Home Blog Page 452

Veštački enzim koji “jede plastiku” nudi rešenje za problem plastičnog otpada

Foto-ilustracija: Plastic ocean photo created by jcomp - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Plastic ocean photo created by jcomp – www.freepik.com

Otkako je plastika prepoznata kao jedan od vodećih ekoloških problema u svetu, naučnici su iznedrili brojna rešenja koja nam, u većoj ili manjoj meri, pomažu da se otarasimo ovog neprijatelja životne sredine.

Ovoga puta, inženjeri i naučnici sa Teksaškog Univerziteta u Ostinu kreirali su enzim koji može da razgradi plastiku za nekoliko sati do nekoliko dana, dok bi joj u prirodi za to bili potrebni vekovi.

Enzim ima potencijal da reciklažu učini efikasnijom i omogući velikim industrijama da smanje svoj uticaj na životnu sredinu tako što će ponovo koristiti plastiku, saopštio je Teksaški Univerzitet.

„Mogućnosti da se iskoristi ovaj vodeći proces reciklaže su beskrajne u svim industrijama“, rekao je Hal Alper, profesor na odseku za hemijsko inženjerstvo na pomenutom univerzitetu i dodao: „Pored očigledne industrije upravljanja otpadom, ovo takođe pruža korporacijama iz svih sektora priliku da preuzmu vodeću ulogu u reciklaži svojih proizvoda. Kroz ove održivije enzimske pristupe, možemo da govorimo o pravoj kružnoj ekonomiji plastike.“

Projekat se fokusira na PET ambalažu u koju spada većina potrošačkih pakovanja i koji čini 12 odsto ukupnog globalnog otpada. Kroz proučavanje 51 vrste različitih plastičnih posuda, pet različitih poliesterskih vlakana i tkanina, kao i flaša za vodu, istraživači su dokazali efikasnost enzima, koji nazivaju FAST-PETase (funkcionalna, aktivna, stabilna i tolerantna PETaza).

U svetu se još uvek reciklira manje od 10 odsto, dok su industrijski procesi za njenu reciklažu energetski veoma zahtevni.

Sa druge strabe, biološka rešenja troše daleko manje energije, a istraživanja o enzimima za reciklažu plastike su napredovala u poslednjih 15 godina. Međutim, do sada niko nije uspeo da napravi enzime koji bi mogli efikasno da rade na niskim temperaturama, ali pomak su napravili novootkriveni enzimi koji mogu da izvrše proces na manje od 50 stepeni Celzijusa.

Milena Maglovski

Položen kamen temeljac za ekološku rekonstrukciju TE “Pljevlja”

Foto: EPCG
Foto: EPCG

Polaganjem kamena temeljca započeta je ekološka rekonstrukcija TE „Pljevlja”, saopštila je Elektroprivreda Crne Gore.

Projekat je vredan 70 miliona evra i obezbediće produžetak rada termobloka što je, kako je saopšteno, preduslov za očuvanje energetske stabilnosti i izgradnju alternativnih postrojenja.

Iz EPCG navode da energetsku tranziciju nije moguće izvesti preko noći, te je ulaganje u rekonstrukciju TE “Pljevlja” koja generiše najveću proizvodnju tim značajnije.

“Nakon serije oprečnih stavova, osporavanja, uspeli smo da unapredimo zatečeni ugovor i zaokružimo početak radova na eko rekonstrukciji TE ‘Pljevlja’. Ovaj projekat vredan oko 70 miliona eura, jedan je od najvećih u Crnoj Gori koji se trenutno realizuje. Snažno smo posvećeni zelenoj energiji, ali u vremenu globalne krize itekako vodimo računa o energetskoj nezavisnosti i poboljšanju postojećih objekata u domenu poštovanja EU direktiva. Radujemo se što postoji snažno interesovanje za ulaganje u nove energetske objekte sa svih strana”, rekao je izvršni direktor EPCG, Nikola Rovčanin.

On je izrazio uverenje da će ovaj projekat dovesti TE “Pljevlja” do statusa najmodernijih elektrana na ovim prostorima, jer će njegovom realizacijom nivo emisija azota, sumpora i praškastih materija biti u granicama direktiva EU.

Iz ovog projekta proističe i još jedan projekat koji za nekoliko nedelja ulazi u fazu raspisivanja tendera, a to je toplifikacija grada – “Za čista i topla Pljevlja”. Građani Pljevalja će ovim projektima dobiti zdraviju životnu sredinu, bolji ambijent za privređivanje, investicije i život, a Crna Gora produžiti trajanje jedinog stabilnog energetskog objekta.

Projekat ekološke rekonstrukcije bi trebalo da bude dovršen u periodu od oko dve i po godine.

Energetski portal

Usvojene izmenjene uredbe o ograničenju cena osnovnih namirnica i naftnih derivata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je izmenjenu i dopunjenu Uredbu o ograničavanju cena osnovnih životnih namirnica (šećer kristal u pakovanju od jednog kilograma, brašno tip T- 400 glatko u pakovanju do pet kilograma, uključujući i pet kilograma, brašno tip T-500 u pakovanju do pet kilograma, uključujući i pet kilograma, jestivo suncokretovo ulje u pakovanju od jednog litra, svinjsko meso – but) u cilju dalje zaštite tržišta, odnosno sprečavanja deformacija u formiranju cena navedenih roba, koje su izuzetno važne za snadbevanje potrošača, a naročito siromašnijih socijalnih kategorija.

Uredba će se primenjivati u trajanju od 60 dana, od dana stupanja na snagu, stoji u saopštenju Vlade.

Usvojena je i izmenjena Uredba o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se prosečna veleprodajna cena derivata EVRO DIZEL i EVRO PREMIJUM BMB 95 na teritoriji Republike Srbije uvećava za po sedam dinara.

Ova Uredba važiće od stupanja na snagu, 29. aprila, do 31. maja ove godine.

Privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava u obavezi su da nastave da isporučuju ove derivate utakanjem u pogonske rezervoare prevoznih sredstava i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 60 litara.

Članovi Vlade doneli su odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte za 15 odsto od objavljenih usklađenih iznosa na derivate nafte – olovni benzin, bezolovni benzin i gasna ulja, a imajući u vidu aktuelnu situaciju sa cenom sirove nafte na svetskom tržištu, kao i njenu tendeciju daljeg rasta, koja negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji.

Energetski portal

 

Mihajlović: Realno je očekivati povećanje cene struje za domaćinstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Budući da su poskupele sve komponente za proizvodnju električne energije, realno je očekivati povećanje cene struje za domaćinstva, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

“Imamo najnižu cenu u Evropi, nižu i od zemalja u okruženju, ali činjenica je da je prethodnih godinu dana poskupeo ugalj, poskupela je nafta, poskupele su sve komponente za proizvodnju električne energije i nije realno da imamo ovu cenu. Ali nova cena mora da bude usklađena sa svim parametrima i da bude održiva i za EPS i za državu i za građane, jer EPS mora iz krize da izađe na nogama, a ne na kolenima, jer je to najvažnije preduzeće u zemlji. Ministarstvo stoji uz EPS, mislimo da su zahtevi za povećanjem realni. Taj novac sigurno neće ići za plate, kako pojedini mediji pišu, već za rešavanje problema koji su nastali zbog visokih cena na tržištu“, rekla je Mihajlović.

Kada je reč o ceni gasa i uredbi o ograničenju visine cene naftnih derivata, ministarka je istakla da se svakodnevno prati situacija na evropskim tržištima i da Vlada analizira stanje.

„Imamo dovoljne količine svih energenata za nesmetano funkcionisanje privrede i građana, jer smo prethodnih godinu dana ozbilajno radili na tome, ali je potrebno da svi zajedno povedemo računa i racionalnije koristimo energiju. Ovo nije normalna situacija, ovo je najgora situacija za ekonomiju i energetiku svake države i mislim da svi treba da povedemo računa. Nije realno da toplane greju ako temperatura padne ispod 12 stepeni i tako troši milion kubnih metara gasa, koje možemo da ubacimo u skladište. Smejemo se državama koje štede, umesto da svi zajedno racionalnije koristimo energiju, da više štedimo i da budemo jedinstveni kada je kriza“, rekla je ona gostujući na RTS-u.

Energetski portal

Kako da postanem “prozjumer”?

Foto-ilustracija: Freepik Photovoltaic photo created by senivpetro - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Photovoltaic photo created by senivpetro – www.freepik.com

Znala sam šta znači „bindžovanje“, ali za „krindžovanje“ već nisam bila sigurna, pa mi je u pomoć pritekao dobri stari Gugl. Moram da priznam da sam blago krindžovala kada sam prvi put nabasala na termin „prozjumer“ pomislivši „o ne, još jedna rogobatna adaptacija engleskog termina koju će koristiti samo oni koji žele da zvuče kul“ i opet sam posegla za tastaturom u potrazi za odgovorima.

Sada, kada sam se opskrbila znanjem o ovom važnom terminu, mogu sa sigurnošću da tvrdim da bez bindžovanja i krinžovanja možete da živite, ali da je veoma važno da za prozjumera zna što više ljudi.

Pojednostavljeno rečeno, prozjumer je proizvođač i potrošač električne energije, odnosno, po naški kupac-proizvođač. Srbija je po prvi put ugledala ovaj koncept nakon što je prošle godine usvojen Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, ali je još uvek mnogo onih koji nisu upoznati sa ovim terminom, kao ni sa načinom na koji mogu da se učlane u „klub“ prozjumera.

Ideja je jednostavna – ako smatrate da bi vašem krovu dobro pristajali solarni paneli i razmišljate o ovoj korisnoj investiciji, država vam nudi mogućnost da postanete prozjumer, odnosno da proizvodite solarnu energiju za sopstvene potrebe, a da sav višak čiste energije „poklonite“ elektrodistributivnoj mreži. Ne brinite, ako vam se baš i ne dopada ideja darivanja, poklonjeni kilovati vam se kasnije vraćaju, i to u vidu smanjenih računa za struju.

Ali kako do ove željene uloge koja vam omogućava da uzmete obnovljive izvore energije u svoje ruke i pribavite maksimalnu korist za sebe i životnu sredinu?

Mrzitelji birokratije, u koje i sama spadam, možda neće biti oduševljeni brojem koraka koji vas dele do statusa prozjumera, ali budući da je reč o tek uvedenom konceptu, postoji mogućnost da će procedura uskoro postati jednostavnija.

Kako se postaje prozjumer?

Najpre je potrebno odrediti dimenzije solarne elektrane, jer količina električne energije koju prozjumer isporuči mreži ne sme da bude veća od one koju preuzima. Najsigurnija metoda je da se ukupna godišnja potrošnja električne energije podeli sa 1.200 čime se dobija snaga solarnih panela koju treba postaviti na krov.

Sledeći korak je izgradnja solarne elektrane koja podrazumeva pronalazak izvođača radova, postavljanje solarnih panela i prilagođavanje mernog mesta.

Kasnije je potrebno da budući prozjumer potpiše ugovor o punom snabdevanju sa neto merenjem sa snabdevačem. Ako se pitate “šta je sad neto merenje?”, ono nam jednostavno omogućava da višak električne energije na mesečnom nivou isporučimo snabdevaču, a da iz mreže preuzmemo električnu energiju onda kada proizvodnja iz solarne elektrane nije dovoljna za naše potrebe.

Najzad, dođosmo do priključenja i registracije, što je ujedno i poslednji korak. Neophodno je da krajnji kupac Operatoru distributivnog sistema preda izjave izvođača radova da su uređaji, instalacija i merno mesto ispravni i u skladu sa svim standardima i propisima. Nakon svih navedenih koraka, ODS registruje novog prozjumera u Javnom registru kupaca-proizvođača i proces je završen.

Milena Maglovski

Petina gmizavaca širom sveta u opasnosti od izumiranja

Foto-ilustracija: Unsplash (JJ Shev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taylor Kopel)

Oko 21 odsto, od 10.196 analiziranih vrsta gmizavaca širom sveta, je u opasnosti od izumiranja, prema novoj sveobuhvatnoj proceni hiljada vrsta objavljenoj danas u časopisu Nature.

Među vrstama koje su klasifikovane kao ugrožene, kritično ugrožene ili podložne izumiranju su i svetu poznate kraljevske kobre iz južne i jugoistočne Azije.

Slične procene prethodno su sprovedene za sisare, ptice i vodozemce koje su poslužile kao izvor informacija vladama dok odlučuju o granicama nacionalnih parkova i dodeljuju sredstva za zaštitu životne sredine.

Studija o gmizavcima u kojoj je učestvovalo oko 1.000 naučnika i 52 koautora započeta je 2005. godine ali je usporena zbog izazova u prikupljanju sredstava.

Koautor studije i zoolog Brus Jang rekao je da je za to razlog veća fokusiranost na očuvanje krznenih i pernatih vrsta kičmenjaka.

Morska iguana sa Galapagosa, jedini gušter na svetu prilagođen morskom životu, klasifikovana je kao podložna izumiranju.

Tom gušteru je trebalo pet miliona godina da se prilagodi moru i njegovim izumiranjem može biti izgubljeno toliko evolucione istorije.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Električna Fiat Panda će se proizvoditi u Kragujevcu

Foto: Stellantis Media
Foto: Stellantis Media

U kragujevačkom Fijatu će se proizvoditi električni automobil Fiat Panda, saopštio je predsednik Aleksandar Vučić  nakon sastanka sa čelnikom kompanije Stelantis, piše Nova.rs.

„Mi danas počinjemo novu eru u investicijama u našu zemlju i u našem ponašanju u budućnosti. Potpisali smo dogovor o finansiranju električnog automobila koji će se proizvoditi u Kragujevcu”, rekao je Vučić.

On je dodao da Srbija mora da počne da se priprema za električne i blago hibridne automobile.

„Mi ćemo morati da razmišljamo o ceni električne energije. Moramo imati jeftine struje, a da bismo to postigli moramo imati obnovljive energije. A da bismo to uradili trebaće nam reverzibilne elektrane. Moramo da radimo što više, pošto od 2035. neće više biti klasičnih vozila”, kazao je on.

Vučić je naglasio da proizvodnja počinje od 2024.  Početkom 2024. godine idemo sa poizvodnjom jednog modela koji će biti proizvođen u više fabrika, sa našim modelom u trećem kvartalu 2024. godine što će biti neverovatna prilika za Srbiju da se pohvali da ima proizvođača električnih automobila.

Nova.rs je najavila sastanak čelnika Stelantisa i predsednika Vučića, i realizaciju glasina o tome kako bi mogao biti promenjen tip proizvodnje u Kragujevcu.

Nije tajna da u kragujevačkoj fabrici već godinama kao spasonosne vesti čekaju informacije o proizvodnji novog modela, a u javnosti se poslednjih dana sve glasnije spominje da bi taj novi automobil mogao da bude električni Fiat Panda. Međutim, samo dan uoči označenog datuma za sastanak menadžmenta i predstavnika države, reprezentativni Samostalni sindikat u Fijatu, nema zvaničnu potvrdu da li će do njega zaista i doći.

Očekuje se da će nova Panda biti bazirana na konceptu Centoventi iz 2019. godine. Tehnološki bi trebalo da bude slična električnim modelima iz Stellantis grupe – Peugeot e-208 i Opel Corsa-e.

Izvor: Nova S

Počelo uklanjanje divlje deponije u Batajnici, Grad traži strože kazne

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Ekipe „Gradske čistoće” počele su da uklanjaju jednu od najvećih nelegalnih deponija u Zemunu, saopšteno je na sajtu Grada Beograda.

Prema rečima zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, u Batajnici su pre nekoliko godina postavljene betonske barijere i tabla sa znakom da je strogo zabranjeno odlaganje šuta i drugog otpada, ali su nesavesni građani tablu oštetili, a barijere razbili i uklonili.

“Ovo je najbolji dokaz kako sami sebi uništavamo životnu sredinu i ružimo Beograd. Nastavićemo da čistimo ‘divlje’ deponije, ali to nema smisla ako ne promenimo zakonske propise i ovakvo neodgovorno ponašanje. Grad Beograd će inicirati izmenu zakonskih propisa, kao što je i ranije činio, a ovog puta cilj će biti da se obavezno kažnjavaju prekršioci mnogo oštrijim kaznama, uz mogućnost oduzimanja kamiona”, istakao je Vesić.

On je najavio da će se na ovoj lokaciji postaviti kamere, te da je u planu da se otvori reciklažno dvorište kako bi se otpad po propisima sortirao, odlagao i tretirao. Zamenik gradonačelnika je još jednom uputio molbu sugrađanima da ne odlažu otpad na mesta gde to nije dozvoljeno jer tako „čuvamo naš grad”.

Direktor „Gradske čistoće” Marko Popadić precizirao je da je ovo preduzeće u saradnji s Gradom Beogradom od početka godine uklonilo više od 20 ovakvih deponija, te da ova konkretno ima više od dve i po hiljade kubnih metara otpada.

“Posao će trajati petnaestak dana. Ovde nas očekuje izgradnja reciklažnog centra, kako bi se otpad odvajao i potom prerađivao. U Zemunu danas počinjemo čišćenje još jedne divlje deponije”, najavio je Popadić, podsećajući sve da imamo jednu planetu koju moramo da čuvamo, polazeći od svog mesta, svog grada.

Energetski portal

Kako se Barselona transformiše pomoću Superblokova

Foto-ilustracija: Pixabay (Joaquin Aranoa)
Foto: Curro Palacios

Superblokovi – čini se da je to budućnost Barselone. Grad će ozeleneti, neće biti buke i zagađenja, a komšije će da se upoznaju i postanu prijatelji koji mogu da se oslone jedni na druge.

Barselona je 2020. godine proglasila klimatsko vanredno stanje i tada počela sa uvođenjem promena kako bi postala održiv grad, po meri stanovnika. U ovom gradu nema puno zelenih površina, a izgrađen je tako da jednostavno nema mogućnosti da se one prošire ili naprave novi parkovi.

Kako objašnjava Neda Kostandinović, arhitekta zaposlena u gradskom sekretarijatu za Urbanu Ekologiju, zadužena za promociju Superblokova, u Barseloni treba iskoristiti svaki ćošak i pretvoriti ga u zelenu površinu. 

“Cilj Superblokova je da se prostor vrati stanovnicima grada, da se oduzme od motornih vozila i da se ozeleni. Ideja je da se kroz grad prolazi peške i da se koristi javni prevoz”, objašnjava Kostandinović.

Neda u Barseloni živi od 2009. godine, gotovo da poznaje svaki kutak grada i od početka je bila uključena u realizaciju ovog projekta. 

“Prvi koraci” napravljeni su u četvrti Poblenou, 2016. godine, kako bi se videlo da li je planirana transformacija javnog prostora izvodljiva. Ujedno su pažljivo posmatrali reakcije građana koji su zabrinuto posmatrali šta se dešava.

“Dosta kritika smo dobijali i stanovništvo je bilo poprilično podeljeno. Trgovci su bili najzabrinutiji. Uključivanjem građana u proces donošenja odluka o dizajnu, o tome kako će prostor biti iskorišćen, dolazimo do toga da oni postaju svesni toga da su deo celog procesa i da je njihov glas važan. Da se mnogo toga promenilo pokazuje podatak da Superblokove sada podržava oko 70 odsto stanovnika Barselone”, objašnjava Neda.

Poblenou je nekada bio industrijska zona, vremenom je postao tehnološka i inovativna četvrt u kojoj su raskrsnice pretvorene u trgove. Igrališta za decu, tereni, zelene povšine i drveće sada se nalaze na ovom prostoru. Svaki slobodni kutak je iskorišćen za urbane bašte, dok su na zgradama postavljeni solarni paneli i zelenilo. I saobraćajnice su drastično promenjene, brzina kretanja je ograničena na 10 ili 20 kilometara na sat, a za vožnju je slobodna po jedna traka.

Foto: Òscar Giralt

“Ideja je da svaki Superblok bude javni prostor na kojem prioritet imaju pešaci. Moram da naglasim da nikome nije zabranjen ulaz, privatna vozila mogu da ulaze u Superblok, ali moraju da smanje brzinu. Namera je da se prostor transformiše tako da postane deljeni prostor, da nije više isključivo za saobraćaj, već i za druženje, sklapanje novih poznanstava i prijateljstava, jer mi smatramo da grad čine njegovi stanovnici”, ushićeno kaže Neda.

Barselona je grad u kom je vazduh veoma zagađen i ima velikih problema sa bukom, dok manjak zelenih površina u velikoj meri utiče na kvalitet vazduha

“Kada smanjite prisutnost buke u gradu i zagađivače vazduha, a povećate broj zelenih površina, to definitnivno donosi promene, kako na prostor u kom se živi tako i na samo zdravlje stanovnika”, rekla je Kostandinović.

Dani Alsina iz Sekretarijata za urbanu ekologiju Skupštine grada objašnjava da je njihova strategija da se Barselona transformiše u zeleniji grad.

“Želimo da se deca bezbrižno igraju na ulici, da ljudi uživaju, sunčaju se, šetaju. Ideja je da automobile stavimo u drugi plan, dok će nam u fokusu biti ljudi”, kaže on i dodaje da će prednost u Superblokovima imati samo vozila gradskih službi.

Barselona je prvi grad na svetu u kom je započeta ova promena i primena novog sistema. Glavna ideja je da grad postane bolje mesto za život i da se projekat implementira do 2030. godine. Kako Neda Kostandinović ističe, proces celokupne transformacije grada trajaće dugi niz godina, jer treba sagledati i uraditi mnogo toga, te da se uvek otkrije da još nešto može da se doradi i sredi.

Možete li da zamislite Superblokove u Beogradu, Novom Sadu ili Nišu?

Nevena Đukić

Tekst je nastao u okviru projekta „Puls Evrope – Medijske posete EU“ koji finansira Evropska unija, a sprovodi Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Obustava isporuke gasa Bugarskoj ne utiče na snabdevanje Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)
Foto-ilustracija: Pixabay

Obustava isporuke ruskog gasa Poljskoj i Bugarskoj, nakon što su te dve zemlje odbile da plate ovaj energent u rubljama, ne utiče na snabdevanje srpskog tržišta.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike ukazala je na to da Srbija dobija gas Balkanskim tokom preko Bugarske, koja je tranzitna država, i to u redovnim, dogovorenim količinama od šest miliona kubnih metara, dodavši da trošimo približno 4,6 miliona kubnih metara dnevno, što znači da imamo dovoljno za naše potrebe.

“Međutim, bez obzira na redovno snabdevanje, mi smo i ranije razmišljali šta možemo da uradimo ukoliko dođe do nepredviđenih situacija, odnosno prekida isporuka gasa tranzitnoj državi, koja, kao što se ranije dešavalo, može da uzima gas za svoje potrebe”, rekla je ona, navodi se na sajtu Vlade.

Kako je istakla Bugarska je 100 odsto zavisna od ruskog gasa i nema mogućnost da nabavi gas za svoje potrebe iz drugih izvora.

Mihajlović je izrazila nadu da se to neće desiti, ali je i napomenula da je naša država spremna i za takvu situaciju ukoliko do nje ipak dođe.

“Imamo nekoliko mogućnosti, odnosno opcija za koje smo potpuno spremni. Jedna je da koristimo gas iz skladišta u Banatskom Dvoru, gde imamo za sada za 21 dan samo u našem delu, dok u ruskom delu ima rezervi za još 22 dana”, predočila je ona.

Kako je objasnila, iz tog skladišta dnevno može da se izvlači pet miliona kubnih metara i da se dodatno krene, ako je potrebno, u krizni plan broj dva, a to znači supstitucija gasa drugim energentom, što je obično mazut.

Prema njenim rečima, druga varijanta je da dopunimo skladište u Banatskom Dvoru, a treća zakup kapaciteta u nekom skladištu van Srbije, recimo u Mađarskoj i da razmišljamo o zajedničkoj kupovini gasa sa Evropom.

Ministarka je rekla i da se razmatraju sve opcije kako bi se obezbedile dovoljne količine gasa za predstojeću zimsku sezonu, kada je potrošnja na dnevnom nivou od 11 do 15 miliona kubnih metara.

Kada je reč o novom ugovoru sa Gaspromom, Mihajlović kaže da je jedna od opcija produženje postojećeg do kraja godine, umesto sklapanja novog dugoročnog ugovora, naglasivši da moramo da obezbedimo energetsku bezbednost na sve načine, jer u ovom trenutku svaka država brine za sebe.

Kada bude gotova interkonekcija Niš-Dimitrovgrad, u septembru naredne godine, tada ćemo sigurno moći da razmišljamo o ugovorima sa drugim dobavljačima. 

Energetski portal

Sajam automobila i motocikala – Beograd od 12. do 15. maja

Foto: Beogradski sajam

Beogradski sajam automobila je događaj koji nestrpljivo svi očekuju. Pandemija korona virusa uticala je na to da se održavanje ove manifestacije otkaže 2020. i 2021. godine na veliko razočaranje i izlagača i posetilaca. Nove tehnologije, automobili na električni pogon i hibridi biće u fokusu ovogodišnjeg sajma.

Prema rečima organizatora ovogodišnjeg sajma automobila vlada veliko interesovanje učesnika, medija, stručnjaka i javnosti, kako u zemlji, tako i u okruženju. 

Foto: Beogradski sajam

„Praktično nakon trogodišnje pauze predstojeća manifestacija znači nastavak kontinuiteta sajmova automobila i motocikala na Beogradskom sajmu. Poslednji Sajam automobila i motocikala je održan 2019. godine, a 2020. godine je na desetak dana pred početak, kompletno pripremljena manifestacija otkazana zbog pandemije”, kažu iz Beogradskog sajma. 

Sajam automobila ove godine u jednom segmentu će se značajno razlikovati od prethodnih. Automobilska industrija se nalazi na velikoj tehnološkoj prekretnici ali istovremeno i u velikim problemima. Generalno, tražnja novih vozila trenutno prevazilazi postojeću ponudu. Usled problema sa snabdevanjem nekim ključnim komponentama (poluprovodnici – čipovi ali i aluminijumski delovi) došlo je do velikog zastoja u finalizaciji proizvodnje i nedostatka novih vozila na globalnom tržištu. Rokovi isporuke su neizvesni, produžavaju se sve više i veoma često bivaju probijeni.  

„Zbog trenutnog stanja uvoznici i distributeri vozila na ovogodišnjem Sajmu automobila, za razliku od predhodnih izdanja, nemaju za prioritet afirmaciju prodaje novih automobila već daju primat predstavljanju ekološki naprednih vozila, modela sa električnim pogonom, hibridima, lakim hibridima ali i novim modelima vozila sa konvencionalnim pogonom (benzin i dizel) za koje se pretpostavlja da su unapređeni po pitanju smanjenja emisije štetnih izduvnih materija”, navode organizatori.

Sajmovi automobila i motocikala su pre svega poslovne manifestacije, ali i medijske atrakcije. Tako će posetioci ovog događaja imati priliku da uživaju u atraktivnim pratećim sadržajima. Neki od njih su vremenom postali tradicionalni, poput test vožnje motocikala i bicikala na električni pogon na specijalno uređenim poligonima, ispiti spretnosti i bezbedne vožnje i nagradne igre, kao i izbor za MISS Sajma automobila. Imajući u vidu izmenjen koncept i format manifestacije, iz Beogradskog sajma očekuju veliko interesovanje stručne javnosti za organizaciju pratećih stučnih manifestacija na temu više nego aktuelnih pitanja ekološki naprednih tehnologija i njihove primene u automotivnoj industriji u funkciji zaštite životne sredine.

Organizatori Sajma automobila i motocikala manifestaciju pripremaju sa uverenjem da epidemiološka situacija neće biti razlog za otkazivanje. U trenutku održavanja sajma, po preporukama nadležnih institucija, biće preduzete sve neophodne zaštitne mere koje budu primerene manifestacijama masovnog karaktera. 

Cena pojedinačne ulaznice za Sajam automobila iznosiće 400 dinara, za organizovane grupne posete 20 i više posetilaca 300 dinara po osobi, a studenti i učenici pri organizovanoj poseti će plaćati 200 dinara po osobi. Cena parking mesta je 150 dinara na sat, maksimalna dnevna cena parking mesta je 750 dinara.

Priredila: Milica Radičević 

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.

Eko Step Pellet u službi prirode

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Svetlana Božinović, direktorka i predstavnica u Skupštini Udruženja OIE Srbija kompanije Eko Step Pellet iz Petrovca na Mlavi, našeg redovnog člana  koji se bavi proizvodnjom peleta. Eko Step Pellet je, kao društveno odgovorna firma, svoje aktivnosti vezane za zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi uskladila sa važećim zakonskim propisima, ova kompanija ima potpisan desetogodišnji ugovor sa JP “Srbijašume”, te se bukva za proizvodnju njihovog peleta nabavlja samo iz strogo kontrolisanih izvora.

U kojoj meri upotreba peleta povećava energetsku efikasnost?

Svetlana Božinović: Srbija ima značajan energetski potencijal u obnovljivim izvorima energije, ali on nije u dovoljnoj meri iskorišćen ili uopšte nije iskorišćen kada je reč o određenim izvorima energije poput vetra ili sunčevog zračenja. Upotreba energije iz obnovljivih izvora još je u povoju i u svetu, osim u nekim razvijenim zemljama, i najveći izazov predstavlja prelazak na čistije tehnologije uz postizanje ekonomske isplativosti.

Eko Step Pellet je odličan primer korišćenja biomase kao energenta i proizvodnje peleta uz primenu najviših standarda zaštite životne sredine. Proizvodimo pelet od sečke ogrevnog drveta bukve, bez dodataka drugog drveta i primesa, što ga svrstava u red visokokaloričnih i visokokvalitetnih ekoloških energenata. Pelet proizveden u ovoj fabrici ima nisku emisiju CO2 gasova, sadrži minimum vlage, a pepeo pri sagorevanju je ispod 1,2 odsto, što je u nivou evropskog standarda A2, sa tendencijom ka A1. Pelet je proizveden od sirovina 100 odsto domaćeg porekla.

Eko Step Pellet je, kao društveno odgovorna firma, svoje aktivnosti vezane za zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi uskladila sa važećim zakonskim propisima. Izbor agregata proizvodno tehnološke linije – proizvodnje drvnog peleta obezbeđuje punu zaštitu vazduha, radne sredine i zemljišta. Smanjenje emisije štetnih materija u vazduhu obezbeđeno je:

1. Korišćenjem sertifikovane sirovine (hemijski netretirane);

2. Upotrebom radnih mašina i transportnih sredstava – kamiona sa ugrađenim pogonskim agregatima poslednje generacije po pitanju emisije štetnih gasova;

3. Redovnim i pravovremenim održavanjem svih proizvodnih i transportnih agregata;

4. Korišćenjem obnovljivih izvora energije (korišćenje drvne sečke kao goriva, izgradnja solarne elektrane);

5. Smanjenjem i zbrinjavanjem generisanog otpada (u skladu sa planom upravljanja otpadom).

Time je naša orijentisanost prema zaštiti životne sredine neupitna.

U Srbiji godišnje domaćinstva za grejanje potroše oko milion kubnih metara drva, u tom procesu iskoristi se samo oko 40 odsto energetskog potencijala drveta, korišćenjem peleta povećava se energetska efikasnost, stvara se veća energija uz korišćenje manje drveta, pelet ima u sebi manje od 10 odsto vlage i samim tim daje visoku energetsku vrednost. Pored toga što je biološko i ekološki čisto gorivo, pelet je obnovljiv izvore energije. Energetska efikasnost obuhvata određene mere i ponašanja kako bi se potrošnja energije svela na minimum, rezultat toga bili bi niži troškovi kao i očuvanje životne sredine.

Da li je, i u kojoj meri korišćenje biomase za proizvodnju energije CO2 neutralno?

Svetlana Božinović: Biomasa se smatra CO2 neutralnim gorivom, prilikom fotosinteze biljke uzimaju iz vazduha CO2, spaljivanjem ispušta se ista količina CO2 koje je iz vazduha potpuno preuzeta. Pelet proizveden u fabrici Eko Step Pellet ima nisku emisiju CO2 gasova, sadrži minimum vlage, a pepeo pri sagorevanju je ispod 1,2 odsto, što je na nivou Evropskog standarda A2. Pelet je proizveden od sirovina 100 odsto domaćeg porekla.

Koji su najveći izazovi sa kojima se Eko Step Pellet suočava u vreme energetske krize?

Svetlana Božinović: Kao i ostatak privrede, Eko Step Pellet se suočava sa nizom izazova u ovom vremenu, počev od inflacije, kamatnih stopa i poskupljenja energenata, sve ovo utiče na sam tok poslovanja. Cene nafte, gasa i struje koje variraju i te kako utiču direktno na proizvod.

Pored ovoga, ključni problem koji se pojavio je i nedovoljna količina sirovina za proizvodnju peleta, kroz nepoštovanje ugovorene dinamike isporuke drvnih sortimenata, koja nije u skladu  sa dinamikom realizacije ugovora zaključenog sa JP “Srbijašume” o isporuci sirovine za 2022. godinu sto je rezultiralo težak položaj svih drvoprerađivačkih firmi u Srbiji.

Naime, kod svih drvoprerađivačih firmi je zabeleženo kašnjenje u isporuci drveta i značajno odstupanje od ugovorenih količina za 2022. godinu, dinamika za prva 3,5 meseca nije ispoštovana i zbog toga cela industrija radi sa smanjenim kapacitetima, što značajno utiče na troškove poslovanja i dovodi drvoprerađivače u jako težak i nezavidan položaj. Identična situacija se prenela i na april mesec tekuće godine.

Foto: OIE Srbija

Ono što je trenutno veliki problem u proizvodnji peleta je veliki poremećaj na tržištu električne energije u Srbiji, ali i u celoj Evropi. Naime, cena kilovata električne energije je u poslednjih nekoliko meseci skočila naglo, a samim tim uzrokovala i povećanje proizvodne cene sirovina koje koristimo za proizvodnju peleta. Povećanje cene sirovina podrazumeva cenu drvnih sortimenata (u našem slučaju, bukve), folije za džakove i streč folije. Još jedan problem je činjenica da, iako je izgradnja solarnih elektrana i vetroparkova u ekspanziji, njihova proizvodnja struje ne može još uvek da odgovori na velike zahteve tržišta. Dugoročno gledano, jačanje kapaciteta EU za obnovljivu energiju verovatno će pomoći bloku da zadovolji potražnju čistim i jeftinim izvorima energije. Ali zbog sistema marginalnog tržišta i sve dok se ne razviju velike baterije za skladištenje obnovljive energije kada su vremenski uslovi nepovoljni, zemlje EU nastaviće da se suočavaju sa sličnim situacijama.

Drugi problem za proizvođače peleta predstavlja crno tržište peleta kao i uvoz nesertifikovanog peleta. Niska cena peleta neproverenih proizvođača uzrokuje nepoverenje u domaće proizvođače peleta. Niska cena peleta ne garantuje ujedno i kvalitet i gorivnu moć istog. Dalje, kupovina nesertifikovanog peleta uzrokuje kupcima probleme sa pećima za pelet koje koriste. Eko Step pellet, kao nosilac nagrada Najbolje iz Srbije 2019 i žiga Čuvarkuća, garantuje kvalitet peleta koji proizvodi, te kupci svakako mogu da imaju puno poverenje u odnos cene i kvaliteta našeg peleta.

Rešenje koje bi država trebalo da ponudi su, pre svega kontrolisani uslovi uvoza i smanjenje crnog tržišta na minimum. Takođe, povoljniji cenovni uslovi za kupovinu energenata – struje za velike potrošače i podsticaji proizvodnji, zapošljavanju su nešto što bi za državu trebalo da bude imperativ kada su domaći proizvođači u pitanju.

Ono što je za pohvalu je činjenica da je formiran fond subvencije za zamenu kotlova na ugalj kotlovima za pelet, koji će obezbediti da 1.300.000 domaćinstava dobiju povoljne uslove za nabavku kotlova za pelet. Trenutno taj veliki broj domaćinstava koja koriste ugalj, naftu pa i stare gume za loženje doprinosi velikom zagađenju vazduha, koje iz godine u godinu preti da dugoročno ugrozi zdravlje stanovništva. U taj fond neophodno je u narednim godinama uložiti milijarde evra, koje država sama ne može da obezbedi, već je potrebno da se sredstva povlače i iz evropskih fondova kako bismo osigurali da se zaštita životne sredine svake godine sve više poboljšava.

Dokle se stiglo sa realizacijom razvoja solarne elektrane na području Vašeg objekta u Petrovcu na Mlavi?

Svetlana Božinović: Urađen je projekat solarne elektrane, pribavljene su sve dozvole nadležnih institucija, završen je postupak sa Elektrodistribucijom Srbije. Sa Elektrodistribucijom Srbije završen je postupak pribavljanja uslova rešenja i ugovora za priključno postrojenje. Izabran je izvođač radova, potpisan je ugovor. Izvođenje radova je u toku. Rok za priključenje elektrane je početkom juna 2022. godine.

Da li će korišćenjem solarne energije pelet proizveden u Vašoj fabrici dobiti dodatnu ekološku notu?

Svetlana Božinović: Učešće obnovljivih izvora energije sve je zastupljenije u našoj zemlji, najzastupljenije su hidroelektrane dok samo manji deo čine elektrane koje koriste energiju vetra, sunca i biomase. Novi zakon o obnovljivim izvorima energije će omogućiti građanima Srbije da proizvode i prodaju zelene kilovate. Ovo je pogodno kako za mala domaćinstva tako i za industrijska postrojenja.

Kako je Eko Step Pellet d.o.o. društveno odgovorna kompanija i svojim poslovanjem okrenuta ka zaštiti životne sredine, odlučeno je da se na krovu fabrike izgradi solarna elektrana snage do 999 kW. Uz saradnju sa kompanijom CEEFOR, zaduženom za izradu projekta i ENELOM PS zaduženom za izgradnju solarne elektrane, fabrika će postati prozjumer i time znatno doprineti zaštiti životne sredine, smanjenju troškova poslovanja, i nadamo se, deo svoje proizvodnje električne energije proslediti elektroenergetskom sistemu Srbije na dalje korišćenje. U ovoj kompaniji posebnu pažnju posvećujemo zaštiti životne sredine i smanjenju zagađenja vazduha. Budući da spadajmo u društveno odgovorne kompanije, često se uključujemo u brojne kampanje za podizanje svesti o očuvanju okoline.

Koji je kapacitet te solarne elektrane i koja je vrednost investicije?

Svetlana Božinović: Solarna elektrana ima snagu do 999kW. Za projekat je zadužena kompanija CEEFOR koja je dala najbolje rešenje, a izvođač radova je kompanija ENEL PS, zadužena za efikasno i brzo izvođenje i start. Vrednost investicije je milion evra.

Foto: OIE Srbija

Koje su prednosti grejanja na pelet? Ima li dovoljno sirovina?

Svetlana Božinović: Ugljenično je neutralan – prilikom sagorevanja drvnog peleta u atmosferu se oslobađa ista količina ugljenika koja se nalazi u drvetu u toku njegovog rasta, menjajući posečeno drveće novim čitav taj ciklus daje rezultat gotovo bez neto emisija ugljenika. U odnosu na ugalj, drvni pelet gori čisto, i pri sagorevanju ima vrlo malo pepela. Peći na pelet imaju integrisane kante koje se mogu puniti svakih nekoliko dana tako da redovno loženje nije potrebno, zavisno od prostorije gde se greje, spoljašnje temperature kao i zapremine peći i podešavanje termostata.

Ono što je važno za zaštitu životne sredine, pre svega šumskih kapaciteta je činjenica da Eko Step Pellet d.o.o. ima potpisan desetogodišnji ugovor sa JP “Srbijašume”, te se bukva za proizvodnju našeg peleta nabavlja samo iz strogo kontrolisanih izvora. Naime, bukva koja stiže u našu fabriku je drvo koje je planski sečeno, kako bi se pošumljavanjem, odnosno sadnjom novih mladica konstantno obnavljale šume u Srbiji.

Osim fabrike peleta, hotelijerstvo je deo Vašeg biznisa, gde takođe dominira komponenta održivog razvoja?

Svetlana Božinović: Hotel Ramonda je ekološki orijentisan hotel na planini Rtanj, izgrađen u potpunosti u skladu sa prirodnim okruženjem. Pored korišćenja prirodnih materijala, trudimo se da primenjujemo principe održivog razvoja, korišćenjem peleta, toplotnih pumpi, solara. Našim gostima na raspolaganju su i punjači za električne automobile. U okviru Wellness i spa centra nalazi se veštačko jezero, sa prirodnim prečišćavanjem vode. Pesak, kamen, šljunak, preko 25 vrsta biljkaka i algi su u funkciji prečišćavanja vode a samim tim je voda u našem jezercetu živa i tirkizno zelena. Hotel Ramonda koristi bunarsku vodu, koja je ispitana od strane Medicinskog fakulteta u Beogradu i ocenjena kao blagotvorna po ljudski organizam.

Da li gosti prepoznaju važnost činjenice da se hotel Ramonda na planini Rtanj greje na pelet, ima solare na krovu, kao i punjače za elektromobile?

Svetlana Božinović: Gosti hotela Ramonda prepoznaju nas kao društveno odgovornu kompaniju, što navode kao jedan od benefita boravka u Ramondi. U današnje vreme kada se sve brže i nekvalitetnije živi, jako je važno vratiti se prirodi u cilju očuvanja iste. Mi se trudimo da kod naših gostiju ali i komšija probudimo svest o značaju zaštite životne sredine, kako bi svi zajedno produžili rok našoj planeti.

Vaši zaposleni često učestvuju u ekološkim akcijama? Navedite najbitnije…

Svetlana Božinović: Hotel Ramonda organizuje niz akcija u cilju očuvanja životne sredine. Zajedno sa gostima i meštanima Boljevca organizovali smo akcije čišćenja naselja Rtanj. Tradicionalno organizujemo akcije “Zasadi svoje drvo’’ u okviru kojih je do sada posađeno preko 200 sadnica u blizini hotela. Prošle godine otpočeli smo i akciju “Zasadi svoju ružu’’ u cilju oživljavanja ružičnjaka porodice Minh. Prošle godine zasađeno je 1.500 ruža, što je plan i za ovu godinu. Svim akcijama naši gosti se sa zadovoljstvom priključuju.

Zaposleni u Eko Step Pellet-u učestvovali su u ekološkoj akciji čišćenja priobalja Dunava kod Srebrnog Jezera, u martu ove godine. Akciju je organizovalo Udruženje ljubitelja prirode „Naša Drina’’ gde se okupio veliki broj ljubitelja prirode, lokalnog stanovništva Velikog Gradišta, bajkera, ribarskih udruženja sve  sa istim ciljem – čišćenje priobalja naše najveće reke Dunava.

Naši najmlađi su se takođe pridružili akciji “Gledaj kako rastemo’’ gde su prvaci širom Srbije imali priliku da zasade svoje prvo drvo. Ovom prilikom smo bili domaćini velikom broju učenika OŠ “Bata Bulić’’ iz Petrovca na Mlavi. Smatramo da je izuzetno važno preneti poruku budućim naraštajima edukacijom o zaštiti životne sredine i o tome šta ostavljaju iza sebe. Podržali smo i Eko-kviz „Prljavo i čisto-nije isto’’.

Zaposleni u Eko Step Pellet-u učestvovali su zajedno sa đacima OŠ “Bata Bulić’’ i njihovim učiteljima u organizaciji posebne akcije prijateljstva škole, dece i tehnologije proizvodnje peleta, prilikom koje je u dvorištu ispred upravne zgrade posađen veliki broj stabala.

Dom za decu i lica ometena u razvoju “Dr Nikola Šumenković’’ iz Stamnice otvoren je 1964. godine i namenjen je licima koja su ometena u psihičkom razvitku (na stupnju teške mentalne zaostalosti). Pored velike pažnje prema peletu i proizvodnji peleta Eko Step Pellet posebnu ljubav svih zaposlenih usmerava i ka ovoj deci i stalno  je na usluzi. U krugu njihove ustanove sa korisnicima smo zasadili 30 stabala drveta prijateljstva.

Izvor: Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije

Počela jedanaesta sezona akcije „Parkiraj i bicikliraj”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Na Adi Ciganliji je počela jedanaesta sezona akcije “Parkiraj i bicikliraj” koju organizuje javno komunalno preduzeće „Parking servis”. Ova akcija omogućava korišćenje četiri bicikla po ceni redovnog parkiranja jednog vozila – dva za odrasle i dva za decu.

“Na vreme su doneli odluku da našim korisnicima ponude da tokom leta mogu besplatno da koriste bicikle. Kao što se vidi, iz godine u godinu akcija ide sve bolje i sprovodi se u nekoliko naših parkirališta i garaža, a oni koji u njih dođu mogu besplatno da preuzmu bicikle i to dva za odrasle i dva za decu. Kada vrate bicikl, dobijaju nazad svoj auto. Ovo je jedna od najlepših akcija koje ima Beograd”, rekao je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda.

Na Adi Ciganliji se nalazi trista bicikala za odrasle i oko stotinu za decu, a ukupno ih ima petsto na čitavoj teritoriji grada.

“Nastavićemo da širimo ovu akciju, bez obzira na to što krećemo sa javnim biciklima na osnovu javno-privatnog partnerstva sa američkom kompanijom koja radi javne bicikle u preko 40 gradova sveta. U Beogradu će ih biti hiljadu, ali i „Parking servis” će širiti svoju mrežu. Na gradu je da uradi što više biciklističkih staza kako bi one mogle da se koriste. Plan je da se u naredne četiri godine uradi skoro petsto kilometara ovakvih staza. Na taj način pokazujemo da se Beograd okreće zdravom životu i da pružamo našim građanima mogućnost da koriste alternativne načine javnog prevoza”, istakao je Vesić, navodi se u saopštenju.

Bicikli se mogu preuzeti nakon parkiranja vozila na parkiralištima „Ada Ciganlija” i „Milan Gale Muškatirović”, kao i u garažama „Obilićev venac”, „Zeleni venac” i „Masarikova”. Prošle godine oko 33 hiljade korisnika iskoristilo je ovu uslugu.

Energetski portal

Objavljen Registar kupaca-proizvođača

Foto-iluatracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektrodistribucija Srbije objavila je Registar kupaca-proizvođača priključenih na prenosni, distributivni i zatvoreni distributivni sistem (Registar K-P).

Pravilnik o načinu vođenja Registra kupaca – proizvođača priključenih na prenosni, distributivni, odnosno zatvoreni distributivni sistem i metodologiji za procenu proizvedene električne energije u proizvodnom objektu kupca – proizvođača, koji je donelo Ministarstvo rudarstva i energetike, nedavno je objavljen u Službenom glasniku.

Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije uveo je koncept prozjumera, odnosno kupca-proizvođača, što daje mogućnost građanima i privredi da proizvode električnu energiju za sopstvene potrebe, a da višak električne energije predaju u elektroenergetsku mrežu.

Sve informacije o tome kako postati kupac-proizvođač možete pronaći ovde.

Link do Registra kupaca-proizvođača možete pronaći ovde, u segmentu Registar kupaca – Ostali KP.

Energetski portal

ABB će snabdevati energijom prve hibridno-električne tankere za gorivo na biomasu

Foto: ABB
Foto: ABB

Japansko udruženje brodovlasnika najavilo je da će se japanska brodarska industrija suočiti sa izazovom 2050. godine – neto nulti GHG. Jedna od najznačajnijih inicijativa je e5 Lab Inc., konzorcijum koji čine Asahi Tanker Co., Ltd., Exeno Yamamizu Corporation, Mitsui O.S.K. Lines, Ltd., i Mitsubishi Corporation, u cilju razvoja komercijalnih brodova koji za pogon koriste obnovljive izvore energije.

Rešavajući izazove dekarbonizacije sa kojima se suočavaju japanska pomorska i brodogradarska industrija, e5 Lab je nedavno predstavio ROBOSHIP – dizajn za tanker za transport goriva na biomasu, koji se napaja potpuno standardizovanim električnim pogonskim sistemom kako bi postigli nultu emisiju. Izgrađen od strane Honda Heavy Industries Co., Ltd., dužine 70 metara, nosač od 499 tona biće opremljen kompletnim ABB-ovim modularizovanim paketom električnog pogona, koji mu omogućava da koristi više izvora energije za optimizovanu operativnu efikasnost i operacije bez emisija. Dodatne prednosti sistema su smanjene buke i vibracija, niži troškovi održavanja i poboljšane mogućnosti upravljanja koje olakšavaju pristajanje i isplovljavanje.

„Saradnja sa ABB-om je bila iznad naših očekivanja u pružanju vodeće tehnologije i efikasnosti u svetu, vrhunske bezbednosti i pouzdanosti, specifične veličine i smanjenja težine, koja je jedinstvena za plovila“, rekao je Jasumasa Suetsugu, glavni tehnološki direktor e5 Lab.

„Pored toga, visoka digitalna kompatibilnost će pomoći da se smanje i troškovi rada i održavanja. Naš cilj je da značajno doprinesemo rešavanju ekoloških izazova i smanjenju obima posla posade tokom plovidbe u Japanu”, dodaje Jasumasa Suetsugu.

Masao Akamatsu, predsednik, IHI Power Systems, prokomentarisao je: „Naš tim za morske energetske sisteme odlučio je da radi sa ABB-om na osnovu njihove odlične globalne reputacije kao integratora morskih električnih sistema i pouzdanih, visokokvalitetnih proizvoda i usluga.“

„Počastvovani smo što smo izabrani za ovaj revolucionarni projekat koji će imati značajnu ulogu u naporima za dekarbonizaciju japanskog brodarstva“, rekao je Juha Koskela, predsednik Odseka, ABB Marine i Ports.

„Brodovi na električni pogon su ključni za održivu budućnost brodarske industrije – i ponosni smo što našim kupcima pružamo visoko efikasna rešenja za električni pogon koja su u skladu sa današnjim propisima i omogućavaju integraciju sa izvorima energije bez emisija“, kaže Juha Koskela.

ABB-ov nagrađivani DC Grid™ sistem distribucije električne energije je modularan i može se izgraditi tako da odgovara različitim vrstama plovila – od najvećih okeanskih brodova do manjih plovila niže snage koja rade na kraćim razdaljinama i na unutrašnjim plovnim putevima. 

Zahvaljujući ovom rešenju, brodovi će u budućnosti crpeti čiste izvore energije za operacije sa nultom emisijom – bez ugrožavanja brzine ili dometa plovidbe. Onboard DC Grid™ takođe smanjuje otisak električne opreme eliminišući potrebu za glomaznim transformatorima i glavnim razvodnim pločama. To ostavlja više prostora za teret, obezbeđuje veću fleksibilnost u pozicioniranju komponenti sistema na brodu i povećava kapacitet korisnog tereta.

Kompletan obim snabdevanja ABB-a obuhvata standardni sistemski paket koji se sastoji od hardvera za električni pogon, uključujući pogonske motore, DC centrale, baterije i generatore za skladištenje energije, i abb Ability™ Marine Remote Diagnostic System za kontinuirani nadzor i daljinsku podršku.

ABB (ABBN: SIX Swiss Ex) je vodeća globalna tehnološka kompanija koja energizira transformaciju društva i industrije kako bi postigla produktivniju, održivu budućnost. Povezivanjem softvera sa svojim portfolijom elektrifikacije, robotike, automatizacije i pokreta, ABB pomera granice tehnologije kako bi podigao performanse na nove nivoe. Sa istorijom izvrsnosti koja se proteže više od 130 godina unazad, uspeh ABB-a pokreće oko 105.000 talentovanih zaposlenih u preko 100 zemalja. 

Izvor: ABB

Da li će subvencije podstaći ratare da osiguraju useve?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko se utvrdi da je poljoprivredna proizvodnja mogla biti osigurana, država nije u obavezi da pruža pomoć u slučaju elementarnih nepogoda. Podsticaje za osiguranje daje Ministarstvo poljoprivrede, a pojedine lokalne samouprave finansiraju deo troškova polise osiguranja ili ulažu u protivgradnu zaštitu. Grad Kikinda je za obe mere odredio ukupno 5,5 miliona dinara.

Od elementarnih nepogoda, suša i grad su proteklih godina najčešće pogađali ratare na severu Banata, navodi Jožef Jerman, poljoprivrednik iz Nove Crnje. I pored toga, on se dvoumi da li će ove godine osigurati useve, koje je i do sada na taj način štitio selektivno.

“Osiguravali smo žita, ali ništa drugo do sada. Sejemo žito i suncokret i kukuruz, tri sorte sejemo svake godine. Oko sto hektara”, kaže Jerman.

Broj gazdinstava koja osiguravaju useve još ne prelazi 15 odsto i pored toga što Ministarstvo poljoprivrede subvencioniše polisu sa 40 odsto, a pojedine lokalne samouprave poput Kikinde dodatno ulažu iz svog budžeta za ove namene.

“Poljoprivrednik ako zahteva od ministarstva subvencionisanje troškova od 40 odsto koliko ministarstvo finansira, na to može da očekuje i podršku Grada od 30 posto. Znači, Grad pokriva do 30 posto polise osiguranja do 35.000 dinara”, kaže Dalibor Oličkov sa Odseka za poljoprivredu Grada Kikinde.

Osiguranje je isključivo odluka poljoprivrednika, a državna mera je protivgradna zaštita. Na 1.250 protivgradnih stanica u Srbiji obezbeđeno je po 12 raketa. Od 14 protivgradnih stanica u Kikindi na četiri su angažovani novi strelci.

Milena Vekić će narednih šest meseci dežurati u protivgradnoj stanici na putu od Banatskog Velikog Sela ka Nakovu.

“U okviru obuke mi smo imali simulacije, simulativna ispaljivanja raketa i to je za mene bio veliki izazov. I tokom obuke sam mnogo toga saznala, mnogo toga spoznala sa čim se mi suočavamo i na šta sve utičemo”, kaže Milana Vekić, protivgradni strelac.

Iz osiguravajućih kuća upozoravaju da sve ranije u godini pada grad. Najviše gradonosnih dana je u julu – od 12 do 18, ukupno tokom jedne sezone beleži se od 43 do 63 dana sa gradom u nekom delu Srbije.

Izvor: RTS