Home Blog Page 469

Kako je Ruanda postala jedna od najčistijih zemalja na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvaljujući zapadnim mejnstrim medjima, koji su mi dobro isprali mozak selektivnim prikazivanjem siromaštva, bolesti i ratova na afričkom kontinentu, nikada ne bih pomislila da se jedna od najčistijih država na planeti nalazi tik ispod ekvatora.

Ruanda je mala afrička zemalja u kojoj prosečna plata jedva iznosi 160 američkih dolara mesečno, ali to je nije sprečilo da preduzme niz konkretnih koraka u borbi protiv klimatskih promena i zagađenja i time zada domaći zadatak daleko razvijenijim državama.

Sumorni prizori divljih deponija, zagađenih reka i ogoljenog zemljišta postali su prošlost za Ruandu koja odlučno ide napred ka još većem ekološkom i ekonomskom standardu, a ovo su neke od jednostavnih mera koje su primenili:

Zbogom plastičnim kesama

I dok u mojoj kuhinji visi plastična kesa puna drugih plastičnih kesa koje očajnički pokušavam da iskoristim što više puta, u Ruandi od 2008. godine nemaju taj problem.

Stavivši embargo na sve plastične kese i ambalaže, vlasti u Ruandi rešili su se jednog od najvećih izvora zagađenja koji je izazivao pomor riba, stvarao velike količine otpada i negativno uticao na poljoprivredu.

Pošto je čitav svet naizgled utvrdio gradivo o tome da je plastika jedan od najvećih neprijatelja životne sredine, pitam se zašto sve države, uključujući i našu, jednostavno ne zabrane korišćenje jednokratnih plastičnih proizvoda. Oni koji prvi i drugi put zaborave da ponesu ceger u kupovinu, pa moraju nespretno da žongliraju namirnicama sve do kuće, treći put će se sigurno setiti, baš kao što se sete da obuju cipele pred izlazak napolje. Vreme je da promenimo navike.

Zajedničke akcije čišćenja

Uverili smo se da čak i pojedinci mogu očistiti čitave plaže i divlje deponije, a zamislite kakav se rezultat postiže kada se udruži čitava nacija! U Ruandi se svake poslednje subote u mesecu održava masovna akcija čišćenja, a one, koji bi radije da lenčare tog dana, policija je spremna da udari po džepu.

Bacanje smeća na ulice i drugi oblici zagađenja strogo su zabranjeni, a svako ko se ogluši o zakon rizikuje velike novčane kazne, čak i zatvor.

Pošumljavanje i zaštita vrsta

Foto-ilustracija: Pixabay

A sada moj omiljeni deo: kako bez zdravih šuma nema zdrave životne sredine, u Ruandi su uložili velike napore u restauraciju dragocenih pluća zemlje i prirodnih staništa divljih vrsta. Nekadašnji cilj bio je da 30 odsto površine Ruande bude prekriveno šumama do 2020. godine, a danas se mogu pohvaliti sa 29,8 odsto površine pod krošnjama – zamalo!

Kada je reč o zaštiti ugroženih životinja, nekada morate biti veoma kreativni kako biste ih napokon skinuli sa nišana lovokradica. Umesto da ostave mogućnost da osuđivani krivolovci ponovo uprljaju ruke, u Ruandi zapošljavaju nekadašnje prestupnike kao čuvare gorila i drugih ugroženih životinja koje su doskora lovili.

Više obnovljive energije

Bez zelene energije nezamislivo je i govoriti o zdravoj životnoj sredini, pa tako Ruanda intenzivno ulaže u obnovljive izvore  energije– pretežno hidro i geotermalne elektrane.

Iako je udeo OIE u energetskom miksu još uvek mali, Ruanda ima veliki potencijal za korišćenje solarne energije, pa će sredstva Green Climate fonda za istočnu Afriku najverovatnije biti iskorišćena za izgradnju solarnih postrojenja.

Trenutno se u Kigaliju nalazi jedini eko-hotel u zemlji koji koristi 100 odsto solarnu energiju.

Milena Maglovski

Nova pravila – Ko će imati pravo na manje račune za struju i gas

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pripremljena je nova uredba o energetski ugroženom kupcu, čije donošenje se očekuje krajem prvog ili tokom drugog kvartala ove godine. Usvajanjem uredbe ugroženi građani Srbije dobijaće manje račune za struju i gas.

“Tom uredbom planira se povećanje broja energetski ugroženih kupaca kroz unapređenje kriterijuma, tako da će umesto sadašnjih oko 70.000 ubuduće ovakve povoljnosti moći da koristi tri puta veći broj domaćinstava, i na taj način će sniziti račune i za električnu i toplotnu energiju ili za gas”, rekao je Zoran Ilić,  pomoćnik ministarke rudarstva i energetike.

On je, gostujući na RTS-u, rekao da je Ministarstvo rudarstva i energetike zajedno sa Svetskom bankom uradilo analizu koja je pokazala da će gotovo 200.000 domaćinstava steći status energetski ugroženog kupca, kao i da nova uredba proširuje to pravo na korišćenje toplotne energije.

„Svi socijalno ugroženi građani, primaoci dečjeg dodatka i drugih socijalnih naknada, moći će da steknu status energetski ugroženog kupca. Uveli smo i novi osnov, zdravstveni kriterijum, prema kome ukoliko imate člana domaćinstva koji zbog bolesti mora da bude stalno priključen na aparate i neophodna mu je električna energija za održavanje u životu, takvo domaćinstvo bez obzira na materijalni status „Elektrodistribucija“ neće isključiti sa sistema”, objašnjava Ilić.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, predlogom uredbe definisana je granica prihoda do koje se može steći status energetski ugroženog kupca. Za domaćinstva sa jednim članom iznosi 15.115 dinara, a planirano je povećanje na 18.258 dinara. Za domaćinstva koja imaju šest i više članova, sa 36.338 dinara planirano je povećanje na više od 70.000 dinara. 

“Prošle godine je 68.120 domaćinstava iskoristilo pravo za umanjenje računa i ovom uredbom omogućavamo da veći broj njih snizi račune, ali ne samo za električnu energiju ili gas, kako je do sada bio slučaj, već i za toplotnu energiju“, rekao je on.

Pomoćnik ministarke podsetio je da je Ministarstvo usvajanjem novih zakona građanima omogućilo da ostvare uštede u potrošnji energije dodelom subvencija za zamenu stolarije, izolacije i krovova, ali i postavljanjem solarnih panela koji će im omogućiti autonomnu proizvodnju električne i toplotne energije, veoma značajnih naročito u uslovima poput aktuelne energetske krize.

Energetski portal

Mihajlović: EPS da omogući postavljanje solarnih panela

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike stvorilo je sve uslove za više zelene energije, ali kada je reč o postavljanju solarnih panela na krovovima kuća, EPS još uvek ne sprovodi svoj deo posla, poručila je ministarka Zorana Mihajlović.

Ona ističe da je Ministarstvo prošle godine započelo sa projektima dodele subvencija domaćinstvima za postavljanje solarnih panela, ali da je problem nastao jer „Elektroprivreda“ još uvek ne potpisuje ugovore sa građanima.

“Mi smo uradili sve što je bilo potrebno. Doneli smo zakone, pojednostavili procedure i onda smo zastali, jer EPS ne sprovodi svoj deo posla“, rekla je Mihajlović u Smederevskoj Palanci, gde je obišla domaćinstva koja su učestvovala u projektu unapređenja energetske efikasnosti.

Ministarka napominje da je nekada za postavljanje solarnih panela bilo potrebno 20 koraka – 20 institucija, 20 papira, a čitav proces trajao je duže od godinu dana.

“Mi smo sve promenili, građanima je potreban jedan korak. Problem je nastao jer EPS snabdevanje još uvek ne potpisuje ugovore sa građanima. Ljudi koji tamo rade moraju da shvate da su, kao i Ministarstvo, i sva druga javna preduzeća servis građana, a ne da rade na njihovu štetu i da nismo u 20. već u 21. veku i da treba da omogućimo ljudima koji žele solarne panele, da mogu da ih postave, kao svuda u svetu“, izjavila je Mihajlović.

Energetski portal

Gastrejd podneo zahtev Regulatornom telu za energetiku Grčke povodom licence za novi Nezavisni sistem prirodnog gasa

Photo: Pixabay
Foto: Promo

Gastrejd (Gastrade SA) je saopštio da je Regulatornom telu za energetiku Grčke (RAE) podneo zahtev za novu licencu za Nezavisni sistem prirodnog gasa (INGS).

Novi projekat, „Trakijski INGS“, sastojaće se od plutajuće jedinice za skladištenje i regasifikaciju (FSRU) i biće razvijen u Trakijskom moru, u priobalju Aleksandropolisa.

FSRU će imati kapacitet skladištenja od 170.000 kubnih metara TPG-a i moći će da isporučuje maksimalno 22,7 miliona kubnih metara dnevno ili 5,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje. Projekat će takođe uključiti sistem gasovoda na moru i kopnu koji će povezati FSRU sa postojećim kopnenim gasovodima u toj oblasti.

Projekat će poboljšati energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora i ruta za snabdevanje gasom u Grčkoj i celom regionu jugoistočne Evrope i što će značajno smanjiti rizik od prekida snabdevanja.

Gastrejd je prva kompanija u Grčkoj koja je dobila INGS licencu za „Aleksandropolis TPG terminal” za koji je nedavno usvojena konačna odluka o ulaganju i sada je u fazi implementacije sa planom da bude u funkciji krajem sledeće godine. Projekat je uvršten u Operativni program NSRF (dokument na nacionalnom nivou kojim se programiraju sredstva evropskih fondova) „Konkurentnost, preduzetništvo i inovacije 2014-2020“.

Postojeći akcionari Gastrejda su osnivački akcionar, gđa Elmina Kopeluzu (Copelouzou), GasLog Cyprus Investments Ltd, DEPA Commercial SA, Bulgartransgaz EAD i DESFA SA svako sa po 20 odsto.

Izvor: Blackwood Communications

Solarni paneli iznad kanala – savršeno rešenje za Kaliforniju

Foto: Solar AquaGrid LLC
Foto: Solar AquaGrid LLC

Zapad SAD-a često je na udaru visokih temperatura i ekstremnih suša koje izazivaju sve češće šumske požare i nestašice vode.

Situacija je u protekle tri decenije postala toliko ozbiljna da su presušili svi relevantni izvori za snabdevanje vodom u Kaliforniji što ju je primoralo da izgradi najveću mrežu kanala na svetu i tako podmiri potrebe stanovništva i poljoprivrede, piše Tech Xplore.

Ipak, pod vrelim Kalifornijskim suncem ispari jedan do dva odsto vode iz kanala, a to predstavlja veliki gubitak u području gde je svaka kap vode dragocena.

Kako bi sprečili isparavanje vode i uvećali udeo obnovljivih izvora energije (OIE) u energetskom miksu, inženjeri i istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji objavili su studiju u kojoj kao idealno rešenje predlažu izgradnju solarnih elektrana iznad svih 6.500 km kanala u Kaliforniji.

Projekat “Solar Akvagrid” uštedeće 246 milijardi litara vode godišnje što je dovoljno za svakodnevne potrebe dva miliona ljudi, piše u studiji. Osim toga, nove solarne elektrane proizvodiće 13 GW električne energije godišnje i predstavljaće polovinu OIE kapaciteta koje država treba da izgradi kako bi ostvarila svoj cilj da do 2030. godine 60 odsto izvora električne energije budu ugljenično neutralni.

Istraživanja su pokazala da su solarni paneli iznad vode tri odsto efikasniji od onih na krovovima ili zemlji, pa će ovaj projekat Kaliforniji nesumnjivo doneti veću energetsku nezavisnist i manje gubitke usled prenosa električne energije.

Solarne elektrane iznad kanala ne uzurpiraju poljoprivredno zemljište što ih čini idealnim za Kaliforniju, budući da se 50 odsto voća i povrća za potrebe SAD-a proizvodi upravo u ovoj državi.

Efikasnost solarnih panela iznad kanala biće po prvi put testirana u Kalifornji, a izgradnja prve elektrane ovog tipa otpočeće u dolini San Hoakin.

Milena Maglovski

Saobraćaj i grejanje najčešći zagađivači u Evopskoj uniji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pexels

Zagađenje u velikoj meri utiče na zdravlje ljudi u Evropi, naročito u urbanim sredinama. Iako se ulaže veliki trud u to da se smanje emisije štetnih gasova, kvalitet vazduha u mnogim oblastima je i dalje izuzetno lošeg kvaliteta.

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) u nekoliko izveštaja predstavila je stanje kvaliteta vazduha u Evropi, u njima se vide godišnje procene emisije zagađivača vazduha, kao i uticaj na zdravlje i životnu sredinu. Ove procene su urađene na osnovu zvaničnih podataka.

Emisije koje dolaze iz drumskog saobraćaja najodgovornije su za kršenje ograničenja koncentracija azot-dioksida u vazduhu u Evropskoj uniji, dok grejanje, utiče na prekoračenja kada je reč o opasnim sitnim česticama.

Prema izveštaju “Upravljanje kvalitetom vazduha u Evropi”, od nadležnih se traži da uspostave planove za kvalitet vazduha kako bi se smanjilo zagađenje u oblastima u kojima gde su standardi kvaliteta EU prekoračeni. U planovima se glavni fokus stavlja na smanjenje nivoa azot-dioksida i PM 10 čestica.

U periodu od 2014. do 2020. godine gotovo dve trećine svih prijavljenih prekoračenja bilo je povezano sa saobraćajem u urbanim sredinama i blizu glavnih puteva. Ova prekoračenja zabeležena su u zapadnoj i severnoj Evropi, dok su u južnoj i istočnoj, individualna ložišta (grejanje) glavni uzročnici zagađenja i prekoračenja standarda kada je reč o PM 10 česticama. 

Kada je reč o preduzetim merama za smanjenje emisija zagađenja, dve trećine članica se fokusiralo na saobraćaj, dok se svega 12 odsto bavi grejanjem.

Izloženost zagađenom vazduhu može da dovede do zdravstvenih problema, poput bolesti pluća, astme, infekcija disajnih puteva. Osim toga utiče na životni vek građana, te povećava medicinske troškove i smanjuje produktivnost.

Većina građana Evrope smatra da je uticaj zagađenjog vazduha na zdravlje veoma ozbiljan problem. Zato se građani sve više angažuju kako bi skrenuli pažnju na ovaj problem i zajedno rade na tome da dođe do podizanja svesti i promena.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2021. objavila nove smernice za kvalitet vazduha i to nakon sistematskog pregleda najnovijih naučnih dokaza o tome kako zagađenje vazduha šteti ljudskom zdravlju. Evropska unija (EU) je takođe postavila standarde za ključne zagađivače vazduha u direktivama o kvalitetu vazduha.

Milica Radičević

Električna vozila su budućnost automobilske industrije

Foto: British Motors
Foto: British Motors

Ako otvorite sajt ev-database.org, najveći izvor informacija o električnim vozilima, primetićete da u Nemačkoj, Ujedinjenom kraljevstvu ili Holandiji za većinu modela bilo kog proizvođača stoji odrednica da su u fazi proizvodnje dok pojedini modeli nisu uopšte dostupni u nekoj od nabrojanih zemlja. Za vrlo mali broj modela trentuno se navodi mogućnost naručivanja unapred. Ovakvo stanje ne vlada samo na tržištu električnih automobila.

Kakva je tačno situacija sa vozilima sa konvencionalnim pogonom, pitali smo Sanju Stojković, izvršnu direktorku kompanije British Motors u Srbiji. 

EP: Zbog svetske pandemije virusa korona vlada velika neizvesnost u automobilskoj industriji. Proizvodni procesi se prekidaju, rastu cene sirovina, fabrike se zatvaraju, a vlada i nestašica čipova. Kada očekujete normalizaciju, odnosno kompletan oporavak tržišta?

Sanja Stojković: Promene koje su nas zadesile stvorile su neizvesnost u svim industrijskim granama, ali je izvesno da je možda najteže pogođena auto industrija. Mi očekujemo da će u drugoj polovini 2022. godine i u toku 2023. godine doći do poboljšanja situacije u auto industriji. Međutim, zbog trenutne povećane potražnje, a nakon rešavanja izazova koji postoje u lancu snabdevanja i strategiji ubrzanog razvoja proizvodnje električnih vozila, povratak na nivo pre pandemije možemo očekivati od 2024. godine.

EP: Kakva je strategija proizvođača?

Sanja Stojković: Jaguar Land Rover je među prvima u premijum segmentu prepoznao potencijal i nove trendove u auto industriji. Model Jaguar I-Pace je 2019. godine osvojio tri prestižne nagrade. Tako da nosi titule World Car of the Year, World Car Design i World Green Car.

Zatim, 2020. godine, Jaguar Land Rover je predstavio novu poslovnu strateguju Reimagine čiji je cilj nulta emisija ugljenika u lancu snabdevanja proizvodima i procesima. Planovi Jaguar Land Rovera su da ostvare postavljene ciljeve i da se pruži jednistveno korisničko iskustvo kroz luksuz i izuzetan dizajn uz pozitivan društveni uticaj. 

EP: Kako ova situacija utiče na poslovanje British Motorsa?

Sanja Stojković: British Motors se trenutno susreće sa izazovima koji su zajednički za celu auto industriju. Maksimalno se trudimo da u okviru naših mogućnosti zadovoljimo očekivanja klijenata. Početak 2020. godine je bio iznenađenje, ali smo naučili da se brzo prilagodimo i razvijemo potrebne veštine koje, uz pravi pristup poslu i osluškivanje potreba klijenata, mogu ublažiti negativne posledice stalnih promena sa kojima se suočavamo.

EP: Šta za uvoznike znače aktuelne subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila? Koliko one utiču na prodaju? 

Sanja Stojković: Prepoznavanje potrebe od strane države da se radi na unapređenju zaštite životne sredine je od izuzetnog značaja. Podrška države predstavlja osnov za unapređenje ovog segmenta. Subvencije svakako mogu značajno doprineti boljoj prodaji električnih vozila, a pored subvencija, korišćenje električnih vozila je bitno uslovljeno razvojem mreže električnih punjača. Mnoge evropske zemlje su spremne da ponude čitave pakete benefita vozačima električnih vozila što ukazuje na posvećenost država na ovom zadatku. Auto industrija mora da radi na razvoju novih tehnologija kako bi se prevazišli izazovi kao što su utrošeno vreme za punjenje i cena električnih vozila.

Foto: British Motors

EP: Koji su izazovi zakonskih regulativa u segmentu zaštite životne sredine? 

Sanja Stojković: Energetska tranzicija i akcenat na zaštiti životne sredine su uslovile donošenje mnogih propisa koji su uticali na promenu strategije u auto industriji. Trenutno je u Evropskoj uniji aktuelan plan “Fit for 55” koji ima cilj da smanji neto emisiju gasova 55 odsto do 2030. godine. Auto industrija je u prethodnim godinama bila suočena sa zahtevima za smanjenje emisije štetnih gasova. Ove promene znatno utiču na poslovanje, ali i na portfolio usluga koji možemo ponuditi našim klijentima. To će biti glavni izazov za sve nas.

EP: Planirate li da dodatno ulažete u postavljanje punjača za EV na svojim lokacijama? Kakav je stav kompanije British Motors prema ulaganjima u „zelenu energiju“ i u čemu se još ogleda društvena odgovornost vaše kompanije?

Sanja Stojković: British Motors je već izvršio ulaganja u postavljanje punjača za elektrifikovana vozila na svojim lokacijama. Dodatno, radimo na razvoju projekta postavljanja solarnih panela na svojim lokacijama sa ciljem da za vozila svog voznog parka i za potrebe svojih procesa koristimo zelenu energiju. Pored značajnih ušteda i društvene odgovornosti smatramo da se jačina naše kompanije ogleda u prepoznavanju vizije za ulaganje u razvoj infrastrukture za punjenje EV. 

EP: Šta su glavna očekivanja u kompaniji British Motors u 2022. godini? 

Sanja Stojković: Planovi za 2022. godinu prate dinamiku očekivanog oporavka auto industrije. Iako i dalje nije izvestan kraj pandemije, sa sigurnošću možemo potvrditi da su električna vozila budućnost auto industrije.

Intervju vodila: Milica Marković

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.

Zagađenje plastikom raste, ni desetina se ne reciklira

Foto-ilustracija
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chang)

U svetu se proizvodi dva puta više plastike nego pre dve decenije od čega najveći deo završi na deponijama, u spalionicama ili u životnoj sredini, a samo 9 odsto se uspešno reciklira, pokazuju podaci iz novog izveštaja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Globalni izgledi za plastiku, prvi takav izveštaj OECD, pokazuju da rastući populacija i prihodi vode do ogromnog povećanja količine plastike koja se koristi i baca, kao i da su politike za smanjenje zagađenja čovekove okoline plastikom bezuspešne.

Gotovo polovina ukupnog plastičnog otpada nastaje u zemljama OECD.

Prema izveštaju, u SAD godišnje nastane 221 kilogram plastičnog otpada po osobi, u evropskim članicama OECD 114 kilograma a u Japanu i Južnoj Koreji u proseku 69 kilograma.

Najveći deo zagađenja plastikom posledica je neadekvatnog prikupljanja i odlaganja makroplastike, ali ozbiljan problem predstavlja i curenje mikroplastike iz predmeta poput industrijskih peleta, sintetičkog tekstila…

Izveštaj je pokazao i da je pandemija kovida dovela do smanjenja upotrebe plastike za 2,2 odsto u 2020. zbog usporavanje ekonomskih aktivnosti ali se sa oporavkom ekonomije u 2021. oporavila i potrošnja plastike.

Smanjenje zagađenja plastikom zahteva, kako se ističe, akciju i međunarodnu saradnju da bi se smanjila proizvodnja plastike, postigao bolji dizajn proizvoda i razvile ekološke alternative. Potrebno je takođe uložiti napore u unapređenje upravljanja otpadom i povećanje reciklaže.

Zabrane i oporezivanje plastike za jednokratnu upotrebu na snazi su u 120 zemalja ali to, kako se ocenjuje u izveštaju, nije dovelo do smanjenja zagađenja. Navodi se i da je većina propisa ograničena na proizvode poput plastičnih kesa, koje čine majušan deo plastičnog otpada. Te mere su efikasnije u smanjenju otpada nego u smanjenju potrošnje plastike.

Navodi se da je najveći deo plastike koja se danas korisiti primarna plastika koja se pravi od sirove nafte i gasa.

Svetska proizvodnja plastike od reciklirane ili sekundarne plastike je od 2000. do 2019. učetvrostručena, na 6,8 miliona tona, ali to predstavlja samo 6 odsto ukupne proizvodnje.

Ključni podaci

– Potrošnja plastike je učetvorostručena u poslednjih 30 godina a proizvodnja je od 2000. do 2019. udvostručena, na 460 miliona tona.

– Plastika učestvuje u globalnoj emisiji gasova sa efektima staklene bašte sa 3,4 odsto

– Globalno stvaranje plastičnog otpada više je nego udvostručeno između 2000. i 2019, na 353 miliona tona. Gotovo dve trećine plastičnog otpada dolazi od plastike čiji je vek manji od pet godina, pri čemu 40 odstood pakovanja, 12 odsto od robe široke potrošnje a 11 odsto od odeće i tekstila.

Foto-ilustracija: Pixabay

– Samo 9 odsto plastičnog otpada se reciklira (15 odsto se prikupi za reciklažu ali se 40 odsto toga odlaže kao ostaci). Još 19 odsto se spaljuje, 50 odsto završi na deponijama a 22 odsto izbegne sisteme upravljanja otpadom i odlazi na divlje deponije, spaljuje se na otvorenom ili završava u kopenoj ili vodenoj sredini, posebno u siromašnijim zemljama.

– Procenjuje se da se u morima i okeanima nalazi 30 miliona tona plastičnog otpada a još 109 miliona u rekama. Gomilanje plastike u rekama znači da će ona još decenijama stizati do okeana, čak i u slučaju da se znatno smanji nepravilno odlaganje plastičnog otpada.

U izveštaju se zaključuje da međunarodni pristup upravljanju otpadom treba da dovede do mobilizacije svih dostupnih izvora finansiranja, uključujući razvojnu pomoć, kako bi se pomoglo zemljama sa niskim i srednjim prihodima da pokriju trškove unapređenja infrastrukture za upravljanje otpadom koji se procenjuju na 25 milijardi evra godišnje.

Izvor: EURACTIV.rs

Gradnja postrojenja, prozjumeri kao novi važni igrači, emisija zelenih obveznica – Šta poručuju sponzori Samita energetike Trebinje 2022 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Veliki je broj kompanija iz regiona koji će se ove godine predstaviti na Samitu energetike Trebinje 2022. Biće to, kako kažu njihovi predstavnici, prilika da sa ostalim učesnicima diskutuju o svim izazovima energetske budućnosti pred nama.

Bilo da se radi o gradnji novih energetskih postrojenja, ponudi opreme i usluga, elektromobilnosti, ulozi građana u proizvodnji struje, trgovanju na berzi ili sve ofanzivnijoj digitalizaciji u energetici, okupljanje na samitu daće mogućnost da kompanije predoče najaktuelnije projekte, ukažu na nove trendove i predstave svoja rešenja. Svedoci smo da se energetsko tržište ubrzano menja, i da je imperativ biti u toku sa svim novitetima, a obezbediti energetsku stabilnost u postojećim okolnostima je tema broj 1.

Prozjumeri dolaze na scenu

Dwelt će se tokom 2022. godine posebno posvetiti temi kupaca-proizvođača tj. “prozjumera“, jer je u Republici Srpskoj stupio na snagu novi Zakon o električnoj energiji koji po prvi put podstiče aktivno učešće krajnjih kupaca tj. potrošača na maloprodajnom tržištu. Primena kupca-proizvođača u praksi podrazumeva omogućavanje krajnjim kupcima da proizvode električnu energiju za lične potrebe, da je skladište ili isporučuju u distributivnu mrežu. Prozjumerom se označava svako ko i proizvodi i konzumira (uglavnom vlastitu) električnu energiju.

“Dwelt je u ranoj fazi prepoznao značaj i potencijal energetskih zajednica i osnaživanja prozjumera, te je uključen u konceptualan razvoj softverskog rešenja koji podržava kupce-proizvođače zajedno sa partnerskom kompanijom iz Nemačke. Pojam prozjumera predstavlja značajan faktor u smislu da se proizvodnja električne energije krajnjeg kupca odnosi isključivo na obnovljive izvore energije, što podrazumeva značajan pomak i iskorak u dostizanju klimatskih i energetskih ciljeva”, pojašnavaju iz ove kompanije.

Kako ističu, ono što se postiže uvođenjem prozjumera u jednom sistemu i društvu jeste decentralizacija, tj. vraćanje autonomije krajnjim korisnicima o vlastitoj potrošnji električne energije, sopstvenom energetskom efikasnosti i smanjenju emisije ugljen-dioksida.

“Prema direktivi o promociji električne energije iz obnovljivih izvora zaključeno je da samo izmenjena uloga krajnjih potrošača u ekosistemu može da doprinese i direktno pomogne u razrešavanju trenutnih izazova u energetskom sektoru. Prema tome, korisnici energije postaju fokus i središte energetskog sektora. Time se postižu ne samo ekološke prednosti, već i socijalne i ekonomske. Stoga, bitno je diskutovati o konkretnim koracima i aktivnostima koje su potrebne da ovaj koncept zaživi i u našoj zemlji. Takođe, želimo da vidimo koliko je tehnologija koju razvijamo za Evropsko tržište primenjiva na našem domaćem tržištu”, poručuju iz Dwelta.

Za njih je 2021. godila bila obeležena izazovima internacionalizacije, jer su u procesu implementacije njihovog softverskog modela na zahtevnom tržištu Nemačke. Dwelt je u prošloj godini zaposlio više od 10 mladih inženjera, što sa sobom nosi konstantan izazov u upravljanju brzim rastom kompanije.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Osim izazova, doživeli smo mnoge uspešne momente. Nakon prve nagrade na PODIM-u 2021 za koju smo saznali dan pre početka prošlogodišnjeg SET-a, potom smo dobili prvu nagradu kompanije Deloitte, The World Bank and Western Balkans Entrepreneurship and Innovation Facility (WB EDIF) za preduzetničku izvrsnost Zapadnog Balkana. Nakon dve značajne nagrade, usledila je i treća od Vestbee platfome za startapove koja nas je proglasila kao jednu od najinteresantnijih kompanija za investiciju u CEE regionu. Takođe, Valuer platforma nas je proglasila kao jedan od najboljih “zelenih” startapova u Evropi. U junu prošle godine smo potpisali strateško partnerstvo sa berlinskom kompanijom Grid Singularity, a to je jedna od prvih kompanija koja konceptualno razvija pojam energetskih zajednica, tj. omogućava stvaranje kupca-proizvođača. Iz tog razloga nam je tema kupaca-proizvođača posebno interesantna”, kažu iz ove kompanije.

Na pitanje o planovima za naredni period kažu da su u pregovorima sa strateški važnim investitorom i partnerom koji je značajan igrač u energetskom sektoru u Evropi, direktno uključen u više od 200 globalnih projekata sa fokusom na obnovljive izvore energije i energetsku održivost.

“Zajedno sa njima ćemo omogućiti bržu implementaciju naše softverske platforme na trzištu Evrope”, poručuju iz Dwelta.

Zelene obveznice

Elektroprivreda RS je prvo privredno društvo sa sedištem van Evropske unije čija je hartija dobila status “zelene obveznice”, a njihovu emisiju na Bečkoj berzi sprovodi Monet Broker iz Banjaluke.

“Ova emisija nije značajna samo za Elektroprivredu RS kao emitenta, već i za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, jer je to prva emisija koju jedna kompanija iz RS/BiH vrši na međunarodnom tržištu. Njen značaj je utoliko veći jer je reč o “zelenim obveznicama” kojima je to svojstvo utvrđeno dokumentom “Okvir zelenih obveznica” koji je izradio The European house Ambrosetti iz Milana, a potvrđeno mišljenjem kompanije Sustainalytics iz Amsterdama”, kažu iz Monet Brokera.

U njihovoj dugogodišnjoj praksi na tržištu kapitala radili su na specifičnim projektima i kroz njihovu uspešnu realizaciju, kako kažu, izgradili lidersku poziciju koju održavaju stalnim inovacijama i unapređenjem poslovanja. Sada su angažovani na emisiji municipalnih obveznica opštine Pelagićevo i korporativnih obveznica Elektrodistribucije Pale.

“Na predstojećem Samitu energetike govorićemo o koracima koje je potrebno preduzeti kako bismo u energetsku budućnost kročili rame uz rame sa ostalim evropskim zemljama, što je ambiciozno, ali neophodno da bismo s njima održali korak. S tim u vezi, stručnoj javnosti bismo poručili da činjenicu da nismo razvijeni kao ostale evropske zemlje ne trebamo posmatrati kao otežavajuću okolnost već kao poziv na akciju, jer iako smo siromašni po mnogim kriterijumima, ono što je sigurno jeste da imamo veoma bogat energetski potencijal. U tom smislu bismo istakli značaj ulaganja u obnovljive izvore energije. Prepoznali smo važnost navedenog i upustili se u projekat emisije obveznica Elektroprivrede Republike Srpske na Bečkoj berzi, koje su nakon velikog truda i zalaganja usmerenog na ispunjavanje potrebnih uslova, dobile status “zelene obveznice” od strane renomiranih, sertifikovanih evropskih kuća“, poručuju iz Monet Brokera.

Planirajući naredne korake kažu da im je cilj da nastave uvođenje novih finansijskih proizvoda u poslovanje kako bi i dalje pomerali granice.

Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

“Smatramo da je važno pratiti praksu u okruženju, ali i u ostatku Evrope i preuzimati rešenja koja su dala dobre rezultate. Nastojaćemo da na tržište Bosne i Hercegovine uvedemo poseban segment finansiranja emitovanjem zelenih obveznica, što bi privrednim društvima omogućilo pristup finansijskim sredstvima pod povoljnijim uslovima od onih koji su trenutno dostupni na finansijskom tržištu. Emitovanjem zelenih obveznica, kao dužničkih hartija od vrednosti, omogućilo bi se nesmetano finansiranje ekološki prihvatljivih i društveno odgovornih projekata. Kako finansijske institucije imaju obavezu diverzifikacije portfelja, određen procenat raspoloživih sredstava moraju ulagati u “zelene” hartije od vrednosti, s druge strane velikom broju kompanija potrebna su finansijska sredstva za dalji razvoj. Na ovaj način stvorio bi se sinergetski efekat razvoja tržišta”, ističu u Monet Brokeru.

Solarne elektrane po principu “ključ u ruke”

U narednih pet do deset godina očekujemo izgradnju nekoliko GW solarnih elektrana kako u Bosni i Hercegovini tako i regiji Balkana, kažu is Euro Solara, kompanije koja posluje u okviru grupacije Hifa Oil, te će Euro Solar na SET 2022 predstaviti kompletan asortiman opreme za fotonaponske/solarne elektrane.

“Želimo da  predstavimo Longi, proizvođača solarnih panela, Huawei i SMA invertere za solarne elektrana kao i njihove ostale komponente bez kojih solarna elektrana ne može da funkcioniše. Sektor Euro Solar u svom asortimanu ima kompletnu opremu za solarne sisteme, između ostalog i sve tipove konstrukcije za solarne elektrane kako na krovu, tako na zemlji. Osim sektora Euro Solar, Hifa Oil će predstaviti i kompletan asortiman koji ima u sklopu Hifa Oil grupacije”.

Hifa Oil sa sedištem u Tešnju je najveći privatni distributer nafte i naftnih derivata. Unutar grupacije deluju firme kao što su: Euro Metali, Euro Roal, Euro Stil, Lbprofile, Hifa Oil CG, Bitrol, Akulux, BoWiDo, Euro Roal i Euro Metali Zagreb, Euro Fly, Hit Design, Solution Hub.

Euro Solar pruža kompletnu uslugu izgradnje fotonaponskih elektrana po principu “ključ u ruke”, zajedno sa svojim poslovnim partnerima s kojima ima poslovno-tehničku saradnju. Te kompanije vrše projektovanje, izgradnju, montažu, testiranje i održavanje fotonaponskih elektrana.

“Bitno je ljudima pokazati sta je to solarna energija, zelena energija, koje su prednosti i kakva je ukupna korist vezana za solarne elektrane, koje su to uštede, zakonski okviri u vezi sa igradnjom kako malih solarnih sistema, tako i velikih solarnih parkova snage više desetina megavata”, kažu iz kompanije.

Euro Solar je inače angažovan na projektima izgradnje fotonaponskih elektrana po celoj Bosni i Hercegovini, a imaju i nekoliko projekata u Srbiji i Severnoj Makedoniji. To su projekti snage od nekoliko desetina KW do desetina MW.

“Fokus će nam u narednom periodu biti na izgradnji što većeg broja solarnih elektrana zbog smanjenja emisije CO2, direktiva Evropske unije te novih zakonskih okvira koji moraju biti po EU standardima”, poručili su iz Euro Solara.

Izvor: eKapija

Stabilna snabdevenost gasom domaćeg tržišta – energenata ima i u rezervama

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na sednici Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima predstavljeni su najnoviji podaci o stanju elektroenergetskog sistema u Srbiji, saopštilo je Ministarstva rudarstva i energetike.

Bilo je reči o proizvodnji i distribuciji električne i toplotne energije, stanju u gasnom sektoru, stanju mazuta, kao i o proizvodnji i dovozu uglja u TE.

Kako je saopšteno, očekuje se povećanje proizvodnje i dovoza uglja do kraja marta, dok će sa rastom temperatura doći do smanjenja dnevne potrošnje električne energije te će kupovina dodatnih količina postati niža u odnosu na prethodni period.

Iz „Elektroprivrede“ je saopšteno i da je u prva dva meseca ove godine potrošnja veća za 8,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Na sednici je razmatrano i stanje u gasnom sektoru u Srbiji i konstatovano da je snabdevenost domaćeg tržišta stabilna, dok se isporuka toplotne energije za korisnike daljinskog grejanja odvija bez većih problema.

Obezbeđene dovoljne količine nafte i naftnih derivata u rezervama

Specijalni savetnik potpredsednice Vlade Republike Srbije i ministarke rudarstva i energetike Petar Stanojević izjavio je za RTS da nafta u Srbiju stiže sa Bliskog istoka, iz Iraka, i taj pravac nije ugrožen sukobima u Ukrajini, uz napomenu da imamo i naše rezerve nafte i naftnih derivata i nema nijednog indikatora zbog kojeg bi trebalo pokrenuti krizni plan.

Kada je reč o snabdevanju gasom, tržište u Srbiji potpuno je sigurno zbog ugovora koji postoji sa „Gaspromom“, a ne postoji bojazan da će snabdevači naftom prestati sa snabdevanjem, rekao je Stanojević gostujući na RTS-u.

On je naveo da Srbija ima rezervi dizela i benzina za dva meseca, mazuta za pet do šest meseci, a kerozina za otprilike četiri meseca i to pod uslovom da bude onemogućeno snabdevanje, što sada nije slučaj.

“Postoje krizni planovi i kada je u pitanju nabavka i nafte i gasa i daleko smo od toga da aktiviramo te planove, jer nema nijednog indikatora da ulazimo u krizno stanje. Danas je bila sednica Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima i rečeno je da i Beogradske elektrane i Toplane Srbije funkcionišu bez problema. Imaju dovoljno energenata i isporuka toplotne energije se odvija bez zastoja”, istakao je Stanojević.

Energetski portal

Ručni rad – Danster je prvi fočanski terenac napravljen od delova

Foto: Fejsbuk skrinšot / Omladinski pokret Foča
Foto: Fejsbuk skrinšot / Radivoje Radović

Za Radivoja Radovića iz Foče ne postoje izgovori „nemam uslova“ ili „nemam vremena“.

Po struci laboratorijski tehničar, a po zanimanju policajac, Radović je oduvek gajio veliku ljubav prema automobilima pa uživa u prepravkama i doradama četvorotočkaša kad god za to ima vremena.

U svojoj skromnoj radionici, u kojoj nema teških mašina već samo najosnovnijeg alata, Radović se tokom godina dobro upoznao sa svim delovima i principom rada automobila što ga je ohrabrilo da napravi vozilo baš po svojoj meri.

Kako obožava prirodu i terensku vožnju, ovaj automobilski entuzijasta sam je dizajnirao i napravio terenca kojem je dao ime „Danster“ po sinovima Danilu i Stefanu.

Danster je snažno terensko vozilo sastavljeno od 90 komada cevi pri čemu nijedna nije savijena mašinama već isključivo ručno. Sa lakoćom prelazi najzahtevnije terene zahvaljujući BMW-ovom motoru, pogonu od vojnog vozila i terenskim gumama sa „Extreme“ šarom, a Radivoje je za izradu terenca iskoristio i delove Pežoa, Fijata, Pasata i drugih automobila.

„Počeo sam od dve cevi, to je bila šasija. Dodavao sam cev po cev, a zatim sam ubacio motor, reduktor, diferencijale, kočioni sistem, upravljački sistem i elektroniku. Nakon što sam upalio vozilo, sve sam to skinuo da bih uradio limariju i ofarbao ga, a na kraju je usledilo finalno sklapanje“, objašnjava postupak Radović.

Iako mu je u fokusu bila jačina, a ne brzina vozila, fočanski terenac može razviti impresivnu brzinu do 100 km/h. Uskoro će, dodaje Radović, Danster dobiti i registarske tablice, premda će građani Foče retko moći da ga vide na putevima već pre u prirodi gde Radivoje namerava da ga vozi.

„Na Dansteru sam radio dve i po godine i uložio skoro 1.400 radnih sati, ali isplatilo se. Verujem da svako može da ostvari ono što želi ukoliko je dovoljno uporan jer vam često nisu potrebni posebni uslovi, već samo čvrsta volja“, kaže Radović za naš portal.

Foto: Fejsbuk skrinšot / Omladinski pokret Foča

Zvanično predstavljanje Danstera u Foči bilo je spektakučarno i privuklo je ogromnu pažnju javnosti, a osim što je osvojio srca ljubitelja automobila širom regiona, Danster je probudio i veliko interesovanje kompanija koje su već otvorene za saradnju sa Radivojem.

Iako je Danster dizelaš, Radović ne krije da veruje u električnu budućnost automobila te da će za 10 do 15 godina većina vozila biti na baterije. Najavljuje da će iz njegove radionice uskoro izaći još jedno vozilo, ovoga puta na električni pogon, a neke ideje već su počele da se naziru.

Milena Maglovski

Čačak – 45 miliona dinara za energetsku efikasnost

Foto: MOMAR032/Wikipedia
Foto-ilustracija: Unsplash (Sergiu Valena)

Srbija troši četiri puta više energije nego što je prosek Evopske unije i to zbog toga što su objekti u našoj zemlji nedovoljno energetski efikasni. Kako bi došlo do promena, neophodno je da gotovo svi objekti u našoj zemlji na neki način budu obnovljeni i da postanu energetski efikasni.

Međutim, za ovakve radove neophodna su pozamašna finansijska sredstva, te je građanima naše zemlje potrebna pomoć kako bi ovi, veoma važni projekti, bili realizovani.  

Zahvaljujući usvojenom Zakonu o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, država je u mogućnosti da sufinansira radove na unapređenju energetske efikasnosti i ugradnju solarnih panela na krovove kuća. Ministarstvo rudarstva i energetike i lokalne samouprave obezbeđuju 50 odsto sredstava, a građani ostatak.

Čačani će ovi godine moći da računaju na 45 miliona dinara, koja će moći da iskoriste za energetsku sanaciju stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova zamenom fasadne stolarije, termičkog omotača objekta, postojećeg grejača prostora (kotlova) efikasnijim i ugradnjom solarnih panela. 

“Ministarstvo rudarstva i energetike – Uprava za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti odobrila je sredstva za finansiranje Programa energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova koji sprovode jedinice lokalne samouprave, svojim rešenjem, kojim su Čačku dodeljena sredstva u visini od 44.950.000 dinara”, navodi se u saopštenju gradonačelnika Čačka.

Kako dalje ističu Čačak je dobio najveća finansijska sredstva od Ministarstva rudarstva i energetike, od ukupno 151 jedinice lokalne samouprave, koje su učestvovale na objavljenom javnom pozivu.

“Svi budući koraci i pravila u realizaciji Programa biće tehnički detaljno utvrđeni i precizirani u saradnji sa nadležnim Ministarstvom rudarstva i energetike i biće primenjeni na sve jedinice lokalne samouprave kojima su sredstva na navedenom javnom pozivu odobrena. Nakon donošenja rešenja o dodeli sredstava, očekuje se potpisivanje ugovora o realizaciji programa sa Ministarstvom rudarstva i energetike, a nakon toga usvajanje potrebnih pravilnika i tekstova javnih poziva sa detaljno utvrđenim kriterijumima”, objašnjavaju iz Čačka.

Kako bi projekat bio realizovan, nadležni u Čačku će prvo objaviti Javni poziv za privredne subjekte (direktne korisnike-dobavljače) za sve mere, a nakon izbora privrednih subjekata biće objavljen Javni poziv za građane.

Milica Radičević

Zelena budućnost u korišćenju solarne i energije biomase

Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)
Foto: EP

Nacionalna asocijacija za biomasu “SERBIO” u saradnji sa nemačkom organizacijom GIZ DKTI, organizovala je 4. po redu međunarodnu investicionu i praktičnu konferenciju pod nazivom “Energetska efikasnost kroz upotrebu solarne i energije biomase”.

Cilj jednodnevnog skupa je bilo upoznavanje javnosti sa aktuelnim poslovnim i zakonskim okruženjem u domenu solarne i energije biomase, predstavnicima tehnologija, projektovanja i finansijskih institucija. SERBIO platforma je obezbedila povezivanje domaćih i međunarodnih kompanija uključenih u sektor obnovljivih izvora energije, kao jednih od glavnih aktera i pokretača investicionih projekata u oblasti obnovljivih izvora energije u cilju zaštite životne sredine.

Konferencija je koncipirana tako da su u jednoj sali vođene diskusije, te su prezentacijama predstavljene teme namenjene privrednim društvima, industriji, stanovništvu i poljoprivrednim gazdinstvima. Panel u drugoj sali bio je posvećen temama namenjenim javnim preduzećima, toplanama i predstavnicima lokalnih samouprava.

Projektovanje solarne elektrane

Bernd Bolman iz kompanije Viessmann Photovoltaic GmbH predstavio je prve korake, greške i iskustvo iz Nemačke. Nemačka, kao polazna tačka u državama Evrope, i dalje je vodeća zemlja sa ukupnim kapacitetom od 60GWp energije dobijene iz obnovljivih izvora. Naravno, sa svim usponima i padovima. Istorija tržišta ove zemlje pokazuje nam da su još 2000. godine solarni entuzijasti ulagali u solarne panele na krovovima, 2010. napravljeni su prvi solarni “Green Field” parkovi, a pre dve godine krajnji korisnici koriste solarnu energiju za komercijalnu samopotrošnju.

Sticanje statusa kupac – proizvođač   

Prvi koraci su formalno pravni aspekti koji podrazumevaju Zakon o korišćenju OIE, Uredbu o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza kupca – proizvođača i snabdevača, kao i Pravilnik o sadržaju i vođenju registra kupaca – proizvođača priključenih na prenosni, distributivni sistem koji je u procesu planiranja u nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike.

Detaljno uputstvo pogledajte ovde.

Solarni paneli na krovu kuće

Filip Veljković iz kompanije Green Watt objasnio je prve korake pri projektovanju i izgradnji solarne elektrane sa praktične strane. 

“Pre samog izlaska na teren, koristimo Guglove snimke (klijent dostavlja GPS koordinate) gde vidimo nagib krova i sam materijal izgradnje. Pomoću softverskog programa proverimo vremenske prilike u poslednjih 10 godina i kao glavni produkt dobijamo procenjenu proizvodnju buduće solarne elektrane u narednih godinu dana u kw. Na osnovu dosadašnje ili željene potrošnje električne energije proračunavamo i izrađujemo predlog i pripremu buduće investicije”, objašnjava Veljković.

Solarni paneli za industriju

Nikola Grubor iz kompanije CEEFOR predstavio je prve korake pri projektovanju solarne elektrane ukoliko je investitor privredno društvo, odnosno industrija. 

“Prvi koraci su veoma slični kao i u slučaju individualnog domaćinstva. Isplativost projekta nakon energetske krize koja je pogodila Evropu, je od 6 do 7 godina. Izrada projekta traje od jednog do tri meseca i nakon toga je potrebno oko tri meseca za dobijanja dozvole od Elektrodistribucije”, kaže Nikola.   

Tehnologije solarnih panela i dostignuća

Na jednom od panela učesnici su bili predstavnici kompanija Viessmann, Luxor i SKE Engineering Gmbh.

Foto: SERBIO

Bojan Grujički iz kompanije Viessmann, ujedno i generalni sponzor konferencije, predstavio je integrisana rešenja kompanije, između ostalog i u oblasti solarne energije. Viessmann nudi konsalting i analizu, predlog rešenja, obračun prenosa energije, isporuku opreme, rezervne delove i puštanje u rad fotonaponski sistem. Takođe, kompanija nudi i povoljno finansiranje, odnosno finansijsku podršku pri izgradnji solarne elektrane.

Kompanija koja već dugi niz godina uspešno deluje na teritoriji Zapadnog Balkana, ali i šire je svakako LUXOR GmbH. 

“Zašto sunce, zašto fotonapon, a ne drugi izvor OIE? Solarna energija kao tehnologija i rešenje jednog energetskog pogona je najbrže, najbolje i najprihvatljivije u ekonomskom smislu. Svako ko ima mogućnosti, treba da ulaže u ovu vrstu energije, fotonapon nudi brz i efikasan lek za energetsku tranziciju i zamrzavanje troškova električne energije”, objasnio je Nino Sijerić, menadžer razvoja poslovanja u kompaniji Luxor Solar

SKE Engineering GmbH, partner i predstavnik kompanije HUAWEI koji deluju u 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope, najavio je otvaranje kancelarije ove godine i u Beogradu. Kompanija nudi Huawei Fusion Solar proizvode i rešenja, kao i sales obuke i obuke za pružanje tehničke podrške.

Biomasom do investicije

Prema rečima Nataše Rubežić, predsednice Nacionalne asocijacije za biomasu “SERBIO”, “solarna i energija biomase nas ujedinjuju”.

“Svake godine globalna privreda koristi više od 90 biliona tona prirodnih resursa (od kojih se samo 8 odsto ponovno koristi), što je ekvivalent 1,7 onoga što Zemlja može proizvesti godišnje. Kružna ekonomija nudi novi model “proizvod – otpad – proizvod“, rekla je Rubežić i time započela temu Cirkularne ekonomije na trećem panelu konferencije.

Foto: SERBIO

Đorđe Marić, moderator sesije i predstavnik Regionalne asocijacije vlasnika privatnih šuma Omorika, predstavio je nekoliko teza iz oblasti iz kontrole kvaliteta biomase i na taj način naglasio koliko je bitan način samog sakupljanja i skladištenja iste.

Dok je Predrag Stojanović iz kompanije TEKNOXGROUP Srbija predstavio program mašina za tretman zasebno prikupljenog otpadnog drveta kompanije Komteh i kakve sve tipove biomase možemo dobiti ovom procedurom. 

Nakon predstavljanja kvaliteta i sakupljanja drvne sečke, kompanija Đuro Đaković iz Hrvatske predstavila je svoja kogenerativna postrojenja. Zdravko Stipetić predstavio je ponudu kompanije koja obuhvata projektiranje, proizvodnju i izgradnju kompletnih elektrana za proizvodnju energije iz otpada i biomase.

Finansiranje projekata

Sam kraj konferencije posvećen je važnoj i “vrućoj temi”. Kako sve isfinansirati, odakle početi i koga kontaktirati ukoliko želimo da investiramo u sopstvenu elektranu?

Luka Naglić iz GEFF EBRD kreditne linije predstavio je osnovu za finansijski podsticaj. 

“Klijent može putem kredita finansirati celokupnu investiciju solarne elektrane, a povraćaj novca se vrši prema određenim formulama. Fizička lica, stambene zadruge, upravnici stambenih zgrada su potencijalni klijenti”, objašnjava Naglić.

Ivan Smiljković iz ProCredit banke naglasio je da je poslovanje njihove banke u potpunosti u skladu sa zaštitom životne sredine. 

“U svakodnevnom radu se trudimo da smanjimo naš uticaj na životnu sredinu kroz tri interna stuba. U fokusu su nam obnovljivi izvori energije, na krovu centrale na Novom Beogradu imamo solarnu elektranu kapaciteta 40 kW, dok našu manju solarnu elektranu koristimo za punjenje električnih automobila. Mi kao banka ne finansiramo klijente i kompanije koji imaju negativan uticaj na životnu sredinu”, istakao je Smiljković.

Aleksandar Savić, direktor Direkcije za poslove sa javnim sektorom iz Erste banke predstavio je projekte koje je banka podržala i na koji način možete da realizujete OIE projekte uz podršku i kreditne linije ove banke.

“Uvođenjem prozjumera kroz naš zakonodavni okvir dovelo je do toga da najviše upita i zahteva za finansiranje vezano je za solar“, kaže Savić.

Prva solarna elektrana u Srbiji

Foto: SERBIO

O svom iskustvu, kada je reč o izgradnji solarne elektrane, preprekama i izazovima sa kojima se susreo pričao je Miloš Kostić, direktor i suvlasnik “Solaris Energy”, prve solarne elektrane u privatnom vlasništvu u Srbiji.

“2013. godine smo imali viziju da izgradimo jedan obnovljivi izvor energije, solarnu elektranu. U tom trenutku ProCredit banka je razumela našu ideju i podržala u realizaciji projekta. Izgradili smo dve solarne elektrane ukupne snage dva megavata i osam godina kasnije imamo izuzetno dobru proizvodnju. Ostvarena proizvodnja na obe elektrane u 2021. godini iznosi 2.768 MWh. Zato nastavljamo sa ulaganjima u solarne elektrane i u planu je proširenje postojeće, biće izgrađene Solaris 3 i Solaris 4. Za Solaris 3 snage 999 kW, za izgradnju će biti upotrebljeno 1.980 solarnih panela, dok Solaris 4, iste snage, imaće 2.000 panela”, istakao je Miloš Kostić, koji je i vlasnik kompanije MT-KOMEX, lidera u izgradnji i projektovanju solarnih elektrana.

Razvojni fond AP Vojvodine i pomoćnik direktora zaduženog za sektor za upravljanje programima finansiranja klimatski održivih projekata, Jelena Trenkić na poslednjoj sesiji konferencije predstavila je Finansiranje klimatskih održivih investicija iz Razvojnog fonda i time prisutnima zaokružila finansijsku ponudu i podršku u projektima zelene energije.

Kako smanjiti upotrebu fosilnih goriva?

U drugoj sali, uporedo sa sesijama na temu solarne i energije biomase, održan je poseban panel i odlična diskusija u vezi proizvodnje toplotne i električne energije kroz upotrebu solara i postrojenja na biomasu namenjena javnim preduzećima.

Da bi se dostigao klimatski cilj o umanjenju prosečne globalne temperature za 1,5 °C do 2050. godine, korišćenje fosilnih goriva mora da se smanji 75 odsto, te se u budućnosti očekuje još veći rast kapaciteta obnovljivih izvora energije. Srbija, kao članica Energetske zajednice, ima zahtevan cilj – od ukupne potrošnje energije 32 odsto treba da bude iz obnoviljivih izvora i to do 2030. godine.

Rekosntrukcijom kotlarnica i promenom energenata do energetske efikasnosti

Foto: SERBIO

Na panelu “Toplotna i električna energija kroz solarnu i energiju biomase za javna preduzeća, toplane i lokalne samouprave”, Sandra Nedeljković, v.d. zamenik direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima predstavila je investicije Vlade Republike Srbije u proizvodnji toplotne energije iz biomase.

Nedeljkovićeva je naglasila da je Program obnove objekata javne namene u javnoj svojini namenjen sektorima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i sporta na teritoriji cele Srbije. Program je stalno otvoren i ima direktan uticaj na javne finansije i energetske uštede u renoviranim objektima uz primenu četiri osnovne mere: energetska efikasnost, funkcionalnost, otpornost, bezbednost i pristupačnost.

Rekonstrukcija postojećih kotlarnica, konverzija sa postojećeg energenta na drvnu biomasu – sečku, i izgradnja novih kotlarnica donose modernizaciju i zamenu zastarelog i energetski neefikasnog kotlovskog postrojenja, zaštitu životne sredine (emituje se manja količina CO2), dok ekonomski aspekti podrazumevaju uštedu u vidu jeftinijeg goriva i manju potrošnju samog energenta u odnosu na prethodni.

Prednosti i mane upotrebe šumske biomase

U ime poslovnog udruženja “Toplane Srbije” o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti kod daljinskog grejanja govorio je Dejan Stojanović koji je tom prilikom izneo podatak da od 2015. do 2019. godine najveći udeo od svih energenata u proizvodnji toplotne energije u Srbiji ima prirodni gas, čak 67,04 odsto 2019. Slede naftni derivati kod kojih se u ovom period beleži pad na 11,85 odsto, zatim ugalj čija potrošnja je varirala od 21,76 do 18,58 odsto. Na upotrebu biogasa i biomase otpada najmanji procenat, tokom navedenih pet godina primetan je blagi rast ali učešće ovih energenata je nepunih dva odsto.

Prema Stojanovićevim rečima, u periodu od 1990. do 2019. upotreba fosilnih goriva u odnosu na obnovljive izvore energije u EU 27 smanjena je sa 94,6 na 65,5 odsto. U tome prednjači Litvanija koja koristi 72,69 odsto bioenergije, slede Danska sa 64,54 i Austrija sa 48,40 odsto.

On je naglasio da je u Srbiji za podsticanje ekonomske i energetske efikasnosti i primenu obnovljivih izvora energije nepohodna promena strukture energenata. 

Međutim, ne treba ignorisati da karte pokazuju povećanje seče šuma širom Evrope od 2004. do 2018. godine, a posebno visokog intenziteta koje se odvija u Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Letoniji, Poljskoj, Portugalu, Španiji i Švedskoj. Takođe, istraživački centar Evropske komisije našao je, u svom poslednjem izveštaju o tom pitanju, da je većina šumske biomase “spaljena” u EU štetna za klimu, biodiverzitet ili oboje.

Foto: SERBIO

Višestruko “unovčavanje” zelenog bio-otpada

“Blokčejn tehnologija u funkciji zelene cirkularne ekonomije – za održive komunalne sisteme, toplane i energane na biomasu”, tema je o kojoj je govorio prof. dr Vladan Pešić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Pešić je govoreći o ovoj temi predstavio projekat „Model upravljanja tržištem biomase kao osnova za recikliranje zelenog bio otpada u toplotnu energiju i kompostna đubriva“. Osnovna ideja ovog projekta je da se prikaže realna mogućnost cirkularne zelene ekonomije i zelene poljoprivrede u uključivanju dela stanovništva i marginalizovanih grupa u moguće efikasno upravljanje zelenim bio-otpadom i njenim “unovčavanjem” na tržištu energije i organskih đubriva, kao i organske i ekološke poljoprivrede. Glavni kriterijum ovog prikaza je inovativni model, zaokružen ciklus upravljanja i praksa koja je u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom (prevencija i smanjenje) – Model 3B.

Kako je naveo, inovativni elementi u ovom projektu odnose se na upravljanje i tretman otpada, što predstavlja oblast koja u Republici Srbiji nije razvijena u dovoljnoj meri. Svest građana o upotrebi otpada kao energetskoj sirovini ili biološki vrednih proizvoda je na vrlo niskom nivou. 

Implementacija predviđenih projektnih aktivnosti u svest građana imala bi za rezultat sticanje ekonomskih koristi za pojedince i društvo u celini, jer će se otpad transformisati u toplotnu energiju i organsko đubrivo. 

Uz pomoće Sofijske deklaracije do dobrih rešenja i finansija

Projekat EBRD ReDEWeb “Primena obnovljive i otpadne toplote u daljinskom grejanju Srbije” predstavio je Bojan Bogdanović, menadžer Fonda za OIE u sistemima daljinske energetikeu okviru EBRD. On je podsetio na Sofijsku deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan koja je potpisana 10. novembra 2020. godine od strane zemalja Zapadnog Balkana.

Sofijska deklaracija zasnovana je na sledećim ciljevima: klima, energija, mobilnost, cirkularna ekonomija, smanjenje zagađenja, održiva poljoprivreda, proizvodnja hrane i biodiverzitet.

Kao podrška realizaciji prva tri cilja namenjena su bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu od devet milijardi evra za Zapadni Balkan.

Na pomenutom panelu govorilo se i o upotrebi solarne u cilju dobijanja toplotne i električne energije – Jelena Ilić iz Viessmann-a,  kogenerativna postrojenja- Energija iz biomase (iskustva iz Hrvatske) – Đuro Đaković doo, direktor Zdravko Stipetić, a svoja iskustva iznelo je i JKP “Novosadska toplana” rukovodilac Sektora za proizvodnju i distribuciju toplotne energije Dušan Macura je predstavio primenu solar – termal tehnologije za održive sisteme daljinske energetike.

Izvor: SERBIO

Otvoren novi parking “Tesla” – besplatan autobuski prevoz do terminala

Foto: Luka Filipović
Foto: Luka Filipović

U okviru radova na modernizaciji Aerodroma “Nikola Tesla”, nedaleko od aerodromskog robnog terminala na putu prema Surčinu, otvoren je parking “Tesla“, novo, izdvojeno parkiralište za automobile sa besplatnim autobuskim prevozom do terminala. Otvaranjem ovog parkinga, dostignuta je još jedna važna prekretnica u celokupnom planu modernizacije aerodroma koji sprovodi kompanije VINCI Airports.

Ovaj savremeni, zvanični aerodromski parking, izgrađen je na asfaltu, i svojom površinom od 36.400 kvadratnih metara obezbeđuje dodatni kapacitet postojećem parkingu ispred zgrade terminala. Imajući u vidu projektovano dugoročno povećanje saobraćaja i radove na uvećanju kapaciteta, cilj je da se u narednom periodu opsluži više putnika i poboljša ukupna pristupačnost, bez uticaja na kvalitet putničkog iskustva.

Parking “Tesla“ namenjen je putnicima koji planiraju kraći, srednji i duži boravak na aerodromu. Obezbeđeno je više od 1.500 parking mesta, od čega 798 za putnike. Preostala parking mesta namenjena su vozilima osoba sa smanjenom pokretljivošću, taksi vozilima, rent-a-car agencijama i vozilima zaposlenih. Parkiralište je opremljeno LED osvetljenjem, video nadzorom, najmodernijim sistemom kontrole pristupa, a u planu su i parking mesta sa punjačima za električna vozila kao i perionica.

Autobuski transfer do terminala je uključen u cenu parkinga, saobraća na svakih 10 minuta, a u periodu od 17 do 5 časova na svakih 20 minuta, a vožnja traje od 5 – 7 minuta. 

Red vožnje dostupan je ovde. 

Cena parkinga iznosi 60 dinara po satu, 600 dinara po danu i 4.000 dinara za jednomesečno parkiranje.

Više informacija pogledajte ovde.

Cilj tekućeg projekta rekonstrukcije i modernizacije je da beogradski aerodrom “Nikola Tesla” postane merilo komfora, efikasnosti, inovativnosti i održivog razvoja, u skladu sa najboljom praksom matične kompanije VINCI Airports koja upravlja 53 aerodroma širom sveta.

Izvor: Belgrade Airport

Kada bi Beograd mogao da dobije rečni gradski prevoz?

Foto: Nacionalni park "Krka"
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)

Godinama se priča o tome da bi javni gradski prevoz u Beogradu mogao da se spusti na reke. Samo jedna firma konkurisala je za rečni prevoz u Beogradu, ali tender još nije završen. Rute se znaju, pristaništa su već određena.

Na konkurs Grada za realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva za linijski prevoz rekom javila se firma “Beoreka” d.o.o. Beograd, osnovana sredinom prošle godine.

U odgovoru Gradskog sekretarijata za saobraćaj navode da je tenderska procedura još u toku i da komisija još nije odlučila o dodeli ugovora.

Putnike bi, po ovom projektu, Savom i Dunavom prevozilo 11 brodova. Polazili bi na 20 minuta i mogli bi da prevoze sedamdesetak ljudi. U prvoj fazi, crvena linija jedan išla bi od Bloka 70 preko Ada Ciganlije, pored Tržnog centra Galerija i ispod Brankovog mosta, a linija dva od Zemunskog keja do SPC “Milan Gale Muškatirović”.

Privatni partner je u obavezi da za 18 meseci od trenutka kada Grad obezbedi lokaciju, sagradi marinu i depo za servisiranje brodova.

Građani koje je ekipa RTS-a zatekla u šetnji obalom Save, na mestu gde će se nalaziti jedna od stanica budućeg javnog prevoza rekom pozitivno reaguju na odluku Grada da kroz javno-privatno partnerstvo ovaj vid saobraćaja uklopi u sistem gradskog prevoza.

U planu je da prevoz rekama obuhvati sve opštine, od Obrenovca do Grocke i Zemuna. Pristaništa će se nalaziti u blizini autobuskih i tramvajskih stanica.

Prednosti su brojne, smanjiće se gužva i zagađenje, a brže će se i stizati, ako budu kupljeni brzi brodovi.

“Mi smo hteli da vidimo iskustva drugih, pa da vidimo kako bi to moglo da se prilagodi nama i našem podsistemu. Svaka reka i svaki plovni put je za sebe i nemoguće je potpuno iskoristiti iskustva drugih u našem slučaju”, kaže prof. dr Radislav Maraš sa Saobraćajnog fakulteta.

Trebalo bi da ugovor između Grada i kompanije bude potpisan na 30 godina, a prema tenderskoj dokumentaciji vrednost je blizu 400 miliona evra.

Izvor: RTS

Otvorena Akademija cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Privredna komora Srbije

Akademija cirkularne ekonomije (ACE) Privredne komore Srbije u onlajn formatu predstavljaće svojevrsni inkubator znanja o alatima cirkularne ekonomije koji će kompanijama obezbediti sticanje znanja iz oblasti: redizajna i cirkularnosti proizvoda, analize tokova materije, životnog ciklusa proizvoda i industrijske simbioze.

„Pred Privrednom komorom Srbije je ambiciozni zadatak da podstakne srpsku privredu da usvoji koncept zelenog poslovanja, hrabro krene u nove investicije, edukaciju i preoblikovanje poslovnih aktivnosti u duhu zelene ekonomije i time ublaži turbulentna vremena rapidnog povećanje cena energenata i energije, i oskudnost sirovina. S tim u vezi, u saradnji sa Ministarstvom privrede, započet je trogodišnji Program podrške razvoju cirkularne ekonomije u Srbiji“, rekao je Radman Šelmić savetnik predsednika Privredne komore Srbije za zelenu i cirkularnu ekonomiju i digitalnu transformaciju.

“Program, koji je deo Strategije industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, pomoći će kompanijama da se adaptiraju zahtevima zelene tranzicije i prilagode poslovanje uslovima dekarbonizacije. Aktivnosti Programa usmerene su ka: sticanju novih poslovnih veština, kreiranju regulatornog okvira koji otpad preimenuje u resurs, kreiranju vodiča za upravljanje otpadnim vodama u sektoru malih i srednjim preduzeća, kao i JKP sistemu, izradi vodiča za praćenje ugljeničkog otiska  kao obavezne komponente cene, standardizaciji, alternativnim izvorima energije i slično, “ naveo je Nenad Milivojević samostalni savetnik u sektoru za privatizaciju, stečaj i industrijski  razvoj u Ministarstvu privrede.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS istakao je da  kompanije ne bi trebalo da imaju pasivni pristup zelenoj trransfomaciji uključujući i cirkularnu ekonomiju.

„Iz tog razloga, PKS je zauzela proaktivnu ulogu u ovom procesu, kao referentna institucija koja ima legitimitet da predstavlja privredu. Ove godine na Akademiji će učestvovati  predstavnici 35 kompanija, između ostalih: Coca-Cola HBC Srbija, Grundfos Srbija, NIS a.d, Nestle, Elixir Group…kao i mikro preduzeća koja sticanjem novih veština proširuju portfolio konsalting usluga. PKS nakon završene obuke i sertifikacije planira sastanak u prostorijama PKS sa polaznicima obuke kako bi se razgovaralo o zajedničkim zaključcima i idejama za unapređivanje transformacije zelene tranzicije u budućnosti,“ istakao je Mitrović.

Izvor: Privredna komora Srbije