Home Blog Page 530

Prvom tarifom do projekata namenjenih deci

Foto: Executive Group
Foto: Executive Group

A1 Srbija je lansirao Prvu tarifu kojom zajedno sa roditeljima podržava najmlađe članove društva, budući da će kompanija pri svakom sklopljenom ugovoru na Prvoj tarifi tokom promotivnog perioda do kraja septembra izdvajati novčana sredstva u visini jedne mesečne pretplate za realizaciju projekata namenjenih deci. Uz to, ovom tarifom A1 Srbija je želeo da roditeljima olakša početak školske godine kreiranjem paketa koji im obezbeđuje 100 odsto popusta na mesečnu pretplatu u trajanju od 6 meseci.

Prva tarifa predstavlja odličan postpaid izbor, jer omogućava stalnu i jednostavnu komunikaciju između roditelja i njihovih školaraca. Osim veoma povoljne pretplate, ova tarifa nudi neograničene minute u A1 mreži i neograničen internet za korišćenje aplikacije Viber. Takođe, omogućeno je i 100 minuta ka ostalim mrežama, 100  sms poruka i 2GB za internet.

„A1 Srbija je uvek usmeren ka tome da ponude za naše korisnike odgovaraju njihovim potrebama i da ujedno menjaju tržište nabolje. Polazak u školu je jedan od najlepših trenutaka u životu, kako za đake, tako i za njihove roditelje, kada se gradi sasvim novi nivo poverenja. U nameri da podržimo roditelje osmislili smo Prvu tarifu po veoma povoljnim uslovima koja im omogućava neometanu komunikaciju sa svojim školarcima. Dodatno, uspeli smo da je uvežemo na jedinstven način sa našim društveno odgovornim programom, jer će A1 Srbija donirati značajan iznos projektima koji su namenjeni deci“, rekao je Đorđe Vuksanović, glavni direktor za transformaciju A1 Srbija i A1 Slovenija.

„Ovaj poduhvat je ujedno nastavak našeg društveno odgovornog programa “Svet kakav želiš” koji je usmeren ka oblastima javnog zdravlja, obrazovanja i ekologije. Verujemo da će ovaj ciklus projekta biti jednako uspešan kao prvi i da smo na dobrom putu da zajedno pružamo konkretan i vidljiv doprinos zajednici”, dodaje on.

U aprilu ove godine, A1 Srbija je pokrenuo program „Svet kakav želiš“ podržavši sa 10 miliona dinara tri važne inicijative iz pomenutih oblasti, a njihova realizacija se očekuje do kraja 2021. godine.

Izvor: Executive Group

Priključak za gas nikad povoljniji, interesovanje ogromno – šta koči posao

Foto: gasprom.com
Foto: JP Srbijagas

Gas u Srbiji koristi gotovo 280.000 domaćinstava i plan je da se do kraja iduće godine taj broj udvostruči, jer je to ekološki prihvatljiv energent. Država je u aprilu ponudila građanima priključak po duplo nižoj ceni – za 780 evra. Ali, iako je interesovanje građana ogromno, uvođenje gasa ne ide očekivanom dinamikom. Direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović kaže za RTS da se nada da će do kraja godine biti 25.000 do 30.000 urađenih priključaka, a da se prijavilo 70.000 domaćinstava. Ističe da je najveći problem nedostatak resursa i unutrašnja organizacija samog “Srbijagasa”.

Priključak za gas nikada nije bio jeftiniji ni povoljniji, jer građeni će 780 evra otplaćivati tri godine kroz mesečne račune za gas. Što je važno nema nikave kamate – znači 36 rata, a to znači mesečno 20 evra. Dušan Bajatović kaže da se prijavilo mnogo više građana nego što “Srbijagas” zahteva može da obradi.

“Mi smo do sada obradili od onih koji su podneli negde oko 32.000, 33.000 zahteva. Zahteva ima mnogo više i kako je počelo priključenje do sada smo uradili negde oko 7.000, priključenja i sa time ne možemo da budemo zadovoljni”, rekao je Bajatović.

Istakao je da se nada da će do kraja godine biti 25.000 do 30.000 urađenih priključaka.

“Ljudima je zvučalo neverovatno, negde se godinama čekalo, negde su mreže urađene godinama unazad, a nije bilo ponude. Dakle, ova ponuda 780 evra na 36 meseci u dinarima, bez kamate, bez garancija i odlaska u banku je izuzetno povoljna. Kako raste poverenje da će se to desiti, tako raste i broj priključaka”, poručuje Bajatović.

Naveo je da se prijavilo skoro 70.000 domaćinstava.

“Mi možda nećemo stići sve to da obradimo odmah, “Srbijagas” ima 69 filijala, ali mi nemamo dovoljan broj radnika”, rekao je Bajatović i dodao da je cilj da koriste resurse podizvođača sa kojima imaju potpisane ugovore kako bi obradili što više zahetva.

“U ovom momentu je najveći problem nedostatak resursa i unutrašnja organizacija samog “Srbijagasa”. Ja se nadam da ćemo to u najkraćem vremenu popraviti, jer interesovanje stvarno raste”, naglasio je on.

Priključak mogu dobiti legalizovana domaćinstva, dat je predlog da se odobri i onima koji su ušli u proces legalizacije, a Bajatović navodi i da su građani oslobođeni visokih lokalnih taksi za taj posao.

“Zahvaljujući Ministarstvu građevinarstva promenili smo uredbu i takse koje se odnose na mogućnost da ih naplaćuje lokalna samouprava više ne postoje, ostaje samo ova cena od 780 evra”, rekao je Bajatović.

Dodao je i da će biti urađena nova uredba koja će omogućiti da najveći broj nelegalnih obekata takođe može da dobije priključak na gas.

Iako je najavljeno da će se priključenje istovremeno raditi u četiri grada, Bajatović kaže da će se raditi u celoj Srbiji.

Vojvodina je 100 odsto gasifikovana, ostala su neka sela oko Bačke Topole, Zrenjanin se završava. Beograd će biti gotov do kraja 2022. godine. Braničevski okrug će biti gotov do kraja ove godine”, naveo je Bajatović.

Dodao je da bi trebalo ove godine da budu postiguti dogovori i sa Valjevom, Ubom, Leskovcem, Vranjem, Vladičinim Hanom.

“Verovatno ćemo raditi u Zaječaru. Ima malo delova mreže za legalizaciju, urađeni su bez dozvole. Ostaje ovaj pravac od Paraćina, preko Zaječara do Prahova i ovo što je urađeno Zlatibor, Priboj, Bistrica, Prijepolje”, zaključio je Bajatović.

Izvor: RTS

Energetski menadžeri realizuju projekte koji štede blizu milion evra godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash ( kvalifik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christin Hume)

Polaznici iz 17 srednjih i velikih preduzeća u Srbiji, zahvaljujući znanjima i veštinama energetskog menadžmenta koje su stekli na trogodišnjoj obuci u okviru projekta EUREMnext u organizaciji Privredne komore Srbije (PKS), ostvariće u svojim firmama, uz doslednu primenu predloženih mera, ukupnu godišnju uštedu od 15 miliona kilovat sati energije iz svih energetskih izvora, uključujući i obnovljive, što će umanjiti godišnje troškove za oko 940 hiljada evra, navodi se u saopštenju PKS.

Uključivanje kompanija iz Srbije u evropsku mrežu energetskih menadžera unaprediće razmenu znanja, iskustva i informacija o najsavremenijim tehnologijama i primenjenim rešenjima u domenu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kaže Vera Ražnatović, viši savetnik u Udruženju za energetiku i rudarstvo Privredne komore Srbije.

Mreži energetskih menadžera iz Srbije pridružilo se 17 kompanija: Elixir Prahovo, Perutnina Ptuj, Rauch Serbia, Somboled, Fabrika kartona Umka, Metal-cinkara, Lovopromet, Planinka, Apatinska pivara, Metalac posuđe, Nelt, PPT Namenska, Trayal, IGM Mladost, Toplana Niš, Stup Vršac i Yumco.

Tokom obuke polaznici su uz pomoć mentora, pripremali energetski koncept, izražen kroz finansijski ekvivalent i povraćaj investicije, na osnovu sagledavanja trenutnog stanja u svojim firmama, a svoje ideje promovišu i predlažu onima koji odlučuju o njihovoj primeni. Bavili su se svim oblastima koje imaju veze sa različitim tehnologijama i energijama, sistemima za grejanje, proizvodnjom energije, osvetljenjem, energetskom efikasnošću zgrada, klimatizacijom, ventilacijom i drugo.

Zoran Đorđević, projektant u JKP „Gradska toplana Niš“, kaže da će ugradnjom utilizatora na dimnjacima toplane “Krivi vir” u Nišu, na godišnjem nivou biti ostvarene uštede od 220.000 evra.

Prema rečima Velisava Džokovića, rukovodioca servisa i održavanja, kompanija Metalac posuđe će zamenom sistema grejanja i hlađenja – postavljanjem toplotnih pumpi umesto sistema na bazi klima uređaja, koji je bio u doskorašnjoj upotrebi, godišnje uštedeti oko 8.000 evra.

Projekat EUREMnext trajao je tri godine u Srbiji i obuku je prošlo 17 polaznika iz srednjih i velikih preduzeća.

Izvor: Privredna komora Srbije

Solarne ćelije oborile rekord efikasnosti

Foto: Eric Byler/The Australian National University
Photo-illustration: Pixabay

Naučnici iz čitavog sveta nastoje da solarnu energiju, od koje u velikoj meri zavisi budućnost snabdevanja strujom, učine što jeftinijom i efikasnijom. Tako su donedavno nereciklabilni solarni paneli sada pogodni za reciklažu, dok su pojedini skupi materijali zamenjeni jeftinijim varijantama.

Za jedno od najznačajnijih otkrića ove godine zaslužni su istraživači sa Australijskog Nacionalnog Univerziteta (ANU) koji tvrde da su napravili do sada najefikasniju solarnu ćeliju korišćenjem metode laserskog obrađivanja.

Nove solarne ćelije razlikuju se od standardnih po tome što imaju „dva lica“ zahvaljujući čemu mogu proizvoditi električnu energiju sa obe strane.

Prema rečima glavnog istraživača dr Kin Čern Fonda, dvostrane solarne ćelije lako su prevazište performanse jednostranih silicijumskih solarnih ćelija.

„Razvili smo ono što mogu nazvati pravom bifacijalnom solarnom ćelijom jer ima gotovo simetričnu proizvodnju energije na obe površine“, kaže dr Fong.

Kako je objašnjeno na sajtu Univerziteta, kada se solarna ćelija sa dva lica nalazi u standardnoj solarnoj elektrani, ona apsorbuje direktnu sunčevu svetlost, ali i zrake koji se reflektuju o tlo, a nova tehnologija može uvećati proizvodnju električne energije za čak 30 odsto.

Metoda koju su koristili za dobijanje visokoefikasne solarne ćelije naziva se laser doping. Reč je o, kako kaže jedan od istraživača sa univerziteta, Marko Ernest, jeftinom procesu kojim se uvećava elekrična provodljivost solarnih ćelija.

Na ovaj način, istraživački tim uspeo je da postigne efikasnost prednje konverzije od 24,3 odsto, a efikasnost zadnje konverzije od 23,4 odsto, što predstavlja bifacijalni faktor od 96,3 odsto.

Tako je dobijena efektivna izlazna snaga od približno 29 procenata čime su znatno premašene performanse čak i najboljih jednostranih solarnih ćelija, tvrde istraživači.

Ovako značajan projekat podržala je čak i Australijska Vlada preko australijske Agencije za obnovljivu energiju (ARENA) i Australijskog centra za napredne fotonaponske sisteme (ACAP), dok su svi prezentovani rezultati verifikovani od strane Komonvelta naučnih i industrijskih istraživačkih organizacija (CSIRO).

Milena Maglovski

Rešenja zasnovana na prirodi pomažu u zaustavljanju klimatskih promena (VIDEO)

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) prošle godine je predstavila Globalni standard, prvi i jedinstveni set mera za rešenja zasnovana na prirodi (Nature-based Solutions). Rešenja zasnovana na prirodi prepoznata su kao jedan od ključnih koraka za ispunjenje ciljeva koji su predviđeni Pariskim klimatskim sporazumom.

Ova rešenja predstavljaju krovni koncept koji podrazumeva održivo korišćenje prirodnih resursa i njihovo upravljanje u cilju rešavanja mnogih društvenih izazova. 

Neki od tih izazova podrazumevaju prilagođavanje na klimatske promene, smanjenje opasnosti od prirodnih katastrofa, jačanje otpornosti zajednica i zdravlje ljudi, dostupnost i sigurnost vode i hrane, degradacija ekosistema, gubitak biodiverziteta, ali ekonomski i društveni razvoj. 

Najbolji primeri za Rešenja zasnovana na prirodi su pošumljavanje, obnova močvarnih područja, uzgoj vegetacije na padinama kako bi se sprečila klizišta, izgradnja zelene infrastrukture u gradovima.

Ova rešenja, koja su lako primenljiva, pružaju dobrobit za sve i pomoću njih se podiže socijalna svest građana, ispunjavaju ekonomski ciljevi i ono što je najvažnije, štiti se životna sredina. Prema dosadašnjim procenama čak pet puta je jeftinije ulagati u Rešenja zasnovana na prirodi, nego u ona veštački generisana.

Kako primeniti Rešenja zasnovana na prirodi

Međunarodna unija za zaštitu prirode ukazuje na to da koriščenje prirodnih resursa može pomoći u sprečavanju prirodih katastrofa, kao što su poplave, suše, erozije tla, klizišta, požari. 

Pokretanjem projekta “ADAPT: Rešenja zasnovana na prirodi za otpornija društva u zemljama Zapadnog Balkana’’, IUCN želi da se u šest zemalja Zapadnog Balkana, poveća otpornost na klimatske promene upravo primenom Rešenja zasnovanih na prirodi.

U okviru projekta biće sprovedena dva pilot projekta u područjima sklonim poplavama, jedan u Srbiji u opštini Kraljevo, a drugi u Albaniji u opštini Eblasan. 

Opština Kraljevo je izložena klimatskim rizicima, naime reka Ibar i njene pritoke uzrokovale su uzastopne poplave 2014, 2016, 2019 i 2020. godine i napravile su ogromne gubitke i materijalnu štetu. Zato se će ovaj pilot projekat biti realizovan, u bliskoj budućnosti, i to u saradnji sa lokalnom samoupravom, interesnim grupama, a biće uključeni i predstavnici žena i omladine.

Dva elementa rizika, ugroženosti i izloženost, biće mapirani kako bi se formulisale odgovarajuće intervencije. Ovaj projekat je u fazi pripreme, zatim sledi izrada projektne dokumentacije, razne analize i očekuje se da će realizacija početi krajem godine.

IUCN Svetski kongres zaštite prirode

Klimatske promene, odnosno primena Rešenja zasnovanih na prirodi kao odgovor na prilagođavanje izmenjenim klimatskim uslovima, biće jedna od ključnih tema na IUCN Svetskom kongresu zaštite prirode.

Kongres će biti održan u hibridnom formatu, uživo u Marseju i virtuelno, od 3. do 11. septembra. Kao prvi hibridni ekološki događaj od početka pandemije, IUCN Kongres će pokrenuti brojne akcije ka oporavku koje su zasnovane na prirodi, klimatskim promenama i biodiverzitetu nakon 2020. godine.

Na događaju će biti predstavljena relevantna istraživanja, nove studije, izveštaji i političke inicijative, uključujući ažurirane podatke Crvene liste ugroženih vrsta IUCN–a. 

Milica Radičević

Na Neretvi ponovo divljaju bageri, nadležni ćute 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslednjih dana na reci Neretvi ponovo su primećeni bageri. Kako piše Bljesak.info, nakon tekstova koje su objavili o nelegalnom iskopavanju šljunka iz korita Neretve, privatni vlasnici nastavljaju da uništavati reku, ovaj put sa svim potrebnim dozvolama. 

“Takav odnos prema neobnovljivim prirodnim resursima je nedopustiv i vreme je da vlasti u Bosni i Hercegovini pokrenu javnu raspravu o ovom važnom pitanju”, navode iz WWF Adria.

Kako ističu, iako je iskopavanje šljunka i peska iz reka u BiH dozvoljeno uz potrebne dozvole, reč je o izuzetno invazivnom postupku za koji danas znamo da trajno narušava dinamiku vodotoka.

Trajni gubitak reka? 

Negativne posledice uključuju uništavanje ključnih rečnih staništa, gubitak biljnih i životinjskih vrsta, nedostatak taloga u rekama i deltama, te povećan rizik od poplava i suša. 

“Kao i u ostatku sveta i u BiH, potreba za šljunkom i peskom raste iz godine u godinu. I dok celo društvo ima pravo da uživa u napretku zemlje, to ne sme doći po cenu trajnog gubitka reke i prirode uopšte”, rekli su.

Postoje alternative, poput iskopavanja šljunka i peska iz podzemnih ležišta, što ima manji uticaj na prirodu.

“Takvi radovi na Neretvi posebno su problematični jer postojeće hidroelektrane na reci zaustavljaju prirodni tok sedimenta, pa svako dodatno vađenje nizvodno od brane dodatno pogoršava stanje reke, a moglo bi imati posebno negativan uticaj na ribe i svu poljoprivrednu proizvodnju duž Neretve “, objašnjavaju iz WWF Adria.

Ističu da se, prema izjavama stanovništva koje živi pored reke i predstavnika ŠRD “Bjelave” iz Čapljine, zbog zatrpavanja reke i nedostatka taloga smanjuje nivo podzemnih voda i suše se bunari za pitku vodu.

Posledice su očigledne, a doprinosi i postojećim problemima u delti Neretve koja tone i postaje sve slabija svake godine. Dakle, šteta nastala vađenjem šljunka iz korita ubrzava postojeću degradaciju reke, što bi moglo rezultirati trajnim problemima za sve koji žive uz Neretvu, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Hrvatskoj.

“Zbog svega navedenog, Bosna i Hercegovina ovom problemu treba da pristupi ozbiljno, posebno s aspekta da se radovi često izvode mimo svih postojećih propisa, odnosno potpuno nezakonito. Za početak je potrebno pooštriti postojeće zakonodavstvo, uvesti obavezu da se sprovedu neophodne studije procene uticaja na životnu sredinu i pojačati kontrolu nad čitavim procesom, uključujući informacije o ukupnoj količini iskopanog šljunka i peska, i uspostaviti sistem kazni za nepoštovanje zakona”, navode sagovornici.

Suprotno uvreženom mišljenju, zbog vremena potrebnog za njihovo formiranje, šljunak i pesak nisu obnovljivi izvori, već su neophodni za normalno funkcionisanje reke i njenih obala.

“Uklanjanjem iz reka suočavamo se sa ozbiljnim posledicama koje će biti sve ekstremnije pod uticajem klimatskih promena, a tome svedoče ovogodišnje nepogode koje su zahvatile Evropu, posebno u Nemačku, Austriju i Švajcarsku. Sada je pravi trenutak da učinimo nešto kako bi se ovaj važan resurs zaštitio“, navode iz WWF Adria.

Izvor: Bljesak.info

 

U Srbiji pod organskom proizvodnjom 24.000 hektara zemlje

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (PHÚC LONG)

Organska proizvodnja hrane u Srbiji iz godine u godinu sve je zastupljenija. Prema rečima ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislava Nedimovića, trenutno se pod organskom proizvodnjom nalazi približno 24.000 hektara zemlje.

Kako je objasnio, poslednjih godina sve više poljoprivrednika se odlučuje na organsku proizvodnju jer se na malim parcelama najveći profit može ostvariti ako se pređe u sistem organskog uzgoja, navodi se u saopštenju.

Organska hrana je ona koja se dobija bez korišćenja hemijskih sredstava i isključivo od prirodnih sredstava za zaštitu bilja. Sve iznad 200 metara nadmorske visine u Srbiji može vrlo lako da se konvertuje u organsku poljoprivrednu proizvodnju”, kaže ministar.

On je ukazao na to da su Slovenci u Banatu kupili više od 4.000 hektara zemlje, gde će na 3.800 hektara uspostaviti organsku poljoprivrednu proizvodnju, ocenivši da će to biti najveća platforma te vrste proizvodnje u čitavoj Evropi.

Nedimović je napomenuo da će zbog suše biti manji prinos kukuruza nego što se očekivalo.

On je naglasio da je zbog toga veoma važno to što je država poslednjih godina ulagala u navodnjavanje, navodeći da se trenutno radi na 30 projekata, zahvaljujući kojima će sistem za navodnjavanje biti stavljen u funkciju na više od 100.000 hektara.

Energetski portal

Kupina kod Pančeva je i obnovljiva energija

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chie Carroll)

Porodica Šmit iz Pančeva već dvadeset godina uzgaja kupine i od njih pravi kvalitetno vino i druge proizvode. Uprkos suši, godina je rodna a berba je pri kraju.

Članovi porodice Šmit iz Pančeva ovih dana završavaju berbu kupina, a godišnje dobijaju više hiljada kilograma sa 40 ari placa.

I Lajoš i Ružica su zaposleni u firmama, pa skoro sve slobodno vreme provode radeći u voćnjaku, a posla ima dosta i gotove sve se radi ručno.

“Od samog orezivanja, povezivanja kupina, sečenja lastara, kopanja, košenja trave, non-stop, cele godine”, kaže Ružica Šmit.

Ove godine zadovoljni su rodom i uglavnom prodaju kupinu na pijaci, jer je cena mnogo bolja nego prethodnih sezona. A sve što ostane pretvaraju u vino.

“Mi od vina imamo i ono što padne, prezri, ili posle kiše kad to pređe u drugu kategoriju, onda pravimo i rakiju, ne baca se ništa. Čak smo i od kupina koje odsečemo počeli da pravimo snopove i sa tim ložimo, tako da je to jedan vid obnovljive energije i dosta drva uštedimo”, objašnjava Lajoš Šmit. Vina koja Šmitovi prave redovno osvajaju nagrade na takmičenjima, a prave ih i od maline i vinogradarske breskve. U poslovima im pomaže sin Tibor, koji je uglavnom zadužen za plasman proizvoda.

“Na kraju sve ostaje na nama mladima. Naravno da postoje planovi, samo treba da se iskustvo i entuzijazam pomire. Verovatno će u nekoj bližoj budućnosti doći do toga da se pored postojećih proizvoda naprave novi”, ispričao je Tibor Šmit.

Veliki broj zlatnih medalja govori da je kvalitet odličan, samo je potrebno povećati proizvodnju, kako bi mogli da zadovolje potrebe tržišta.

Izvor: RTS

Tesla će proizvoditi humanoidne robote – fizički rad postaje izbor? (VIDEO)

Foto: Jutjub/Printskrin
Foto: Printscreen/Youtube

Ono što je doskora bila naučna fantastika, danas postaje realnost, pa će tako i humanoidni roboti uskoro biti svakodnevna pojava na radnim mestima koja iziskuju fizički napor.

Ilon Mask, generalni direktor kompanije Tesla, najavio je proizvodnju humanoidnih robota koji će, kako kaže, učiniti da u budućnosti fizički rad postane stvar izbora.

Prototip „Tesla Bota“, kako će se zvati revolucionarni humanoid, biće predstavljen do kraja godine, a kako je na prezentaciji u sklopu „Teslinog AI dana“ (Tesla AI Day) objasnio Mask, robot će biti baziran na istoj tehnologiji kao i polu-automatska vozila.

Kako sama reč „humanoid“ kaže, „Bot“ će  biti dizajniran po ugledu na ljudsko telo – imaće zglobove i pet prstiju, a u trupu će se nalaziti kompjuter. Umesto lica će imati ekran sa osam ugrađenih kamera, te će biti u stanju da obavlja većinu repetitivnih, dosadnih i opasnih poslova koje još uvek obavljaju ljudi, piše Tech Xplore.

Zastrašujuć ili ne, tek Ilon Mask u šali kaže da će humanoid biti „prijateljski nastrojen“, a zamišljen je tako da ćete od njega moći da pobegnete ili da ga lako savladate jer – nikad se ne zna. Ipak, dodaje, nada se da do ovoga neće dolaziti.

Ideja je da sa „Tesla Botom“ možete da razgovarate kako biste mu zadali lake zadatke poput „dodaj mi šrafciger“ ili „idi u prodavnicu i nabavi ove namirnice“, objašnjava Mask.

Već smo se uverili da je gotovo sve što ima veze sa Ilonom Maskom revolucionarno, pa nema sumnje da će novopredstavljeni humanoidni roboti, ukoliko se nađu u masovnoj proizvodnji, u potpunosti izmeniti tržište rada, a da li će to biti na sreću ili nesreću fizičkih radnika – tek ćemo videti.

Milena Maglovski

Golfska struja se “gasi”, naučnici zabrinuti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici godinama prate promene struja u Atlantskom okeanu, tako su pre nekoliko godina objavili dve studije u kojima su analizirali mogućnost gašenja struja, naročito Golfske struje. Tadašnja predviđanja su bila alarmantna, ukazivali su na to da globalno zagrevanje utiče na Golfsku struju tako što je usporava.

Naime, Golfska struja je morska struja u severnom Antlantiku i ona funkcioniše poput ogromnog grejača. Ova topla vodena masa putuje od severa i u međuvremenu ispušta toplotu a zatim tone na dno okeana i putuje nazad ka jugu. 

Prema najnovijim istraživanjima, Golfska struja se trenutno nalazi na najsporijoj tački u poslednih 1600 godina, “gasi” se i postoji mogućnost da se i približava svom konačnom kraju, prenose svetski mediji.

Ukoliko se nastavi slabljenje ovih struja, očekuju nas oluje i oštrije zime, kao i toplotni talasi širom Evrope.

I upravo se dešava ono na šta nas naučnici godinama upozoravaju, a to je da globalno zagrevanje planete, osim što utiče na klimatske promene, utiče i na ove struje i na mnoge druge ekosisteme. Onda sve to utiče na podizanje nivoa mora, ekstremno hladne zime, topla leta, suše, poplave, klizišta…

Milica Radičević

WWF: gubimo 40 odsto hrane koju proizvedemo

Foto-ilustracija: Unsplash (Chantal Garnier)
Foto-ilustracija: Pixabaygub

Kako ćemo prehraniti rastuću populaciju? Neki kažu da moramo uzgajati više hrane, no važno je smanjiti i gubitke hrane na njenom putu od farme do viljuše, navodi Svetska fondacija za prirodu (WWF) u svom saopštenju.

Procenjeno je da se danas 40 odsto uzgojene hrane nikada ne pojede, što je milijardu tona više  nego ranije. Prema izveštaju “Driven to waste” WWF-a, sada se godišnje troši blizu 2,5 milijardi tona hrane, što takođe stvara 10 odsto globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

“Već znamo da mnogo otpada nastaje u našim kuhinjama i prehrambenim preduzećima poput restorana ili prodavnica, ali ovo je samo deo priče. Najveći deo otpada od hrane je ono što nikada ne napušta farmu – a to je 1,2 milijarde tona hrane”, dodaje se u saopštenju.

Imajući u vidu broj ljudi širom sveta koji se suočavaju sa glađu, kao i hitnost klimatske krize, WWF upozorava da više ne možemo priuštiti ovu vrstu otpada jer je bacanje hrane ujedno i bacanje zemlje, vode, energije i ljudskog rada potrebnog za njen uzgoj.

Korišćenje manje prirodnih resursa za proizvodnju hrane dobro je za klimu, ali je dobro i za divlje životinje, prirodu i ljude. To znači manji pritisak da se pretvore ili oštete šume, travnjaci i priobalna područja kako bi se uzgajalo više hrane. Ovo može pomoći da se oslobodi više zemljišta koje će se vratiti prirodi i sprečiti buduće pandemije izazvane ekspanzijom poljoprivrede, tvrde u WWF-u.

Izvor: WWF

Na obalama Lima ima oko 300 nelegalnih deponija 

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Plutajući otpad i divlje deponije pored reka postale su, nažalost, naša svakodnevnica. Početkom godine, zbog velike količine plutajućeg otpada ugrožen je rad HE “Višegrad”. Drinom i Limom, već godinama plutaju ogromne količine smeća i sa ovim problemom nadležni godinama pokušavaju da se izbore.

Kako prenosi RTCG, reka Lim je najzagađenija u Bijelom Polju i prema rečima stručnjaka, situacija je veoma zabrinjavajuća, jer u tom gradu ima oko 300 nelegalnih odlagališta otpada na Limu i njegovim pritokama.

Prema rečima meštana koji žive u blizni reke Lim, sitacija je ranijih godina bila drugačija. Dok su se nekada kupali u reci, danas samo mogu da gledaju u talog, mulj i prljavštinu koja njom plovi.

Stručnjaci iz oblasti ekologije i aktivisti izgradili su registar nelegalnih odlagališta, i ono što su saznali veoma je zabrinjavajuće. Na obalama Lima zatekli su 230 nelegalnih odlagališta, a na pritokama još 80.

Ekološka svest još nije na zavidnom nivou, zagađivača Lima je mnogo, od domaćinstava do industrijskih postrojenja. Često se dešavaju ekološki incidenti, pre nekoliko godina desio se i veliki pomor ribe, ali za ovaj incident niko nije odgovarao.

Kako bi se ova reka, a i mnoge druge, zaštitile neophodna je saradnja svih država u regionu. Ministarstvo zaštite životne sredine sa 70 miliona dinara sufinansira postavljanje plutajućih brana i rečnih pregrada koje će prikupljati ambalažni i drugi otpad na reci Lim. Opštine Priboj, Prijepolje i Nova Varoš, iz budžeta će izdvojiti jedan deo sredstava za rešavanje ovog problema. Najavljeno je da će biti potpisan i sporazum o saradnji sa nadležnim ministarstvima Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kako bi se zaštitio Limsko-Drinski rečni tok.

Energetski portal

Gradska uprava: Nema više dima na deponiji u Vinči

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Tokom vikenda nastavljeno je sa dogašavanjem požara na deponiji “Vinča” i nasipanjem velike količine inertnog materijala što je doprinelo tome dim je u potpunosti eliminisan sa deponije, saopšteno je iz gradske uprave.

Prema izveštaju Uprave za vanredne situacije u Beogradu u toku jučerašnjeg dana na prostoru gradske deponije „Vinča” angažovano je jedno vatrogasno vozilo sa dva vatrogasca-spasioca, navodi se na sajtu grada.

Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, juče je na mernom mestu Zemun vazduh je bio jako zagađen zbog koncentracije suspendovanih čestica od 19 do 20 časova.

Na mernim mestima Ovča, Novi Beograd i KBC Dragiša Mišović vazduh se može oceniti kao odličan, na mernom mestu Bulevar despota Stefana kao dobar, a na mernom mestu Vinča kao dobar i odličan.

Podsetimo, u subotu 7. avgusta je izbio požar na deponiji u “Vinči”, a u nedelju, 8. avgusta dim i neprijatni miris paljevine prekrio je gotovo ceo grad. Vatrogasne ekipe su odmah izašle na teren i gašenje ovog požara dugo je trajalo. I dok nadležni kažu da prate situacija kada je kvalitet vazduha u pitanju i da nema mesta panici, građani su zabrinuti jer ne znaju šta udišu.

Energetski portal

Agencija za zaštitu životne sredine: Bara kod Loznice crvena zbog prisustva algi

Foto: Printscreen/Youtube
Foto: Facebook (screenshot)

Crveno-narandžasta boja bare u selu Brezjak kod Loznice posledica je prisustva algi, odnosno pigmenta koji “boji” vodu, objavila je Agencija za zaštitu životne sredine nakon tvrdnji meštana da je boja posledica istraživanja koje je izvodila kompanija “Rio Tinto”, što su iz te kompanije negirali.

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je izveštaj nakon vanrednog uzorkovanja vode iz bare na području opštine Loznica.

Predstavnici Agencije uzorkovali su baru na dva mesta u selu Brezjak i utvrdili “cvetanje” algi i cijanobakterija.

“Na profilu 1 (na drugom kraju parcele od atarskog puta) konstatovana je crveno-narandžasta obojenost vode, koja potiče od euglenofite Euglena sanguinea”, navodi Agencija.

Crveno-narandžasta boja, kako se dodaje u izveštaju, posledica je prisustva pigmenta astaksantina iz grupe karotenoida i masovan razvoj te vrste boji vodu u crveno.

“Može se zaključiti da obojenost vode na Profilu 1 potiče od velike biomase vrste Euglena sanguinea, dok je na Profilu 2 biomasa ove vrste bila nekoliko puta manja i obojenost vode nije konstatovana”, navodi se u izveštaju Agencije.

Na njivi u ataru sela kod Loznice, pre izvesnog vremena, podzemne vode formirale su baru koja je pre dvadesetak dana postala crvena.

Meštani tvrde da su uzrok bušotine i istraživanja koje je izvodila kompanija “Rio Tinto”. Iz te kompanije negirali su vezu sa tom pojavom.

Izvor: RTS

Zaboravite suncobrane – u ovoj ulici hlad pravi heklana ekološka tenda

Foto: Grad Alaurin de la Tore

Gradić Alaurin de la Tore na jugu Španije odnedavno je postao šareniji i to zahvaljujući 60 metara dugačkoj tendi od recikliranih materijala. Hlad u ulici Malaga sada pravi ova živopisna rukotvorina koju su tri godine heklale aktivistkinje u okviru radionice Odeljenja za životnu sredinu Gradskog veća.

Kako se navodi na sajtu grada, tenda se sastoji od komada koje su učesnice radionice heklale protekle dve godine, ali i od novih komada koji su nastali ove godine. Rezultat vrednih ruku i trogodišnjeg rada je tenda koja pokriva blizu 500 kvadratnih metara, a na njenom postavljanju su, usled impozantnih razmera, bile angažovane gradske službe.

 

Погледајте ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Living – Corriere della Sera (@livingcorriere)

Osim što pravi hlad i svojim razdraganim oblicima i bojama popravlja raspoloženje kod svakog ko se zatekne ispod nje, ova tenda ima ulogu i da privuče turiste da prošetaju istorijski značajnim delom grada.

Budući da je veoma fotogenična, ne čudi što su za kratko vreme prve fotografije tende prikupile 427.000 pregleda na društvenim mrežama gde su zasute čestitkama iz celog sveta.

Nadzornica radionice i instruktorka heklanja, Eva Pačeko, rekla je da su posao obavili sa velikim entuzijazmom iako je godina, koju je obeležila pandemija, donela brojne izazove. Tako će se radionica održavati svake naredne godine, a ovaj nesvakidašnji pokrivač bivaće sve veći i šareniji.

Milena Maglovski

 

Migma, jahta budućnosti sa pogonom na vodonik

Foto: Ruma design
Foto: Ruma design

Španski projektni studio „Ruma dizajn“ predstavio je futuristički koncept električnog katamarana na vodonikov pogon nazvan „Migma“, koji je dizajniran za održivo krstarenje svetom.

Studio opisuje katamaran kao „oživljavanje života mora kroz snažne strukturne elemente u kojima se tehnička racionalnost meša sa fluidnošću prirode“.

Zamišljena kao koncept koji potpuno ruši pravila dizajna jahti, Migma („mešavina” na grčkom) će sigurno izazvati pometnju u ovoj grani industrije. Opremljena je rezervoarom za skladištenje tečnog vodonika, litijum-jonskim baterijama, PEM gorivim ćelijama i sa dva elektromotora koji joj omogućavaju da jezdi morem bez nulte emisije gasova.

Zahvaljujući tome, „Ruma dizajn“ tvrdi da njihovo plovilo može da prevali velike razdaljine bez stvarnja buke, zagađenja, isparenja ili vibracija, pružajući osećaj okeanskog povetarca i zvuk morskog života.

Što se tiče korisničkog iskustva, električni katamaran dug 55 metara se nudi kako za poslovnu, tako i rekreativnu namenu. Uokviren staklom od poda do plafona, u plovilu se nalazi prostor koji se može prilagoditi nameni, bilo za održavanje sastanaka ili kao centralni salon za dve porodice. Katamaran ima i posebne prostorije za osoblje, a po želji može biti opremljen i dodatnim kabinama.

Prednji široki elektrohromatski pametni stakleni zid gleda na okean, iz svake kabine se ima panoramski pogled od 360 stepeni. Maksimalno se koristi prirodna svetlost, a za trenutke privatnosti, staklo se uvek može zatamniti.

Elegantan oblik i sjajna srebrna spoljašnjost Migmi daju futuristički izgled.

Izvor: RTS