini Tokija, na mestu nekadašnje fabrike.

Jedini materijal koji će se koristiti prilikom građenja biće drvo, kako bi se emisija ugljen-dioksida smanjila na najmanju moguću meru i postigla maksimalna energetska efikasnost objekta.

Japan ima plan da do 2050. godine bude ugljenično neutralna zemlja i da se postepeno svi ostali gradovi ugledaju na Voven Siti.

U ovom gradu ulice će biti podeljene na one koje koriste pešaci, biciklisti ili autonomna vozila. Prilikom isporuke robe na kućnu adresu koristiće se robotizovani, autonomni uređaji.

Grad će biti opremljen uređajima koji će život starijim osobama činiti lagodnim i bezbednim.

Japan je među najstarijim nacijama na svetu, pa je ova demografska grupa bila jako važna prilikom osmišljavanja plana funkcionisanja i infrastrukture grada.

Zdravstveno stanje stanovnika će se pratiti uz pomoć senzora, a plan je, kako prenosi Svetski ekonomski forum, da u njemu živi dve hiljade ljudi.

Tojota zna da ne može da ostane “samo” fabrika automobila, zato gleda u budućnost i poziva sve da joj se na tom putu pridruže.

Jovana Canić

Novi Bečej – dodela 1.400 hektara zemljišta u zakup

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Henry Be)

Uprava za poljoprivredno zemljište raspisala je drugi krug konkursa za dodelu 1.390,7524 hektara državnog zemljišta u zakup na 15 godina.

Zemljište koje je predmet javnog nadmetanja nalazi se u katastarskim opštinama Bočar, Kumane, Novi Bečej i Novo Miloševo, a jedini uslov koji kandidati moraju da ispune za učešće u nadmetanjima je registrovano poljoprivredno gazdinstvo u aktivnom statusu tri godine.

Rok za prijavu je 21.04.2021. do 14 časova, a otvaranje ponuda, odnosno kreiranje rang liste zakazano je za 29.04.2021. u 12 časova.

Više o konkursu pogledajte ovde.

Počela akcija „Prolećno čišćenje Beograda”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Uklanjanjem divlje deponije sa groblja u Malom Mokrom Lugu, otpočela je tradicionalna akcija „Prolećno čišćenje Beograda”.

Od 2014. godine, Grad Beograd svakog aprila čisti prestonicu u saradnji sa građanima i komunalnim preduzećima.

“U prolećnom čišćenju biće uklonenjeno skoro 40 divljih deponija. Akcija će obuhvatiti i uklanjanje grafita sa fasada i čišćenje priobalja”, najavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Za odabir ovog mesta odgovorna je Beograđanka Biljana Dojčinović koja je pokazala inicijativu ukazavši na problem gomilagnja smeća na ovoj lokaciji.

Ona se zahvalila nadležnima i dodala da joj je drago što će se nastavi sa uređenjem ovog dela grada.

“Ova deponija nije nastala slučajno, već je rezultat nemara građevinskih firmi koje po preuzimaju građevinskog otpada, umesto transporta do deponije Vinča, smeće ostavljaju po različitim delovima grada. Potrebno je doneti izmene pojedinih zakona, da bi se tom neodgovornom ponašanju stalo na put. Između ostalog menjaće se Zakon o krivičnom postupku, koji će omogućiti oduzimanje kamiona, kao i izmena Zakona o planiranju i izgradnji koji će obavezati investitora da pre dobijanja upotrebne dozvole dostavi dokaz o kretanju građevinskog otpada“, najavio je zamenik gradonačelnika.

Problem Grada su i deponije komunalnog otpada koje sami pravimo, objašnjava Vesić i dodaje da moramo podići svest građana kako bi se što odgovornije ponašali prema životnoj sredini.

“Rešenje se ne krije u tome da svake godine iznova pravimo deponije i onda trošimo resurse da ih uklonimo”, ukazao je Vesić.

Kada je reč o uređenju Malog Mokrog Luga, Vesić je istakao da će izgradnja spoljne magistralne tangente poptuno izmeniti taj deo Beograda i da će time građani opštine Zvezdara biti bolje povezani sa ostatkom grada.

Predsednik opštine Zvezdara Vladan Jeremić rekao je da ovakve akcije potvrđuje dobru komunikaciju sa građanima, uz konkretan rezultat na terenu.

Energetski portal

Ptica stepska beloguza po prvi put primećena u Srbiji

Foto: Zavod za zaštitu prirode
Foto: Zavod za zaštitu prirode

Pre četiri dana je na prostoru planine Belava u ataru sela Gnjilan u Pirotu po prvi put u Srbiji primećena stepska beloguza (Oenanthe isabellina). Ovu pticu prvi je primetio i identifikovo stručni saradnik Zavoda za zaštitu prirode Srbije (ZZPS) Ivan Medenica, koji je tom prilikom i fotografisao.

Stepska beloguza se gnezdi u istočnom Balkanu, delovima istočne Evrope, centralne Azije pa sve do istočne Azije, navodi se u tekstu Zavoda za zaštitu prirode.

Reč je o ptici selici koja zimu provodi u Africi i na Indijskom potkontinentu. Preferira otvorena i suva travnata staništa sa kamenjarima, ali i suve travnate livade koje su pod stalnom ispašom.

Stepska beloguza je živahna vrsta i stalno je u pokretu, što je generalno odlika svih beloguza. Po dolasku na odgovarajuća gnezdeća staništa, brzo ispoljava teritorijalno ponašanje i tera druge ptice sa svog prostora, piše ZZPS.

Iako ova vrsta ima veliki areal pojavljivanja (11,7 miliona km2) i populacija je po međunarodnoj uniji za zaštiti prirode (IUCN) ocenjena kao „najmanja briga“ jer broji od 26 do 378 miliona jedinki na svetu, populacija u Srbiji ne broji više od 10 parova, pa se kod nas može smatrati ugroženom.

Ovo je veoma vredan podatak za bazu podataka o rasprostranjenju divljih vrsta u Srbiji koja se vodi u Zavodu za zaštitu prirode. Podatak o sredozemnoj beloguzi, kao vrsti koje preferira staništa poput karbonatnih livada i pašnjaka sa kamenjarima su veoma značajni za očuvanje brojnih drugih vrsta poput gorocveta (Adonis varnalis), kosovskog božura (Paeonia peregrina) i veoma retke vrste mrežokrilca pod nazivom Libelloides lacteus, vrstama koje su sve zabeležene na ovoj lokaciji, navodi se u tekstu ZZPS.

Energetski portal

Mladenovac će postati ekološka oaza Beograda

Foto-ilustracija: Unsplash (sasa damjanovic)
Foto: beograd.rs

Razvoj projekta četiri fabrike otpadnih voda jedan je od važnijih za dalji razvoj opštine Mladenovac, naglasio je predsednik te opštine Vladan Glišić, prilikom sastanka sa gradonačelnikom Beograda Zoranom Radojičićem, na kojem su se vodili razgovori o ključnim projektima važnim za žitelje ove beogradske opštine.

Najvažniji od njih je projekat Makiš–Mladenovac, ali ne treba zanemariti ni značaj infrastrukture za dovođenje novih fabrika  koje bi indirektno ili direktno popravile kvalitet života Mladenovčana.

Bilo je reči i o daljim ulaganjima u poljoprivredu što je, između ostalog, perspektiva ove opštine.

“Prethodnih godina je veliki deo sredstava koje je Grad odvajao za subvencije za poljoprivredu išao ka Opštini Mladenovac. Nadam se da će novim konkursom, kojim je opredeljeno 180 miliona dinara, veliki deo otići ljudima koji se bave poljoprivredom u Mladenovcu. Beograd ima oko dve hiljade hektara pod vinogradima, što ga pored Beča, čini jedinim glavnim gradom u Evropi koji ima vinograde i proizvodi vina”, istakao je Radojičić.

Opština Mladenovac ima veliki potencijal i za razvoj turizma, naročito ekološkog turizma. Kao deo aktivnosti na stvaranju „zelene oaze” u Mladenovcu, u toku je izgradnja transfer stanice i reciklažnog dvorišta, nakon čega će sav otpad sa teritorije opštine Mladenovac biti tretiran i deponovan na deponiju Vinča.

Foto: Grad Beograd

“Vrednost ovog ekološki dragocenog projekta je 550 miliona dinara, a rok za njegov završetak je kraj 2022. godine”, dodao je Radojičić.

Razgovaralo se i o unapređenju Beovoz-a, što bi bila važna komponenta i u razvoju turizma – ako turisti na brz i lagan način mogu da stignu iz Beograda do Mladenovca, uz razvoj ove ekološke predispozicije, to bi bio odličan put i vizija razvoja Beograda i Mladenovca.

“U oblasti ekologije smo i pred realizacijom projekta izgradnje tri mala i jednog velikog postrojenja za preradu otpadnih voda, uz dodatnih osamdeset kilometara kanalizacione mreže. Pri kraju je i završetak velikog projekta gasifikacije celokupne opštine uz izgradnju dalekovoda kojim pojačavamo energetsku stabilnost opštine. Takođe, dobili smo veliku podršku za projekat Makiš–Mladenovac, što znači da smo dobili skretanje za planinu Kosmaj i mislim da ćemo ovim rešiti problem zdrave i pijaće vode za sve stanovnike Mladenovca”, rekao je Glišić.

On je dodao da je pripremljeno i mnogo drugih projekata za naredni period.

“Rešavaćemo probleme krovova i raditi na sanacijama oštećenih delova zgrada. Baš kao što ulažemo u obdaništa za sela, isto tako ćemo u centru grada urediti vodu i rekonstruisati trotoare i dečja igrališta”, naveo je na kraju predsednik opštine.

Energetski portal

Moćna hrana koja staje u džep

Foto-ilustracija: Unsplash (Toomas Tartes)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastien Goldberg)

U susret lepom vremenu važno je razmotriti vanjske aktivnosti kao što su planinarenje, ribolov, džoging ili kampovanje. U ovakve avanture ne možemo se otisnuti bez zaliha hrane i ostalih potrepština, premda nas veliki prtljag može ometati da se u potpunosti prepustimo uživanju u prirodi.

Da bi umanjio količine hrane koja je potrebna za put, ali ne i njen kvalitet, Zoran Vukelić pokrenuo je kompaniju HikingFood koja proizvodi zdrave, visokokalorične zalogaje za sve zaljubljenike u prirodu.

Zoran objašnjava da je izučavao prehrambene navike plemena Tarahumara iz Bakarnog kanjona u Meksiku.

Oni su, kako kaže, čuveni po tome što u potrazi za lovinom mogu da pretrče ogromne distance, a sebe zovu Raramuri, što znači trkači. Vukelić je tako osmislio hranu za sopstveno trčanje maratona, ali se ova ideja vrlo brzo pretvorila u proizvod zvani FIBRO.

“Raramuri snagu crpe iz svojih običaja u ishrani i ja sam to preneo u FIBRO. Žuti FIBRO u sebi sadrži praktično kompletnu ishranu plemena Tarahumara u malom pakovanju. Napravio sam prve primerke i otkrio da zaista deluje. Kolege maratonci su tražili da probaju i oduševili se, pa su mi sugerisali da počnem proizvodnju. Onda sam tokom jednog hajkinga shvatio da je FIBRO u stvari idealan kao hrana za boravak u prirodi pošto ispunjava najstrože zahteve za tu vrstu hrane”, kaže Zoran za Energetski portal.

On dodaje da je svaki FIBRO obrok za sebe jer ima preko 200 kalorija, postojan je na visokim i niskim temperaturama, nije preterano sladak i, što je veoma važno, potpuno je prirodan, bez dodatih zaslađivača.

Takođe, idealnim za put čine ga i njegove male dimenzije zbog kojih lako staje u džep ili ranac, a njegovu praktičnost su, pored planinara, prepoznali i ribolovci i lovci.

“FIBRO je obrok koji staje u džep. Potpuno je prirodan, zdrav i nabijen energijom. Stavite nekoliko komada u džep i uputite se na planinu. Slobodno ćete uživati u prirodi jer znate da nećete ostati gladni. Trenutno nudimo FIBRO u tri različite verzije. To nisu samo drugačiji uskusi, svaki FIBRO je za sebe specifičan po sastavu. Trenutno radimo na razvoju novog proizvoda koji će, slobodno mogu da kažem, biti revolucionaran ne samo na našem već i na svetskom tržištu.”, objašnjava Vukelić.

HikingFood je prva kompanija specijalizovana za hranu za planinare u našoj zemlji, a Vukelić je zadovoljan jer su svi oni kojima je proizvod namenjen odlično reagovali. “Koliko im se dopada ideja, toliko su zadovoljni samim proizvodom. Nama je to najvažnije”, ističe on.

Milena Maglovski

 

Ekološki, ali ružni do bola

Foto: Tviter skrinšot
electric car električni automobil

Zašto o električnim automobilima samo hvalospevi? Te ekološki su, te lepi su, te dobri su! Evo ja sebi dajem apsolutno pravo da ih šejmingujem (izvinjavam se na odabiru reči), i to u pogledu njihovog izgleda, dokle god me neko ubedi da je tehnologija toliko napredovala pa automobili imaju emocije i rone suze iz farova.

Japanski LF 30 

Foto: Tviter skrinšot

Znate kako se od električnog automobila očekuje da nas sam pogled na njega vodi u budućnost, samo ne znam zašto se svi napori da se stvori futurističko električno vozilo zapravo završe ružnim električnim vozilom.

Tvorac koncepta LF 30, Jošihiro Sava, zasigurno je postigao da u tehnološkom smislu ovo vozilo bude besprekorno, ali je u estetskom, makar koliko me oči služe, zakazao.

Znala sam da mi je ovo udubljenje sa bočne strane odnekud poznato, samo nisam isprva mogla da se setim odakle. Da, sličan detalj imao je moj Ford, nastao dok sam se, kao vozač početnik, nespretno provlačila između nekakvih stubova. U rikverc!

Ne Jošihiro, ova finesa ne deluje kao nešto što bi futuristički automobil trebalo da ima. Ipak, super je što mojim kritičarima, koji mi do dana današnjeg nisu oprostili udubljenje na Fordu, sada mogu da pokažem ovu sliku uz objašnjenje da su udubljenja na autu novi trend i odraz sofisticiranosti.

Idemo dalje.

Teslin Sajbertrak 

Foto: Tviter skrinšot

Ni ti nisi “crveno slovo” Elone Mask! Na stranu impresivne performanse tvog Sajbertraka na koji si toliko ponosan, jer je on ružan kao grob.

Iako je minimalizam prva zapovest u teslinom jevanđelju, malo organskih linija ne bi škodilo jer je ovo električno vozilo toliko minimalističko da se pitate da li uopšte gledate u auto ili u veliku stenu.

“Pik-ap vozila nisu menjana 100 godina, zato smo mi tu da ponudimo nešto novo, nešto što svet nikada nije video”, reče Mask prilikom prvog predstavljanja ove grdosije.

Okej, niko ti ne spori da si inovativni genije, ali da li si ti uopšte video svoj auto? Zamislite da se vozite uz laganu muziku, sve je naizgled normalno, a onda pored vas projuri apokaliptični Sajbertrak. “To je to, napali su nas vanzemaljci! Svi u zaklon!”

Šta je, za ime Boga, moglo da inspiriše Maska da napravi ovu monstruoznost? On veli da ga je nadahnuo auto Lotus Espirit iz filma o Džejmsu Bondu, ali, ako mene pitate, nije se mogao ugledati na ružniji auto. Ipak, koliko god Lotus bio nakaradan, Sajbertrak je po pitanju ružnoće teško prevazići.

Nisan pivo 2

Foto: Tviter skrinšot

Sada sam već sigurna da neko tajno društvo organizuje takmičenje najružnijih električnih automobila, jer kako biste drugačije objasnili ovoliko modela čiji tvorci ne znaju za reč “lepo”?

Nisan pivo 2 je tragičan pokušaj da se dobije savršeno vozilo za gradsku vožnju. Zamislite samo – kabina se okreće za 360, a točkovi za 90 stepeni! To znači da možete da se krećete u svim pravcima, a bočno parkiranje bilo bi mačiji kašalj čak i za mene.

I pored svih navedenih kvaliteta, Nisan pivo 2 ostao je na nivou koncepta, a teško da će se ikada naći u masovnoj proizvodnji. Pogled na njega objašnjava i zašto:

Da li sebe zaista možete da zamislite kako se vozikate u autiću koji liči na malog oktopoda, ili pauka, ili vanzemaljca? I zamislite samo tog nesrećnog policajca koji se dvoumi da li da vas zaustavi zato što ste prekoračili brzinu ili zato što vozite neidentifikovani objekat.

Šalu na stranu, jasna mi je uloga ovakvih projekata jer su oni tu da industriji električnih automobila otvore nove horizonte. Tu pre svega mislim na nove tehnološke mogućnosti, ali što se izgleda tiče, možda ipak nismo savladali estetiku budućnosti.

Milena Maglovski

Na dnevnom redu Skupštine Srbije danas su četiri zakona iz oblasti energetike i rudarstva

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Danas se raspravlja o dva nova zakona – o korišćenju obnovljivih izvora energije i o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i izmenama i dopunama dva zakona – Zakona o energetici i Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, rekla je da zakoni iz oblasti rudarstva i energetike koji se danas brane pred poslanicima predstavljaju važan korak kako bi energetska politika države bila održiva i odgovorna prema životnoj sredini.

“Vlada Srbije je opredeljena da bude deo velikih promena koje se dešavaju u svetu, a koje podrazumevaju i proces energetske tranzicije i klimatski neutralan razvoj”, rekla je Mihajlovićeva u Narodnoj skupštini uoči početka današnje rasprave.

Ona je nastavila objašnjavajući da zakonima stvaramo bolje uslove za investicije, digitalizacijom procedura kroz uvođenje e-energetike i e-rudarstvo, ali i vodimo računa o energetski ugroženim kupcima, koji će usvajanjem ovih zakona, pored kupaca električne energije i gasa, obuhvatiti i kupce toplotne energije.

Sa druge strane, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) zahteva od Vlade Republike Srbije da iz skupštinske procedure hitno povuče predlog izmena Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, koje smatra neustavnim, jer ostavljaju mogućnost da država, po sopstvenom nahođenju, i formalno suspenduje pravni poredak Republike Srbije prilikom pregovora sa stranim investitorima.

Naime, predloženim izmenama ostavljena je mogućnost da država zaključi tzv. investicioni sporazum sa investitorom u projekat eksploatacije, kojim bi se bliže uredili „odnosi povodom izgradnje nedostajuće infrastrukture, zaštite životne sredine, prava preče kupovine proizvoda u korist domaćeg prerađivača, fiskalne i pravne pogodnosti u vezi projekta….“.

„Na ovaj način, teoretski je moguće da država povlašćenog investitora oslobodi od obaveze pribavljanja saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu u projektima u kojima je njeno pribavljanje po osnovu Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu neophodno.

Takođe, zamisliva je situacija u kojoj se investitoru ovakvim sporazumom omogućava da umesto po zakonom propisanoj stopi od 20 odsto, PDV obračunava po povlašćenoj stopi od npr. pet odsto ili porez na dobit po stopi od dest odsto umesto 15 odsto.

RERI je najavio da ukoliko Vlada Srbije ipak iz procedure ne povuče sporne izmene, a zakon u ovoj formi bude usvojen u Skupštini, da će odmah po njegovom stupanju na snagu, Ustavnom sudu podneti inicijativu za ocenu ustavnosti onih odredbi koje smatra neprihvatljivim i protivustavnim.

Energetski portal

U toku je cvetanje voća – sprečimo trovanje pčela

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kris Mikael Krister)

Uprava za zaštitu bilja apeluje na poljoprivredne proizvođače, da prilikom primene sredstava za zaštitu bilja otrovnih za pčele prvo suzbiju korove u voćnjacima, jer upravo korovi koji su u fazi cvetanja mogu da budu posećeni od strane pčela i da pored toga što biljke koje tretiraju nisu u fazi cvetanja, do trovanja dođe zato što pčele idu na korovske biljke koje su u cvetu, piše u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U saopštenju Ministarstva navodi se da je, budući da se nalazimo u periodu cvetanja voća, rizik od trovanja pčela povećan. Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje, pa usled lošeg oprašivanja opada i prinos, a i smanjuje se kvalitet plodova.

U saopštenju podsećaju da zakon zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu dana, tako da se pesticidi koji su otrovni za pčele ne smeju primenjivati ni uveče ni rano ujutru. Veoma je važno napomenuti da se sredstva za zaštitu bilja primenjuju u skladu sa registracijom – deklaracijom i uputstvom, a takođe je bitno da se poštuje predviđena koncentracija i karenca, a sve u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom.

Dodaje se da je potrebno skrenuti pažnju poljoprivrednim proizvođačima da je prilikom tretiranja uljane repice insekticidima zabranjeno primenjivati insekticide koji su otrovni za pčele u toku cvetanja, i da se prilikom tretiranja uljane repice pre cvetanja koriste sredstva za zaštitu bilja koja imaju kraći period delovanja.

Tretiranje komaraca iz vazduha takođe predstavlja ogroman problem, jer se često poklapa sa cvetanjem lipe, a i drugih medonosnih biljaka, koju pčele intenzivno posećuju, navodi se u saopštenju. Zato je apel upućen kako nadležnima, tako i lokalnim samoupravama, da tretiranje komaraca iz vazduha ne sprovode, već da se komarci i krpelji tretiraju sa zemlje, preparatima koji nisu toksični za pčele, u kasnim večernjim satima kada nema aktivnosti pčela.

U okviru četvorogodišnjeg projekta u vezi problema trovanja pčela pesticidima u poljoprivredi, koji je SPOS (Savez pčelarskih organizacija Srbije) dobio na konkursu Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), koji sprovodi NALED u saradnji sa Republičkim sekretarijatom za javne politike (RSJP), a finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), potpisana je deklaracija o zaštiti pčela u Srbiji sa više gradova i opština, a glavna aktivnost koja se očekuje od potpisivanja Deklaracije jeste postepeno ukidanje tretiranja komaraca iz aviona sredstvima otrovnim za pčele, dodaje se u saopštenju.

Iz tog razloga pozivani su predstavici gradova i opština koji nisu potpisali Deklaraciju, da to učine, jer očuvanjem pčela pomažu i razvoju svojih sredina.

Energetski portal

 

Pedeset miliona evra uloženo u Srbiju kroz fabriku sladoleda u Staroj Pazovi

Foto: Executive Group
Foto: Executive Group

Neki od najpoznatijih brendova sladoleda, omiljeni među potrošačima u Srbiji i širom sveta, proizvode se u modernoj fabrici Froneri Adriatic u Staroj Pazovi i odatle izvoze na tri kontinenta. Zahvaljujući stalnim ulaganjima koja su za proteklih pet godina dostigla 50 miliona evra, nekada mali lokalni pogon pretvoren je u modernu fabriku za 21. vek, a na putu je da postane vodeći proizvođač sladoleda u Jugoistočnoj Evropi.

Više od 200 različitih proizvoda dolazi sa 13 novih i unapređenih proizvodnih linija. Među njima su čuveni svetski konditorski brendovi u obliku sladoleda – Milka, Oreo, Nesquik, Cadbury, Daim – pored Froneri proizvoda koji su već godinama dobro poznati na tržištu Srbije pod brendom Nestle sladoleda kao što su Best, Nirvana, Topgun, Pirulo, Hit, Aloma i Familia.

Korneti, čašice i porodična pakovanja proizvedni u Srbiji mogu se naći u Velikoj Britaniji i skoro svakoj zemlji Evrope, kao i u Izraelu, Južnoj Africi i Sjedinjenim Državama. Svaki proizvod se pravi prema istim standardima vrhunskog kvaliteta i održivosti, uz poštovanje specifičnih potreba određenih zemalja. Na primer, sladoledi koji se izvoze u Izrael moraju da ispune stroge norme košer sertifikata. Froneri Adriatic izvozi u više od 25 zemalja, a vrednost izvoza je prošle godine premašila 38 miliona evra.

Froneri je nastao 2016. godine kao globalno zajedničko ulaganje spajanjem kompanija Nestle sladoledi i R&R, objedinivši njihovo višedecenijsko znanje i iskustvo u proizvodnji.

Foto: Executive Group

U junu 2018. godine Froneri Adriatic je uložio značajna sredstva od 20 miliona evra u renoviranje i proširenje nekadašnje Delta/Nestle fabrike u Staroj Pazovi, dok investicije danas dostižu iznos od 50 miliona eura.

Površina stare fabrike je gotovo udvostručena na 24.000 kvadratnih metara, a proizvodni kapaciteti su povećani za 60 procenata.

„Drago nam je što možemo da podržimo srpsku ekonomiju kako investicijama tako i činjenicom da većinu sirovina koje koristimo u proizvodnji kupujemo od poljoprivrednika, lokalnih kompanija i proizvođača. Zadovoljstvo nam je da doprinosimo razvoju Stare Pazove,“ kaže Generalni direktor Froneri Adriatic-a Kristijan Doksan.

Froneri će nastaviti značajno da doprinosi razvoju i Stare Pazove i srpske ekonomije kroz redovna ulaganja najviše u oblasti tehnologija za zaštitu životne sredine i reciklažu, što je u skladu sa korporativnom strategijom održivosti.

Izvor: Executive Group