Home Blog Page 54

Grčka namerava da razvija nuklearnu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (jesse-collins)

Na konferenciji pod nazivom „Samit o energetskoj tranziciji: Istočni Mediteran i jugoistočna Evropa”, premijer Kirijakos Micotakis izjavio je da Grčka „treba da bude spremna da se pridruži nuklearnoj alijansi” i podsetio da je njegova vlada 2019. godine donela odluku o brzom napuštanju uglja.

U opširnom intervjuu koji je objavljen na zvaničnoj stranici vlade govorio je o energetskoj budućnosti zemlje.

„Samo pet odsto naše proizvodnje električne energije sada dolazi iz uglja, i to uglavnom kao rezerva. Zabeležili smo značajan porast učešća obnovljivih izvora – sada je više od 50 odsto, i to su naši kapaciteti”, istakao je na konferenciji.

Micotakis je pomenuo da su blago pristrasni prema solarnim izvorima, te podsetio na veliki potencijal energije vetra na moru.

Između ostalog naveo je da se Grčka pretvara u energetsko čvorište, kao i da može postati snabdevač energetske bezbednosti za zemlje čak do Ukrajine.

Pročitajte još:

Što se tiče pridruživanja nuklearnoj alijansi, Micotakis ističe da ova izjava može šokirati mnoge jer Grčka nema iskustva, ali da svet ne može dostići ugljeničnu neutralnost bez nuklearne energije.

„Više puta sam na Evropskom savetu isticao da Evropa treba da zauzme strateške pozicije u oblastima čiste tehnologije u kojima i dalje ima značajnu komparativnu prednost. Verujem da nuklearna energija mora biti jedna od tih oblasti”, izjavio je.

Kada su u pitanju drugi izvori energije, vodonik je za ovu zemlju opcija, ali se više fokusiraju na skladištenje energije, posebno na pumpe za akumulaciju, jer imaju geografske prednosti.

„Imamo veliki projekat pumpe za akumulaciju u Amfilohiji u zapadnoj Grčkoj, koji finansira Fond za oporavak i otpornost i dobro napreduje. Imamo brane i nadamo se da će pasti više kiše kako bi se napunile do maksimuma. To je oblast na koju bih stavio veći fokus”, izjavio je on.

Energetski portal
 

Tehnološki iskorak u borbi protiv šumskih požara

Foto-ilustracija: Pixabay

Šumski požari doskora su smatrani za sezonske, pretežno lokalne fenomene, ali vremenom su postali globalna krizna pojava koja se ubrzano širi pod uticajem različitih promena. Poslednjih decenija, naročito u proteklih 15 godina, zabeležen je rekordan broj požara sa razornim posledicama po šumske eko-sisteme, živote ljudi i biodiverzitet.

Ljudski faktor često je uzrok šumskih požara – od neugašenih kamperskih vatri ili opušaka cigareta, do namernog spaljivanja vegetacije radi urbanizacije i širenja poljoprivrede. Prirodni faktori, poput udara groma, čine daleko manji udeo, ali mogu biti ekstremno opasni ako ih prati kombinacija suše, visokih temperatura i jakih vetrova, koji ubrzavaju širenje vatre. Osim toga, usled urbanizacije i gradnje, ljudi sve više naseljavaju i grade na obodima šuma, što povećava rizik za nastanak požara.

Najugroženiji deo sveta u kom dolazi do šumskih požara svakako je zapadni deo Sjedinjenih Američkih Država, koji se sa ovim problemom suočava u periodu od juna do oktobra, a vrhunac se najčešće beleži tokom avgusta i septembra. Ipak, i početak 2025. godine bio je prepun stravičnih prizora iz Los Anđelesa. Kanada je takođe u vrhu po razmerama šumskih požara, a 2023. godine izgubila je više miliona hektara šume zahvaćenih plamenom. Ni 2024. godine nije bila pošteđena, kada je na stotine požara bilo aktivno istovremeno. Slično je i na južnoj hemisferi, gde Australiju pogađaju požari najčešće od decembra do marta.

Veštačka inteligencija kao rešenje problema

U potrazi za novim rešenjima, pojavljuju se inovativni projekti, poput platforme SensoRy AI. Reč je o tehnologiji koju je razvio mladić iz Kalifornije, počevši od naučnog projekta za školski sajam. Posle određenog vremena, razvijen je sistem zasnovan na kombinaciji senzora – za plamen, dim i toplotu, uz infracrvene kamere i algoritme mašinskog učenja, koji postepeno ulaze u fazu testiranja na terenu. Njegov cilj je rano otkrivanje prirodnih opasnosti i upozoravanje na požare u oblastima sa visokim rizikom. Čim senzor prepozna potencijalni izvor vatre, alarmira lokalne vatrogasne službe i tako predupređuje nastanak velikih požara.

U FOKUSU:

Osim toga, ovo bi mogla biti prava ekološka tehnologija jer ne ostaje samo na praćenju požara već bi mogla da se primeni i na otkrivanje drugih vrsta zagađenja, uključujući curenje metana ili zagađenje vode. Zahvaljujući algoritmima za obradu podataka u realnom vremenu, sistem bi mogao da ukaže na problem i pre nego što dođe do vidljivih znakova opasnosti.

Šumski požari odavno nisu samo lokalni problem, a svako odlaganje rešenja vodi ka još težim posledicama. Projekti poput prethodnog, koji osluškuju nauku i razvoj tehnologija, mogu preduprediti loše scenarije i sačuvati šume, koje su vitalne za opstanak života na planeti.

Rekordan gubitak šuma do 2023.

Statistika koju objavljuje Global Forest Watch detaljnije upućuje u razmere problema. U 2020. godini, svet je imao 3,68 milijardi hektara prirodnih šuma, što je činilo oko 28 odsto ukupne kopnene površine. Već 2023. godine zabeležen je gubitak od 23,9 miliona hektara prirodne šume iz više razloga. Kada se analiziraju požari, statistika govori sledeće: od 2001. do 2023. godine izgubljeno je 138 miliona hektara šuma, što je površina oko 15 puta veća od površine naše zemlje. U 2023. godini dogodio se najveći zabeleženi gubitak šuma, kada je vatra progutala čak 11,9 miliona hektara, što predstavlja 42 odsto ukupne seče i gubitka drveća u toj godini.

Problemi se beleže i u mediteranskim zemljama, poput Grčke, Italije, Španije i Turske, gde požari sve češće izmiču kontroli zbog toplotnih talasa i vetrova. Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS), između 300.000 i 600.000 hektara izgori svake godine na području Evropske unije, a 2023. godine izgorelo je pola miliona hektara.

U Srbiji je problem manje dramatičan nego u pojedinim delovima sveta. Od 2001. do 2023. godine, Srbija je u požarima u proseku izgubila 154 hektara šuma godišnje, što je bilo dovoljno da se na globalnoj listi pozicionira na 94. mesto, kako se predstavlja na Global Forest Watchu. Iako su požari bili odgovorni za nepunih pet odsto gubitka drveća u Srbiji, iskustvo iz drugih zemalja uči nas da treba da budemo oprezni i delujemo preventivno kako bismo rizike od nastanka požara sveli na minimum.

Svaki izgubljeni hektar šume smanjuje sposobnost prirode da apsorbuje ugljen-dioksid, reguliše temperaturu i pruža stanište brojnim vrstama. Zato je važno da prepoznamo ozbiljnost ovog problema i doprinesemo njegovom rešavanju – kroz odgovorno upravljanje šumama, prevenciju požara i podizanje svesti o značaju zaštite prirodnih resursa. Samo zajedničkim naporima možemo smanjiti rizike i sačuvati šume za buduće generacije.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Otvoren konkurs za pošumljavanje: Gradovi i opštine pozvani da kandiduju projekte do 9. jula

Foto-ilustracija: Unsplash (mad-visual)

Ministarstvo zaštite životne sredine pozvalo je lokalne samouprave širom Srbije da se prijave na novi konkurs za podršku pošumljavanja i ozelenjavanja u 2025. godini. U okviru programa predviđeno je ukupno 150 miliona dinara za podršku projektima koji imaju za cilj unapređenje životne sredine i poboljšanje kvaliteta vazduha.

Pravo da konkurišu imaju sve opštine i gradovi u Srbiji, a sredstva se mogu koristiti za sadnju drveća i žbunja na javnim površinama, uključujući zaštićena područja, parkove, gradske šume i degradirane lokacije. Projekti treba da doprinesu smanjenju zagađenja iz saobraćaja i industrije, kao i povezivanju zelenih površina u funkcionalne sisteme.

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov pozvala je lokalne vlasti da se aktivno uključe.

Sa velikim zadovoljstvom pozivam sve jedinice lokalnih samouprava da iskoriste priliku i da se prijave na novi konkurs za pošumljavanje, kao deo seta mera za unapređenje kvaliteta vazduha”, rekla je Pavkov.

Pročitajte još:

Ona je podsetila da je od 2020. godine širom Srbije posađeno oko 350.000 novih sadnica zahvaljujući konkursima Ministarstva, te istakla da je cilj nastavak tog trenda i dalje jačanje ekološke svesti građana, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Finansijska podrška odnosi se i na nabavku sadnica autohtonih vrsta i izvođenje radova, uz uslov da se sve aktivnosti realizuju na zemljištu koje je u javnoj svojini lokalnih samouprava.

Krajnji rok za podnošenje prijava je 9. jul 2025. godine. Ministarstvo poručuje da se kroz realizaciju ovakvih inicijativa doprinosi zdravijem okruženju i kvalitetnijem životu stanovništva.

Energetski portal

Recikliranjem nahrani životinje – poruka na prvom reciklomatu u Kraljevu

Foto-ilustracija: Unsplash (anoir-chafik)

U Kraljevu je postavljen prvi reciklomat za odlaganje pet ambalaže i limenki. Sredstva je obezbedila lokalna samouprava, na predlog Udruženja „Spaske” uz pomoć JKP „Čistoća”, koje ima obavezu održavanja.

Za kratko vreme, prikupljena je velika količina otpada, a građani su rado prihvatili taj način odlaganja nepotrebne ambalaže.

Recikliranjem nahrani životinje – poruka je na prvom reciklomatu u Kraljevu. Već sada, korist je višestruka.

Građani odlažu ambalažu, a napušteni psi dobijaju hranu. Cilj postavljanja reciklomata je prvi korak u podizanju svesti građana na primarnoj selekciji ambalaže.

„Iskoristili smo lepo i korisno. Primarna selekcija se radi tako što se plastična pet ambalaža ili limenka ubaci u reciklomat, nakon toga reciklomat izbaci određenu količinu granula tj. hrane za pse i zahvali se u ime grada Kraljeva.

Pročitajte još:

Reciklomat se sastoji od tri particije, jedna particija je za vodu, jedna particija je za granule, i pozadi je takozvani sakupljač tj. boks za plastičnu ambalažu“, izjavio je Novica Lišanin, direktor JKP „Čistoća”.

Zapremina prostora za pet ambalažu i limenke je oko pola kubika, i radnici gradske Čistoće svakodnevno prazne reciklomat i obezbeđuju hranu za pse.

„Ovo je sjajna ideja jer psi neće biti gladni, biće manje agresivni. Ovde ima dosta pasa o kojima stanari zaista brinu, ali opet, ovo je divna ideja. Na teritoriji grada imamo dosta napuštenih pasa koji žive u našem gradu.

Ljudi su zaista oduševljeni ovom akcijom i ovom idejom, masovno se javljaju nama, udruženjima, da pitaju da im objasnimo kako funkcioniše aparat i da li će ih biti još“, kaže Danijela Jović iz udruženja „Spaske“.

Odlaganjem ambalaže u reciklomat, psi dobijaju granule, a vodu mogu građani da doliju u svako doba ako je potrebno.

Za samo desetak dana prikupljena je znatna koliina pet ambalaže i limenki, te otuda u gradskoj Čistoći već sada planiraju da u narednom periodu postave još pet reciklomata.

Izvor: RTS

Kako do više električnih vozila na putevima Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Fousert)
Foto: ljubaznošću Borisa Ćorovića

Srbija je 2024. godine ostvarila najbolji rezultat u prodaji novih automobila u poslednjih pet godina, nadmašivši čak i periode pre pandemije. Ipak, prema podacima Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, tržištem i dalje dominiraju polovni automobili, koji čine čak 83 odsto ukupne prodaje.

Kada je reč o vrsti goriva, najveći udeo među novim automobilima prodatim u 2024. godini imaju benzinski motori sa 46 odsto, dok hibridi, u svim svojim varijantama, čine 32 odsto tržišta. Dizel-vozila zauzimaju 19 odsto, dok su preostala tri odsto raspoređena na alternativna goriva – dva odsto na TNG i slične pogone, a svega jedan odsto na električna vozila.

„Udeo 100 odsto električnih vozila iznosi oko jedan odsto, odnosno prodata su precizno 283 nova putnička automobila, kao i 142 nova laka komercijalna vozila. Kada je reč o hibridima, pod elektrifikovanim vozilima podrazumevaju se i plug-in hibridi, kojih je prodato više od 2.000. Posmatrajući trendove od 2019. godine do danas, prodaja konstantno raste, ali smo i dalje u značajnom zaostatku u poređenju sa tržištem EU, gde udeo 100 odsto električnih automobila u ukupnoj prodaji iznosi 13,6 odsto”, rekao je Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Nasuprot tome, tokom 2024. godine u Srbiju je uvezeno oko 135.000 polovnih putničkih automobila, od kojih je čak 58.000 sa „euro 3” i „euro 4” motorima (proizvedenih između 2001. i 2010. godine). To znači da je u ukupnoj prodaji udeo novih vozila iznosio svega 17 odsto, dok su preostala 83 odsto činila polovna vozila.

Kada je reč o polovnim 100 odsto električnim vozilima, u Srbiju su 2024. godine uvezena 964 takva vozila, što znatno premašuje broj prodatih novih električnih automobila. Ovi podaci jasno pokazuju da se građani Srbije i dalje u najvećoj meri oslanjaju na polovne automobile, često sa starijim standardima emisije gasova. Sa stanovišta zaštite životne sredine, zabrinjavajuće je što uvoz i dalje predvode starija vozila, koja spadaju među najveće zagađivače, dok je broj novih automobila znatno manji.

U FOKUSU:

Električna vozila i infrastrukturni izazovi

Kao jedan od glavnih razloga male zastupljenosti električnih vozila, Ćorović navodi nedovoljan broj punjača. U Srbiji trenutno postoji oko 200 javnih punjača, što je svega tri punjača na 100.000 stanovnika, dok Bugarska ima 24, a Hrvatska 32 punjača na isti broj stanovnika.

„Nedovoljno je razvijen tzv. eko-sistem za električna vozila. Ključni segment tog eko-sistema je mreža javnih punjača, ali on obuhvata i zakonsku regulativu, nefinansijske podsticaje, rešavanje pitanja reciklaže dotrajalih baterija, kao i tehničke detalje poput uvođenja posebnih registarskih tablica i upisa podataka u saobraćajnu dozvolu”, objašnjava Ćorović. Dodaje da će dolazak novih brendova iz Azije na tržište Srbije, početak proizvodnje „Fijatovog” električnog modela u Kragujevcu, kao i postepeni pad cena električnih vozila doprineti njihovoj većoj dostupnosti u narednim godinama.

U januaru ove godine prodata su 1.482 nova putnička automobila, kaoi 284 nova laka komercijalna vozila. Međutim, od ukupnog broja uvezenih vozila, svega 16 je električnih. Ćorović napominje da nije realno očekivati značajan rast prodaje električnih vozila tokom 2025. godine, s obzirom na to da je budžet za subvencije za ekološka vozila ostao na sličnom nivou kao u 2024. godini (170 miliona RSD), što je znatno manje u poređenju sa 2023. i prethodnim godinama.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Pokaži svoje pruge: Globalna inicijativa u borbi protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: ShowYourStripes

Show Your Stripes Day predstavlja globalnu inicijativu koja se obeležava svakog 21. juna, a u njenom fokusu su klimatske pruge – vizuali koji prikazuju rast globalne temperature od 1850. godine do danas. Učesnici iz gradova širom sveta pozivaju se da podele svoje lokalne pruge i time podignu svest o klimatskim promenama.

Vizuali se sastoje od niza pruga čije se boje kreću od hladnih plavih do toplih crvenih nijansi, prikazujući kako se planeta zagrevala tokom decenija. Svaka pruga predstavlja jednu godinu, a ovu ideju osmislio je profesor Ed Hoking (Ed Hawkins), klimatolog sa Univerziteta u Redingu.

Kao simbol klimatskih promena, pruge su postale prepoznatljive širom sveta – mogu se videti na odeći i predmetima, fasadama zgrada, pa čak i na znamenitim mestima poput Tajms skvera u Njujorku.

Na srpskom jeziku, ova inicijativa poznata je kao Dan – Pokaži svoje pruge, a vizuelizacije temperatura dostupne su za više od 800 gradova i 181 zemlju na sajtu showyourstripes.info. Svi materijali besplatno su dostupni za preuzimanje.

Koliko je važno privući pažnju šire javnosti putem ovakvih vizualnih poruka, potvrđuje i činjenica da je 2024. godina zabeležena kao najtoplija u istoriji, dok ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji.

U nastavku pogledajte klimatske pruge za Srbiju, kao i globalne vrednosti koje oslikavaju promene kroz vreme.

Foto-ilustracija: ShowYourStripes – prikaz za Srbiju
Foto-ilustracija: ShowYourStripes – prikaz za Srbiju
Foto-ilustracija: ShowYourStripes – prikaz na globalnom nivou

Energetski portal

Pojačane kontrole i upozorenje MUP-a zbog povećanog rizika od požara na otvorenom

Foto-ilustracija: Unsplash (mary-hammel)

Zbog najavljenih visokih temperatura i sušnog vremena, koje stvaraju uslove za izbijanje i širenje požara na otvorenom, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Sektor za vanredne situacije, uputilo je apel građanima da budu maksimalno oprezni i da postupaju u skladu sa zakonom.

Iz Ministarstva poručuju da će nadležni organi u narednim danima intenzivirati obilazak terena i kontrole, kako bi se predupredili požari i sankcionisalo svako neodgovorno ponašanje.

„Imajući u vidu period veoma toplog i suvog vremena koje pogoduje nastanku požara na otvorenom prostoru koji se brzo širi i zahvata veće površine, koji može ugroziti zdravlje ljudi, a samim tim i stvara velike materijalne štete, Sektor za vanredne situacije apeluje na naše sugrađane da se tokom boravka na otvorenom prostoru odgovorno ponašaju i pridržavaju zakonskih odredbi. Ukoliko primete požar na otvorenom prostoru, odmah o tome obaveste vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj telefona 193“, izjavio je načelnik Odeljenja u Upravi za vatrogasno- spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije MUP-a Milorad Spasojević.

Podsetio je da je važećim zakonom strogo zabranjeno paljenje biljnih ostataka, strništa i otpada, kao i loženje vatre u šumi i u pojasu od 200 metara oko šume. Za kršenje ovih odredbi predviđene su novčane kazne – od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica, a za pravna čak do milion dinara.

Energetski portal

Beograd dobija urbanu mikro-šumu: Velika ekološka akcija na Zemunskom keju 28. juna

Foto: Zeleni razvojni centar

U subotu, 28. juna, s početkom u 10 časova, Zemun će biti domaćin velike ekološke i društveno odgovorne akcije povodom Dana Dunava i Vidovdana. Na Zemunskom keju okupiće se građani, predstavnici kompanija, institucija i organizacija kako bi zajedno očistili priobalje Dunava i zasadili odrasla stabla visoka preko tri metra – prvi korak ka formiranju nove gradske mikro-šume Beograda.

Ova zelena inicijativa deo je kampanje „Posadi svoj hlad” koju je pokrenula nevladina organizacija Zeleni razvojni centar i koja je do sada omogućila sadnju i podelu preko 120.000 sadnica širom Srbije. Slogan kampanje – „Svaki čovek zaslužuje svoje drvo, svaki grad svoj hlad” – ovog puta se pretvara u konkretan doprinos urbanom pošumljavanju Beograda.

Cilj predstojeće akcije na Zemunskom keju jeste da se očisti priobalje Dunava i posade odrasla stabla parkovskog drveća, čime se započinje formiranje prve urbane mikro-šume u ovom delu Beograda. Inicijativa ima za cilj da okupi građane i kompanije u zajedničkom naporu ka zelenijem i zdravijem okruženju.

Pročitajte još:

Poseban značaj daje se uključivanju poslovne zajednice kroz aktivnosti društveno odgovornog poslovanja – donaciju sadnica i aktivno učešće zaposlenih u terenskom radu. Na ovaj način, kompanije imaju priliku da pokažu svoju posvećenost zaštiti životne sredine i lokalnoj zajednici, da dodatno učvrste svoj imidž kao odgovorni akteri društva, kao i da ostave trajan i vidljiv trag – svako posađeno drvo nosiće pločicu sa logotipom firme donatora, kao simbol zajedničkog ulaganja u budućnost.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane građane i kompanije da se pridruže i zajedno doprinesu stvaranju zelenijih, zdravijih gradskih prostora.

Energetski portal

Evropski parlament traži strategiju za energetsku fleksibilnost

Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)

Kako bi pozvao Evropsku komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju za energetsku fleksibilnost, Evropski parlament usvojio je dva strateška dokumenta – rezoluciju o Čistom industrijskom dogovoru i sopstveni izveštaj o elektroenergetskim mrežama. Usvajanjem ovih dokumenata, poslanici traže snažnije povezivanje klimatskih ciljeva sa očuvanjem konkurentnosti evropske industrije.

Poseban značaj dat je Banci za dekarbonizaciju industrije (IDB), koju Evropski parlament vidi kao ključni mehanizam za povećanje ulaganja u čiste tehnologije. Takođe se ističe potreba za jačanjem prekogranične energetske infrastrukture i tržišta, kao i ubrzanjem administrativnih procedura, uz podršku manjim projektima. Poslanici traže i efikasniji Mehanizam EU za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM), kako bi se zaštitilo tržište EU od nepravedne konkurencije iz trećih zemalja.

Prema rečima Artura Daemersa, višeg savetnika za politiku u organizaciji SolarPower Europe, Evropski parlament je poslao jasnu poruku Komisiji – Morate učiniti više po pitanju fleksibilnosti.

Pročitajte još:

Kako navode iz ove organizacije, Čisti industrijski dogovor pokriva ključne oblasti – ubrzanje razvoja obnovljivih izvora, elektrifikaciju industrije i izgradnju novih mreža – ali je potreban dodatni napor kako bi skladištenje energije i fleksibilnost dostigli neophodan nivo.

SolarPower Europe ističe da je neophodna hitna ekspanzija baterijskih sistema. Na nivou Evrope, kapaciteti baterijskog skladištenja treba da se povećaju desetostruko u narednih pet godina. Time bi se smanjila volatilnost energetskog tržišta, omogućila dekarbonizacija industrije pomoću obnovljivih izvora i povećala energetska bezbednost, kroz smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva i jačanje domaćih, čistih energetskih resursa.

Energetski portal

EPCG pustila u rad solarnu elektranu u Nikšiću

Foto-ilustracija: Unsplash (angie-warren)

U Nikšiću je otvorena solarna elektrana u sklopu kompleksa „EPCG-Željezara Nikšić“, snage 1 megavat, koja je puštena u rad tokom zvanične posete predsednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića.

Crna Gora trenutno realizuje projekte solarnih elektrana ukupnog kapaciteta većeg od 300 megavata, dok je vetropark Gvozd u završnoj fazi izgradnje sa inicijalnih 50 megavata, uz dodatnih 20 megavata planiranih za proširenje. Istovremeno se razvijaju novi energetski kapaciteti na lokacijama Štedim, Krupac i Kapinovo polje, izjavio je predsednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović.

Pročitajte još:

U okviru modernizacije postojećih hidroenergetskih postrojenja, u HE Perućica se planira ugradnja osmog agregata snage 58 megavata. Pored toga, u toku je razvoj projekta tunelskog povezivanja akumulacija Krupac i Slano. EPCG razvija baterijske sisteme za skladištenje energije kapaciteta 240 megavat-sati, što je važno za stabilizaciju mreže u uslovima povećane proizvodnje iz obnovljivih izvora, navodi se na sajtu Elektroprivrede Crne Gore.

U Nikšiću su instalirani prvi solarni moduli na prostoru „EPCG-Željezara Nikšić“, ali kompanija „EPCG-Solar-Gradnja“, koja zapošljava preko 500 radnika, najavila je još novih projekata — uključujući postavljanje solarnih panela na parking prostorima, uz integraciju punjača za električna vozila.

Energetski portal

EU: U prvom kvartalu 2025. proizvedeno 42.5 odsto električne energije iz OIE

Photo-illustration: Pixabay (seagul)

U prvom kvartalu 2025. godine, 42,5 odsto neto proizvedene električne energije u EU poticalo je iz obnovljivih izvora energije, saopštio je Eurostat.

Kada se ovi podaci porede sa istim periodom prošle godine primetan je pad od 4,3 odsto (46,8 odsto).

U saopštenju se ističe porast proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana.

„Značajan porast proizvodnje električne energije iz solarne energije (sa 40,9 TWh u prvom kvartalu 2024. na 55 TWh u prvom kvartalu 2025.) nije bio dovoljan da nadoknadi pad proizvodnje iz hidroelektrana i vetroelektrana (sa 260,5 na 218,5 TWh u istom periodu)”, navedeno je.

Pročitajte još:

Među zemljama EU, u prvom kvartalu 2025. Danska je imala najveći udeo obnovljivih izvora u neto proizvedenoj električnoj energiji – 88,5 odsto, zatim Portugal (86,6 odsto) i Hrvatska (77,3 odsto). Najniži udeli obnovljivih izvora zabeleženi su u Češkoj (13,4 dsto), Malti (14,4 odsto) i Slovačkoj (15,1 odsto).

U 19 zemalja EU, udeo obnovljivih izvora energije u neto proizvodnji električne energije smanjio se u prvom kvartalu 2025. u odnosu na isti period 2024. godine, što je dovelo do značajnih promena u poretku. Ovo je povezano sa padom proizvodnje iz hidro i vetroelektrana. Najveći pad zabeležen je u Grčkoj, Litvaniji i Slovačkoj.

Većina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u prvom kvartalu 2025. godine dolazila je iz vetra (42,5 odsto), hidroenergije (29,2 odsto) i solarne energije (18,1 odsto), a zatim iz sagorivih obnovljivih goriva (9,8 odsto) i geotermalne energije (0,5 odsto).

Energetski portal

Hrvatska pokrenula program za skladištenje energije, OIEH upozorava na ključne nedostatke

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

Ministarstvo privrede Republike Hrvatske objavilo je Program dodele državne pomoći za postrojenja za skladištenje sopstvene proizvodnje električne energije, kao deo Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Program ima za cilj da podstakne razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije, ali je naišao na kritike Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH), koje upozorava na niz ograničenja koja bi mogla ugroziti njegovu efikasnost.

Kako se navodi u saopštenju OIEH-a, baterijski sistemi su ključni za stabilnost elektroenergetske mreže i širu integraciju obnovljivih izvora energije. Udruženje ističe da bi lokacija baterijskog sistema trebalo da bude jedan od glavnih kriterijuma za dodelu pomoći, jer upravo od nje zavisi stvarni doprinos stabilnosti i efikasnosti mreže.

Međutim, iz Programa su isključeni samostalni baterijski sistemi jer za njihovu podršku prethodno nije pribavljeno odobrenje Evropske komisije, što, prema OIEH-u, ukazuje na kašnjenje u pripremi dokumenta. Posebno zabrinjava činjenica da upravo ovakvi sistemi mogu imati ključnu ulogu u stabilizaciji mreže.

Još jedan ozbiljan nedostatak Programa je visoki minimalni prag za prijavu – čak milion evra. S obzirom na to da država pokriva najviše 30 odsto investicije, vrednost projekta mora biti najmanje tri miliona evra, što automatski isključuje domaćinstva, manja preduzeća i industrijske pogone sa sopstvenom proizvodnjom iz obnovljivih izvora.

Pročitajte još:

Dodatno, OIEH upozorava na nerealno visoku procenjenu cenu baterijskih sistema u Programu. Naime, planirana pomoć od 50 miliona evra predviđena je za 60 MWh skladišnih kapaciteta, što implicira trošak od skoro 2,8 miliona evra po MWh, iako tržišna cena ne prelazi 300.000 evra po MWh.

Kako bi se program učinio dostupnijim i efikasnijim, OIEH predlaže snižavanje minimalnog praga prihvatljivosti na 100.000 evra za sisteme unutar proizvodnih postrojenja. Takođe, predlaže se proširenje programa na tri grupe korisnika:

  • Domaćinstva sa solarnim elektranama, posebno ona koja ranije nisu dobila podršku;
  • Komercijalne i industrijske korisnike koji žele da povećaju svoju energetsku nezavisnost;
  • Velike mrežne baterijske sisteme, posebno na mestima gde je mreža opterećena, za koje OIEH u saradnji s EBRD-om već priprema studiju identifikacije zagušenih lokacija.

Udruženje zaključuje da je Program, iako dobro zamišljen, trenutno preusko postavljen i finansijski nepristupačan većem broju potencijalnih korisnika. Ako Hrvatska želi da unapredi otpornost elektroenergetskog sistema i ubrza zelenu tranziciju, neophodno je omogućiti dostupnost pomoći i manjim projektima, uz kriterijume koji odražavaju stvarne potrebe i mogućnosti svih učesnika u sistemu.

Energetski portal

Radovi na 125 kilometara kanalske mreže za navodnjavanje 10.000 hektara oranica

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)

U okviru projekta prenamene postojećih kanala u dvonamenske sisteme za navodnjavanje i odvodnjavanje, započeti su novi radovi na deset lokacija širom Vojvodine. Novi zahvati obuhvataju teritorije opština Bač, Pećinci, Kikinda, Bečej, Žitište, Vrbas, Kula, Bačka Topola, kao i gradova Sombora i Vršca.

Planirani radovi obuhvataju oko 125 kilometara kanalske mreže, čime će biti omogućeno navodnjavanje na površini od približno 10.000 hektara.

Radovi se izvode u okviru postojećih sistema, među kojima su „Južni Banat“, „Plavna“, „Progarska Jarcina“, „Nakovski“, „Burza“, „Karađorđevo-Molin“, „Bačka“, „Zapadna Bačka“, „Srednja Bačka“ i „Krivaja“. U pitanju su nastavci ranije započetih faza ovog višegodišnjeg projekta, navodi se na sajtu preduzeća „Vode Vojvodine“.

Pročitajte još:

Aktivnosti na terenu podrazumevaju uklanjanje vegetacije, čišćenje i proširivanje kanala, transport izvađenog materijala na deponije, kao i sanaciju dotrajalih prelaza preko kanala koji služe za prolaz mehanizacije.

Ukupna vrednost ovih investicija procenjuje se na oko 550 miliona dinara, dok se prema planu, završetak radova očekuje do marta naredne godine..

Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“, koje sprovodi ove aktivnosti, do sada je radilo na ukupno 46 sistema, od kojih je 32 u potpunosti završeno i spremno za korišćenje u predstojećoj letnjoj sezoni.

Energetski portal

Napredak radova na kopu „Radljevo“ – Novi BTO sistemi za stabilno snabdevanje ugljem

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

O izgradnji dva BTO sistema (bager–transporter–odlagač) za površinski kop „Radljevo”, kao i aktivnostima koje se sprovode na izgradnji BTO sistema za površinski kop “Polje E”, predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike razgovarali su sa predstavnicima „Elektroprivrede Srbije” i izvođačima radova.

Tom prilikom je analiziran trenutni stepen realizacije ovih projekata, a prepoznate su i kritične tačke uz razmatranje načina kako da budu prevaziđene.

Kako navode iz Ministarstva, strateški značaj realizacije projekata, posebno se ogleda u kontekstu povećanja kapaciteta na eksploataciji otkrivke, što je preduslov za stabilno i dugoročno snabdevanje ugljem termoelektrana.

Posebna pažnja usmerena je na napredak radova na površinskom kopu „Radljevo”, uz jasnu poruku da je neophodno pridržavanje ugovorenih rokova kako bi novi sistemi mogli da budu pušteni u rad tokom naredne godine.

Pročitajte još:

Na sastanku je istaknuto da je uvoz uglja značajno opao – u odnosu na isti period prošle godine, ove godine je uvezeno 55 odsto manje uglja. Takođe je naglašeno da EPS, u periodu remonta rudarskog sektora, trenutno raspolaže zalihama od preko 1,6 miliona tona uglja na deponijama.

Otvaranje novog kopa „Radljevo” vidi se kao ključni korak za dugoročno obezbeđivanje potrebnih količina uglja za termoelektrane u Obrenovcu. U tom smislu, sve buduće aktivnosti biće usmerene ka stvaranju potrebnih tehnoloških i infrastrukturnih uslova za nesmetanu eksploataciju uglja sa ovog lokaliteta.

Ukupna vrednost ulaganja u izgradnju dva BTO sistema na kopu „Radljevo” iznosi 180 miliona evra. Očekuje se da će njihovim puštanjem u rad tokom 2026. godine biti omogućena dodatna proizvodnja otkrivke u količini od 16 do 19 miliona kubnih metara godišnje, čime se stvaraju neophodni uslovi za eksploataciju uglja.

Energetski portal

Predstavljen izveštaj OECD-a o cenama energije i subvencijama na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

U Beogradu je predstavljen izveštaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pod nazivom Cene energije i subvencije na Zapadnom Balkanu: Reforme za pravednu i zelenu budućnost, koji donosi preporuke za unapređenje energetske politike u regionu.

Prema rečima Aleksandra Zlatkovića, savetnika ministra rudarstva i energetike, izveštaj OECD-a ima veliku analitičku vrednost i ukazuje na moguće opcije za efikasnije korišćenje resursa u procesu energetske tranzicije.

Kada je reč o Srbiji, Zlatković kaže da su neke od preporuka već predviđene Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom Republike Srbije (INEKP) za period do 2030. sa vizijom do 2050, kao ključnim dokumentom kojim naša zemlja definiše svoje ciljeve u procesu energetske tranzicije i dinamiku reformskih i investicionih mera.

On je dodao da će izradom i usvajanjem Akcionog plana pravedne tranzicije, za koji je prošle nedelje završena javna rasprava, biti zaokružen jedan ciklus u izradi strateških i planskih dokumenata u energetskom sektoru

Pročitajte još:

„Prvi naredni zadatak je usvajanje Programa ostvarivanja Strategije razvoja energetike, koja je usvojena prošle godine, a koji će razraditi mere predviđene strategijom i postaviti dinamički okvir”, rekao je Zlatković.

Izveštaj donosi pet ključnih preporuka za Srbiju: otvaranje tržišta električne energije, smanjenje fiskalnog opterećenja za podršku energetskom sektoru, rešavanje problema energetskog siromaštva i zaštita ranjivih kupaca, jačanje sprovođenja politika energetske tranzicije i omogućavanje većeg učešća preduzeća i domaćinstava u energetskoj tranziciji. 

Kako se navodi, glavna poruka izveštaja je da reforme podrške energetskom sektoru mogu omogućiti preusmeravanje javnih sredstava ka zelenoj tranziciji i unapređenju zaštite najranjivijih, u skladu sa Strategijom razvoja energetike i novim Zakonom o energetici.

Energetski portal

Električno vozilo od 7.000 dolara osvaja Japan– igračka za odrasle ili ozbiljno vozilo?

Foto: KG Motors

Volim kada me teme odvedu u Japan – zemlju u kojoj se tradicija i visoka tehnologija susreću na najneobičnije načine. Ovaj put, pažnju mi je privukao jedan izuzetno šarmantan mali automobil koji je u kratkom roku osvojio srca Japanaca.

Upoznajte Mibot – četvorotočkaš dužine svega 2,5 metra, savršeno prilagođen za vožnju kroz uske ulice japanskih gradova. Njegova cena od samo milion jena (otprilike 7.000 dolara) čini ga ne samo praktičnim, već i izuzetno privlačnim za širok krug kupaca.

Koliko atraktivan, pokazuje i podatak da je japanski startap KG Motors već primio preko 2.000 porudžbina do kraja maja 2025. godine. Prve isporuke očekuju se početkom 2026, a cilj je ambiciozan – proizvodnja 10.000 jedinica godišnje.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели mibot【KGモーターズ】 (@mibot_kg)

Iz kompanije poručuju da ih, pored tehnološke inovacije, vodi i želja da podstaknu promenu u životu i načinu razmišljanja.

“Uživanje u vožnji, verujemo, vodi ka istinski održivoj mobilnosti. Upravo tim pristupom želimo da izgradimo budućnost u kojoj će svako moći da kaže: ‘sutra je bolje od danas.’ Sloboda kretanja duboko je povezana sa ljudskim životom i željama. Kada je ta sloboda ograničena, ne trpi samo svakodnevica – već i naše nade i očekivanja od budućnosti”, navodi KG Motors u saopštenju.

(Ne tako) svetla budućnost?

Budući da sam jedno vreme imala priliku da sarađujem sa Japancima, vrlo dobro znam koliko je samački život postao raširen – i za mnoge ozbiljan izazov. U tom kontekstu, pitam se: da li je Mibot zapravo namenjen upravo toj grupi – ljudima koji žive sami, bilo po izboru ili iz nužde? Jer, ako jeste, onda cilja na većinu.

Naravno, mala i kompaktna vozila u Japanu već odavno imaju smisla. Ali vozilo sa samo jednim sedištem? To je već nešto sasvim drugo. Iako ima svojih prednosti, postavlja se pitanje: koliko je zaista praktično ako ste uvek osuđeni da putujete sami?

Da li ovaj koncept podrazumeva da pored Mibota posedujete i drugi, „pravi“ automobil – za vikende, izlete, porodična okupljanja? Mibot bi onda bio samo gradska igračka, dodatak, a ne osnovno prevozno sredstvo.

Domet od 100 kilometara ne zvuči naročito ubedljivo u kontekstu Tokija – grada koji se prostire na više od 2.000 kvadratnih kilometara. Ni maksimalna brzina od 60 km/h ne uliva mnogo poverenja. Budimo realni – svet se ubrzava, a u metropolama poput Tokija, sve se odvija tempom koji jedva pratimo. Da li će zaista neko izdvojiti 7.000 dolara da bi se kretao ovako sporo?

Ipak, nije sve tako crno. Mibot se može puniti na običnoj kućnoj utičnici za otprilike pet sati – što je prilično praktično. A uprkos svojim dimenzijama, ima i solidan prostor za prtljag – može da smesti dva kanistra od po 18 litara.

Ali ostaje ključno pitanje: da li Mibot zaista vredi tih 7.000 dolara? Pogotovo ako uzmemo u obzir da najprodavaniji japanski električni automobil – Nissan Sakura – košta oko 14.000 dolara, a komforno prevozi četiri osobe.

I, na kraju – da li bih ga ja kupila? Ne mogu reći sa sigurnošću. Mibot je simpatičan, ali da li je i racionalan izbor? O tome još razmišljam.

Milena Maglovski