Home Blog Page 471

Green Art Inkubator pokrenuo serijal Climate Late Night 

Foto: Promo
Foto: Promo

Green Art Inkubator je pokrenuo serijal Climate Late Night u kom će predstavljati međunarodne umetnike koji deluju u oblasti zaštite životne sredine i istaknute ekološke aktiviste.

Josh Fox je publici najpoznatiji po nagrađivanom dokumentarnom filmu Gasland, koji je bio nominovan za Oskara, a doneo mu je prestižnu Emmy nagradu. Njegov aktivistički angažman je, između ostalog, usmeren ka podizanju svesti o opasnosti frakinga (hidrauličkog frakturisanja), a prepoznat je kako u granicama SAD-a, tako i širom sveta. Pored filma Gasland, Fox je autor filmova How To Let Go of the World And Love All the Things Climate Can’t Change i Awake: A Dream from Standing Rock .

U prvoj epizodi serijala Climate Late Night, koji je upravo pokrenula inicijativa Green Art Inkubator, govorio je o krizi poverenja u nauku, kao problemu koji klimatsku zajednicu okupira već decenijama, motivaciji za bavljenjem temom zaštite životne sredine i razornim uticajem klimatskih promena na prirodu i zdravlje pojedinaca, važnim lekcijama i iskustvima koja je stekao kroz različita polja umetničkog i aktivističkog delovanja.

“Mislim da sam oduvek bio aktivista – od najranijeg detinjstva. Kao klinac sam, po zgradi u kojoj sam živeo, kačio postere “Save the whales”. Kada sam imao 17 godina pridružio sam se koaliciji Act Up, koja je usmerena ka poboljšanju životnih i medicinskih uslova za obolele od HIV-a. Rad u pozorištu je za mene bio veoma značajan, jer sam tu shvatio šta je pravda. Od grčkih tragedija i Šekspira, do Artura Milera – ti komadi su me učili značaju pravde. Pozorište je potraga za pravdom, drama je potraga za pravdom. Ono što predstavljaš publici u pozorištu ili na filmu ima moć da menja gledaoce i njihovu svest. Svaka velika umetnost uključuje aktuelna politička promišljanja svog doba. Hamlet je direktno referisao na aktuelni politički trenutak u kom je Šekspir živeo. Možemo se setiti i brojnih drugih primera. Ako isključimo političnost – to delo više nije toliko revolucionarno, nije više toliko značajno i onda ne možemo govoriti o velikoj umetnosti. U aktuelnoj američkoj produkciji – na filmu ili televiziji, primećuje se manjak političkog konteksta. Autori se prave da ne žive u svetu u kom žive. To me jako nervira”, rekao je on.

Josh Fox je govorio o snimanju nagrađivanog dokumentarnog fima Gasland.

“Ovaj film je nastao bez novca. Vozio sam se po celoj zemlji, spavao u kombiju ili na kauču ljudi koje ne poznajem. Budžet za snimanje filma nije bio ni 3000 dolara. Pre toga sam više od deset godina radio u pozorištu na velikim projektima koji uključuju mnogo ljudi, te sam imao iskustva, ali i kontakte, koji su u nekim trenucima bili ključni za razvijanje ovog projekta. Met Sančez i ja smo poslali taj film na Sandens festival misleći da će možda neko pogledati, ko zna. Odmah su nas pozvali i rekli da su zainteresovani, da pošaljemo još materijala, jer nismo imali gotov film, odnosno, poslali smo šta smo imali. Završili smo film noć pred prikazivanje na Sandensu. Sećam se da smo išli na brojne glamurozne, holivudske žurke na tom festivalu. Razgovarali smo sa svim tim zvezdama o problemima frakinga, a oni su me gledali sa čuđenjem pitajući se ko sam ja i o čemu pričam. Znao sam da ih to ne zanima. Posle deset dana na Sandensu, dok smo se vozili u kombijima od jedne do druge projekcije, ja sam čuo kako svi ti ljudi jedni drugima objašnjavaju šta je fraking. Nismo mogli da verujemo čemu smo prisustvovali. Tada sam pomislio – uspeli smo”, zaključuje Josh Fox.

Izvor: Green Art Inkubator

EPS – Objavljeni modeli ugovora za prozjumere

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Elektroprivreda Srbije” (EPS) objavila je modele ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem – domaćinstva i sa neto obračunom – kompanije. Što praktično znači da nema prepreka za uvođenje statusa kupac-proizvođač (prozjumer) u Srbiji.

Obaveštenje “Elektroprivrede Srbije” prenosimo u celosti.

U skladu sa Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije i Uredbom o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca – proizvođača i snabdevača, Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ Beograd, kao jedan od snabdevača na tržištu električne energije u Republici Srbiji, učestvuje u procesu zaključenja ugovora sa potpunim snabdevanjem sa neto merenjem odnosno neto obračunom sa kupcima-proizvođačima.

Da bi krajnji kupac postao kupac-proizvođač, u zavisnosti od kategorije, neophodno je da podnese odgovarajući zahtev snabdevaču na elektronsku adresu kp@eps.rs:

– Zahtev za zaključenje ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem, ako je krajnji kupac domaćinstvo ili

– Zahtev za zaključenje ugovora o potpunom snabdevanju sa neto obračunom, ako krajnji kupac nije domaćinstvo ili stambena zajednica.

Nakon obrade podnetih zahteva za zaključenje ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem odnosno neto obračunom, snabdevač će sa kupcem-proizvođačem zaključiti odgovarajući ugovor:

– Model ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem ili

– Model ugovora o potpunom snabdevanju sa neto obračunom

Pre podnošenja zahteva za zaključenje ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem, odnosno neto obračunom snabdevaču, neophodno je da krajnji kupac izgradi proizvodni objekat (za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, pri čemu se proizvedena električna energija koristi za snabdevanje sopstvene potrošnje, a višak proizvedene električne energije isporučuje u prenosni sistem, distributivni sistem, odnosno zatvoreni distributivni sistem) i prilagodi merno mesto za sticanje statusa kupca-proizvođača, u skladu sa propisima i standardima. U postupku priključenja proizvodnog objekta krajnji kupac je dužan da operatoru sistema dostavi original izjave izvođača radova sa potvrdom odgovornog izvođača radova da su uređaji, instalacije i merno mesto ispravni i izvedeni u skladu sa propisima i standardima.

Odmah nakon zaključenja ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem odnosno neto obračunom, snabdevač obaveštava o istom operatora sistema, koji će u roku od pet dana priključiti objekat krajnjeg kupca kao kupca-proizvođača na elektroenergetski sistem.

Operator sistema će odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana priključenja objekta kupca–proizvođača na elektroenergetski sistem, upisati krajnjeg kupca u Registar kupaca–proizvođača, koji time stiče status kupca-proizvođača.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: EPS

Komesari EU pozivaju na povećanje evropske solarne industrije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Glavni akteri solarne industrije okupili su se ove nedelje u Briselu, pod francuskim predsedavanjem EU, kako bi predstavili način na koji evropska solarna industrija može da odgovori na klimatske i energetske izazove sa kojima se kontinent suočava.

U organizaciji Francuske komisije za alternativnu i atomsku energiju CEA, Evropske trgovinske asocijacije SolarPower Europe i EIT InnoEnergy, najvećeg akceleratora održive energije u Evropi, događaj se fokusirao na ponovni razvoj solarne proizvodnje u Evropi i pitanje kako osigurati maksimalnu sinergiju između klime Evropske unije i industrijskih ambicija.

Kako je predviđeno da će potražnja za električnom energijom iz solarnih sistema porasti sa tri na 15 odsto do 2030. godine, komesarka EU za energetiku, Kadri Simson, otvorila je sednicu podvlačeći ulogu solarne energije u postizanju energetske stabilnosti jer „niko ne može blokirati pristup suncu“.

Govoreći o strategiji za proizvodnju solarne energije u Evropskoj uniji, Simson je dodala da će “tehnologije nastaviti da rastu kako potražnja za solarnom energijom bude rasla. To predstavlja priliku za snabdevanje, a EU ima sve što je potrebno da je iskoristi.”

Govornici iz celog solarnog lanca vrednosti istakli su ključnu prednost solarnog sektora EU, a to je globalno tehnološko liderstvo. U diskusijama je naglašena potreba za povećanjem proizvodnje u svim sektorima solarne energije uz brzo rešavanje preostalih prepreka kao što su kašnjenja u projektima i visoki kapitalni i operativni troškovi.

Učesnici su govorili o ključnoj ulozi Evropske solarne inicijative u isporuci evropskih solarnih proizvodnih kapaciteta potrebnih za zadovoljenje potražnje i dobili su pregled narednih koraka Inicijative. Očekuje se da će finansijski stub Inicijative – Platforma za poslovna ulaganja – uskoro objaviti odluke o finansiranju za tri velika solarna proizvodna projekta.

Komesar EU za unutrašnje tržište, Tijeri Breton, dao je završne napomene u kojima je naveo kako se izazovi postavljanja solarne energije mogu rešiti kroz bolji pristup finansiranju, podršku za inovacije i obezbeđivanje otpornosti evropskih lanaca snabdevanja sirovinama. Komesar je ponovio posvećenost Evropske komisije cilju Evropske solarne inicijative za proizvodnju od 20 GW u EU za 2025. godinu.

„Razvoj solarne energije je od suštinskog značaja za postizanje naših evropskih klimatskih ciljeva i to će biti moguće samo ako ponovo izgradimo evropsku fotonaponsku industriju. Evropa ima sve mogućnosti da izgradi svoju stratešku autonomiju u ovoj oblasti, podržavajući inovacije i razvoj velikih proizvodnih kapaciteta, kao što to radimo u Francuskoj u okviru Francuske 2030”, rekao je Tomas Kurb, generalni direktor francuskog direktorata za preduzeća.

„Jedna od prednosti Evrope leži u njenim istraživačkim i tehnološkim organizacijama koje su razvile nove tehnologije generisanja solarnih ćelija sa visokim nivoima performansi. Kao RTO, CEA sprovodi svoje aktivnosti istraživanja i razvoja sa stalnom brigom, ne samo da donese naučne odgovore na društvene izazove, već i da prati prenos naših laboratorijskih rezultata u industriju”, prokomentarisao je Fransoa Žak, generalni direktor CEA.

Valburga Hemetsberger, izvršni direktor SolarPover Europe, rekla je da Evropa mora hitno ubrzati tranziciju obnovljive energije kako bi se izborila sa klimatskom krizom i smanjila zavisnost od uvoza energije.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Prema našem scenariju pre krize, 30 GW solarne energije, među kojima 1,5 miliona solarnih krovova, biće postavljeno do kraja 2022. Solarna industrija je spremna da poveća ove cifre, s obzirom na hitnost. Da bismo podržali energetsku tranziciju, moramo brzo da obezbedimo optimalne uslove za evropsku domaću PV proizvodnju. To znači otključavanje investicija za brzo povećanje industrije i odlučnu industrijsku strategiju koja podržava proizvođače”, kazala je Hemetsberger.

Dijego Pavija, izvršni direktor EIT InnoEnergy, zaključio je događaj podvlačeći važnost da industrija ide brzo i da bude hrabra.

„Posle godinu dana, Evropska solarna inicijativa se pojačava sa tri proizvodna projekta u izradi u okviru Platforme za poslovna ulaganja i zahvaljujući industrijski ambiciozanom doprinosu solarnoj strategiji EU sa ciljem stvaranja konkurentnog poslovnog okruženja potrebnog za obnavljanje fotonaponske industrije. Uveren sam da će EU, industrija i finansijske institucije koje rade zajedno, postići cilj proizvodnje 30 GW solara, od metala do modula, u EU do 2025. godine, čineći EU otpornom i globalnim liderom za održive fotonaponske tehnologije”, istakao je Pavija.

„Naš sastanak je ukazao na strateški značaj solarnog lanca vrednosti i proizvodnih projekata koji podržavaju energetski suverenitet Evrope. Doprinosi svetski poznatih govornika su ilustrovali koliko je bliska saradnja između industrije i istraživanja neophodna za pokretanje održive energetske tranzicije u Evropi sa globalnim ambicijama”, rekao je Roč Drozdovski-Strehl, izvršni direktor IPVF-a.

Izvor: SolarPower Europe

Zelene investicije za energetski efikasnu budućnost

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija troši četiri puta više energije nego što je prosek Evopske unije i to zbog toga što su objekti u našoj zemlji nedovoljno energetski efikasni. Zato je neophodno što pre napraviti drastične promene, koje su sada lakše ostvarljive zahvaljujući usvojenom Zakonu koji donosi mnoge novine, među kojima se nalaze i subvencije za podsticanje energetske efikasnosti. Država i lokalne samouprave obezbeđuju 50 odsto sredstava, dok građani izdvajaju ostatak.

I sve to zvuči veoma lepo, ali nikako ne smemo zaboraviti činjenicu, za unapređenje energetske efikasnosti doma neophodna su pozamašna finansijska sredstva. 

Kako pronaći pravu podršku?

Mnoge banke u ponudi imaju kredite zahvaljujući kojima bi obezbedili sredstva za ulaganja u energetsku efikasnost. Međutim, uvek je najbolje izabrati onu koja posebnu pažnju posvećuje zelenim investicijama, a sopstvenim primerom pokazuje koliko je ova oblast važna.

ProCredit banka godinama ulaže u obnovljive izvore energije, kao i u projekte iz oblasti energetske efikasnosti. Jedan od glavnih prioriteta banke je zaštita životne sredine, a sve češće, ona se nalazi u fokusu i njihovih klijenata. Zato i ne treba da čudi što prilikom uvođenja novina u poslovanju poseban osvrt stavljaju upravo na ove oblasti koje su važne za celo društvo.

Kredit za energetsku efikasnost ProCredit banke osmišljen je tako da građani mogu da dobiju povraćaj investicije do 20 odsto. Sredstva u iznosu do 600.000 dinara mogu se iskoristiti za zamenu stolarije, ventilacije, izolacije, postavljanje toplotnih pumpi i kotlova na gas, solarnih panela, kao i efikasne rasvete i kućnih uređaja. 

Ukoliko se za unapređenje energetske efikasnosti doma koristi samo jedna tehnologija, recimo zamena stolarije, povraćaj sredstava iznosi 15 odsto, a kada se kombinuju dve ili više, izolacija i zamena stolarije, povraćaj je do 20 odsto.

Kako podneti zahtev za kredit i povraćaj?

Prvi korak – izabrati tehnologije, u Tehnološkom sektoru, koji je razvio GEFF, izabrati tehnologije, a zatim preuzeti sertifikat prihvatljivosti.

Drugi korak – prikupiti profakture od dobavljača, u okviru Tehnološkog sektora postoji spisak dobavljača koji prodaju energetski efikasne proizvode i tehnologije.

Treći korak – zahtev za kredit – podnosi se onlajn. Potrebno je pripremiti šest poslednjih izvoda sa računa, sertifikat tehnologije i profakturu dobavljača. Moguće je podneti zahtev, a dokumentaciju dostaviti naknadno.

Četvrti korak – završetak radova i instalacija odabranih tehnologija, nakon isplaćenog kredita, od banke dobijate potvrdu da je novac uplaćen na račun dobavljača. Nakon završetka radova i postavljanja tehnologije, neophodno je da dobavljač izda fakturu.

Peti korak – zahtev za verifikaciju i povraćaj novca, nakon završetka radova treba podneti zahtev onlajn za povraćaj novca kroz Sistem za verifikaciju.

Šesti korak – GEFF tim će verifikovati investiciju, tim sastavljen od stručnjaka za energetsku efikasnost proveriće i potvrditi da je investicija u skladu sa uslovima kredita. Oni mogu izlaziti na teren i proveravati na licu mesta.

Sedmi korak – ProCredit banka, nakon potvrde GEFF tima, uplaćuje novac od povraćaja, iznos do 20 odsto.

Zahtev za kredite za energetsku efikasnost možete podneti onlajn, stručnjaci ProCredit banke su tu za sva pitanja, dok dodatne informacije možete naći na sajtu banke.

Unapređenje energetske efikasnosti objekata u velikoj meri će doprineti uštedi energije, kao i u sigurnom snabdevanju, dok će znatno uticati na energetski sektor i smanjiće uticaj na životnu sredinu i klimatske promene. Uz podršku ProCredit banke i ovaj posao će biti lak. 

Milica Radičević

Sanacija deponije u Bogatiću završena pre roka

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sanacija deponije u naselju Sovljak urađena je po svetskim standardima, a radovi su završeni pre roka – izjavila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović nakon obilaska lokacije nekadašnjeg smetlišta koja će biti pretvorena u zelenu površinu.

“Nastavićemo sa ovakvim projektima i u narednom periodu, jer prioritet Vlade i ono na čemu insistira i predsednik Srbije jeste ulaganje u zelene projekte. Sprovodićemo kapitalne zelene investicije, saniraćemo deponije, gradićemo regionalne centre širom Srbije, jer to je sve ono za šta smo ostavili sredstva i za šta imamo sistemska rešenja”, rekla je Vujović.

Ministarka je dodala da su rukovodstvo opštine Bogatić i predsednik Milan Damnjanović deponiju „Sovljak“ kandidovali kao jedan od problema koji najviše smeta građanima, budući da se u blizini nalazi oko sto kuća, ali i proizvodnja zdrave hrane.

“Rešavanjem ovog problema pokazali smo da kada smo ujedinjeni i kada sarađujemo ne postoji problem koji zajednički ne možemo da rešimo. Nadam se da ćemo u perspektivi, naročito kada je u pitanju zaštita životne sredine, nastaviti svi zajedno da radimo – i Vlada Srbije i lokalna zajednica i građani. Na predsedniku opštine, njegovom timu i građanima je da sačuvaju ovu lokaciju, a na nama je da vidimo šta je to što sledeće možemo da uradimo za ovu opštinu i ovaj okrug”, istakla je Vujović.

Ona je pozvala građane da ekološke probleme u svom okruženju prijave preko jedinstvenog Ekološkog informacionog sistema i aplikacije gReact koja uveliko radi.

“Važno je da zajedno podižemo svest o značaju zaštite životne sredine. Mi smo dobili preko 2.500 prijava građana, a 70 odsto se odnosi na ovakve lokacije gde postoji problem sa čvrstim otpadom. Zbog toga ćemo i ove godine nastaviti da čistimo divlje deponije, da rekonstruišemo postojeće deponije i gradimo nove kako bismo omogućili bolje uslove života za svakoga od nas”, rekla je Vujović.

Energetski portal

Serbia Business Run: serija koja je ozelenela!

Foto: Raša Aleksić
Foto: Promo

Schneider Electric jedna od najuticajnijih kompanija u domenu održivosti postao je naslovni sponzor Serbia Business Run serije poslovnih trka i najvećeg tim bilding događaja u Srbiji.

Sedma po redu Serbia Business Run serija najboljih trkačko-poslovnih manifestacija održaće se i ove godine u najvećim poslovnim centrima naše zemlje Beogradu, Novom Sadu, Subotici i Nišu, i od ove godine nosi naziv Schneider Electric Serbia Business Run .

Cilj saradnje i sinergije ova dva brenda je da Schneider Electric Serbia Business Run za pet godina postane prvi najveći sportski događaj u regionu koji je potpuno održiv! Ovaj ambiciozni cilj biće postignut postepenim uvođenjem inovativnih tehnoloških rešenja poput solarnih panela, reciklažnog sistema na svakoj trci.

Schneider Electric, kao globalni lider u upravljanju energijom i automatizaciji, sa svojim Hub-om u Novom Sadu u Srbiji predstavlja jednu od najvećih IT kompanija u zemlji. Schneider Electric ima ključnu ulogu u ostvarivanju četvrte industrijske revolucije, budući da rešenja koja razvija, klijentima omogućavaju da ostvare svoje poslovne ciljeve, ujedno vodeći računa o održivom poslovanju i smanjenoj emisiji CO2.

“Kao kompanija koja je lider u oblasti energetike, Schneider Electric je svoje ponašanje i poslovanje strateški usmerila na održivost i smanjenje negativnih posledica globalnog zagrevanja. Njeno poslovanje oslanja se na odluku da do 2025. godine bude carbon neutral kompanija, da do 2030. prestane da emitujuje ugljen-dioksid, a da do 2050. dostigne net-zero supply chain”, navodi se u saopštenju. 

Kompanija je proglašena za jednu od najuticajnijih kompanija u domenu održivosti od strane Corporate Knights-a, što predstavlja stručnu eksternu potvrdu dugoročne posvećenosti kompanije pitanjima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (ESG).

Na globalnom nivou, kompanija je godinama sponzor čuvenog maratona u Parizu, a od ove godine Schneider Electric je postao i ponosan sponzor Serbia Business Run. Zaposleni Schneider Electric redovno i uspešno učestvuju na SBR trkama u Novom Sadu i Beogradu i prošle godine su bili jedna od najbrojnijih ekipa.

Foto: Raša Aleksić

“Schneider Electric predstavlja jednu od najuticajnijih kompanija u oblasti održivosti i veoma mi je drago da je upravo naša kompanija naslovni sponzor Serbia Buisness Run. Naša želja je da ovaj događaj koji tradicionalno okuplja trkače iz brojnih kompanija od ove godine ima i novi cilj a to je podizanje svesti o značaju brige o našoj okolini i važnosti odgovornog ponašanja ne samo pojedinaca, već i kompanija. Potrebno je da svako od nas preduzme konkretne korake u cilju smanjivanja emisije CO2, da utičemo na negativni trend klimatskih promena i pametno, na “zeleni” način trošimo resurse koje imamo. Ponosni smo na našu zajednicu Schneider Electric Serbia Business Run, gde zaposleni, i partneri treniraju i trče zajedno kako bi napravili razliku za našu planetu, jer je to jedan od najboljih primera posvećenosti održivosti, budućim generacijama i zelenim inovacijama”, rekao je Dragoljub Damljanović, direktor Schneider Electric Hub-a u Srbiji.

Ideja Serbia Business Run sportsko-poslovnog događaja jeste širenje svesti o zdravlju i zdravim životnim stilovima kroz trčanje kao idealnom načinu rekreacije. Do sada je na događajima učestvovalo preko 750 kompanija i 16.000 zaposlenih.

Učesnici trke, trče ili hodaju 5 km, a pravo učešća imaju svi, nevezano za poziciju u kompaniji, broj godina ili nivo utreniranosti. U trci učestvuju timovi kompanija, sa najmanje 3 člana, bez ograničenja maksimalnog broja učesnika ili pola učesnika. Svaki učesnik dobija bogat startni paket koji uključuje medalju, majicu, bon za večeru i startni broj sa čipom. Nakon trke učesnike očekuje večera, piće i žurka.

Ukoliko želite da prijavite tim za učestvovanje na ovom jedinstvenom poslovnom-sportskom događaju, sve informacije i mogućnosti prijave možete pogledati ovde.

Izvor: Beogradski trkački klub

Miroslav Tomašević novi v. d. direktor EPS-a

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije imenovala je na sednici juče održanoj, Miroslava Tomaševića za novog vršioca dužnosti direktora “Elektroprivrede Srbije”.

Miroslav Tomašević je do sada obavljao funkciju izvršnog direktora za proizvodnju energije u EPS-u.

Vršilac dužnosti direktora “Elektroprivrede Srbije” Milorad Grčić podneo je ostavku na tu funkciju 12. januara.

Resorna ministarka Zoran Mihajlović je od smene Grčića imala najlepše ocene za Tomaševića i tvrdila je da je dobar inženjer.

Radnici EPS-a takodje imaju dobro mišljenje o njemu, ali su ocenili da će se suočiti sa velikim problemima, jer se iz RB Kolubare u termoelektranu “Nikola Tesla” doprema manje uglja nego ranije.

Energetski portal

Raste neizvesnost na tržištu – EU traži alternativu za ruski gas, Srbija pravi rezerve

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Zbog rata u Ukrajini i straha od poremećaja snabdevanja produbljuje se neizvesnost na tržištu nafte i gasa. Cena gasa i juče je išla preko 2.250 dolara, a barela nafte i do 118 dolara. Srbija, kao i sve evropske zemlje, ubrzano prave rezerve gasa i nafte. Posle ograničenja cene derivata, Vlada je donela Uredbu o privremenom ograničenju cene gasa i nadnoknadi razlike u ceni uvoznog i domaćeg gasa.

Evropska unija pokriva 40 odsto potreba za gasom, a 30 odsto za naftom iz Rusije i isporuke su za sada redovne. Međutim, zabrinjava što je Ukrajina zatražila od Unije da ne kupuje gas od “Gasproma”, a Vašington poručio da je za uvođenje sankcija i ruskom energetskom sektoru, i da analiziraju koliki će to imati uticaj na globalno tržište.

“Sa Zapada je bilo takvih stavova i vesti da se ruska nafta može embargovati imajući u vidu da postoje drugi proizvođači, da je nju moguće zameniti kod evropskih kupaca. Što se tiče ruskog gasa, njega niko do sada nije spominjao da bi mogao da bude na spisku tog kompleksa sankcija koje je Zapad uveo ili će uvesti Rusiji. Zašto? Zato što objektivno u jednom kratkoročnom periodu nema alternativu za ruski gas”, navodi Srećko Đukić, ekonomista i bivši diplomata.

Iz ruske ambasade u Beogradu potvrdili su da će Srbija imati povoljne uslove snabdevanja i od juna. Vlada Srbije, uz ograničenje cene gasa u slučaju poremećaja na tržištu, za snabdevače je obezbedila podršku.

Zemlje EU traže alternativu

Zemlje Evropske unije traže alternativna rešenja: Nemačka izlaz vidi u tečnom gasu, Mađarska je popunila više od 50 odsto zaliha. U Austriji kažu da nemaju opciju da brzo zamene ruski gas. Isto je i u Bugarskoj, gde stručnjaci predlažu “hitni krizni plan B”.

“Bugarska će teško da podmiri svoje potrebe za gasom, jer 94 odsto je zavisna od Rusije. Za slučaj gasne krize, Vlada bi trebalo da preduzme hitne mere za sklapanje posebnih sporazuma solidarnosti sa Grčkom, Rumunijom i Turskom. Takvi sporazumi su deo evropske uredbe o bezbednosti snabdevanja gasom”, navodi Martin Vladimirov iz Centra za direktnu demokratiju.

Rusija je drugi svetski izvoznik nafte i tesno sarađuje sa OPEK-om. A zemlje izvoznice dogovorile su se da zadrže dosadašnji nivo proizvodnje “crnog zlata” do avgusta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)

Tomislav Mićović, generalni sekretar “Udruženja naftnih kompanija Srbije” navodi da je pitanje – šta su zapravo realne potrebe tržišta danas, jer ovo što se dešava zbog povećane potražnje nafte je, kaže, posledica povećane psihoze i očekivanja.

“I upravo zbog toga, OPEK vođen time, nije želeo da znatno veće količine stavi na tržište jer psihoza jednom mora stati. Ali zalihe su zalihe, one garantuju bezbednost, zalihe daju sigurnost ukoliko u nekom veremenskom periodu dođe do nekog poremećaja u snabdevanju”, navodi Mićović.

Srbija je među nekoliko zemalja koje su ograničile cene goriva do polovine marta. Kako RTS nezvanično saznaje, već se razmatra produženje te mere za još mesec do dva.

Vlada je juče donela Uredbu o privremenom ograničenju cene gasa i nadnoknadi razlike u ceni uvoznog i domaćeg gasa.

Izvor: RTS

Svet konačno dobija novi pravno obavezujući sporazum o plastici

Photo illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Tokom Skupštine UN za životnu sredinu (UNEA-5.2) države članice UN-a su se jednoglasno dogovorile da će razviti pravno obavezujući sporazum o zaustavljanju zagađenja plastikom. Taj sporazum predstavlja jednu od najambicioznijih svetskih ekoloških akcija još od Montrealskog protokola iz 1989. godine, kojim je ukinuta upotreba supstanci štetnih po ozonski omotač.

Usvojena rezolucija UN-a rezultiraće čvrstim sporazumom koji sadrži globalna pravila i obaveze za ceo životni ciklus plastike. Na osnovu pomenutih pravila, države, preduzeća i društvo imaće obavezu eliminisanje plastičnog zagađenja iz svog okruženja.

WWF pozdravlja odluku i podstiče svetske vlade da iskoriste ovaj veliki iskorak u smanjenju zagađenja plastikom i da deluju jednako snažno i odlučno u razvoju sadržaja spomenutog sporazuma do 2024. Kao jedna od najvećih svetskih organizacija za zaštitu prirode, WWF se obavezao da podrži rad Međuvladinog pregovaračkog odbora Skupštine UN za zaštitu životne sredine u finalizovanju važnih detalja ovog istorijskog sporazuma u naredne dve godine.

„Svetski lideri su napokon shvatili da svi zajedno moramo da se borimo protiv plastične krize, kao jednog od najvećih problema sa kojima se svet suočava. Pristankom na razvoj pravno obavezujućeg globalnog sporazuma o zagađenju plastikom, oni utiru put čistijoj i sigurnijoj budućnosti za ljude i planetu“, ističe izvršna direktorka WWF Adrije Nataša Kalauz.

„Iako WWF pozdravlja ovu odluku, moramo da naglasimo i da je ovo tek početak i da je neophodan veliki angažman, kao i odlučnost brojnih strana kako bi se ostvario ovaj sporazum i omogućio efikasan prelaz na cirkularnu ekonomiju kada je reč o plastici“, dodaje.

WWF-ovu peticiju, koja poziva na usvajanje ovakvog globalnog sporazuma, potpisalo je više od 2,2 miliona ljudi širom sveta, dok je preko 120 globalnih preduzeća i više od 1.000 organizacija civilnog društva takođe podržalo pozive na kreiranje sporazuma. WWF poziva svetske lidere da nadograde ovu globalnu podršku i današnji prelomni trenutak, uspostavljanjem ambicioznog globalnog sporazuma o zagađenju plastikom do 2024. koji:

  • pravno obavezuje i sadrži niz zajedničkih pravila i propisa koji mogu da povećaju efikasnost cirkularne ekonomije širom sveta;
  • sadrži globalne propise koji se bave celim životnim ciklusom plastike, uključujući globalne zabrane štetnih proizvoda i aktivnosti, standarde dizajna proizvoda i mere koje smanjuju proizvodnju i potrošnju „devičanske“ plastike;
  • prepoznaje ključnu ulogu neformalnog sektora upravljanja otpadom u pokretanju cirkularne ekonomije i omogućava učestvovanje ovog sektora u pregovorima.

Izvor: WWF Adria

Kako je Ruanda postala jedna od najčistijih zemalja na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvaljujući zapadnim mejnstrim medjima, koji su mi dobro isprali mozak selektivnim prikazivanjem siromaštva, bolesti i ratova na afričkom kontinentu, nikada ne bih pomislila da se jedna od najčistijih država na planeti nalazi tik ispod ekvatora.

Ruanda je mala afrička zemalja u kojoj prosečna plata jedva iznosi 160 američkih dolara mesečno, ali to je nije sprečilo da preduzme niz konkretnih koraka u borbi protiv klimatskih promena i zagađenja i time zada domaći zadatak daleko razvijenijim državama.

Sumorni prizori divljih deponija, zagađenih reka i ogoljenog zemljišta postali su prošlost za Ruandu koja odlučno ide napred ka još većem ekološkom i ekonomskom standardu, a ovo su neke od jednostavnih mera koje su primenili:

Zbogom plastičnim kesama

I dok u mojoj kuhinji visi plastična kesa puna drugih plastičnih kesa koje očajnički pokušavam da iskoristim što više puta, u Ruandi od 2008. godine nemaju taj problem.

Stavivši embargo na sve plastične kese i ambalaže, vlasti u Ruandi rešili su se jednog od najvećih izvora zagađenja koji je izazivao pomor riba, stvarao velike količine otpada i negativno uticao na poljoprivredu.

Pošto je čitav svet naizgled utvrdio gradivo o tome da je plastika jedan od najvećih neprijatelja životne sredine, pitam se zašto sve države, uključujući i našu, jednostavno ne zabrane korišćenje jednokratnih plastičnih proizvoda. Oni koji prvi i drugi put zaborave da ponesu ceger u kupovinu, pa moraju nespretno da žongliraju namirnicama sve do kuće, treći put će se sigurno setiti, baš kao što se sete da obuju cipele pred izlazak napolje. Vreme je da promenimo navike.

Zajedničke akcije čišćenja

Uverili smo se da čak i pojedinci mogu očistiti čitave plaže i divlje deponije, a zamislite kakav se rezultat postiže kada se udruži čitava nacija! U Ruandi se svake poslednje subote u mesecu održava masovna akcija čišćenja, a one, koji bi radije da lenčare tog dana, policija je spremna da udari po džepu.

Bacanje smeća na ulice i drugi oblici zagađenja strogo su zabranjeni, a svako ko se ogluši o zakon rizikuje velike novčane kazne, čak i zatvor.

Pošumljavanje i zaštita vrsta

Foto-ilustracija: Pixabay

A sada moj omiljeni deo: kako bez zdravih šuma nema zdrave životne sredine, u Ruandi su uložili velike napore u restauraciju dragocenih pluća zemlje i prirodnih staništa divljih vrsta. Nekadašnji cilj bio je da 30 odsto površine Ruande bude prekriveno šumama do 2020. godine, a danas se mogu pohvaliti sa 29,8 odsto površine pod krošnjama – zamalo!

Kada je reč o zaštiti ugroženih životinja, nekada morate biti veoma kreativni kako biste ih napokon skinuli sa nišana lovokradica. Umesto da ostave mogućnost da osuđivani krivolovci ponovo uprljaju ruke, u Ruandi zapošljavaju nekadašnje prestupnike kao čuvare gorila i drugih ugroženih životinja koje su doskora lovili.

Više obnovljive energije

Bez zelene energije nezamislivo je i govoriti o zdravoj životnoj sredini, pa tako Ruanda intenzivno ulaže u obnovljive izvore  energije– pretežno hidro i geotermalne elektrane.

Iako je udeo OIE u energetskom miksu još uvek mali, Ruanda ima veliki potencijal za korišćenje solarne energije, pa će sredstva Green Climate fonda za istočnu Afriku najverovatnije biti iskorišćena za izgradnju solarnih postrojenja.

Trenutno se u Kigaliju nalazi jedini eko-hotel u zemlji koji koristi 100 odsto solarnu energiju.

Milena Maglovski

Nova pravila – Ko će imati pravo na manje račune za struju i gas

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pripremljena je nova uredba o energetski ugroženom kupcu, čije donošenje se očekuje krajem prvog ili tokom drugog kvartala ove godine. Usvajanjem uredbe ugroženi građani Srbije dobijaće manje račune za struju i gas.

“Tom uredbom planira se povećanje broja energetski ugroženih kupaca kroz unapređenje kriterijuma, tako da će umesto sadašnjih oko 70.000 ubuduće ovakve povoljnosti moći da koristi tri puta veći broj domaćinstava, i na taj način će sniziti račune i za električnu i toplotnu energiju ili za gas”, rekao je Zoran Ilić,  pomoćnik ministarke rudarstva i energetike.

On je, gostujući na RTS-u, rekao da je Ministarstvo rudarstva i energetike zajedno sa Svetskom bankom uradilo analizu koja je pokazala da će gotovo 200.000 domaćinstava steći status energetski ugroženog kupca, kao i da nova uredba proširuje to pravo na korišćenje toplotne energije.

„Svi socijalno ugroženi građani, primaoci dečjeg dodatka i drugih socijalnih naknada, moći će da steknu status energetski ugroženog kupca. Uveli smo i novi osnov, zdravstveni kriterijum, prema kome ukoliko imate člana domaćinstva koji zbog bolesti mora da bude stalno priključen na aparate i neophodna mu je električna energija za održavanje u životu, takvo domaćinstvo bez obzira na materijalni status „Elektrodistribucija“ neće isključiti sa sistema”, objašnjava Ilić.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, predlogom uredbe definisana je granica prihoda do koje se može steći status energetski ugroženog kupca. Za domaćinstva sa jednim članom iznosi 15.115 dinara, a planirano je povećanje na 18.258 dinara. Za domaćinstva koja imaju šest i više članova, sa 36.338 dinara planirano je povećanje na više od 70.000 dinara. 

“Prošle godine je 68.120 domaćinstava iskoristilo pravo za umanjenje računa i ovom uredbom omogućavamo da veći broj njih snizi račune, ali ne samo za električnu energiju ili gas, kako je do sada bio slučaj, već i za toplotnu energiju“, rekao je on.

Pomoćnik ministarke podsetio je da je Ministarstvo usvajanjem novih zakona građanima omogućilo da ostvare uštede u potrošnji energije dodelom subvencija za zamenu stolarije, izolacije i krovova, ali i postavljanjem solarnih panela koji će im omogućiti autonomnu proizvodnju električne i toplotne energije, veoma značajnih naročito u uslovima poput aktuelne energetske krize.

Energetski portal

Mihajlović: EPS da omogući postavljanje solarnih panela

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike stvorilo je sve uslove za više zelene energije, ali kada je reč o postavljanju solarnih panela na krovovima kuća, EPS još uvek ne sprovodi svoj deo posla, poručila je ministarka Zorana Mihajlović.

Ona ističe da je Ministarstvo prošle godine započelo sa projektima dodele subvencija domaćinstvima za postavljanje solarnih panela, ali da je problem nastao jer „Elektroprivreda“ još uvek ne potpisuje ugovore sa građanima.

“Mi smo uradili sve što je bilo potrebno. Doneli smo zakone, pojednostavili procedure i onda smo zastali, jer EPS ne sprovodi svoj deo posla“, rekla je Mihajlović u Smederevskoj Palanci, gde je obišla domaćinstva koja su učestvovala u projektu unapređenja energetske efikasnosti.

Ministarka napominje da je nekada za postavljanje solarnih panela bilo potrebno 20 koraka – 20 institucija, 20 papira, a čitav proces trajao je duže od godinu dana.

“Mi smo sve promenili, građanima je potreban jedan korak. Problem je nastao jer EPS snabdevanje još uvek ne potpisuje ugovore sa građanima. Ljudi koji tamo rade moraju da shvate da su, kao i Ministarstvo, i sva druga javna preduzeća servis građana, a ne da rade na njihovu štetu i da nismo u 20. već u 21. veku i da treba da omogućimo ljudima koji žele solarne panele, da mogu da ih postave, kao svuda u svetu“, izjavila je Mihajlović.

Energetski portal

Gastrejd podneo zahtev Regulatornom telu za energetiku Grčke povodom licence za novi Nezavisni sistem prirodnog gasa

Photo: Pixabay
Foto: Promo

Gastrejd (Gastrade SA) je saopštio da je Regulatornom telu za energetiku Grčke (RAE) podneo zahtev za novu licencu za Nezavisni sistem prirodnog gasa (INGS).

Novi projekat, „Trakijski INGS“, sastojaće se od plutajuće jedinice za skladištenje i regasifikaciju (FSRU) i biće razvijen u Trakijskom moru, u priobalju Aleksandropolisa.

FSRU će imati kapacitet skladištenja od 170.000 kubnih metara TPG-a i moći će da isporučuje maksimalno 22,7 miliona kubnih metara dnevno ili 5,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje. Projekat će takođe uključiti sistem gasovoda na moru i kopnu koji će povezati FSRU sa postojećim kopnenim gasovodima u toj oblasti.

Projekat će poboljšati energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora i ruta za snabdevanje gasom u Grčkoj i celom regionu jugoistočne Evrope i što će značajno smanjiti rizik od prekida snabdevanja.

Gastrejd je prva kompanija u Grčkoj koja je dobila INGS licencu za „Aleksandropolis TPG terminal” za koji je nedavno usvojena konačna odluka o ulaganju i sada je u fazi implementacije sa planom da bude u funkciji krajem sledeće godine. Projekat je uvršten u Operativni program NSRF (dokument na nacionalnom nivou kojim se programiraju sredstva evropskih fondova) „Konkurentnost, preduzetništvo i inovacije 2014-2020“.

Postojeći akcionari Gastrejda su osnivački akcionar, gđa Elmina Kopeluzu (Copelouzou), GasLog Cyprus Investments Ltd, DEPA Commercial SA, Bulgartransgaz EAD i DESFA SA svako sa po 20 odsto.

Izvor: Blackwood Communications

Solarni paneli iznad kanala – savršeno rešenje za Kaliforniju

Foto: Solar AquaGrid LLC
Foto: Solar AquaGrid LLC

Zapad SAD-a često je na udaru visokih temperatura i ekstremnih suša koje izazivaju sve češće šumske požare i nestašice vode.

Situacija je u protekle tri decenije postala toliko ozbiljna da su presušili svi relevantni izvori za snabdevanje vodom u Kaliforniji što ju je primoralo da izgradi najveću mrežu kanala na svetu i tako podmiri potrebe stanovništva i poljoprivrede, piše Tech Xplore.

Ipak, pod vrelim Kalifornijskim suncem ispari jedan do dva odsto vode iz kanala, a to predstavlja veliki gubitak u području gde je svaka kap vode dragocena.

Kako bi sprečili isparavanje vode i uvećali udeo obnovljivih izvora energije (OIE) u energetskom miksu, inženjeri i istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji objavili su studiju u kojoj kao idealno rešenje predlažu izgradnju solarnih elektrana iznad svih 6.500 km kanala u Kaliforniji.

Projekat “Solar Akvagrid” uštedeće 246 milijardi litara vode godišnje što je dovoljno za svakodnevne potrebe dva miliona ljudi, piše u studiji. Osim toga, nove solarne elektrane proizvodiće 13 GW električne energije godišnje i predstavljaće polovinu OIE kapaciteta koje država treba da izgradi kako bi ostvarila svoj cilj da do 2030. godine 60 odsto izvora električne energije budu ugljenično neutralni.

Istraživanja su pokazala da su solarni paneli iznad vode tri odsto efikasniji od onih na krovovima ili zemlji, pa će ovaj projekat Kaliforniji nesumnjivo doneti veću energetsku nezavisnist i manje gubitke usled prenosa električne energije.

Solarne elektrane iznad kanala ne uzurpiraju poljoprivredno zemljište što ih čini idealnim za Kaliforniju, budući da se 50 odsto voća i povrća za potrebe SAD-a proizvodi upravo u ovoj državi.

Efikasnost solarnih panela iznad kanala biće po prvi put testirana u Kalifornji, a izgradnja prve elektrane ovog tipa otpočeće u dolini San Hoakin.

Milena Maglovski

Saobraćaj i grejanje najčešći zagađivači u Evopskoj uniji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pexels

Zagađenje u velikoj meri utiče na zdravlje ljudi u Evropi, naročito u urbanim sredinama. Iako se ulaže veliki trud u to da se smanje emisije štetnih gasova, kvalitet vazduha u mnogim oblastima je i dalje izuzetno lošeg kvaliteta.

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) u nekoliko izveštaja predstavila je stanje kvaliteta vazduha u Evropi, u njima se vide godišnje procene emisije zagađivača vazduha, kao i uticaj na zdravlje i životnu sredinu. Ove procene su urađene na osnovu zvaničnih podataka.

Emisije koje dolaze iz drumskog saobraćaja najodgovornije su za kršenje ograničenja koncentracija azot-dioksida u vazduhu u Evropskoj uniji, dok grejanje, utiče na prekoračenja kada je reč o opasnim sitnim česticama.

Prema izveštaju “Upravljanje kvalitetom vazduha u Evropi”, od nadležnih se traži da uspostave planove za kvalitet vazduha kako bi se smanjilo zagađenje u oblastima u kojima gde su standardi kvaliteta EU prekoračeni. U planovima se glavni fokus stavlja na smanjenje nivoa azot-dioksida i PM 10 čestica.

U periodu od 2014. do 2020. godine gotovo dve trećine svih prijavljenih prekoračenja bilo je povezano sa saobraćajem u urbanim sredinama i blizu glavnih puteva. Ova prekoračenja zabeležena su u zapadnoj i severnoj Evropi, dok su u južnoj i istočnoj, individualna ložišta (grejanje) glavni uzročnici zagađenja i prekoračenja standarda kada je reč o PM 10 česticama. 

Kada je reč o preduzetim merama za smanjenje emisija zagađenja, dve trećine članica se fokusiralo na saobraćaj, dok se svega 12 odsto bavi grejanjem.

Izloženost zagađenom vazduhu može da dovede do zdravstvenih problema, poput bolesti pluća, astme, infekcija disajnih puteva. Osim toga utiče na životni vek građana, te povećava medicinske troškove i smanjuje produktivnost.

Većina građana Evrope smatra da je uticaj zagađenjog vazduha na zdravlje veoma ozbiljan problem. Zato se građani sve više angažuju kako bi skrenuli pažnju na ovaj problem i zajedno rade na tome da dođe do podizanja svesti i promena.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2021. objavila nove smernice za kvalitet vazduha i to nakon sistematskog pregleda najnovijih naučnih dokaza o tome kako zagađenje vazduha šteti ljudskom zdravlju. Evropska unija (EU) je takođe postavila standarde za ključne zagađivače vazduha u direktivama o kvalitetu vazduha.

Milica Radičević

Električna vozila su budućnost automobilske industrije

Foto: British Motors
Foto: British Motors

Ako otvorite sajt ev-database.org, najveći izvor informacija o električnim vozilima, primetićete da u Nemačkoj, Ujedinjenom kraljevstvu ili Holandiji za većinu modela bilo kog proizvođača stoji odrednica da su u fazi proizvodnje dok pojedini modeli nisu uopšte dostupni u nekoj od nabrojanih zemlja. Za vrlo mali broj modela trentuno se navodi mogućnost naručivanja unapred. Ovakvo stanje ne vlada samo na tržištu električnih automobila.

Kakva je tačno situacija sa vozilima sa konvencionalnim pogonom, pitali smo Sanju Stojković, izvršnu direktorku kompanije British Motors u Srbiji. 

EP: Zbog svetske pandemije virusa korona vlada velika neizvesnost u automobilskoj industriji. Proizvodni procesi se prekidaju, rastu cene sirovina, fabrike se zatvaraju, a vlada i nestašica čipova. Kada očekujete normalizaciju, odnosno kompletan oporavak tržišta?

Sanja Stojković: Promene koje su nas zadesile stvorile su neizvesnost u svim industrijskim granama, ali je izvesno da je možda najteže pogođena auto industrija. Mi očekujemo da će u drugoj polovini 2022. godine i u toku 2023. godine doći do poboljšanja situacije u auto industriji. Međutim, zbog trenutne povećane potražnje, a nakon rešavanja izazova koji postoje u lancu snabdevanja i strategiji ubrzanog razvoja proizvodnje električnih vozila, povratak na nivo pre pandemije možemo očekivati od 2024. godine.

EP: Kakva je strategija proizvođača?

Sanja Stojković: Jaguar Land Rover je među prvima u premijum segmentu prepoznao potencijal i nove trendove u auto industriji. Model Jaguar I-Pace je 2019. godine osvojio tri prestižne nagrade. Tako da nosi titule World Car of the Year, World Car Design i World Green Car.

Zatim, 2020. godine, Jaguar Land Rover je predstavio novu poslovnu strateguju Reimagine čiji je cilj nulta emisija ugljenika u lancu snabdevanja proizvodima i procesima. Planovi Jaguar Land Rovera su da ostvare postavljene ciljeve i da se pruži jednistveno korisničko iskustvo kroz luksuz i izuzetan dizajn uz pozitivan društveni uticaj. 

EP: Kako ova situacija utiče na poslovanje British Motorsa?

Sanja Stojković: British Motors se trenutno susreće sa izazovima koji su zajednički za celu auto industriju. Maksimalno se trudimo da u okviru naših mogućnosti zadovoljimo očekivanja klijenata. Početak 2020. godine je bio iznenađenje, ali smo naučili da se brzo prilagodimo i razvijemo potrebne veštine koje, uz pravi pristup poslu i osluškivanje potreba klijenata, mogu ublažiti negativne posledice stalnih promena sa kojima se suočavamo.

EP: Šta za uvoznike znače aktuelne subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila? Koliko one utiču na prodaju? 

Sanja Stojković: Prepoznavanje potrebe od strane države da se radi na unapređenju zaštite životne sredine je od izuzetnog značaja. Podrška države predstavlja osnov za unapređenje ovog segmenta. Subvencije svakako mogu značajno doprineti boljoj prodaji električnih vozila, a pored subvencija, korišćenje električnih vozila je bitno uslovljeno razvojem mreže električnih punjača. Mnoge evropske zemlje su spremne da ponude čitave pakete benefita vozačima električnih vozila što ukazuje na posvećenost država na ovom zadatku. Auto industrija mora da radi na razvoju novih tehnologija kako bi se prevazišli izazovi kao što su utrošeno vreme za punjenje i cena električnih vozila.

Foto: British Motors

EP: Koji su izazovi zakonskih regulativa u segmentu zaštite životne sredine? 

Sanja Stojković: Energetska tranzicija i akcenat na zaštiti životne sredine su uslovile donošenje mnogih propisa koji su uticali na promenu strategije u auto industriji. Trenutno je u Evropskoj uniji aktuelan plan “Fit for 55” koji ima cilj da smanji neto emisiju gasova 55 odsto do 2030. godine. Auto industrija je u prethodnim godinama bila suočena sa zahtevima za smanjenje emisije štetnih gasova. Ove promene znatno utiču na poslovanje, ali i na portfolio usluga koji možemo ponuditi našim klijentima. To će biti glavni izazov za sve nas.

EP: Planirate li da dodatno ulažete u postavljanje punjača za EV na svojim lokacijama? Kakav je stav kompanije British Motors prema ulaganjima u „zelenu energiju“ i u čemu se još ogleda društvena odgovornost vaše kompanije?

Sanja Stojković: British Motors je već izvršio ulaganja u postavljanje punjača za elektrifikovana vozila na svojim lokacijama. Dodatno, radimo na razvoju projekta postavljanja solarnih panela na svojim lokacijama sa ciljem da za vozila svog voznog parka i za potrebe svojih procesa koristimo zelenu energiju. Pored značajnih ušteda i društvene odgovornosti smatramo da se jačina naše kompanije ogleda u prepoznavanju vizije za ulaganje u razvoj infrastrukture za punjenje EV. 

EP: Šta su glavna očekivanja u kompaniji British Motors u 2022. godini? 

Sanja Stojković: Planovi za 2022. godinu prate dinamiku očekivanog oporavka auto industrije. Iako i dalje nije izvestan kraj pandemije, sa sigurnošću možemo potvrditi da su električna vozila budućnost auto industrije.

Intervju vodila: Milica Marković

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.