Home Blog Page 473

Kod Užica niču etno i eko domaćinstva – Na Mokroj Gori i u Kremnima gradiće se drvene kuće u funkciji turizma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Užice oglasio je javne prezentacije dva urbanistička projekta za izgradnju etno i eko kuća na Mokroj Gori i u Kremnima.

Na Mokroj Gori, po prejektu firme Politbiro doo Užice, u planu je gradnja stambenog objekta u funkciji etno turzima.

Objekat se gradi za potrebe seoskog gazdinstva investitora Jovana Pejića iz Mola kod Ade. U pitanju je kuća od talpi, sa drvenom stolarijom, i imaće prizemlje i i galeriju.

U selu Kremna, investitor Snežana Krstić iz Obrenovca planira da gradi eko kuću u okviru poljoprivrednog gazdinstva.

Objekat je planiran kao slobodnostojeći od jelove ili smrčeve borove građe, sa prizemljem i galerijom, drvenom krovnom konstrukcijom, brodskim podom od smrčevog drveta i stolarijom od lamiranog drveta.

Predviđeno je snabdevanje vodom iz sopstvenih izvora, preko bunara sa hidroforom. Autor urbanističkog projekta i idejnog rešenja je AG biro doo iz Užica.

Izvor: eKapija

Loše prognoze – broj šumskih požara će se udvostručiti do 2100.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)
Foto-ilustracija: Pixabay

Godinu za nama obeležili su stravični šumski požari koji nisu poštedeli čak ni hladne tundre Sibira. Sudeći po najnovijem izveštaju koje je objavio Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), velike su šanse da će se situacija dramatično pogoršati, a broj šumskih požara premašiti naše kapacitete da se od istih odbranimo.

Klimatske promene mogle bi da uvećaju broj šumskih požara za 14 odsto do 2030. godine, 30 odsto do 2050. godine i čak 50 odsto do 2100. godine, stoji u već pomenutom izveštaju.

Osim što ugrožavaju živote ljudi i životinja i prirodne resurse, šumski požari emituju velike količine gasova sa efektom staklene bašte, izazivaju visuke temperature vazduha i nisku vlažnost čime dodatno pogoršavaju klimatske promene.

Vremenom bi požari mogli postati redovni čak i u šumama polarnih oblasti i centralne Evrope gde još uvek nisu tako česta pojava, a isto važi i za tropske šume Indonezije i južne Amazonije.

Novi izveštaj „Širenje poput šumskog požara: rastuća pretnja od ekstremnih šumskih požara“, koji su izradili UNEP i nevladina organizacija GRID-Arendal, upozorava da nekontrolisani šumski požari mogu biti razorni po ljude, biodiverzitet i ekosisteme.

Obnova ekosistema je važan put za ublažavanje rizika od šumskih požara, stoji u izveštaju. Zaštita močvarnih staništa, ponovno uvođenje vrsta kao što su dabrovi i obnova tresetišta neki su od primera suštinskih ulaganja u prevenciju, pripravnost i oporavak od šumskih požara.

Milena Maglovski

U Grčkoj hitna istraga uticaja traganja za gasom na kitove

Photo-illustration: Unsplash (Paola Ocaranza)
Foto ilustracija: Pixabay

Posle nasukavanja kitova u Jonskom moru, kod ostrva Krfa, Ministarstvo životne sredine i energetike Grčke je danas zatražilo hitne i detaljne informacije domaće naftne kompanije „Elinika petrelea“ (ELPE) o poštovanju Akcionog plana za životnu sredinu tokom geofizičkog traganja za zalihama gasa i nafte u tom moru.

Petnaest grčkih i stranih ekoloških organizacija i agencija direktno povezuje seizmička istraživanja podmorja s dezorijentacijom i nasukavanjem tri kljunasta kita (Ziphius cavirostris), preneli su atinski mediji.

Ekolozi u pismu traže da Vlada zahteva da ELPE da odmah obustavi seizmička istraživanja u Jonskom moru pomoću specijalnog istraživačkog broda.

Dva kljunasta kita su se prošle nedelje nasukala na zapadnoj obali Grčke i na Krfu, a treći u ponedeljak takođe na Krfu. Veterinarski pregled i analiza krvi kitova su utvtdili da su zdravi, a aktivistima je uspelo da ih okrenu i vrate u dubinu mora.

Lučka uprava Krfa i dobrovoljci patroliraju da bi našli i spasli i druge kitove ako se nasuču.

Takozvani „Grčki šanac“ koji počinje na Jonskom moru severno od Kefalonije, prolazi pored ostrva Krita i seže do Dodekaneza u Egejskom moru, s dubinom do 5.000 metara, jedno je od najvažnijih skloništa za kitove u Sredozemlju. Tu žive razne zaštićene vrste kitova – grbavi, kljunasti i perajači, delfini, sredozemne foke i morske kornjače.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Rio Tinto preispituje pravni osnov ukidanja plana za “Jadar”

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Rio Tinto u svom finansijskom izveštaju za 2021. godinu ističe da je razočarana odlukom Vlade Srbije da ukine prostorni plan za projekat Jadar i da traži ukidanje potrebnih dozvola. Dodaju da istražuju pravni osnov za donošenje te odluke i “posledice za (njihove) aktivnosti i građane Srbije”.

U izveštaju piše da je Rio Tinto u julu prošle godine opredelio 2,4 milijarde dolara za dobijanje potrebnih odobrenja, dozvola i licenci za iskopavanje litijuma u Srbiji.

Rio Tinto je 2021. godine povećao ulaganja u istraživanja za 101 miliona dolara, što je 16 odsto, čime su ona porasla na 726 miliona dolara.

Fokus je bio na grinfild programima u 18 zemalja i kako kompanija ocenjuje na “njihovim najvrednijim projektima” među koje ubraja i projekat Jadar.

Osim ulaganja u Srbiji, Rio Tinto kao najvrednije ističe i ulaganja u zapadnoj Australiji, Arizoni i Gvineji.

Procene kompanije su da je projekat Jadar još vredniji nego što se prvobitno mislilo. Naime, u decembru 2020. godine Rio Tinto je procenjivao da se na prostoru projekta Jadar nalazi 139,2 mega tona jadarita, a sada se procenjuje da se tamo nalazi 143,5 mega tona.

Takođe, i očekivana koncetracija litijuma u rudi je veća, porasla je sa 1,78 odsto na 1,8 odsto.

Kompanija u svom saopštenju kaže da više neće ažurirati podatke o rezervama rude u Jadru zbog odluke Vlade da ukine prostroni plan, ali ponovo navodi da će nastaviti da preispituje sve opcije i pravni osnov za ovakav potez države.

U godišnjem izveštaju piše da je plan Rio Tinta bio da se prvi proizvodi u vezi sa projektom Jadar nađu na tržištu 2027. godine kako bi se dostigla punu godišnju proizvodnju od 58 hiljada tona litijum karbonata za baterije, 160 hiljada tona borne kiseline i 255 hiljada tona sodijum sulfata.

Rekordni profit Rio Tinta

Prihodi Rio Tinta su 2021. godine su porasli za 43 odsto u odnosu na prethodnu godinu i bili su 63 milijarde dolara, dok je profit firme porastao za 116 odsto i dostigao više od 21 milijarde dolara.

Kompanija je isplatila i rekordno visok iznos godišnjih dividendi, 16,8 milijardi dolara. Najveći pojedinačni akcionar korporacije je kineski državni proizvođač aluminijuma Chinalco, koja je na osnovu dividendi dobila 2,5 milijardi dolara, piše Fajnenšl Tajms.

Izvor: Nova ekonomija

Francuska potvrdila održavanje mini-COP skupa

Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Shaw)
Foto-ilustraciija: Unsplash (Markus Spiske)

U okviru francuskog predsedavanja EU početkom marta biće organizovana Evropska klimatska konferencija u francuskom gradu Nantu.

Kako je saopšteno na sajtu francuskog predsedavanja, cilj događaja je da se mobiliše Evropa da bi se odgovorilo na klimatske izazove i ispunili još ambiciozniji ciljevi smanjenja emisije štetnih gasova za najmanje 55 odsto do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti Evrope, najkasnije do 2050.

Na konferenciji će učestvovati visoki predstavnici članica EU, Evropske komisije i Evropskog parlamenta, kao i istaknute ličnosti iz civilnog društva, naučne zajednice, kompanija i lokalnih vlasti.

Jedan zvaničnik je događaj opisao kao “mini-COP”, a pominje se da će na njemu učestvovati i predsednik COP26 Alok Šarma, kao i izvršna sekretarka Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama, ali to još nije potvrđeno. Predstavnici Češke i Švedske, zemalja koje će biti naredne predsedavajuće EU, takođe bi trebalo da se pridruže skupu.

Tokom konferencije 7. i 8. marta biće organizovano niz okruglih stolova i prezentacija u čijem fokusu će biti napori na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promenama, ali se ne očekuje donošenje velikih odluka niti najava.

Istovremeno, u istom gradu, biće održan evropski samit Klimatska šansa, koji će organizovati Udruženje klimatska šansa.

Fokus samita biće na primeni Zelenog dogovora i “izazovima ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promenama na evropskom nivou”, saopštili su organizotori.

Na skupu će biti gotovo 300 istaknutih govornika, a prisustvovaće predstanici civilnog društva, udruženja, kompanija i lokalnih vlasti.

Samit će, kako je saopšteno, biti organizovan “u sinergiji sa Evropskom klimatskom konferencijom”.

“Potreban nam je taj dijalog između Evropske komisije, zemalja članica i zajednice ljudi koji svakodnevno prave akcije za smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte“, izjavio je predsednik Udruženja klimatska šansa Ronan Dantek.

Biće održane dve zajedničke plenarne sesije Evropske klimatske konferencije i samita Klimatska šansa. Tema prve sesije biće “Od Glazgova do Šarm El Šeika, od Evropskog zelenog dogovora do teritorijalnih klimatskih akcija”, dok će se druga baviti pitanjem borbe protiv klimatskih promena i pravednom tranzicijom.

Izvor: EURACTIV.com/EURACTIV.rs

Koale na listi ugroženih životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Pereira)

Australija je nakon dramatičnog pada broja koala, ove životinje uvrstila na listu ugroženih vrsta na većem delu njene istočne obale. Krčenje šuma, posebno uništavanje stabala eukaliptusa, požari, suše, bolesti uticali su na to da, ljupki mali torbari gotovo u potpunosti izumru.

Vlada Australije saopštila je da se na ovoj listi nalaze Kvinslend, Novi Južni Vels i Australijska Prestonička Teritorija, prenose svetski mediji.

Istraživači su pre nekoliko godina upozorili na to da koale mogu da nestanu do 2050. godine. Kako je tada rečeno tome najviše doprinosi uništavanje šuma, njihovih prirodnih staništa.

U velikim požarima tokom 2019. i 2020. godine u Australiji je uginulo čak tri milijardi životinja. Koliko koala je nestalo pred vatrenom stihijom nikada se neće saznati. Nažalost mnoge životnije su, nakon požara, uginule od gladi, preživljenog stresa i drugo.  

Kada na sve to dođu i suše, u kojima stabla eukaliptusa, glavni izvor ishrane koala, budu desetkovana, nije ni čudno što ove životinje brzo nestaju.

Odrasla koala dnevno pojede do dva kilograma lišća eukaliptusa. Da bi se biljke eukaliptusa oporavile posle požara, suša, potrebno je nekoliko meseci, što ne ostavlja prikladan izvor hrane za koale, tako da mnoge umiru od gladi.

Nadležni su pozvali da se koale zaštite, te da se smanji uništavanje njihovog prirodnog staništa.

Koale su jedine životinje na svetu koje imaju otiske prstiju, poput ljudskih. Reč „koala“ na jeziku Aboridžina (domorodačka plemena koji su naselili prostor Australije), u slobodnom prevodu znači „bez vode“. U stanju su da spavaju i po 20 sati dnevno i odlični su plivači.

Milica Radičević

Crna Gora – Utvrđene izmene Zakona o energetici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto Ilustracija: Pexels

Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici s izveštajem sa javne rasprave. Donošenjem predloženog propisa uspostavlja se obaveza markiranja tečnog goriva naftnog porekla i biogoriva koji se stavljaju na tržište Crne Gore, u cilju dalje regulacije i razvoja tržišta i stvaraju se uslovi za njegovo bolje funkcionisanje.

“U diskusiji je naglašeno da će novi pravni okvir omogućiti bolje praćenje i kontrolu trgovine ovim gorivom jer je obezbeđen sistem kontrole u svakoj fazi prometnog lanca. Samim tim, sprečava se i nelojalna konkurencija, čime će se doprineti da učesnici na tržištu koji posluju u skladu sa zakonom, odnosno redovno izmiruju svoje fiskalne obaveze, imaju veći promet i učešće na tržištu, a istovremeno se kroz suzbijanje nelegalne trgovine eliminišu negativni efekti poslovanja kompanija koje u procesu nabavke i prometa tečnog goriva ne izmiruju svoje poreske obaveze”, objašnjeno je iz Vlade.

Kako navode, predloženim izmenama je propisan i postupak izbora lica koje vrši markiranje tečnog goriva naftnog porekla i biogoriva, uslovi za učešće u postupku javnog nadmetanja i kriterijumi za vrednovanje ponuda, kao i izbor ovlašćene laboratorije koja proverava koncentraciju markera, ukoliko se u prethodnom postupku analize utvrdi da koncentracija markera nije u skladu sa ovim zakonom.

“Predviđena su i dodatna prava, dužnosti i ovlašćenja tržišnog inspektora u delu koji se odnosi na markiranje ovih goriva. Pored ostalog, predviđena je i obaveza registracije odnosno upisa skladišta naftnih derivata i biogoriva za sopstvene potrebe kapaciteta preko dve tone i stanica za snabdevanje sopstvenih prevoznih sredstava za koje se ne izdaje licenca”, stoji u saopštenju Vlade.

Izvor: eKapija

Fotonaponska instalacija – Struja iz sunca

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uvođenjem novih OIE zakona u regionu, proizvodnja električne energije iz sunca iliti fotonaponski sistemi, postavljeni su u poslednje vreme u središte pažnje. Ostalo je međutim neodgovoreno pitanje: kako klijenti ne-specijalisti mogu lako i brzo da odrede  svoje potrebe, mogućnosti i izaberu fotonaponski sistem prilagodjen upravo njima? Viessmann ima jedno homeopatsko rešenje za taj problem.

Sa fotonaponskom instalacijom pretvorite sunčevu svetlost u električnu energiju. To se temelji na takozvanom foto efektu, koji je otkriven još u 19. veku, ali se mogao fizički objasniti i koristiti u skladu sa tim tokom 20. veka. Prvo područje primene je bio let u svemir. Danas se ova tehnika nalazi na mnogim krovovima i pruža vlasnicima struju iz besplatne solarne energije.

Kako radi fotonapon?

Fotonaponski sitem sastoji se od više modula koji se sastoje od solarnih ćelija. U toj najmanjoj jedinici sunčeva svetlost se pretvara u električnu energiju pomoću fotoelektričnog efekta. Svetlost uzrokuje otpuštanje određenih nosača naboja. Kretanjem samo tih čestica stvara se električna energija. Preduslov za to je poluprovodnički materijal silicijum.

Razlikuju se dve vrste solarnih ćelija: monokristalne i polikristalne ćelije. Zbog različitih načina proizvodnje razlikuju se po svojim svojstvima proizvoda. Koje ćete solarne ćelije izabrati zavisi od brojnih uslova i potrebno ih je dobro razmotriti unapred. Uz efikasnost i željene performanse mesto ugradnje takođe je presudno. U svakom slučaju, Vitovolt 300 moduli nude različite mogućnosti ugradnje i područja primene. Na primer, pogodni su za porodične kuće, kao i za poslovne zgrade.

Kratak pregled izgradnje solarnog sitema sa fotonaponom

Osim solarnih ćelija, fotonaponski sitemi sastoje se od pretvarača, kabela i pre svega potrošača struje. To nisu samo električni uređaji, već skladištenje električne energije kao i priključak na javnu električnu mrežu. Inverter je neophodan jer se u solarnim ćelijama stvara jednomerna struja, koja se ne koristi u domaćinstvu, te se ona mora pretvoriti u naizmeničnu struju.

Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)

Profitirajte od prednosti Viessmann fotonaponskog sistema

Sa sve većom upotrebom sistema obnovljivih izvora energije, spremnost potrošača i krajnjih korisnika da sami proizvode električnu energiju raste. Efikasni fotonaponski sistem danas nudi mogućnost da besplatnu solarnu energiju iskoristite profitabilno. Ugradnjom fotonaponskih modula korisnik signalizira svoje odgovorno ponašanje prema okolini i daje aktivni doprinos zaštiti klime izbegavajući emisije CO₂.

Uz stalno rastuće troškove energije, fotonaponski sistem pomaže da uštedite novac i, osim toga, smanjuje zavisnost od dobavljača energije. Električna energija koja se proizvodi može se koristiti za sopstvenu potrošnju ili se predati u javnu mrežu. Investicija se isplati posle samo nekoliko godina. U svakom slučaju, to povećava i vrednost same nekretnine.

Viessmannova fotonaponska tehnologija nudi vam savršeno usklađene komponente koje se sastoje od fotonaponskih modula, pretvarača i montažnog pribora, kao i sistema za skladištenje električne energije i toplotnih pumpi kako bi se povećala upotreba sopstvene električne energije. Visoki standard fotonaponskih modula osigurava ekonomičnost i dugovečnost.

Sveobuhvatne usluge u rasponu od projektovanja i razrade projekta do isporuke i servisa od strane kompetentnih Viessmann stručnih partnera čime se upotpunjuje ponuda fotonaponskih sistema.

Efikasnija sopstvena potrošnja solarne električne energije

Vlasnici fotonaponskih sistema trenutno imaju dve mogućnosti korišćenja električne energije koju proizvode: električna energija može se u potpunosti predati u mrežu ili se delimično ili u potpunosti koristiti za sopstvene potrebe. Budući da je sopstvena proizvodnja solarne električne energije jeftinija od električne energije iz mreže, sopstvena potrošnja nudi finansijske koristi. Optimalan koncept sistema u kombinaciji sa savršeno usklađenim komponentama osigurava visoku sopstvenu potrošnju.

[1] Fotonaponska instalacija, [2] Fotonaponski ispravljač, [3] Fotonaponsko brojilo, [4] Potrošač, [5] Merno brojilo toplotne pumpe, [6] Toplotna pumpa s Vitotronic 200 (Tip WO1C), [7] Brojač preuzete i predate energije, [8] Javna električna mreža.

Ova šema već prikazuje kombinaciju fotonaponskog sistema s Viessmann toplotnom pumpom. Kako tačno to radi i koje koristi imate, pokazaćemo vam u sledećem delu

Kompletno rešenje: Kombinujte fotonaponski sistem sa toplotnom pumpom

Najefikasniji  način proizvodnje toplote sa električnom energijom je toplotna pumpa. Pri tome se do četiri kilovat sata toplote stvara od jednog kilovat sata električne energije korišćenjem besplatne toplote iz okoline. Ako se energetska potreba za grejanjem prostora i grejanjem PTV-a pokriva uz pomoć toplotne pumpe, ne samo da se može znatno povećati stopa sopstvene potrošnje struje iz solarnog sistema, već će i ekonomičnija solarna električna energija omogućiti jeftino snabdevanje toplotom. Svako ko želi da kombinuje fotonaponski sistem sa toplotnom pumpom trebao bi da se odluči za toplotnu pumpu koja optimizuje sopstvenu potrošnju i može prilagoditi svoj rad proizvodnji struje iz fotonaponskog sistema. Za ovu primenu Viessmann je razvio odgovarajuće usklađen sistem, fotonaponskog sistema i toplotne pumpe.

Fotonapon 

Električna energija od sunca – ugradnjom Viessmann fotonaponskog sistema svako može da postane proizvođač sopstvene električne energije. Pretvaranje besplatne solarne energije u električnu energiju finansijski je privlačno za samostalnu potrošnju i, u kombinaciji sa skladištenjem električne energije, čak rezultira nezavisnošću od javne električne mreže.

Izvor: Viessmann

Srbija i Izrael partneri u energetskoj tranziciji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Memorandum o razumevanju između Ministarstva rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije i Ministarstva energetike Izraela o saradnji u oblasti zelene energije, potpisali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike i Jahel Vilan, ambasador Izraela u Srbiji.

Kako je istakla Zorana Mihajlović saradnja sa Izraelom u oblasti zelene energije, energetskoj tranziciji i procesu dekarbonizacije doprineće unapređenju sveukupnih odnosa dveju država.

Ona je rekla da će dobri politički odnosi dveju zemalja pomoći da se ostvari partnerski odnos i u zelenoj, energetskoj tranziciji, ocenivši da Srbija i Izrael imaju dobre prijateljske veze i bilateralne, ekonomske i političke odnose, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima, potpisivanje memoranduma znači i osnovu za dalji razvoj odnosa u energetici, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije, gde već postoje kompanije iz Izraela, ali i kada je reč o stvaranju još povoljnijeg privrednog i investicionog ambijenta, kao i kada govorimo o razmeni iskustava.

“Činjenica je da je Izrael daleko ispred nas kada je reč o dekarbonizaciji energetskog sektora i uradio je mnogo više na polju razvoja oblasti obnovljivih izvora energije i mi želimo još više izraelskih investitora koji će ulagati u zelenu energiju. Memorandum koji smo potpisali važan je jer se ne tiče samo saradnje država i ministarstava, već znači jačanje veza između naših privreda, naučnih institucija u oblasti zelene energije, saradnju na novim tehnologijama, ali i zajednički rad na povećanju energetske bezbednosti”, objašnjava ministarka.  

Mihajlović je naglasila da se Srbija donošenjem novog zakonodavnog okvira, posebno Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, jasno opredelila da ide ka dekarbonizaciji i započela proces energetske tranzicije.

“Jasno smo se opredelili da idemo ka održivoj, zelenoj energetici i povećanju energetske bezbednosti. Zainteresovani smo i za saradnju sa Izraelom u gasnom sektoru, posebno kada je reč o projektu Istočni Mediteran, što bi za Srbiju značilo da ima još jedan pravac snabdevanja i nove snabdevače, odnosno dodatno unapredilo energetsku bezbednost”, poručila je Mihajlović.

Ambasador Izraela u Srbiji Jahel Vilan izjavio je da će saradnja u oblasti zelene energije omogućiti da se ojačaju poslovne veze i unapredi oblast istraživanja i pozvao potpredsednicu Mihajlović da poseti Izreal.

“Memorandum je veoma važan korak napred u razvijanju odnosa dveju država, posebno kada govorimo o zelenoj energiji. Energetika je jedna od najvažnijih tema današnjice i u velikoj meri od energetike zavisi budućnost i zbog toga treba da sarađujemo, posebno jer mislim da imamo jedni drugima mnogo toga da ponudimo i da zajedno radimo na realizaciji projekata”, rekao je Vilan.

Energetski portal

Nova šansa za mlade koji hoće na selo

Photo: Goran Djordjevic
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo za brigu o selu opredelilo je novih 500 miliona dinara bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća u 2022. godini.

Bračni i vanbračni parovi, samohrani roditelji i poljoprivrednici starosti do 45 godina imaju šansu da najkasnije do 1. novembra 2022. godine (ili do utroška sredstava) konkurišu za kupovinu seoske kuće sa okućnicom čija vrednost ne sme prelaziti 1.200.000 dinara.

Cilj Programa je smanjenje migratornih kretanja stanovništva koja dovode do depopulacije u ruralnim područjima Republike Srbije, motivisanje seoskog stanovništva da ostane na selu i podsticanje mladih da se vrate na selo rešavanjem stambenog pitanja, stoji u Uredbi Vlade Republike Srbije.

Bespovratna sredstva su namenjena za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, ali ne i za opremanje seoske kuće i okućnice, plaćanje poreza na prenos apsolutnih prava i poreza na imovinu, pokrivanje troškova prikupljanja dokumentacije za prijavljivanje na konkurs, kao ni za građevinske radove za adaptaciju kuće.

Ukoliko ispunite uslove konkursa, dodeljena bespovratna sredstva biće preneta jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi seoska kuća sa okućnicom, a jedinica lokalne samouprave u obavezi je da sredstva prenese na namenski račun prodavca nepokretnosti.

Jedan od uslova konkursa je da seoska kuća sa okućnicom ispunjava osnovne uslove za život i stanovanje. To znači da je bezbedna i uslovna za stanovanje, poseduje infrastrukturu – kanalizaciju ili septičku jamu, vodu i struju i da postoji pristup do seoske kuće sa okućnicom preko tvrdog puta.

Ostale uslove pogledajte OVDE, a obrasce konkursa pronađite OVDE.

Milena Maglovski

Schneider Electric zabeležio uspešnu 2021. – ambiciozni planovi za godinu jubileja poslovanja u Srbiji

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric predstavila je rezultate koje je ostvarila tokom 2021. godine i najavila ambiciozne planove za 2022. godinu, u kojoj slavi značajan jubilej – 20 godina prisustva u Srbiji.

Ksenija Karić, direktorka Schneider Electric za Srbiju i Crnu Goru istakla je da je kompanija od početka svog poslovanja na domaćem tržištu doprinela lokalnoj ekonomiji i preduzetništvu kroz široku mrežu partnera, te da kroz potrebe sopstvenog poslovanja i poslovanja partnera podržava više hiljada radnih mesta. 

“Danas okupljamo više od 100 lokalnih firmi, a ponosni smo i na činjenicu da smo prošle godine našu mrežu licencnih partnera proširili za još dve ugledne kompanije – MINS i PEEM sinergy. One su prepoznate da imaju sav potreban kapacitet da preuzmu na sebe deo odgovornosti izrade i plasmana proizvoda. Sva oprema proizvedena od strane licencnog partnera podleže kontroli kvaliteta od strane Schneider Electric-a”, pojasnila je ona.

Karić je istakla da je kompanija fokusirana na softvere, pre svega rešenja koja doprinose energetskoj efikasnosti u upravljanju u objektima kao i za industrijske aplikacije. Njihov osnovni cilj je povećanje profitabilnosti, smanjenje rizika i veća održivost. Ona je dodala da je prethodna godina bila uspešna za Schneider, i da je potreba da se odgovori rastućim zahtevima tržišta rezultirala povećanjem prodajnog tima u Beogradu.  

Dragoljub Damljanović, direktor Schneider Electric Hub-a u Novom Sadu, istakao je jedinstvenost Schneiderovog Hub-a u kom na ADMS-u, najnaprednijem rešenju za distribuciju električne energije na svetu, radi preko 900 stručnjaka i najavio tri nova biznisa koja će se razvijati u Novom Sadu. 

“Pored AMDS i AGMS softvera koje razvijamo u Srbiji, ono što se prirodno nastavlja su sledeća tri biznisa koja ćemo ovde razvijati: GIS Geographic informatic system, koji predstavlja osnovni softver neophodan za uspešno upravljanje mrežom, zatim Microgrid, koji je deo elektroenergetskog sistema koji obuhvata proizvodnju električne energije, potrošnju i sisteme za skladištenje energije. I da pomenemo još da, zbog veće primene digitalizacije, u HUB-u ćemo raditi i na razvoju sistema koji čuvaju podatke o svim informacijama koje šalju pametna brojila, što su vrlo korisni podaci, važni za naše klijente. Razvijanje ovih biznisa direktan je pokazatelj koliko Schneider Electric želi i namerava da ulaže u srpsko tržište”, rekao je on.

Damljanović se osvrnuo i na radove na renoviranju zgrade Novkabela u prvu karbon-neutralnu zgradu u Srbiji, istakavši da će pri rekonstrukciji biti primenjena najsavremenija Schneider-ova rešenja koja postavljaju visoke stardarde održivosti i standarde maksimalne energetske efikasnosti. Rekao je i kada bi Hub trebalo da se preseli na ovu adresu.

“Očekujemo da radovi budu gotovi do kraja godine, što znači da bi se u novi prostor preselili na proleće naredne, 2023. godine. Ova zgrada predstavljaće sve ono što su osnovne ideje kojima se Schneider Electric rukovodi, a to je moderno, zeleno i održivo okruženje, koje omogućava prijatan rad i efikasnu saradnju timova”, kaže Damljanović.

Foto: Schneider Electric

On je dodao i da je zaposlenima predstavljen novi program benefita za oba entiteta, poput posebno opredeljenog budžeta za lični razvoj gde zaposleni samostalno definiše obuke, konferencije i kurseve na koje želi da se fokusira, fleksibilni benefit paket gde zaposleni sam bira koje benefite želi da koristi. Tu je i mogućnost konvertovanja nagradnih poena u slobodne dane, a u Hub-u u Novom Sadu uvode i projekat Summer recharge, koji podrazumeva skraćenje radnog vremena na 4sata svakog petka tokom letnjih meseci.

Predstavnici Schneider Electric-a osvrnuli su se i na brojne društveno odgovorne aktivnosti koje je kompanija sprovela tokom prošle godine, sa posebnim fokusom na program stipendiranja i mentorstva najboljih studenata tehničkih fakulteta. Do sada je u programu stipendiranja učestvovalo preko 700 studenata, a koliko je ovaj program prepoznat pokazuje i to da je 300 bivših stipendista zaposleno u Hub-u. Saradnja sa tehničkim fakultetima ostvarena je i kroz studentsko takmičenje kao i kroz brojne edukacije i donacije opreme koje su realizovane u prethodnoj godini. 

Poseban fokus stvaljen je i na edukaciju mlađih naraštaja kroz Fondaciju “Centar za mlade talente” koji organizuje potpuno besplatnu obuku za osnovce i srednjoškolce iz matematike i programiranja. Do sada je izvedeno preko 3000 časova nastave, a programe je pohađalo blizu 4000 polaznika. Školske 2020/21 godine kurseve je pohađalo oko 1000 učenika. Schneider je značajno doprineo u borbi protiv pandemije, kroz donaciju opreme, ali i izdvajanjem novčanih sredstava, uglavnom u partnerstvu sa UNICEF-om. Sa ovom organizacijom Schneider Electric Hub je pokrenuo program “Pravo na saznanje”, koji je fokusiran na stvaranje boljih uslova za rast i razvoj dece – od vrtića i škola, preko bolnica i porodilišta, pa sve do organizacija koje su posvećena deci sa posebnim potrebama i mnogim drugima. Kroz ove, ali i brojne druge inicijative, Schneider Electric je u velikoj meri doprineo boljem životu zajednice, zbog čega je od strane Srpske asocijacije menadžera (SAM) proglašen za društveno – odgovornu kompaniju godine.

Kompanija će, kako su naveli Karić i Damljanović, i ubuduće nastaviti da neguje dobre odnose sa lokalnom zajednicom, uz najavu da će nastaviti da pomaže domaću ekonomiju daljim proširenjem mreže partnera kao i uvođenjem novih softvera na kojima će raditi programeri Schneider Electric Hub. Proglašena jednom od globalno najuticajnijih kompanija u domenu održivosti od strane Corporate Knights, kompanija će nastaviti da ulaže i razvija zelena rešenja i svoje poslovanje strateški i dalje usmerava na održivost i smanjenje negativnih posledica globalnog zagrevanja.

Izvor: Represent

Beč: solarni paneli i na Centralnom groblju

Foto: WienEnergie_JohannesZinner
Foto: WienEnergie_JohannesZinner

Već deset godina u Beču postoje tzv. građanske solarne elektrane koje sprovodi bečko preduzeće za snabdevanje energijom „Wien Energie“. Svako može da učestvuje u finansiranju solarnih postrojenja i za iste da dobije vaučer od Grada. Na proleće ove godine solarno postrojenje biće postavljeno na 29. lokaciju i to na Centralnom groblju u Beču.

Novo fotonaponsko postrojenje sa 1,4 megavata snage biće treće po veličini. Postrojenje bi sa radom trebalo da počne na proleće i da proizvodi struju za oko 570 domaćinstava. Bečlije mogu da kupe solarne pakete i da tako sufinarsiraju elektranu.

Sa novom elektranom u Beču i Donjoj Austriji biće ukupno 29 lokacija sa solarnim panelima, koje sufinansira više od 10.000 građana sa oko 38 miliona evra.

Novi oblik građanskog učešća u finansiranju solarnih postrojenja veoma je prihvaćen kod stanovništva. Rekord drži prva građanska elektrana na prostoru preduzeća Wien Enegrie Donaustadt čije je sufinansiranje „razgrabljeno“ za 26 sati. Građani su pre deset godina mogli da kupe jedan ili više panela već od 475 evra. Gradski čelnici su tada objasnili da sa ovakvim modelom finansiranja i oni građani koji nemaju mogućnost da postave panele na sopstvene lokacije mogu aktivno da se priključe širenju obnovljivih energija.

Ukupno 28 lokacija sa „građanskim elektranama“ isporučuju snagu od 20,5 megavati struje, čime 8.400 domaćinstava može da se snabde sunčevom energijom. To je godišnja ušteda od 12.000 tona ugljen-dioksida.

Izvor: EurocommPR

Reciklažom do zelene Srbije

Foto: Privredna komora Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)

Od ukupne količine otpada koji se se uveze u Srbiju, gotovo 60 odsto, oko 147.000 tona, čini papirna i kartonska ambalaža koja predstavlja isplativ resurs za kompanije reciklere.

Kapaciteti industrije papira i kartona u Srbiji su 350.000 tona godišnje, a očekuje se da u narednih tri do pet godina budu uvećani za čak 50 odsto, kaže Nataša Govedarica, sekretar Udruženja za za šumarstvo, preradu drveta i industriju nameštaja i papira Privredne komore Srbije.

„Reciklaža papira je jedan od važnih načina za očuvanje prirodnih resursa, smanjenje otpada na deponijama i degradacije zemljišta, zagađenja vode i vazduha“, ukazuje Govedarica.

Za proces reciklaže potrebno je 40 odsto manje energije nego za proizvodnju papira od celuloze, dok je emisija zagađujućih materija u vazduhu za oko 75 odsto manja u odnosu na proizvodnju hartije od primarnih vlakana, odnosno, celuloze.

U Srbiji rade dve velike fabrike papira, Smurfit Kapa Beograd  i Fabrike kartona Umka, i tri manje čiji ukupni kapacitet je oko 30.000 tona.

Iz Fabrike kartona Umka, koja ima tradiciju prikupljanja starog papira za reciklažu dugu 80 godina, kažu da je papir idealan za recikliranje, ali da je važno imati pravi kvalitet sirovine i na pravilan način sakupljati ovu sirovinu.

„Gotovo 60 odsto sirovine naša fabrika prikuplja na teritoriji Srbije. Umka je najveći recikler ambalažnog otpadnog papira i kartona u zemlji i možemo da preradimo više od 500 tona dnevno“, kaže Miloš Ljušić, direktor Fabrike kartona Umka.

Pravilno sakupljanje – pola posla

Princip rada po kom je poželjno da se otpad tretira što bliže mestu nastanka kako bi se izbegli neželjeni uticaji transporta na životnu sredinu, ne primenjuje se u našoj zemlji, objašnjava Ljušić, a pravilnim sakupljanjenjem papira, kaže, završeno je pola posla.

Fabrika kartona Umka je od privatizacije 2003. učetvorostručila kapacitet proizvodnje kartona, odnosno prerade starog papira, sa 45.000 na 160.000 tona. Idu ka cifri prerade od 250.000 tona godišnje.

Podaci govore da se reciklažom jedne tone starog papira sačuva 17, a iste količine kancelarijskog papira 24 stabla. Uštedi se 4.200 kWh struje i 32.000 litara vode. Istraživanja pokazuju da se stari papir može reciklirati i do 25 puta.

Izvor: Privredna komora Srbije

Reni bunari i depo Beogradskog metroa – linije spajanja i razdvajanja

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Na Makiškom polju 22. novembra 2021. počela je izgradnja infrastrukture i nasipa budućeg depoa Beogradskog metroa. Protivnicima gradnje na ovom mestu jedan od glavnih argumenata bio je da će to ugroziti snabdevanje Beograda vodom. Izvršni direktor Beogradskog vodovoda i kanalizacije Pavle Janković rekao je da se Beograd snabdeva iz dve vrste izvorišta – iz svojih reka i iz reni bunara koji se nalaze neposredno uz Savu.

Osim zelenila ništa drugo ne sme da bude u drugoj zoni zaštite vodoizvorišta koja se prostire do Obrenovačkog puta, odlučili su odbornici Skupštine grada.

Nismo merili, ali nadležni kažu da se veliko gradilište depoa budućeg metroa, nalazi na 800 metara, od te granice i na nekoliko kilometara od reni bunara.

“Što se tiče samog rastojanja od reni bunara do budućeg depoa, ono je minimalno oko 1,5 kilometara udaljenosti, odnosno na maksimalnom delu oko 4 kilometra udaljenosti, ta udaljenost apsolutno zadovoljava sve uslove koji su propisani pravilnikom”, kaže Vesna Tahov, direktorka Urbanističkog zavoda Beograda.

“Sam depo je na dva kilometra od reni bunara, dao bih primer gde je depo GSP-a na Novom Beogradu koji je tu od 80-ih, 90-ih godina na kilometar od reni bunara na levoj obali Save. I do sada tamo se nije desilo nikakvo zagađenje, iako je to i autobuski depo koji je ekološki mnogo problematičniji nego bilo šta ovde što ćemo mi imati”, kaže Stanko Kantar, direktor JKP Beogradski metro i voz.

Na ovom prostoru donedavno su bili auto-otpadi, a u neposrednoj blizini je i stara ranžirna stanica.

Što se tiče samog depoa, on se direktno naslanja na ranžirnu stanicu koja je izgrađena još 70-ih godina, kaže Vesna Tahov dodajući da “znamo pod kakvim je uslovima radila”, koliki je zagađivač.

“I ako ona za sve ovo vreme nije zagadila naše vodoizvorište, depo koji se gradi po svim ekološkim standardima i po pravilima zaštite životne sredine sigurno neće zagaditi taj prostor”, ističe Tahov.

Institut “Jaroslav Černi” radio je pre osam godina detaljna istraživanja i na osnovu te studije sužena je zona zaštite vodoizvorišta.

Nekada je gotovo celo Makiško polje bilo u drugoj zoni, koja je sada smanjena na polovinu, i to je ono što građane brine. U preduzeću Beogradski metro i voz kažu da poštuju sve propisane standarde. 

“Vozovi za metro sistem su električni i mi u samom depou nemamo ništa što može da spada u opasne materije ili nešto što može da napravi zagađenje. Sva vozna sredstva, čak i ona koja se koriste za vuču vozova, imaju električni pogon. Ono malo što može biti nekih sredstava za podmazivanje ležajeva osovina, to je sve u ograničenom prostoru koji je zaštićen”, kaže Kantar.

Foto-ilustracija: Pixabay

Trenutno je u toku izrada završnog dela idejnog projekta za trasu budućeg metroa, a idejni projekat depoa je na republičkoj revizionoj komisiji. U depou će biti smešteni vozovi, hale za remont, pranje, upravna zgrada sa upravljačkim centrom.

Odakle se Beograd snabdeva vodom

Izvršni direktor Beogradskog vodovoda i kanalizacije Pavle Janković rekao je da se Beograd snabdeva iz dve vrste izvorišta – iz svojih reka i iz reni bunara koji se nalaze neposredno uz Savu, u priobalju reke Save.

“Kada je reč o rečnoj vodi najveći kapacitet i najveći udeo u proizvodnji vode koju koriste naši sugrađani je sa postrojenja Makiš koje zahvata vodu iz Save. To je oko 3.800 litara u sekundi od nekog proizvodnog kapaciteta oko 6.600 litara u sekundi, ili oko 60 odsto”, rekao je Janković. 

Prema njegovim rečima, preostalih 40 odsto se zahvata iz reni bunara.

Uloga reni bunara 

Kada je planirana prva stanica metroa, mnogi protivnici te ideje su govorili da su ugroženi reni bunari. 

Janković kaže da je 99 reni bunara u sistemu Beogradskog vodovoda, raspoređeno sa čukaričke strane toka reke Save i na levoj novobeogradskoj strani.

Sa leve novobeogradske strane je 60 bunara, počev od ušća Save u Dunav, gde je prvi reni bunar pa sve do atara sela Kupinovo, dok se na čukaričkoj strani prostiru na dve lokacije, 20 bunara na Adi Ciganliji i preostalih 19 duž starog Obrenovačkog druma, između Save i starog Obrenovačkog puta. 

Nivoi provere beogradske vode za piće

Sva voda koja se proizvede u Beogradskom vodovodu ima tri nivoa kontrole – prvi nivo je na samim proizvodnim pogonima kojih je pet. Janković kaže da je kontrola 24 sata.

“Drugi nivo kontrole je u našoj službi sanitarne kontrole, a treći nivo vrši Gradski zavod za javno zdravlje kao eksterna kuća. Imamo još i nadzor Ministarstva zdravlja u vidu nadzora Republičke sanitarne inspekcije”, rekao je Janković.

Govoreći o cevima za vodu, Janković ukazuje na to da najviše azbestnih cevi ima u naseljima čukaričke opštine – Sremčici, Velikoj Moštanici i Železniku.

Azbestne cevi su ugrađivane većinom 70-ih godina one se menjaju zbog starosti i pojave kvarova, koji su učestali za stare cevi.

“U sistemu su od sedamdesetih godina prošlog veka, znači 50 godina. Prvo, voda nije u kontaktu direktno sa azbestom i razlog zamene jes veće učešće azbestnih cevi nego drugih, ali zato što je učestalost kvarova na cevovodima povećana”, rekao je Janković, dodajući da one ni na koji način ne ugrožavaju bezbednost građana.

Izvor: RTS

Počeli radovi na uklanjanju divlje deponije u Žarkovu

Foto: Opština Čukarica
Foto: Opština Čukarica

Radnici JKP “Gradska čistoća” počeli su radove na uklanjanju divlje deponije na potoku Paripovac, ispod nadvožnjaka u Trgovačkoj ulici, u naselju Žarkovo. Nagomilani otpad u Ulici Drage Spasić se čisti na inicijativu građana ovog dela Žarkova, a u zajedničkoj akciji Ministarstva za zaštitu životne sredine, Beograda i Opštine Čukarica.

Kako je istakao Goran Vesić, zamenik gradonačelnika, građani pisali Opštini i Gradu u vezi sa problemom divlje deponije u ovom delu Čukarice.

“Došli smo ovde da jednom brzom akcijom očistimo sav ovaj nered, a onda će „Beogradvode” sprovesti cev kojom će izvući sve nelegalne priključke. Te nelegalne priključke sprovešće kroz cev u kolektor, tako da više neće biti neprijatnih mirisa”, rekao je Vesić.

On je naglasio da će za sedam do deset dana površina biti uređena i tako prestati da bude deponija koje se svi stide.

“Ovo je dokaz da svi zajedno možemo da radimo. Tu mislim na Opštinu Čukarica, Beograd i Ministarstvo zaštite životne sredine, a kada zajedno radimo, svaki deo našeg grada možemo da uredimo. Na taj način svaki deo Beograda postaje bolje mesto za život svih ljudi i sa tom praksom treba da nastavimo”, poručio je zamenik gradonačelnika, navodi se na sajtu opštine.

Predsednik Opštine Čukarica Srđan Kolarić je rekao da je su oni, pored saradnje sa Gradom, svojim sredstvima uklonila 18 divljih deponija.

„Apelujem na građane da budu savesni i odgovorni i da ne narušavaju higijenu odlaganjem otpada na nedozvoljen način i na mesta na kojima to nije predviđeno, jer će time i životna sredina biti mnogo bolja”, poručio je Kolarić.

Početku radova prisustvovali su zamenik gradonačelnika Goran Vesić, državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Aleksandar Dujanović, sekretar za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima Darko Glavaš, predsednik Gradske opštine Čukarica Srđan Kolarić, kao i direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić i v.d. direktora JVP „Beogradvode“.

Energetski portal

Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije obeležava svoju prvu godinu postojanja

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)
Foto: Promo

Udruženje OIE Srbija danas obeležava prvu godinu postojanja i funkcionisanja kao prva poslovna asocijacija koja je u svojoj misiji, viziji i ciljevima u potpunosti posvećena obnovljivim izvorima energije.

OIE Srbija je za samo godinu dana postala vrlo uticajan igrač na tržištu obnovljivih izvora energije u Srbiji i prepoznatljiv činilac u regionu i Evropi. Osim podrške EBRD, vrlo je važno što su naši osnivači renomirane kompanije koje su izgradile najveće vetroparkove u Srbiji, najveće solarne elektrane, hidrocentrale i biogasna postrojenja, kao i što među članovima imamo prestižne elektrokompanije, advokate i konsultante.

“Svi naši članovi imaju velike, vidljive rezultate u Srbiji, proizvode električnu energiju, zapošljavaju radnike, plaćaju poreze, a uz to imaju slične ili još veće rezultate u inostranstvu. Takva sinergija kvalitetne energije morala je da da rezultat, uz naravno naporan rad”, kaže Danijela Isailović, menadžerka Udruženja OIE Srbija. 

Udruženje ima potpisan Sporazum sa Ministarstvom rudarstva i energetike, odličnu sa saradnju sa EMS AD i Agencijom za energetiku, dok je JP EPS, kao najveći proizvođač zelene energije, redovni član Udruženja.

Udruženje OIE Srbija je aktivni član evropske asocijacije za energiju vetra WindEurope. Uspostavljena je saradnja sa Energetskom zajednicom, Delegacijom EU i ambasadama sa ciljem unapređenja procesa energetske tranzicije.

“U osnivačkoj godini smo prevazišli sopstvena očekivanja, pa i očekivanja onih koji su nas podržali. Izazvali smo puno pažnje što je sasvim normalno kada dosta radite i kada predstavljate sinergiju vrednosti i rezultata. Naši planovi za naredne godine su da budemo stabilno Udruženje čija reč ima težinu kako u našoj zemlji, tako i u regionu, da širimo članstvo u onoj meri u kojoj će se svi dobro osećati i međusobno poštovati. Opšti ciljevi ostaju isti – više zelene energije, podrša energetskoj tranziciji, rad na regulativi, saradnja sa državnim organima, informisanje građana, inkluzija mladih i žena”, rekla je Isailović.

Izvor: OIE Srbija