Home Blog Page 496

Naučnici spojili solarnu energiju i preradu biomase

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: UC3M

Istraživači sa Univerziteta Karlos III u Madridu i Univerziteta Tor Vergata u Rimu pronašli su način kako da uz pomoć solarne energije prerađuju biološki otpad i proizvode energente sa dodatom vrednošću, piše EurekAlert.

Oni su dizajnirali hemijski reaktor koji radi u sklopu male solarne elektrane, a u kome se odvija proces hidrotermalne karbonizacije (HTC).

Kako piše u studiji objavljenoj u žurnalu “Obnovljiva energija”, nova tehnologija koristi solarnu energiju koja se uz pomoć refleksije sa solarnih panela usmerava ka reaktoru u kome se vrši kontinuirana hidrotermalna obrada biološkog otpada.

„Hidrotermalna obrada je termohemijski tretman koji uključuje termičku dezintegraciju biomase u toploj kompresovanoj vodi. U zavisnosti od uslova temperature i pritiska, ovaj proces pretvara biomasu u čvrsto stanje (180–260 °C na 2–10 MPa), tečnost (300–350 °C na 5–20 MPa) ili gas (400–600 °C at 23–45 MPa)“, piše u studiji.

Ovaj proces može da transformiše organski otpad u proizvode slične lignitu budući da oponaša prirodni proces karbonizacije, tvrde stručnjaci.

„Zbog širokog spektra nekonvencionalnih organskih sirovina koje se mogu pretvoriti u proizvod sa dodatom vrednošću, HTC se može smatrati ekološki prihvatljivim rešenjem za preradu velikog broja organskih otpada“, tvrde autori studije.

Korišćenje biomase i drugih obnovljivih izvora energije postala je nasušna potreba savremenog društva koje je pogođeno klimatskom krizom. Ipak, u slučaju biomase, gde spada raznovrsni biljni, komunalni, industrijski i životinjski otpad koji sadrži visok procenat vlage, potrebno je najpre osušiti biomasu kako bi se od nje mogli dobiti ekološki prihvatljivi energenti.

Autori studije tvrde da konvencionalne metode prerade biomase nisu ekonomične budući da na sušenje troše značajnu količinu energije. Sa druge strane, hidrotermalna karbonizacija ne zahteva prethodno sušenje, a uz to kao izvor energije koristi obnovljivu energiju sunca.

Milena Maglovski

Upotreba pesticida je za poslednje dve decenije porasla za 36 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ibadah Mimpi)

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je svoj Svetski statistički godišnjak o hrani i poljoprivredi 2021. U njemu je prikazano da je upotreba pesticida na svetskom nivou porasla za 36 odsto između 2000. i 2019. godine, na 4,2 miliona tona u 2019. Najveći porast desio se između 2000. i 2012., sa platoom posle toga. Isti je trend zabeležen i za upotrebu đubriva.

Najveći potrošač pesticida je Azija

Prema izveštaju FAO najveći potrošači pesticida su Azija, a zatim slede Amerika, Evropa, Afrika i Okeanija. Regionalna potrošnja se neznatno menjala tokom navedenog perioda.

Najveći udeo u potrošnji ima Azija sa 52-53 odsto. Učešće Amerike se povećalo sa 29 na 33 odsto globalne potrošnje. U Evropi je ona blago smanjena sa 14 na 11 odsto. Okeanija je imala najveći rast u potrošnji, čak za 85 odsto, dok su Afrika i Okeanija primenjivale manje količine.

Kina je u 2019. godini imala najveću potrošnju i na nju otpada 1,8 miliona tona, odnosno 42 odsto ukupnog svetskog korišćenja.

Globalna upotreba pesticida po površini useva porasla je za 28 odsto u 2000. godini sa 2,1 kg/ha na 2,6 kg/ha.

Tokom 2010. godine Okeanija je nadmašila Evropu, ali su oba regiona ispod globalnog proseka. Azija je bila jedina u kojoj upotreba ovih sredstava po površini useva ne beleži rast između 2010. i 2019. godine.

Tri top zemlje u pogledu stope njihove primene za 2018. bile su Trinidad i Tobago, sa 25 kg/ha, Sveta Lucija sa 20 kg/ha i Ekvador, sa 14 kg/ha.

Porasla upotreba đubriva

Iznet je podatak da je upotreba neorganskih đubriva u 2019. iznosila 189 miliona tona, izražena kao zbir tri hranljiva sastojka: azota (N), fosfora (izraženog kao P2O5) i kalijuma (K2O). Od toga se na azot odnosi 108 mil. t (57 odsto od ukupnog broja), 43 mil. t na fosfor (23 odsto) i 37 mil. t na kalijum (20 odsto).

Ukupna upotreba u 2019. iznosila je 54 miliona tona, ili 40 odsto više nego u 2000. (33 odsto više za azot, 34 odsto više za fosfor i 73 odsto više za kalijum).

Foto-ilustracija: PIxabay

Azija je predstavljala 56 odsto ukupne svetske poljoprivredne upotrebe neorganskih đubriva u 2019., a sledi je Amerika (26 odsto), Evropa (12 odsto), Afrika (četiri odsto) i Okeanija (dva odsto). Ovo rangiranje regiona je isto za sve nutrijente. Glavni korisnici su Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države i Brazil pri čemu je Kina najveći potrošač svakog nutrijenta.

Ukupna upotreba za njima porasla je za 46 odsto u Aziji, dok se najbrži porast desio u Africi sa 79 odsto. Početni nivo je bila veoma niska i iznosi samo tri miliona tona. U Americi je njihova upotreba porasla za 47 odsto (ili 16 mil. t), a u Okeaniji za 14 odsto (ili 0,4 mil. t) u poređenju sa šest odsto u Evropi (ili 1,4 mil. t).

Izvor: Agroklub

Portugal će imati najveće zaštićeno morsko područje u Evropi

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Śmigielski)

Portugal je najavio stvaranje najvećeg zaštićenog morskog područja u Evropi, odnosno kreiranje novog rezervata, koji će štititi 2.677 kvadratnih kilometara oko ostrva Selvagens, arhipelaga u severnom Atlantiku, koji se nalazi na pola puta između Kanarskih ostrva i Madeire. Novi rezervat proširuje postojeće zaštite postavljene za morske ptice i približava svet cilju zaštite 30 odsto kopna i vode do 2030. godine.

“Pristine Seas” je projekat podvodnog istraživanja koji je osnovao “National Geographic Explorer”, kojim se inspiriše zaštita jedinstvenih morskih ekosistema kroz ekspedicije koje dokumentuju njihov neverovatan biodiverzitet.

U poslednjih 12 godina projekat je obišao 31 lokaciju, od kojih je 24 već zaštićena. Nova zaštićena područja sada pokrivaju površinu od više od šest miliona kvadratnih kilometara, što je dvostruko više od Indije.

Priča o tome kako su ostrva Selvagens postala jedno od njih počela je 1971. godine, kada je ovo područje postalo prvi klasifikovani rezervat prirode u istoriji Portugala. Vulkanska ostrva su uglavnom nenaseljena ljudima, ali su domaćini najveće svetske kolonije kaukala, ptice otvorenog mora, čija populacija danas, kako se procenjuje, broji oko 1.500 parova.

Ostrva su usred divljeg Atlantskog okeana okružena grebenima hladne vode, a ekspedicija koja je proučavala floru i faunu, otkrila je da je ovaj prostor stanište za 51 vrstu ribe, uključujući ajkule, barakude i murine.

Pre nego što su uspostavljene opsežnije zaštite, morski život ostrva bio je ugrožen i ilegalnim ribolovom unutar granica rezervata i neregulisanim ili loše regulisanim ribolovom tune i drugih vrsta u blizini rezervata.

Iz organizacije “Pristine Seas” se nadaju da će odluka Portugala podstaći druge evropske zemlje da budu ambicioznije u zaštiti svojih voda.

Izvor: RTCG

Konferencija “Ekosop” u Novom Sadu – u fokusu cirkularna ekonomija i socijalno preduzetništvo

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

Udruženje ”Čepom do osmeha” organizivalo je konferenciju ”EKOSOP” u Novom Sadu sa cilјem da ukažu na važnost delovanja organizacija civilnog društva u sprečavanju štetnog uticaja klimatskih promena. Teme konferencije su ekološko-socijalno preduzetništvo, cirkularna ekonomija i klimatske promene, navodi se u saopštenju Grada Novog Sada.

Vanja Petković iz Udruženja “Čepom do osmeha“ je rekla da su juče, prilikom otvaranja konferencije, dva dečaka iz Kačareva i Pirota, dobili elektromotorna invalidska kolica zahvalјujući lјudima koji sakuplјaju čepove.

“Ukupno je 61 pomagalo do sada obezbeđeno i to je uspeh akcije „Čepom do osmeha“, ali i uspeh svakog pojedinca koji u Srbiji sakuplјa plastične čepove. Do sada smo sakupili oko 600 tona plastičnih čepova”, rekla je Vanja Petković.

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević istakao je da veruje u solidarost i zajedništvo, te da podržava upravo takav koncept društva koji organizatori konferencije „Ekosop“ uspevaju uspešno da spoje i promovišu.

“To je simbioza zaštite životne sredine i socijalnog tj. solidarnog  preduzetništva. Važna poruka sa ove konferencije je da ekonomija i ekologija ne smeju biti u konfrontaciji, a čini se da je to je sada neki narativ koji se ističe, da jedna ili druga grana istog drveta, tj. našeg suživota, zaustave razvoj druge grane. Simbolički posmatrano, imamo to isto, zajedničko stablo sa dve grane, i koju god granu da odsečemo neće biti dobro po nas. Nije dobro ni da jedna bude suviše razvijena, a druga zapostavlјena, jer nam trebaju plodovi sa obe u istoj meri. Taj koji to ne razume ili ne podržava, ne želi dobro društvu. Koncept održivog razvoja mora da razume ekonomiju, dok ona treba da poštuje ekologiju i daje smernice za dalјi razvoj. Bez tog saglasja ni jedna zajednica ili društvo ne mogu da idu napred. Stoga i mi u Novom Sadu težimo komplementarnosti te dve grane, kako bismo zajedno ubirali plodove sa zdravog drveta”, rekao je Vučević na otvaranju konferencije.

Energetski portal

Beograd stao na sat vremena – protest protiv “Rio Tinta”

Foto: Printscreen/Youtube

Građani i ekološka organizacije danas su blokirali most Gazela u Beogradu na sat vremena. Današnji protest organizovan je sa ciljem da obustave svi istražni radovi i pripreme za otvaranje rudnika litijuma, kao i da se kompaniji “Rio Tinto” zabrani rad u Srbiji.

Prethodne dve subote okupljeni su blokirali glavne saobraćajnice širom Srbije zbog Zakona o eksproprijaciji i Zakona o referendumu, koji su povučeni iz skupštinske procedure. 

Kako je ranije najavio pokret “Ekološki ustanak” i druge organizacije, biće blokirano više od 40 lokacija u Srbiji. Saobraćaj je bio obustavljen na sat vremena, od 14 do 15 časova.

“Nema mira dok se protera “Rio Tinto“ i ne zabrani eksploatacija litijuma. A oni koji su doveli „Rio Tinto“ ne skinu sa vlasti. Zahtev je brisanje projekta Jadar iz prostornog plana Loznice i drugih gradova“, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta.

Okupljeni traže i da se obustave postupci protiv demonstranata i pokretanu postupaci protiv ljudi koji su se sa njima sukobili na prethodnim protestima.

Kako prenose domaći mediji mirni i bez incidenata bili su i protest i blokada ekoloških udruženja u Beogradu, sve do samog kraja kada su se dogodila dva nepovezana incidenta. 

Nešto posle 15 časova okupljeni građani su se razišli i saobraćaj je normalizovan.

Milica Radičević

Proglašeni pobednici konkursa “Postajemo cirkularni”

Foto: EP
Foto: Promo

Zagađenje, otpad, ekološki problemi, nekontrolisano korišćenje prirodnih resursa predstavljaju sve veći problem za naše društvo.

Često su ideje i predlozi pojedinaca ključni u rešavanju problema. Mogućnost da na kreativan način predlože ideju za rešavanje ekoloških izazova pomoću principa cirkularne ekonomije imali su učesnici Konkurs za angažovanje građana ka cirkularnoj ekonomiji

CirEkon, uz podršku EIT Food, organizovao je ovo takmičenje koje је osmišljeno kao međusektorsko takmičenje za rešavanje kritičnih ekoloških izazova. 

Učesnici su morali da osmisle ideju koja doprinosi razvoju i boljitku zajednice. Mogli su da se prijave fizička lica, predstavnici organizacija civilnog drzuštva, preduzetnici, istraživači, studenti doktoriskih studija ili master studija, predstavnici startapova.

Najkreativnije i najbolje ideje učestvovale su u finalu, a stručni žiri koji su činili predstavnici CirEkona i ekseperata za cirkularnu ekonomiju Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju, imali su težak zadak i morali su da odaberu tri najbolje.

“Sve ideje koje su ušle u finale su zaista odlične. O njima smo razgovarali, vagali, ocenjivali po raznim kriterijumima kako bi doneli pravu odluku”, kaže Milan Veselinov, direktor i osnivač CirEkona.

On je pozvao sve učesnike konkursa da se priključe, da zajedno unaprede svoje ideje i rade na njima. Da ih razvijaju u smeru da imaju veći obuhvat i da konkretne probleme reše što direktnije moguće, a da je CirEkon tu da sarađuje sa njima i da im pomogne koliko je to u njihovoj mogućnosti.

Foto: EP – Prvo mesto

Pobednici konkursa

Na prvom mestu je “New page – Make a change” Sare Brkić i Emilije Drndarski, na drugom “Torbalon” Radmile i Nikole Trebovca, dok je treće mesto pripalo Goranu Gabriću i ideji “Mobile units for circular education”. Nagradu popularnostu dobile su Marija Lazić i Jelena Ružić za “Circular lifestyle education”. 

“Za konkurs smo saznali na fakultetu od profesora Vladimira Mihajlova koji nam je nam je predložio da se prijavimo. Već dugo razmišljamo o ovakvim temama i želele smo da napravimo rešenje koje će okupiti više različitih institucija i pojedinica, da ih umrežimo sve zajedno. Ideja je da to rešenje istovremeno bude vrlo jednostavno i opipljivo svima”, kažu za Energetski portal Sara Brkić i Emilija Drndarski.

Kako objašnjavaju na projetku su radile dve nedelje, a njihov plan je da nastave sa razvojem ideje.

“Konsultovaćemo se, prvenstveno da vidimo kako možemo da unapredimo projekat, a zatim i kako da ga izvedemo. Najviše bi volele da ovo što smo smislile da se relazuje”, dodaju pobednice.

Tokom završnog događaja takmičenja finalisti su imali priliku da sve o cirkularnoj ekonomiji čuju od Aleksandra Vučinića, šefa grupe za cirkularnu i zelenu ekonomiju Ministarstva zaštite životne sredine i Siniše Mitrovića, rukovodioca Centra za cirukalrnu ekonomiju Privredne komore Srbije.

Prisustvovali su i panel diskusiji “Inovacije – motivacija za saradnju izmedju gradjana i organizacija” na kojoj su učestvovali Nikola Stanojević, White Lemur, Aleksandra Lazović – Lønningen, Eat Me App, Marko Mihailović, Bitgear Wireless, Maja Žikić, Foodscale Hub,  Milica Radulović, Impact Hub Beograd i Marko Mihailović, Bitgear Wireless Design Services.

Dok je o važnosti učestvovanja civilnog sektora u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji govorio Igor Jezdimirović, Predsednik Upravnog odbora, Udruženje “Inženjeri zaštite životne sredine”.

O ko-kreaciji u razvoju inovativnih proizvoda o svom iskustvu govorila je Milica Pojić iz Naučnog institua za prehrambene tehnologije.

U sastavu stručnog žirija bili su Milan Veselinov, CirEkon, Igor Jezdimirović, Udruženje “Inženjeri zaštite životne sredine”, prof. Dr. Dubravka Škunca, Evropska komisija i  Małgorzata Młynarska, EIT Food.

Milica Radičević

Počela sanacija i rekultivacija deponije u Sovljaku

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Bogatiću u naselju Sovljak uskoro će biti rešen dugogodišnji ekološki problem. Nakon 30 godina nepravilnog odlaganja otpada, počeli su radovi na sanaciji i rekultivaciji deponije.

“Deponija u ovom naselju je veliki ekološki problem. U njenoj blizini nalazi se više od sto kuća, a na svega nekoliko metara voćnjaci i proizvodnja zdrave hrane. Neophodno je da sve radimo po najvišim svetskim standardima, a ovde u Sovljaku, gde je otpad nepravilno odlagan decenijama, po završetku projekta biće ozelenjena i pošumljena površina. Plan nam je da zatvorimo još jednu deponiju u ovoj opštini”, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima u ovoj godini potrošena su značajna sredstava za projekte zaštite životne sredine, što jeste cilj države, dodavši da će izgradnjom regionalnog reciklažnog centra u Valjevu, koji je planiran za početak naredne godine, biti rešen problem odlaganja otpada za čitav okrug.

Regionalni reciklažni centar u Valjevu je jedan od osam centara koje Ministarstvo gradi, u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Francuskom agencijom za razvoj. Imamo plan i prioritete za narednu godinu kako bismo učinili život građana kvalitetnijim. Gradićemo stotine kilometara kanalizacione mreže, prečistače otpadnih voda i moderne regionalne centre za upravljanje otpadom”, istakla je ministarka.

Kako je naglasila sva mehanizacija, koja je prethodnih godina korišćena u izgradnji puteva, škola i bolnica, sada biti preusmerena na izgradnju zelene infrastrukture, što će značajno unaprediti kvalitet života građana Srbije.

Energetski portal

Riblji fond bogatiji za više od 21.000 kilograma mlađi šarana

Foto: JVP „Vode Vojvodine”
Foto: JVP „Vode Vojvodine”

U ribolovne vode kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine“ pušteno je ukupno 21.150 kilograma jednogodišnje šaranske mlađi tokom redovnog godišnjeg poribljavanja. Ovogodišnja akcija završena je poribljavanjem na dve lokacije, na Dunavu kod Futoga i Velikom bačkom kanalu kod Sombora.

„Rekordna količina ribe je puštena ove godine, 105.750 jedinki. Prvi put poribljavamo sa autohtonom vrstom vretenastog šarana. Trudimo sa da poribljavamo nova mesta, gde ćemo imati sigurnu pomoć ljudi iz lokala, koji su okrenuti prirodi i zaštiti ribljeg fonda“, rekao je Srđan Kružević, v. d. direktor JVP „Vode Vojvodine”.

On je najavio da će ovo preduzeće uraditi monitoring kako bi se videlo pravo stanje ribljeg fonda i da će pokrenuti inicijative za zabranu privrednog ribolova na području Grada Novog Sada i za povećanje broja prirodnih mrestilišta u nadležnosti preduzeća.   

Lokacije na kojima je puštena riblja mlađ prvi put su se ove godine našle na listi za poribljavanje. U Dunav kod Futoga pušteno je 1.600 kilograma, što je pojedinačno najveća količina riblje mlađi u okviru ovogodišnjeg poribljavanja, a u Veliki bački kanal kod Sombora 800 kilograma mlađi.

U okviru ovogodišnje akcije, poribljeno je ukupno 24 lokacije na kanalima Hidrosistema DTD, delovima Dunava, reke Krivaje i zaštićenih područja Jegrička i Beljanska bara. Sve lokacije u narednom periodu češće će kontrolisati i ribočuvari.

JVP „Vode Vojvodine“ je ove godine, u cilju očuvanja ribljeg fonda, ušlo u odlučnu borbu sa ribokradicama i na nov način pristupilo očuvanju ribljeg fonda, sa tendencijom da se on dodatno obogati većom količinim riblje mlađi.

Izvor: JVP „Vode Vojvodine“

Za energetsku efikasnost sledeće godine 230 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergiu Valena)
Foto: negotin.rs

Povećanje energetske efikasnosti jedan od stubova razvoja energetike i procesa energetske tranzicije, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Zorna Mihajlović u Kragujevcu.

Ona je navela da su pokrenuta dva važna projekta kojima će biti unapređena energetsku efikasnost i udeo korišćenja obnovljivih izvora energije (OIE) za koje je već opredeljeno 230 miliona evra.

“U januaru ćemo raspisati novi javni poziv za zamenu stolarije i onda ćemo to raditi na svaka dva ili tri meseca. To važi i za subvencije za zamenu stolarije i za solarne panele. Suština je da budemo energetski stabilni i samodovoljni i da koristimo zelenu energiju u većoj meri. Samo za ova dva projekta u sledećoj godini obezbedili smo 230 miliona evra i cilj je da građani osete direktnu korist od toga”, istakla je Mihajlović.

Ona je, prisustvujući svečanom obeležavanju 60 godina rada Fakulteta inženjerskih nauka, poručila da će Vlada nastaviti da ulaže u obrazovanje i nauku, jer je to jedan od načina da mladi ljudi ostanu da žive u Srbiji. Ministarka je ukazala na to da činjenica da nema nezaposlenog inženjera u Kragujevcu dovoljno govori o tome kako radi ovaj fakultet.

“Tradicija treba da se održi, jer nije malo da jedna visokoškolska ustanova radi 60 godina. U nauku i obrazovanje treba da ulažemo još više i da unapređujemo uslove kako bi mladi ljudi ostali da stvaraju u svojoj zemlji i da pomognu u bržem privrednom razvoju Srbije”, istakla je Mihajlović.

Energetski portal

EK odobrila hrvatski program potpore za obnovljive izvore energije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)

Evropska komisija odobrila je, u skladu sa pravilima EU o državnoj pomoći, hrvatski program podrške proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u vrednosti od 783 miliona evra, navodi se u izveštaju Evropske komisije.

„Ovaj program vredan 783 miliona evra omogućiće Hrvatskoj da podrži proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora uz pomoć brojnih tehnologija. Ova mera će doprineti smanjenju emisija CO2 i drugih gasova staklene bašte, u skladu s ciljevima Zelenog plana EU i ekološkim ciljevima Hrvatskog plana oporavka i otpornosti bez neopravdanog narušavanja konkurencije na jedinstvenom tržištu“, rekao je izvršni direktor. Potpredsednica za takmičenje u politici Margrethe Vestager.

Hrvatska je obavestila Komisiju o nameri da uvede novi program podrške za električnu energiju iz obnovljivih izvora, odnosno vetroelektrane, solarne elektrane, hidroelektrane, elektrane na biomasu, postrojenja na biogas i geotermalne elektrane. U okviru programa, podrška će biti obezbeđena u vidu premije pored tržišne cene električne energije. Premija će biti utvrđena tenderskom procedurom i neće biti veća od razlike između prosečne cene proizvodnje za svaku tehnologiju proizvodnje obnovljive energije i cene na tržištu električne energije. Korisnici će se birati na tenderima koji će se održati u periodu 2021-2023. godine. Ova mera će biti otvorena do 2023. godine, a grantovi će se isplaćivati odabranim korisnicima na period od 12 godina.

Program će pomoći Hrvatskoj da poveća svoj udeo električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i smanji emisije CO2 i drugih gasova staklene bašte. Ona će podržati posvećenost Hrvatske postizanju evropskih klimatskih i ekoloških ciljeva, kao što je navedeno i u njenom Nacionalnom energetskom klimatskom planu (NECP) i Planu za oporavak i otpornost, saopštila je EK.

Komisija je ocenila da je program usklađen sa pravilima EU o državnoj pomoći, a posebno sa Smernicama o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energetiku iz 2014. godine u postizanju evropskih i nacionalnih ekoloških ciljeva. Pomoć ima i podsticajni efekat jer cene električne energije ne pokrivaju u potpunosti troškove proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Dakle, bez podrške ne bi bilo ulaganja odabranih korisnika.

Komisija takođe smatra da je pomoć srazmerna i ograničena na minimum neophodnog, jer će nivo pomoći biti određen tenderom i ne može preći razliku između tržišne cene električne energije i troškova proizvodnje. Komisija je takođe utvrdila da su pozitivni efekti ove mere, posebno uticaji na životnu sredinu, veći od mogućih negativnih efekata u smislu mogućeg narušavanja konkurencije.

Izvor: OIE Hrvatska

Studentsko takmičenje GoGreen – prijavi svoju smelu ideju

Foto: Represent
Foto: Represent

Priznata kao najodrživija korporacija na svetu, Schneider Electric, lider u digitalizaciji upravljanja energijom i automatizaciji, sa svojim globalnim partnerom, kompanijom AVEVA, objavila je poziv za takmičenje Go Green za timove studenata iz celog sveta, uključujući i Srbiju.

Glavna nagrada za pobednički tim globalnog Schneider Go Green takmičenja je 10.000 evra. Učesnici mogu da računaju na podršku mentora iz kompanija Schneider Electric i AVEVA, a najistaknutiji od njih – i ponude za posao u kompanijama organizatorima.

Studenti mogu da prijave radove na platformi https://gogreen.se.com/ i odmere svoje znanje sa kolegama sa svih meridijana. Rok za prijavu je najkasnije 15. februar, a svi uslovi konkursa navedeni su na platformi. Studentski timovi sada mogu da biraju jednu od pet kategorija takmičenja:

  • Pristup energiji
  • Kuće budućnosti
  • Lanac snabdevanja budućnosti
  • Električne mreže budućnosti
  • Dekodiranje budućnosti

Na prethodnom Schneider Go Green takmičenju prvi prolazak Srbije u Evropsko finale doneli su Milorad Stojanović i Dora Balog, studenti biomedicinskog inženjerstva na Fakultetu tehničkih nauka, sa svojom Breathe Energy Harvesting inovativnom idejom. Oni su pobedili na regionalnom takmičenju za Jugoistočnu Evropu i na Evropskom finalu su osvojili treće mesto. Pored toga, Milorad i Dora stiču stručnu praksu u Schneider Electric Hub-u u Novom Sadu, što im pruža priliku da nadograde svoje znanje i steknu nova iskustva.

Izvor: Represent

Severna Makedonija zabranila upotrebu plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Romero)

Od 1. decembra u Severnoj Makedoniji zabranjena je prodaja plastičnih kesa. Svi koji zaborave da ponesu ceger kada pođu u nabavku i dalje mogu da pazare biorazgradive kese koje koštaju 15 denara (manje od 30 dinara).

Kako su saopštile vlasti ove zemlje, ova zabrane uvedena je sa jednim ciljem, a to je da se građani podstaknu da što više koriste platnene torbe kako bi zajedničkim snagama doprineli očuvanju životne sredine.

Sve prodavnice u Severnoj Makedoniji moraju da vode evidenciju o broju prodatih biorazgradivih kesa, a dobijeni prihod moraju da uplate u poseban državni ekološki fond.

Prema rečima Nasera Nuredinija, ministra za životnu sredinu Severne Makedonije, zabrana upotrebe plastičnih i naplata biorazgradivih kesa nije doneta sa namerom da se kazne građani, već je ideja da se promeni svest i način kupovine kako bi se više pažnje posvetilo smanjenju zagađenja životne sredine.

Za sve one koji ne budu poštovali zabranu prodaje plastičnih kesa propisane su kazne od 9.000 do 140.000 evra.

Ministar Nuredini istakao je da je Zakon za upravljanje pakovanjem i otpadom objavljen pre dve godine, da je njegova primena već jednom odložena i da su svi imali dovoljno vremena da se pripreme za zabranu upotrebe plastičnih kesa.

Donošenjem ovog zakona Severna Makedonija postepeno usaglašava svoje zakonodavstvo sa propisima Evropske unije.

Milica Radičević

Studenicu bi da betoniraju, aktivisti odlučni da je odbrane

Foto: Wikipedia/Gmihail
Foto: Wikipedia/Gmihail

Uprkos činjenici da je reka Studenica pod zaštitom UNESCO i Zavoda za zaštitu spomenika Republike Srbije, privatni investitori žele da na njoj izgrade branu visoku čak 24 metara.

Ideja da pregrade reku koja pripada rezervatu biosfere Golija-Studenica privatnom graditelju pala je na pamet nakon što su u cevi strpali reke nedaleko od ove – Gokčanicu, Gvozdačku, Želebić. Sve su ovo brze čiste planinske reke koje pripadaju ibarskom slivu, a izviru na planinama Goč, Čemerno, Golija.

“Kada nam je ribolovac poslao fotografije na kojima se vidi da neko raščišćava i krči šumu, dovlači cevi i priprema za izgradnju, odmah smo se mi meštani okupili. Brzo se pročulo da hoće da nam unište reku”, kaže Goran Nikolić, penzionisani rudarski inženjer iz Ušća, varošice koja se nalazi na ušću Studenice u Ibar.

Kako nam je rekao, ubrzo su odlučili da svoju reku moraju da brane, najpre zbog odluke Vlade, ali i celog sveta koji je prepoznao vrednost reke Studenice koja spada u tri najčistije reke u Srbiji.

“Nama je Studenica život, ona nam je sve. Osnovali smo udruženje kako bismo je zaštitili i ako treba, spavaćemo pored reke. Nećemo dozvoliti da nam betoniraju reku i branićemo je jer time branimo odluku Vlade Republike Srbije pod čijom je zaštitom”, kaže Nikolić iz Udruženja Spasimo Studenicu.

Aktivisti su sproveli anketu kako bi informisali komšije i meštane Ušća šta se dešava, praktično, ispred njihove kuće. Kako kažu, većina, čak 95 procenata njih želi da im pruža podršku u odbrani ovog prirodnog dobra.

Iako je gradonačelnik Kraljeva Predrag Terzić javno obećao da se mini hidroelektrane neće graditi na teritoriji tog grada, do sada je izgrađeno čak deset na čistim planinskim rekama.

Izvor: Nova Ekonomija

“Drvo za Beograd” – posađeno 225 stabla Pančićeve omorike

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Zaposleni kompanije Nestlé Srbija posadili su 225 stabala Pančićeve omorike duž Bulevara Milutina Milankovića na Novom Beogradu, u okviru svoje globalne misije ozelenjavanja za bolji život lokalnih zajednica i očuvanje planete.

Drvored Pančićevih omorika, autohtone vrste četinara koji će dostići visinu do tri metra, krasiće celu dužinu Bulevara Milutina Milankovića, što je oko pet kilometara – od ulice Tošin bunar do Vladimira Popovića, navodi se u saopštenju.

“Počela je nova sezona akcije „Drvo za Beograd“. Ovu akciju smo pokrenuli pre skoro dve godine i kroz nju smo dosad zasadili oko 2.100 stabala. Za isti period je u okviru svojih aktivnosti JKP „Zelenilo – Beograd” posadilo oko 5.000 sadnica”, istakao je prof. dr Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda.

Prema njegovim rečima, drvored u Bulevaru Milutina Milankovića značajno će uticati na zaštitu životne sredine i u budućnosti će iz vazduha eliminisati 5,5 tona ugljen-dioksida.

“Poslovanje može biti uspešno samo ukoliko je i održivo. Trudimo se da na sve načine doprinesemo očuvanju okoline, a drveće nam je jedan od najvažnijih saveznika u borbi protiv klimatskih promena. Ne samo da ćemo uživati u lepšem pogledu na naš bulevar, već će ove omorike znatno doprineti smanjenju emisije CO2. Već duže od 16 godina Nestlé je pouzdan partner svih građana Srbije, posvećen njihovoj dobrobiti, jer jedino tako možemo zajedno da rastemo. Društvena odgovornost nije trend, to je fundamentalna stavka u poslovanju svake kompanije koja brine o zajednici u kojoj posluje.“, istakla je Marjana Davidović, generalna direktorka kompanije Nestlé za Srbiju, Crnu Goru, Severnu Makedoniju.

Ona je istakla da je kompanija Nestlé jedina u Srbiji koja ima nulti negativni uticaj na životnu sredinu. Naime, sav čvrsti otpad recikliraju, a sve otpadne vode u potpunosti prečišćavaju.

Energetski portal

Podrška za deset najboljih projekata za razvoj organske proizvodnje

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Čekovi sa podrškom od po pola miliona dinara uručeni su za deset najboljih projekata za razvoj organske proizvodnje u Srbiji koji su izabrani na 10. jubilarnom NLB KomBank Organic konkursu, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprovrede, šumarstva i vodoprivrede.

Prema rečima ministra Branislava Nedimovića, sadašnji izvoz u toj oblasti iznosi 40 miliona evra, čime je skoro deset puta veći nego pre deset godina. On je dodao da se u Srbiji organska hrana proizvodi na 22.000 hektara, dok se pre decenije proizvodila na 5.000 hektara.

„Promenila se svest, način života. Društvo je bogatije, a kupci organskih proizvoda moraju da imaju malo više novca. U organskoj proizvodnji postali smo učitelji Republici Srpskoj, a interesuju se i iz Albanije za transfer znanja“, rekao je Nedimović.

Radan Munjić, koji organsku stočarsku proizvodnju ima u selu Brusnik na Goliji u parku prirode, novčanu nagradu iskoristiće da poveća proizvodnju mesa i mleka.

„Planirano sam novac da uložim u objekat za preradu mleka i proizvodnju mlečnih proizvoda da bih jače išao na ovo tržište organskih proizvoda. Mada su ti proizvodi i do sada bili čisti, zdravi i organski jer su tamo čisti pašnjaci“, rekao je Munjić.

Organskim ovčarstvom u Pirotu bavi se Zvonimir Ristić gde od stada 215 svrljiških ovaca dobija jaganjce, mleko, a pravi ovčiji sir i kačkavalj.

„Ovce čuvamo na planini. Od dobijenog novca kupiću prikolicu za izvoz organskog stajnjaka da bi poboljšali oranice, kao i opremu za mleko“, rekao je on.

Energetski portal

Život van sistema iz prve ruke

Foto-ilustracija: Unsplash (Nerses Khachatryan)
Foto-ilustracija: Pixabay

Otprilike znam kako bi izgledala moja idealna kuća – prizemna, veliki prozori, kombinacija kamen-drvo, taman crep. Samo, kada bi me neko pitao „a gde bi se nalazila ta tvoja idealna kuća?“, slegla bih ramenima jer ni sama ne znam.

Odrasla sam na obodu gradića u srcu Šumadije, pa se može reći da su mi i urbani i seoski život strani.

Kašičicu gorkog-slatkog života u velikom gradu okusila sam još tokom studija i lagala bih kada bih rekla da se nisam navukla na kombinaciju mirisa vruće kokice-jeftini parfemi-izduvni gasovi i kombinaciju zvukova hitna pomoć-lavež pasa- preglasna muzika.

More dešavanja učinilo je da se osećam kao da sam u centru sveta, ali ipak je to bio samo mladalački „hajp“ koji je ispario baš kao i znanje sa mog poslednjeg ispita, pa mi život u košnici više ne deluje tako primamljivo.

I onda samoj sebi postavljam pitanje – gde da smestim, makar imaginarno, tu svoju idealnu kućicu? Odgovore sam tražila, i dobila, iz prve ruke.

Inspiracija preko fejsa

Osim prepucavanja u beskrajnim prepiskama neistomišljenika na ama baš svaku objavu na fejsu i reklama seruma za gušće obrve, kod Cukerberga ( Zakerberka?) se da i ponešto pametno videti.

Tako sam putem fejsbuk grupe „Život van sistema“ došla do ljudi koji su, vagajući između grada i sela, napravili nepogrešiv izbor. Svi oni danas udišu čist vazduh, jedu neprskane plodove iz bašte, žive skromno, aktivno i srećno, u harmoniji sa bogatom prirodom Srbije i regiona. Evo šta sam od njih naučila.

Priroda te dočekuje raširenih ruku

Foto-ilustracija: Pixabay

Kažu da nijedna promena nije laka, ali me moji sagovornici uveravaju u suprotno.

Gradimir Veljković, koji mi je dozvolio da „zavirim“ u njegov seoski život,  rekao je da su mu na raspolaganju bile dedina kuća na placu od 40 ari, njive i šumaci – ničega previše, ali sasvim dovoljno. Njega su dočekali dugogodišnji prijatelji, a sada se uvek obostrano pomažu čineći život na selu lakšim.

Još jedna sagovornica, čije ime ostaje moja mala tajna, otkriva da je pre devet godina odjednom sve počela da gleda drugim očima: „Beton, buka, jaka svetla i užurbanost su postali agresija. Dok sam obavljala svakodnevne obaveze, sebe sam videla u prirodi, slobodi, miru… Neka vrsta pripreme za odlazak iz grada je krenula spontano. Krajem 2019. godine smo samo seli u auto i krenuli u petodnevni obilazak naših planina. U roku od par meseci, već sam bila na imanju, sa ugovorom o višegodišnjem korišćenju, uz mogućnost kupovine“

Ona ne krije da su atmosfera i energija imanja zračili dobrodošlicom, kao i meštani u okruženju: „ Kao da mi je sve, nekako, bilo poznato. Prihvatili su me kao “svoju”. Učestvujem u mobama, pa i ja imam pomoć oko poslova koje ne mogu sama da završim.“

Sanda Matić, koja dane takođe provodi okružena prirodnim bogatstvima, kaže da se prelomni trenutak dogodio kada je shvatila da će joj priroda pružiti sve što joj je potrebno: „Prestala sam se bojati, shvatila sam da ne mogu umreti od gladi. Tada je krenulo otvaranje ka životu van sistema“.

Posla uvek ima

Oni koji su rešili da zavrnu rukave  neće imati problem sa pronalaskom posla na selu.

Gradimir je nekada živeo u gradu, a danas uspešno gaji svinje moravke na svojoj farmi „Tri praseta“: „Zbog slabog zdravstvenog stanja dugo sam razmišljao da li je uopšte i moguće da probam. Onda sam otkrio uzgoj moravki i nakon malo više od godinu dana priprema, razgovora, informisanja, u martu ove godine sam došao u Ćićevac i započeo“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Još jedna sagovornica otkriva da se već 11 godina bavi banjskim turizmom, a sada se rodila ideja da na imanju opremi rustični bungalov za prave ljubitelje prirode: „Još uvek traje izgradnja (kupatilo, kuhinja…) i obnova imanja. Dosta toga radimo sami, kupili smo alat, naoštrili se voljom i pažljivo krenuli.“

Osim toga, ona proizvodi sopstvenu hranu, a sve viškove njen komšija prodaje na pijaci uz sopstvene proizvode.

„Kada živite sa prirodom, shvatite kako vam, u stvari, tako malo treba i upoznate svu lepotu jednostavnog življenja. Duševni mir je pečat svemu tome“, dodaje moja sagovornica.

Priroda kao najbolji lek

Uverila sam se da čak i „male doze“ prirode, recimo dvodnevni izlet na nekoj planini, leče niz zdravstvenih tegoba koje su mahom posledica stresa. Ipak, pravu moć prirode kao leka otkrili su mi tek moji sagovornici.

„Bolujem od multiple skleroze. Invalid 90 odsto. Ulje kanabisa me je vratilo u život, ali grad, stan, slabo kretanje i fizičke aktivnosti su falile da se osetim živim fizički. Sada pazim moravke, cepam drva, dosta hodam i osećam se dobro hvala Bogu“, rekao je Gradimir.

„I ranije sam vodila računa o svom zdravlju i izbegavala industrijsku hranu i loše prerađevine, pa sam nešto voća i povrća gajila u svojoj baštici…Sada imam dovoljno zemlje da posadim i posejem sve sto želim i naravno, sve bez “hemije”, šta rodi-rodi. Dišem bolji vazduh, pijem izvorsku vodu, snažnija sam, u boljoj formi, bolje motorike, raspoloženja i sa par kilograma manje“, kaže moja sagovornica.

Iako sam mnogo puta slušala o blaženom životu na selu, zanimalo me je da li je sve baš tako bajkovito, a odgovor do kojeg sam došla je ubedljivo „da!“. Izvesno je da će mnogi i dalje preferirati život međ’ svetlima velegrada, ali važno je da oni, koje ovakav život čini nesrećnim, znaju da ima rešenja.

Čak sam i ja, zahvaljujući ovim ljubaznim ljudima, sada dodelila mesto mojoj kućici iz mašte, a to je – negde van sistema.

Milena Maglovski