Home Blog Page 471

Otvorena Akademija cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Privredna komora Srbije

Akademija cirkularne ekonomije (ACE) Privredne komore Srbije u onlajn formatu predstavljaće svojevrsni inkubator znanja o alatima cirkularne ekonomije koji će kompanijama obezbediti sticanje znanja iz oblasti: redizajna i cirkularnosti proizvoda, analize tokova materije, životnog ciklusa proizvoda i industrijske simbioze.

„Pred Privrednom komorom Srbije je ambiciozni zadatak da podstakne srpsku privredu da usvoji koncept zelenog poslovanja, hrabro krene u nove investicije, edukaciju i preoblikovanje poslovnih aktivnosti u duhu zelene ekonomije i time ublaži turbulentna vremena rapidnog povećanje cena energenata i energije, i oskudnost sirovina. S tim u vezi, u saradnji sa Ministarstvom privrede, započet je trogodišnji Program podrške razvoju cirkularne ekonomije u Srbiji“, rekao je Radman Šelmić savetnik predsednika Privredne komore Srbije za zelenu i cirkularnu ekonomiju i digitalnu transformaciju.

“Program, koji je deo Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, pomoći će kompanijama da se adaptiraju zahtevima zelene tranzicije i prilagode poslovanje uslovima dekarbonizacije. Aktivnosti Programa usmerene su ka: sticanju novih poslovnih veština, kreiranju regulatornog okvira koji otpad preimenuje u resurs, kreiranju vodiča za upravljanje otpadnim vodama u sektoru malih i srednjim preduzeća, kao i JKP sistemu, izradi vodiča za praćenje ugljeničkog otiska  kao obavezne komponente cene, standardizaciji, alternativnim izvorima energije i slično, “ naveo je Nenad Milivojević samostalni savetnik u sektoru za privatizaciju, stečaj i industrijski  razvoj u Ministarstvu privrede.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS istakao je da  kompanije ne bi trebalo da imaju pasivni pristup zelenoj trransfomaciji uključujući i cirkularnu ekonomiju.

„Iz tog razloga, PKS je zauzela proaktivnu ulogu u ovom procesu, kao referentna institucija koja ima legitimitet da predstavlja privredu. Ove godine na Akademiji će učestvovati  predstavnici 35 kompanija, između ostalih: Coca-Cola HBC Srbija, Grundfos Srbija, NIS a.d, Nestle, Elixir Group…kao i mikro preduzeća koja sticanjem novih veština proširuju portfolio konsalting usluga. PKS nakon završene obuke i sertifikacije planira sastanak u prostorijama PKS sa polaznicima obuke kako bi se razgovaralo o zajedničkim zaključcima i idejama za unapređivanje transformacije zelene tranzicije u budućnosti,“ istakao je Mitrović.

Izvor: Privredna komora Srbije

Klimatske promene donose četiri ključna rizika za Evropu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako je klimatska kriza prošle godine nastupila svom snagom donevši nam požare, suše, poplave i toplotne talase, čovečanstvo još uvek nije dovoljno ozbiljno pristupilo rešavanju ključnih problema, stav je Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC).

Globalno nečinjenje skupo će nas koštati, upozorava IPCC u najnovijem izveštaju „Klimatske promene 2022: Uticaji, adaptacija i ranjivost“ gde su detaljno izneti svi rizici po prirodne resurse i čovečanstvo ukoliko se planeta zagreje iznad 1,5 °C.

Kada je reč o Evropi, autori izveštaja identifikovali su četiri ključna rizika koje donosi globalno zagrevanje, a to su:

1)Smrtnost usled toplotnih talasa

Ekstremne temperature predstavljaju najveću pretnju ljudskim životima u Evropi, a ukoliko globalno zagrevanje pređe 3°C, broj smrtnih slučajeva izazvanih toplotnim stresom povećaće se dva do tri puta, upozorava IPCC.

Takođe, rast temperature smanjiće površinu prirodnih staništa kopnenih i morskih ekosistema što će nepovratno promeniti njihov sastav i ugroziti biodiverzitet. Češći i intenzivniji šumski požari biće još jedna posledica ekstremnih temperatura u Evropi, stoji u izveštaju.

2) Štetnost po useve

Evropu će zadesiti značajni poljoprivredni gubici na većem delu kontinenta tokom 21. veka, tvrde iz IPCC-a. Ni navodnjavanje, kao najefikasniji način da se poljoprivreda prilagodi visokim temperatirama, neće biti od pomoći jer će se Evropa suočiti i sa manjkom vode, predviđaju naučnici.

3) Oskudica vode

Ukoliko se planeta zagreje za 2 °C , trećina populacije u Evropi biće izložena oskudici vode. Sa 3 °C, rizik će se udvostručiti, a biće primetni i ekonomski gubici u sektorima koji zavise od vode kao što je poljoprivreda.

4) Poplave i porast nivoa mora

Sa globalnim zagrevanjem iznad 3 °C , broj ljudi pogođenih poplavama i porastom nivoa mora će se udvostručiti, a štete usled poplava na obalama uvećaće se desetostruko do kraja 21. veka, upozorava IPCC.

Da bismo izbegli dalje gubitke života, biodiverziteta i prirodnih resursa, neophodne su ambiciozne i hitre akcije za prilagođavanje klimatskim promenama uz istovremeno smanjenje emisija gasova staklene bašte, navodi IPCC u izveštaju.

Milena Maglovski

Posađeno 35 stabala povodom 35 godina Beogradskog maratona

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

U parku “Ušće” posađeno je 35 stabala četinara povodom 35 godina postojanja Beogradskog maratona. Nikola Nikodijević, predsednik Skupštine grada, zahvalio se Dejanu Nikoliću, direktoru Beogradskog maratona, na svemu što je tokom godina radio za ovu sportsku manifestaciju.

“Maraton neguje tradiciju da uz sportski deo uvek postoje i društveno odgovorne aktivnosti. Ove godine akcenat je na zaštiti i očuvanju životne sredine i povećanju broja i kvaliteta zelenih površina u Beogradu”, kaže Nikodijević, navodi se u saopštenju. 

Kako je dodao Beogradski maraton je svakako jedan od najlepših događaja u prestonici, ujedno je to i najmasovnije takmičenje koje se održava.

“Nadam se da će ovo biti podsticaj svima da vode računa o zaštiti životne sredine. Trebalo bi da svako lično doprinese boljem i zdravijem Beogradu, a poznato je da građani samo jednim klikom na telefonu, preko aplikacije “Zasadi svoje drvo”, mogu da učestvuju u ovakvim akcijama. Nadam se da ćemo u budućnosti obeležavati još mnogo jubileja Beogradskog maratona i saditi još više stabala”, rekao je Nikodijević.  

Tokom prošle godine, JKP “Zelenilo-Beograd” posadilo je 8.000 stabala, rekao je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika. Prema njegovim rečima u glavnom gradu ima 57.000 drvorednih stabala i više od milion stabala u parkovskim površinama.

“Trudili smo se i ranije, a sigurno ćemo i ubuduće nastaviti da promovišemo sport i zaštitu životne sredine. Beograd je naš glavni partner i pokrovitelj. Bez Grada ne bismo mogli da organizujemo ovakav događaj. Ovo je zaista lep način da obeležimo naš veliki jubilej – 35 godina postojanja Beogradskog maratona”, rekao je Dejan Nikolić.

Energetski portal

Prodaja elektrifikovanih BMW vozila u Srbiji

Foto: BMW press
Foto: BMW press

Činjenica da su prodaja električnih i prodaja konvencionalnih vozila još uvek u velikoj disproporciji na našim prostorima izrodila je potrebu za intenzivnijim ulaganjima u mrežu punjača, ali i za subvencijama koje će olakšati kupovinu automobila na baterije.

Da li će subvencije i dodatne mere u cilju popularizacije električnih vozila uvećati broj električnih i hibridnih BMW modela na našim ulicama razgovarali smo sa Dariom Vlačićem, direktorom prodaje u kompaniji Delta Motors koja je generalni zastupnik BMW i MINI vozila.

EP: Kako ocenjujete prodaju EV u odnosu na „klasična“ tokom prethodne godine?

BMW Srbija: Prodaja definitivno raste sa uvođenjem subvencija, koje su se za klijente ispostavile kao jedan od ključnih faktora pri odlučivanju za kupovinu električnih i elektrifikovanih vozila. Iako je udeo u prodaji takvih automobila znatno manji u odnosu na konvencionalna vozila, aktuelni indikatori pokazuju trend rasta intesovanja među građanima, što je svakako pozitivna vest. Ova tema je sve češće u medijskom fokusu, što predstavlja podsticajnu okolnost. Važno je intezivnije raditi na edukaciji, što će, kako se se već primećuje, rezultirati prodajnim rastom, ali i podizanju svesti o važnosti tranzicije sa konvencionalnih automobila na električna i elektrifikovana.

EP: Šta očekujete od ovogodišnjih subvencija?

BMW Srbija: Ovogodišnje subvencije su ostale na istom nivou u odnosu na prošlogodišnje, međutim, ohrabrujuća je najava nadležnih da će najverovatnije doći do olakšavanja procedura dobijanja subvencije. Pored toga, razmatraće se i mogućnost registracije vozila pre dobijanja same subvencije, što ranije nije bio slučaj. Olakšavanje tih procedura će svakako pospešiti prodaju, ali i podstaknuti građane da odlučnije razmatraju kupovinu električnih i elektrifikovanih automobila.

EP: Kako prevazilazite izazove kada je u pitanju duži period čekanja na isporuku vozila i smanjen lager?

BMW Srbija: Kada govorimo o auto industriji u celini, svi proizvođači se nalaze u sličnom problemu, tako da je važno da kupci imaju razumevanja za duže rokove isporuka. Konkretno, našim kupcima su trenutno na raspolaganju svi modeli iz naše game, počev od BMW Serije 1, pa sve do BMW X7 modela. U slučaju specifičnih upita klijenata, može doći do manjih čekanja, međutim, važno je da kupci uzmu u obzir trenutnu poziciju proizvođača i da uz malo strpljenja sačekaju isporuku svog automobila.

Koja elektrifikovana vozila u ponudi BMW brenda biste istakli kao najprimamljivija?

BMW Srbija: U ovom trenutku to je definitivno BMW iX, prvi BMW-ov potpuno električni SUV. Reč je najnovijem modelu iz električne game BMW-ovih modela. Svi koji bi želeli da se upoznaju sa tim atraktivnim modelom to mogu učiniti u novootvorenom „THE BMW Store-u“ u Galeriji Beograd. Reč je o inovativnom konceptu koji ne predstavlja klasični prodajni objekat, već mesto na kojem se građani mogu informisati i edukovati o svim specifičnostima električnih automobila i procesu elektrifikacije. Naravno, u „THE BMW Store-u“ je moguća i konfiguracija vozila na licu mesta. Pored ovog modela uskoro očekujemo i električni BMW i4, dok se BMW X5 plug-in hybrid pokazao kao najpoželjniji i najprodavaniji hibrid iz naše game.

Energetski portal

Da li postoji trajno rešenje za građevinski otpad?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građevinski otpad u Srbiji čini više od 75 odsto ukupnog smeća. Na godišnjem nivou u našoj zemlji napravi se tri do četiri miliona tona otpada, u Beogradu od 300 do 700 hiljada tona. Jedina legalna deponija na koju može da se odloži građevinski otpad je Vinča. Međutim, ona može da primi samo trećinu tog materijala.

Prema najavama, Beograd neće praviti nove deponije, već je ideja da se otpad koristi kao resurs u građevinarstvu. To je predviđeno Akcionim planom za upravljanje građevinskim otpadom do 2030. godine.

“Glavni cilj je da se reciklaža tog materijala poveća na 40 odsto do kraja decenije”, kaže profesor Mašinskog fakulteta Aleksandar Jovović.

Dodaje da se trenutno prerađuje vrlo mali procenat u jedinom postrojenju u Vinči, koje ima skoroman kapacitet od 200.000 tona i u režimu je probnog rada.

U razgovoru za “Magazin na prvom” Radio Beograda 1, Jovović objašnjava da je za dostizanje tog cilja potrebno bar jedno mobilno postrojenje kapaciteta oko 100.000 tona, još jedno stacionarno postrojenje poput onog u Vinči i nekoliko lokacija za odlaganje zemlje iz iskopa.

Plan predviđa pet takvih lokacija, po strogo utvrđenim kriterijumima, a za reciklažna dvorišta u kojima bi bila smeštena mobilna postrojenja određene su dve lokacije – u Ostružnici i Rakovici.

Mnogi elementi građevinskog otpada mogu da se recikliraju, što znači da postanu resurs: šljunak, dotrajala drvena građa, drobljeni asfalt…

Jovović veruje da će biti dosta interesa za taj proces, jer je reč o vrlo intenzivnoj grani privrede u kojoj može da se zaposli mnogo ljudi.

“Samo prošle godine izdato je 2.000 građevinskih dozvola. Radi se na nekoliko hiljada lokacija, a u poslove je uključen ogroman broj firmi. To podrazumeva i velike količine otpada koji se mora zbrinuti, a za to mora da se plati”, ističe on.

Odlaganje opasnog otpada

Ukazuje i da je posebno osetljivo pitanje odlaganja opasnog građevinskog otpada, koji se ne može reciklirati. Posle rekonstrukcije i rušenja starijih objekata ostaće dosta takvog materijala, u prvom redu azbesta.

Za to bi se, kaže, morale odrediti posebne lokacije i sprovesti obuka i standardizacija kako se on skida, sklanja i odlaže.

“Realizacija Akcionog plana podrazumeva promenu mnogih propisa i usvajanje novih evropskih standarda, jer se ta oblast veoma brzo menja i unapređuje. Paralelno sa tim moraju se animirati građevinske firme, kako bi bile dobro obaveštene i spremne da uđu u te poslove, zaključio je Aleksandar Jovović, koji je i član Odbora SANU “Čovek i životna sredina”.

Izvor: RTS

Stabilno snabdevanje Srbije energentima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pexels

Snabdevanje tržišta Srbije naftom, naftnim derivatima i prirodnim gasom trenutno je stabilno i nema razloga za brigu, poručuju iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Prema rečima Raše Kojčića, pomoćnika ministarke rudarstva i energetike, oni su učinili dosta toga kako bismo se uskladili sa direktivama EU i u poslednjih godinu dana povećane su obavezne rezerve nafte i naftnih derivata za 30 odsto.

“Radimo na tome da već ove godine osiguramo 61 dan prosečne dnevne potrošnje u rezervama, u skladu sa standardima EU. Velika energetska kriza pogodila je ceo svet i u skladu sa tim, mnoge države u našem regionu i celom svetu reagovale su i ograničile cene derivata radi zaštite domaćih potrošača. Mi smo uredbom ograničili cenu evrodizela na 179 dinara u maloprodaji i bezolovnog benzina na 171 dinar. Isto su uradile i Hrvatska, Mađarska i mnoge druge zemlje. Pomno pratimo dešavanja na tržištu sirove nafte koja se direktno reflektuju na cene energenata u maloprodaji“, rekao je Kojčić, navodi se u saopštenju.

Pomoćnik ministarke istakao je da je Srbija započela radove na izgradnji gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske koji će dati doprinos većoj sigurnosti snabdevanja prirodnim gasom.

“Interkonektor Niš-Dimitrovgrad doprineće diversifikaciji ruta i snabdevača prirodnog gasa. Preko njega ćemo moći da se povežemo na interkonektor između Bugarske i Grčke koji će biti završen prema najavama ove godine. Time dobijamo mogućnost snabdevanja gasom iz Južnog gasnog koridora koji od Kaspijskog jezera ide preko Azerbejdžana, Turske i Grčke. Pored novih interkonekcija treba da radimo i na proširenju podzemnih gasnih skladišta čime dobijamo nove strateške rezerve koje dosta znače prilikom prekida u isporuci ovog energenta“, poručuje on.

Energetski portal

Kod Užica niču etno i eko domaćinstva – Na Mokroj Gori i u Kremnima gradiće se drvene kuće u funkciji turizma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Užice oglasio je javne prezentacije dva urbanistička projekta za izgradnju etno i eko kuća na Mokroj Gori i u Kremnima.

Na Mokroj Gori, po prejektu firme Politbiro doo Užice, u planu je gradnja stambenog objekta u funkciji etno turzima.

Objekat se gradi za potrebe seoskog gazdinstva investitora Jovana Pejića iz Mola kod Ade. U pitanju je kuća od talpi, sa drvenom stolarijom, i imaće prizemlje i i galeriju.

U selu Kremna, investitor Snežana Krstić iz Obrenovca planira da gradi eko kuću u okviru poljoprivrednog gazdinstva.

Objekat je planiran kao slobodnostojeći od jelove ili smrčeve borove građe, sa prizemljem i galerijom, drvenom krovnom konstrukcijom, brodskim podom od smrčevog drveta i stolarijom od lamiranog drveta.

Predviđeno je snabdevanje vodom iz sopstvenih izvora, preko bunara sa hidroforom. Autor urbanističkog projekta i idejnog rešenja je AG biro doo iz Užica.

Izvor: eKapija

Loše prognoze – broj šumskih požara će se udvostručiti do 2100.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)
Foto-ilustracija: Pixabay

Godinu za nama obeležili su stravični šumski požari koji nisu poštedeli čak ni hladne tundre Sibira. Sudeći po najnovijem izveštaju koje je objavio Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), velike su šanse da će se situacija dramatično pogoršati, a broj šumskih požara premašiti naše kapacitete da se od istih odbranimo.

Klimatske promene mogle bi da uvećaju broj šumskih požara za 14 odsto do 2030. godine, 30 odsto do 2050. godine i čak 50 odsto do 2100. godine, stoji u već pomenutom izveštaju.

Osim što ugrožavaju živote ljudi i životinja i prirodne resurse, šumski požari emituju velike količine gasova sa efektom staklene bašte, izazivaju visuke temperature vazduha i nisku vlažnost čime dodatno pogoršavaju klimatske promene.

Vremenom bi požari mogli postati redovni čak i u šumama polarnih oblasti i centralne Evrope gde još uvek nisu tako česta pojava, a isto važi i za tropske šume Indonezije i južne Amazonije.

Novi izveštaj „Širenje poput šumskog požara: rastuća pretnja od ekstremnih šumskih požara“, koji su izradili UNEP i nevladina organizacija GRID-Arendal, upozorava da nekontrolisani šumski požari mogu biti razorni po ljude, biodiverzitet i ekosisteme.

Obnova ekosistema je važan put za ublažavanje rizika od šumskih požara, stoji u izveštaju. Zaštita močvarnih staništa, ponovno uvođenje vrsta kao što su dabrovi i obnova tresetišta neki su od primera suštinskih ulaganja u prevenciju, pripravnost i oporavak od šumskih požara.

Milena Maglovski

U Grčkoj hitna istraga uticaja traganja za gasom na kitove

Photo-illustration: Unsplash (Paola Ocaranza)
Foto ilustracija: Pixabay

Posle nasukavanja kitova u Jonskom moru, kod ostrva Krfa, Ministarstvo životne sredine i energetike Grčke je danas zatražilo hitne i detaljne informacije domaće naftne kompanije „Elinika petrelea“ (ELPE) o poštovanju Akcionog plana za životnu sredinu tokom geofizičkog traganja za zalihama gasa i nafte u tom moru.

Petnaest grčkih i stranih ekoloških organizacija i agencija direktno povezuje seizmička istraživanja podmorja s dezorijentacijom i nasukavanjem tri kljunasta kita (Ziphius cavirostris), preneli su atinski mediji.

Ekolozi u pismu traže da Vlada zahteva da ELPE da odmah obustavi seizmička istraživanja u Jonskom moru pomoću specijalnog istraživačkog broda.

Dva kljunasta kita su se prošle nedelje nasukala na zapadnoj obali Grčke i na Krfu, a treći u ponedeljak takođe na Krfu. Veterinarski pregled i analiza krvi kitova su utvtdili da su zdravi, a aktivistima je uspelo da ih okrenu i vrate u dubinu mora.

Lučka uprava Krfa i dobrovoljci patroliraju da bi našli i spasli i druge kitove ako se nasuču.

Takozvani „Grčki šanac“ koji počinje na Jonskom moru severno od Kefalonije, prolazi pored ostrva Krita i seže do Dodekaneza u Egejskom moru, s dubinom do 5.000 metara, jedno je od najvažnijih skloništa za kitove u Sredozemlju. Tu žive razne zaštićene vrste kitova – grbavi, kljunasti i perajači, delfini, sredozemne foke i morske kornjače.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Rio Tinto preispituje pravni osnov ukidanja plana za “Jadar”

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Rio Tinto u svom finansijskom izveštaju za 2021. godinu ističe da je razočarana odlukom Vlade Srbije da ukine prostorni plan za projekat Jadar i da traži ukidanje potrebnih dozvola. Dodaju da istražuju pravni osnov za donošenje te odluke i “posledice za (njihove) aktivnosti i građane Srbije”.

U izveštaju piše da je Rio Tinto u julu prošle godine opredelio 2,4 milijarde dolara za dobijanje potrebnih odobrenja, dozvola i licenci za iskopavanje litijuma u Srbiji.

Rio Tinto je 2021. godine povećao ulaganja u istraživanja za 101 miliona dolara, što je 16 odsto, čime su ona porasla na 726 miliona dolara.

Fokus je bio na grinfild programima u 18 zemalja i kako kompanija ocenjuje na “njihovim najvrednijim projektima” među koje ubraja i projekat Jadar.

Osim ulaganja u Srbiji, Rio Tinto kao najvrednije ističe i ulaganja u zapadnoj Australiji, Arizoni i Gvineji.

Procene kompanije su da je projekat Jadar još vredniji nego što se prvobitno mislilo. Naime, u decembru 2020. godine Rio Tinto je procenjivao da se na prostoru projekta Jadar nalazi 139,2 mega tona jadarita, a sada se procenjuje da se tamo nalazi 143,5 mega tona.

Takođe, i očekivana koncetracija litijuma u rudi je veća, porasla je sa 1,78 odsto na 1,8 odsto.

Kompanija u svom saopštenju kaže da više neće ažurirati podatke o rezervama rude u Jadru zbog odluke Vlade da ukine prostroni plan, ali ponovo navodi da će nastaviti da preispituje sve opcije i pravni osnov za ovakav potez države.

U godišnjem izveštaju piše da je plan Rio Tinta bio da se prvi proizvodi u vezi sa projektom Jadar nađu na tržištu 2027. godine kako bi se dostigla punu godišnju proizvodnju od 58 hiljada tona litijum karbonata za baterije, 160 hiljada tona borne kiseline i 255 hiljada tona sodijum sulfata.

Rekordni profit Rio Tinta

Prihodi Rio Tinta su 2021. godine su porasli za 43 odsto u odnosu na prethodnu godinu i bili su 63 milijarde dolara, dok je profit firme porastao za 116 odsto i dostigao više od 21 milijarde dolara.

Kompanija je isplatila i rekordno visok iznos godišnjih dividendi, 16,8 milijardi dolara. Najveći pojedinačni akcionar korporacije je kineski državni proizvođač aluminijuma Chinalco, koja je na osnovu dividendi dobila 2,5 milijardi dolara, piše Fajnenšl Tajms.

Izvor: Nova ekonomija

Francuska potvrdila održavanje mini-COP skupa

Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Shaw)
Foto-ilustraciija: Unsplash (Markus Spiske)

U okviru francuskog predsedavanja EU početkom marta biće organizovana Evropska klimatska konferencija u francuskom gradu Nantu.

Kako je saopšteno na sajtu francuskog predsedavanja, cilj događaja je da se mobiliše Evropa da bi se odgovorilo na klimatske izazove i ispunili još ambiciozniji ciljevi smanjenja emisije štetnih gasova za najmanje 55 odsto do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti Evrope, najkasnije do 2050.

Na konferenciji će učestvovati visoki predstavnici članica EU, Evropske komisije i Evropskog parlamenta, kao i istaknute ličnosti iz civilnog društva, naučne zajednice, kompanija i lokalnih vlasti.

Jedan zvaničnik je događaj opisao kao “mini-COP”, a pominje se da će na njemu učestvovati i predsednik COP26 Alok Šarma, kao i izvršna sekretarka Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama, ali to još nije potvrđeno. Predstavnici Češke i Švedske, zemalja koje će biti naredne predsedavajuće EU, takođe bi trebalo da se pridruže skupu.

Tokom konferencije 7. i 8. marta biće organizovano niz okruglih stolova i prezentacija u čijem fokusu će biti napori na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promenama, ali se ne očekuje donošenje velikih odluka niti najava.

Istovremeno, u istom gradu, biće održan evropski samit Klimatska šansa, koji će organizovati Udruženje klimatska šansa.

Fokus samita biće na primeni Zelenog dogovora i “izazovima ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promenama na evropskom nivou”, saopštili su organizotori.

Na skupu će biti gotovo 300 istaknutih govornika, a prisustvovaće predstanici civilnog društva, udruženja, kompanija i lokalnih vlasti.

Samit će, kako je saopšteno, biti organizovan “u sinergiji sa Evropskom klimatskom konferencijom”.

“Potreban nam je taj dijalog između Evropske komisije, zemalja članica i zajednice ljudi koji svakodnevno prave akcije za smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte“, izjavio je predsednik Udruženja klimatska šansa Ronan Dantek.

Biće održane dve zajedničke plenarne sesije Evropske klimatske konferencije i samita Klimatska šansa. Tema prve sesije biće “Od Glazgova do Šarm El Šeika, od Evropskog zelenog dogovora do teritorijalnih klimatskih akcija”, dok će se druga baviti pitanjem borbe protiv klimatskih promena i pravednom tranzicijom.

Izvor: EURACTIV.com/EURACTIV.rs

Koale na listi ugroženih životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Pereira)

Australija je nakon dramatičnog pada broja koala, ove životinje uvrstila na listu ugroženih vrsta na većem delu njene istočne obale. Krčenje šuma, posebno uništavanje stabala eukaliptusa, požari, suše, bolesti uticali su na to da, ljupki mali torbari gotovo u potpunosti izumru.

Vlada Australije saopštila je da se na ovoj listi nalaze Kvinslend, Novi Južni Vels i Australijska Prestonička Teritorija, prenose svetski mediji.

Istraživači su pre nekoliko godina upozorili na to da koale mogu da nestanu do 2050. godine. Kako je tada rečeno tome najviše doprinosi uništavanje šuma, njihovih prirodnih staništa.

U velikim požarima tokom 2019. i 2020. godine u Australiji je uginulo čak tri milijardi životinja. Koliko koala je nestalo pred vatrenom stihijom nikada se neće saznati. Nažalost mnoge životnije su, nakon požara, uginule od gladi, preživljenog stresa i drugo.  

Kada na sve to dođu i suše, u kojima stabla eukaliptusa, glavni izvor ishrane koala, budu desetkovana, nije ni čudno što ove životinje brzo nestaju.

Odrasla koala dnevno pojede do dva kilograma lišća eukaliptusa. Da bi se biljke eukaliptusa oporavile posle požara, suša, potrebno je nekoliko meseci, što ne ostavlja prikladan izvor hrane za koale, tako da mnoge umiru od gladi.

Nadležni su pozvali da se koale zaštite, te da se smanji uništavanje njihovog prirodnog staništa.

Koale su jedine životinje na svetu koje imaju otiske prstiju, poput ljudskih. Reč „koala“ na jeziku Aboridžina (domorodačka plemena koji su naselili prostor Australije), u slobodnom prevodu znači „bez vode“. U stanju su da spavaju i po 20 sati dnevno i odlični su plivači.

Milica Radičević

Crna Gora – Utvrđene izmene Zakona o energetici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pexels

Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici s izveštajem sa javne rasprave. Donošenjem predloženog propisa uspostavlja se obaveza markiranja tečnog goriva naftnog porekla i biogoriva koji se stavljaju na tržište Crne Gore, u cilju dalje regulacije i razvoja tržišta i stvaraju se uslovi za njegovo bolje funkcionisanje.

“U diskusiji je naglašeno da će novi pravni okvir omogućiti bolje praćenje i kontrolu trgovine ovim gorivom jer je obezbeđen sistem kontrole u svakoj fazi prometnog lanca. Samim tim, sprečava se i nelojalna konkurencija, čime će se doprineti da učesnici na tržištu koji posluju u skladu sa zakonom, odnosno redovno izmiruju svoje fiskalne obaveze, imaju veći promet i učešće na tržištu, a istovremeno se kroz suzbijanje nelegalne trgovine eliminišu negativni efekti poslovanja kompanija koje u procesu nabavke i prometa tečnog goriva ne izmiruju svoje poreske obaveze”, objašnjeno je iz Vlade.

Kako navode, predloženim izmenama je propisan i postupak izbora lica koje vrši markiranje tečnog goriva naftnog porekla i biogoriva, uslovi za učešće u postupku javnog nadmetanja i kriterijumi za vrednovanje ponuda, kao i izbor ovlašćene laboratorije koja proverava koncentraciju markera, ukoliko se u prethodnom postupku analize utvrdi da koncentracija markera nije u skladu sa ovim zakonom.

“Predviđena su i dodatna prava, dužnosti i ovlašćenja tržišnog inspektora u delu koji se odnosi na markiranje ovih goriva. Pored ostalog, predviđena je i obaveza registracije odnosno upisa skladišta naftnih derivata i biogoriva za sopstvene potrebe kapaciteta preko dve tone i stanica za snabdevanje sopstvenih prevoznih sredstava za koje se ne izdaje licenca”, stoji u saopštenju Vlade.

Izvor: eKapija

Fotonaponska instalacija – Struja iz sunca

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uvođenjem novih OIE zakona u regionu, proizvodnja električne energije iz sunca iliti fotonaponski sistemi, postavljeni su u poslednje vreme u središte pažnje. Ostalo je međutim neodgovoreno pitanje: kako klijenti ne-specijalisti mogu lako i brzo da odrede  svoje potrebe, mogućnosti i izaberu fotonaponski sistem prilagodjen upravo njima? Viessmann ima jedno homeopatsko rešenje za taj problem.

Sa fotonaponskom instalacijom pretvorite sunčevu svetlost u električnu energiju. To se temelji na takozvanom foto efektu, koji je otkriven još u 19. veku, ali se mogao fizički objasniti i koristiti u skladu sa tim tokom 20. veka. Prvo područje primene je bio let u svemir. Danas se ova tehnika nalazi na mnogim krovovima i pruža vlasnicima struju iz besplatne solarne energije.

Kako radi fotonapon?

Fotonaponski sitem sastoji se od više modula koji se sastoje od solarnih ćelija. U toj najmanjoj jedinici sunčeva svetlost se pretvara u električnu energiju pomoću fotoelektričnog efekta. Svetlost uzrokuje otpuštanje određenih nosača naboja. Kretanjem samo tih čestica stvara se električna energija. Preduslov za to je poluprovodnički materijal silicijum.

Razlikuju se dve vrste solarnih ćelija: monokristalne i polikristalne ćelije. Zbog različitih načina proizvodnje razlikuju se po svojim svojstvima proizvoda. Koje ćete solarne ćelije izabrati zavisi od brojnih uslova i potrebno ih je dobro razmotriti unapred. Uz efikasnost i željene performanse mesto ugradnje takođe je presudno. U svakom slučaju, Vitovolt 300 moduli nude različite mogućnosti ugradnje i područja primene. Na primer, pogodni su za porodične kuće, kao i za poslovne zgrade.

Kratak pregled izgradnje solarnog sitema sa fotonaponom

Osim solarnih ćelija, fotonaponski sitemi sastoje se od pretvarača, kabela i pre svega potrošača struje. To nisu samo električni uređaji, već skladištenje električne energije kao i priključak na javnu električnu mrežu. Inverter je neophodan jer se u solarnim ćelijama stvara jednomerna struja, koja se ne koristi u domaćinstvu, te se ona mora pretvoriti u naizmeničnu struju.

Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)

Profitirajte od prednosti Viessmann fotonaponskog sistema

Sa sve većom upotrebom sistema obnovljivih izvora energije, spremnost potrošača i krajnjih korisnika da sami proizvode električnu energiju raste. Efikasni fotonaponski sistem danas nudi mogućnost da besplatnu solarnu energiju iskoristite profitabilno. Ugradnjom fotonaponskih modula korisnik signalizira svoje odgovorno ponašanje prema okolini i daje aktivni doprinos zaštiti klime izbegavajući emisije CO₂.

Uz stalno rastuće troškove energije, fotonaponski sistem pomaže da uštedite novac i, osim toga, smanjuje zavisnost od dobavljača energije. Električna energija koja se proizvodi može se koristiti za sopstvenu potrošnju ili se predati u javnu mrežu. Investicija se isplati posle samo nekoliko godina. U svakom slučaju, to povećava i vrednost same nekretnine.

Viessmannova fotonaponska tehnologija nudi vam savršeno usklađene komponente koje se sastoje od fotonaponskih modula, pretvarača i montažnog pribora, kao i sistema za skladištenje električne energije i toplotnih pumpi kako bi se povećala upotreba sopstvene električne energije. Visoki standard fotonaponskih modula osigurava ekonomičnost i dugovečnost.

Sveobuhvatne usluge u rasponu od projektovanja i razrade projekta do isporuke i servisa od strane kompetentnih Viessmann stručnih partnera čime se upotpunjuje ponuda fotonaponskih sistema.

Efikasnija sopstvena potrošnja solarne električne energije

Vlasnici fotonaponskih sistema trenutno imaju dve mogućnosti korišćenja električne energije koju proizvode: električna energija može se u potpunosti predati u mrežu ili se delimično ili u potpunosti koristiti za sopstvene potrebe. Budući da je sopstvena proizvodnja solarne električne energije jeftinija od električne energije iz mreže, sopstvena potrošnja nudi finansijske koristi. Optimalan koncept sistema u kombinaciji sa savršeno usklađenim komponentama osigurava visoku sopstvenu potrošnju.

[1] Fotonaponska instalacija, [2] Fotonaponski ispravljač, [3] Fotonaponsko brojilo, [4] Potrošač, [5] Merno brojilo toplotne pumpe, [6] Toplotna pumpa s Vitotronic 200 (Tip WO1C), [7] Brojač preuzete i predate energije, [8] Javna električna mreža.

Ova šema već prikazuje kombinaciju fotonaponskog sistema s Viessmann toplotnom pumpom. Kako tačno to radi i koje koristi imate, pokazaćemo vam u sledećem delu

Kompletno rešenje: Kombinujte fotonaponski sistem sa toplotnom pumpom

Najefikasniji  način proizvodnje toplote sa električnom energijom je toplotna pumpa. Pri tome se do četiri kilovat sata toplote stvara od jednog kilovat sata električne energije korišćenjem besplatne toplote iz okoline. Ako se energetska potreba za grejanjem prostora i grejanjem PTV-a pokriva uz pomoć toplotne pumpe, ne samo da se može znatno povećati stopa sopstvene potrošnje struje iz solarnog sistema, već će i ekonomičnija solarna električna energija omogućiti jeftino snabdevanje toplotom. Svako ko želi da kombinuje fotonaponski sistem sa toplotnom pumpom trebao bi da se odluči za toplotnu pumpu koja optimizuje sopstvenu potrošnju i može prilagoditi svoj rad proizvodnji struje iz fotonaponskog sistema. Za ovu primenu Viessmann je razvio odgovarajuće usklađen sistem, fotonaponskog sistema i toplotne pumpe.

Fotonapon 

Električna energija od sunca – ugradnjom Viessmann fotonaponskog sistema svako može da postane proizvođač sopstvene električne energije. Pretvaranje besplatne solarne energije u električnu energiju finansijski je privlačno za samostalnu potrošnju i, u kombinaciji sa skladištenjem električne energije, čak rezultira nezavisnošću od javne električne mreže.

Izvor: Viessmann

Srbija i Izrael partneri u energetskoj tranziciji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Memorandum o razumevanju između Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije i Ministarstva energetike Izraela o saradnji u oblasti zelene energije, potpisali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike i Jahel Vilan, ambasador Izraela u Srbiji.

Kako je istakla Zorana Mihajlović saradnja sa Izraelom u oblasti zelene energije, energetskoj tranziciji i procesu dekarbonizacije doprineće unapređenju sveukupnih odnosa dveju država.

Ona je rekla da će dobri politički odnosi dveju zemalja pomoći da se ostvari partnerski odnos i u zelenoj, energetskoj tranziciji, ocenivši da Srbija i Izrael imaju dobre prijateljske veze i bilateralne, ekonomske i političke odnose, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima, potpisivanje memoranduma znači i osnovu za dalji razvoj odnosa u energetici, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije, gde već postoje kompanije iz Izraela, ali i kada je reč o stvaranju još povoljnijeg privrednog i investicionog ambijenta, kao i kada govorimo o razmeni iskustava.

“Činjenica je da je Izrael daleko ispred nas kada je reč o dekarbonizaciji energetskog sektora i uradio je mnogo više na polju razvoja oblasti obnovljivih izvora energije i mi želimo još više izraelskih investitora koji će ulagati u zelenu energiju. Memorandum koji smo potpisali važan je jer se ne tiče samo saradnje država i ministarstava, već znači jačanje veza između naših privreda, naučnih institucija u oblasti zelene energije, saradnju na novim tehnologijama, ali i zajednički rad na povećanju energetske bezbednosti”, objašnjava ministarka.  

Mihajlović je naglasila da se Srbija donošenjem novog zakonodavnog okvira, posebno Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, jasno opredelila da ide ka dekarbonizaciji i započela proces energetske tranzicije.

“Jasno smo se opredelili da idemo ka održivoj, zelenoj energetici i povećanju energetske bezbednosti. Zainteresovani smo i za saradnju sa Izraelom u gasnom sektoru, posebno kada je reč o projektu Istočni Mediteran, što bi za Srbiju značilo da ima još jedan pravac snabdevanja i nove snabdevače, odnosno dodatno unapredilo energetsku bezbednost”, poručila je Mihajlović.

Ambasador Izraela u Srbiji Jahel Vilan izjavio je da će saradnja u oblasti zelene energije omogućiti da se ojačaju poslovne veze i unapredi oblast istraživanja i pozvao potpredsednicu Mihajlović da poseti Izreal.

“Memorandum je veoma važan korak napred u razvijanju odnosa dveju država, posebno kada govorimo o zelenoj energiji. Energetika je jedna od najvažnijih tema današnjice i u velikoj meri od energetike zavisi budućnost i zbog toga treba da sarađujemo, posebno jer mislim da imamo jedni drugima mnogo toga da ponudimo i da zajedno radimo na realizaciji projekata”, rekao je Vilan.

Energetski portal

Nova šansa za mlade koji hoće na selo

Photo: Goran Djordjevic
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo za brigu o selu opredelilo je novih 500 miliona dinara bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća u 2022. godini.

Bračni i vanbračni parovi, samohrani roditelji i poljoprivrednici starosti do 45 godina imaju šansu da najkasnije do 1. novembra 2022. godine (ili do utroška sredstava) konkurišu za kupovinu seoske kuće sa okućnicom čija vrednost ne sme prelaziti 1.200.000 dinara.

Cilj Programa je smanjenje migratornih kretanja stanovništva koja dovode do depopulacije u ruralnim područjima Republike Srbije, motivisanje seoskog stanovništva da ostane na selu i podsticanje mladih da se vrate na selo rešavanjem stambenog pitanja, stoji u Uredbi Vlade Republike Srbije.

Bespovratna sredstva su namenjena za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, ali ne i za opremanje seoske kuće i okućnice, plaćanje poreza na prenos apsolutnih prava i poreza na imovinu, pokrivanje troškova prikupljanja dokumentacije za prijavljivanje na konkurs, kao ni za građevinske radove za adaptaciju kuće.

Ukoliko ispunite uslove konkursa, dodeljena bespovratna sredstva biće preneta jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi seoska kuća sa okućnicom, a jedinica lokalne samouprave u obavezi je da sredstva prenese na namenski račun prodavca nepokretnosti.

Jedan od uslova konkursa je da seoska kuća sa okućnicom ispunjava osnovne uslove za život i stanovanje. To znači da je bezbedna i uslovna za stanovanje, poseduje infrastrukturu – kanalizaciju ili septičku jamu, vodu i struju i da postoji pristup do seoske kuće sa okućnicom preko tvrdog puta.

Ostale uslove pogledajte OVDE, a obrasce konkursa pronađite OVDE.

Milena Maglovski